- UVODNA IZJAVA
KONFERENCIJA ZA NOVINARE
Mario Draghi, predsjednik ESB-a
Luis de Guindos, potpredsjednik ESB-a
Frankfurt na Majni, 24. listopada 2019.
Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća, kojem su prisustvovali i potpredsjednik Komisije, g. Dombrovskis, i buduća predsjednica, gđa Lagarde.
Na temelju svojih redovitih ekonomskih i monetarnih analiza, odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima. Očekujemo da će biti na sadašnjim ili nižim razinama dok ne vidimo snažno približavanje inflacijskih izgleda razini koja je dovoljno blizu, ali ispod 2 % u projekcijskom razdoblju i ne vidimo da je dinamika temeljne inflacije dosljedno u skladu s tim kretanjem.
Kao što je odlučeno na našem prethodnom sastanku u rujnu, ponovno ćemo početi neto kupnje u sklopu svojeg programa kupnje vrijednosnih papira 1. studenoga, i to mjesečnom dinamikom od 20 mlrd. EUR. Očekujemo da će se kupnje provoditi onoliko dugo koliko to bude potrebno za jačanje akomodativnog utjecaja kamatnih stopa monetarne politike i prestati nedugo prije nego što počnemo povećavati ključne kamatne stope ESB-a.
Osim toga, namjeravamo i dalje u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira tijekom duljeg razdoblja nakon što počnemo povećavati ključne kamatne stope ESB-a, u svakom slučaju onoliko dugo koliko to bude potrebno za održavanje povoljnih likvidnosnih uvjeta i visokog stupnja prilagodljivosti monetarne politike.
Upravno vijeće ponovilo je da je potrebna vrlo prilagodljiva monetarna politika u duljem razdoblju kako bi se poduprli temeljni inflacijski pritisci i odgovarajuća kretanja ukupne inflacije u srednjoročnom razdoblju. Smjernice buduće monetarne politike Upravnog vijeća osigurat će prilagodbu financijskih uvjeta promijenjenim inflacijskim izgledima. U svakom slučaju, Upravno vijeće i dalje je spremno po potrebi prilagoditi sve svoje instrumente kako bi osiguralo postojano kretanje inflacije prema ciljnim razinama, u skladu sa svojom opredijeljenošću za simetričnost u ciljanju inflacije.
Podatci koji su postali dostupni nakon posljednjeg sastanka Upravnog vijeća početkom rujna potvrđuju našu prethodnu ocjenu o dugotrajnoj slabosti dinamike rasta u europodručju, izraženim negativnim rizicima koji su i dalje prisutni te prigušenim inflacijskim pritiscima. Kontinuirani rast zaposlenosti i rast plaća istodobno i dalje podupiru otpornost gospodarstva europodručja. Sveobuhvatnim paketom mjera monetarne politike, o kojem smo donijeli odluku na prethodnom sastanku, daje se znatan monetarni poticaj, koji će pridonijeti dodatnom ublažavanju uvjeta zaduživanja poduzeća i kućanstava. To će poduprijeti rast u europodručju, kontinuirano jačanje domaćih cjenovnih pritisaka i, stoga, postojanu prilagodbu inflacije našim srednjoročnim ciljnim stopama.
Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počinjući s ekonomskom analizom. Podatci potvrđuju da se rast realnog BDP-a europodručja, koji se u prvom tromjesečju 2019. povećao po stopi od 0,4 %, u drugom tromjesečju 2019. povećao po tromjesečnoj stopi od 0,2 %. Najnoviji ekonomski i anketni podatci i dalje upućuju na umjeren, ali pozitivan rast u drugoj polovici godine. Usporavanje rasta uglavnom je posljedica kontinuirane slabosti međunarodne trgovine u uvjetima dugotrajne globalne neizvjesnosti, koja i dalje nepovoljno utječe na sektor prerađivačke industrije u europodručju i na rast ulaganja.
Premda je dinamika rasta u uslužnom i građevinskom sektoru umjerena, ti su sektori i dalje otporni. Gospodarski rast u europodručju podupiru povoljni uvjeti financiranja, daljnji rast zaposlenosti i rast plaća, blago ekspanzivan karakter fiskalnih politika u europodručju te kontinuiran, premda donekle sporiji, rast globalne aktivnosti.
Rizici povezani s budućim gospodarskim rastom u europodručju i dalje su negativni. Ti se rizici posebno odnose na dugotrajnu neizvjesnost povezanu s geopolitičkim čimbenicima, jačanjem protekcionizma i ranjivošću na tržištima u nastajanju.
