KONFERENCIJA ZA NOVINARE

Mario Draghi, predsjednik ESB-a
Vítor Constâncio, potpredsjednik ESB-a
Frankfurt na Majni, 20. srpnja 2017.

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća, kojem je prisustvovao i potpredsjednik Komisije, g. Dombrovskis.

Na temelju svojih redovitih ekonomskih i monetarnih analiza, odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima. Očekujemo da će ostati na sadašnjim razinama tijekom duljeg razdoblja, zasigurno dulje od razdoblja naših neto kupnji vrijednosnih papira. U vezi s nestandardnim mjerama monetarne politike potvrđujemo da se predviđa da će se neto kupnje vrijednosnih papira u sadašnjem mjesečnom iznosu od 60 mlrd. EUR provoditi do kraja prosinca 2017., ali i duže ako to bude potrebno, u svakom slučaju sve dok Upravno vijeće ne zaključi da je došlo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja u skladu s ciljnom razinom stope inflacije. Neto kupnje provode se istodobno s reinvestiranjem glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira.

Našim mjerama monetarne politike i dalje se osiguravaju vrlo povoljni uvjeti financiranja koji omogućuju kontinuirani napredak prema postojanoj prilagodbi stopa inflacije razinama koje su ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju. Najnoviji podatci potvrđuju stalno jačanje gospodarskog rasta u europodručju, koji se širi po sektorima i regijama. Rizici povezani s budućim gospodarskim rastom uglavnom su uravnoteženi.

Kontinuirani gospodarski rast podupire očekivanje da će inflacija postupno rasti i dosegnuti ciljnu razinu, ali još nije prouzročio snažnija inflacijska kretanja. Na ukupnu inflaciju nepovoljno utječu niske cijene energije. Osim toga, mjere temeljne inflacije i dalje su uglavnom slabe. Stoga je i dalje potreban vrlo visok stupanj prilagodljivosti monetarne politike da bi temeljni inflacijski pritisci postupno jačali i poduprli kretanja ukupne inflacije u srednjoročnom razdoblju. Ako se u međuvremenu pogoršaju izgledi ili financijski uvjeti ne budu u skladu s daljnjim napretkom u postojanoj prilagodbi inflacijskih kretanja, spremni smo povećati opseg programa kupnje vrijednosnih papira i/ili produljiti razdoblje njegove provedbe.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počinjući s ekonomskom analizom. Realni BDP europodručja povećao se po tromjesečnoj stopi od 0,6 % u prvom tromjesečju 2017., dok je u posljednjem tromjesečju 2016. stopa rasta iznosila 0,5 %. Najnoviji podatci, posebno rezultati anketa, i dalje upućuju na stabilan, sveobuhvatan rast u sljedećem razdoblju. Prijenos učinka naših mjera monetarne politike podupire domaću potražnju i olakšao je razduživanje. Vrlo povoljni uvjeti financiranja i veća profitabilnost poduzeća i dalje povoljno utječu na oporavak ulaganja. Rast zaposlenosti, među ostalim zbog prethodnih reformi na tržištu rada, i sve veće bogatstvo kućanstava podupiru osobnu potrošnju. Osim toga, globalni oporavak trebao bi u sve većoj mjeri podupirati trgovinu i izvoz europodručja. Međutim, spora provedba strukturnih reformi, posebno na tržištima proizvoda, i potreba za preostalim bilančnim prilagodbama u više sektora i dalje usporavaju gospodarski rast unatoč stalnim poboljšanjima.

Rizici povezani s budućim gospodarskim rastom u europodručju uglavnom su uravnoteženi. S jedne strane, trenutačni pozitivni ciklički zamah povećava vjerojatnost da će gospodarski uzlet biti snažniji od očekivanoga. S druge strane, i dalje postoje negativni rizici pretežito povezani s globalnim čimbenicima.

Godišnja inflacija europodručja mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), koja je u svibnju iznosila 1,4 %, u lipnju se blago smanjila na 1,3 % uglavnom zbog niže inflacije cijena energije. Sudeći po trenutačnim cijenama naftnih ročnica, ukupna inflacija vjerojatno će se i sljedećih mjeseci zadržati otprilike na sadašnjim razinama. Istodobno su mjere temeljne inflacije i dalje niske te još ne pokazuju uvjerljive znakove povećanja jer su domaći troškovni pritisci, uključujući rast plaća, i dalje slabi. Očekuje se da će u srednjoročnom razdoblju temeljna inflacija u europodručju tek postupno rasti poduprta našim mjerama monetarne politike, kontinuiranim gospodarskim rastom i odgovarajućim postupnim smanjivanjem neiskorištenosti gospodarskih kapaciteta.

U vezi s monetarnom analizom, najširi monetarni agregat (M3) i dalje snažno raste, pri čemu je njegova godišnja stopa rasta u svibnju 2017. iznosila 5,0 % u odnosu na 4,9 % u travnju. Kao i prethodnih mjeseci, godišnji rast monetarnog agregata M3 uglavnom su podupirale njegove najlikvidnije komponente, dok je godišnja stopa rasta najužeg monetarnog agregata (M1) u svibnju 2017. bila nepromijenjena u odnosu na travanj te je iznosila 9,3 %.

Nastavlja se oporavak rasta kredita privatnom sektoru koji traje od početka 2014. Godišnja stopa rasta kredita nefinancijskim društvima u svibnju 2017. bila je i dalje stabilna te je iznosila 2,4 %, dok se godišnja stopa rasta kredita kućanstvima povećala s 2,4 % u travnju na 2,6 % u svibnju 2017. Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju za drugo tromjesečje 2017. upućuje na daljnje poboljšanje uvjeta kreditiranja za poduzeća i stambenog kreditiranja za stanovništvo te na stalni rast potražnje za kreditima koji potiče rast kredita. Prijenos učinka mjera monetarne politike koje se provode od lipnja 2014. i dalje znatno podupire uvjete zaduživanja poduzeća i kućanstava, kao