Godišnja inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u europodručju smanjila se s 1,0 % u kolovozu na 0,8 % u rujnu 2019., uglavnom zbog niže inflacije cijena hrane i energije. Sudeći po trenutačnim cijenama naftnih ročnica, ukupna inflacija vjerojatno će se prvo još malo smanjiti i potom krajem godine ponovno rasti. Mjere temeljne inflacije i dalje su uglavnom slabe i pokazatelji inflacijskih očekivanja na niskim su razinama. Pritisci troškova rada ojačali su u okolnostima pooštravanja uvjeta na tržištu rada, ali njihov prijenos na inflaciju usporen je zbog slabijeg zamaha rasta. U srednjoročnom razdoblju očekuje se rast inflacije, koju podupiru naše mjere monetarne politike, kontinuirani gospodarski rast i snažan rast plaća.
U vezi s monetarnom analizom, rast najšireg monetarnog agregata (M3) povećao se s 5,1 % u srpnju na 5,7 % u kolovozu 2019. Najširi monetarni agregat postojano raste zbog kontinuiranog odobravanja bankovnih kredita privatnom sektoru i niskih oportunitetnih troškova držanja agregata M3. Najveći doprinos rastu monetarnog agregata M3 i dalje daje sastavnica najužeg monetarnog agregata (M1).
Nastavio se postojan rast kredita poduzećima i kućanstvima poduprt kontinuiranim prijenosom učinka naše prilagodljive monetarne politike na aktivne kamatne stope banaka. Godišnja stopa rasta kredita nefinancijskim društvima povećala se s 4,0 % u srpnju na 4,3 % u kolovozu 2019., dok je godišnja stopa rasta kredita kućanstvima u kolovozu bila nepromijenjena na razini 3,4 %. Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju za treće tromjesečje 2019. upućuje na blago ublažavanje standarda odobravanja kredita i rast potražnje za kreditima kućanstvima, dok je potražnja za kreditima poduzećima i dalje bila uglavnom stabilna. Naša prilagodljiva monetarna politika pridonijet će osiguranju povoljnih uvjeta bankovnog kreditiranja te i dalje olakšavati pristup financiranju, i to osobito za mala i srednja poduzeća.
Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je da je visok stupanj prilagodljivosti monetarne politike i dalje potreban za daljnju postojanu prilagodbu stopa inflacije razinama ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.
Kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati odlučniji doprinos povećanju potencijala za dugoročniji rast, jačanju trenutačne agregatne potražnje i smanjenju ranjivosti. Treba znatno ubrzati provedbu strukturnih politika u državama europodručja kako bi se potaknuli proizvodnost i potencijal rasta u europodručju, smanjila strukturna nezaposlenost i povećala otpornost. Pritom bi se trebalo voditi preporukama za pojedine zemlje za 2019.
Kada je riječ o fiskalnim politikama, blago ekspanzivan karakter fiskalnih politika u europodručju trenutačno u određenoj mjeri podupire gospodarsku aktivnost. Imajući u vidu slabljenje gospodarskih izgleda i kontinuirano izražene negativne rizike, vlade koje imaju fiskalnog prostora trebale bi učinkovito i pravodobno djelovati. U državama s visokom razinom javnog duga vlade trebaju provoditi razborite politike i ostvarivati ciljeve povezane sa strukturnim saldom, čime će omogućiti slobodno djelovanje automatskih stabilizatora. Sve bi države trebale još intenzivnije raditi na oblikovanju strukture javnih financija kojom bi se snažnije poticao rast.
Isto tako, transparentna i dosljedna provedba okvira Europske unije za fiskalno i gospodarsko upravljanje tijekom vremena u svim državama i dalje je ključna za jačanje otpornosti gospodarstva europodručja. Poboljšanje funkcioniranja ekonomske i monetarne unije i dalje je prioritet. Upravno vijeće pozdravlja aktivnosti koje se poduzimaju te poziva na daljnje konkretne i odlučne korake dovršenja bankovne unije i unije tržišta kapitala.
Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.
Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.
Europska središnja banka
glavna uprava Odnosi s javnošću
- Sonnemannstrasse 20
- 60314 Frankfurt na Majni, Njemačka
- +49 69 1344 7455
- media@ecb.europa.eu
Reprodukcija se dopušta uz navođenje izvora.
Kontaktni podatci za medije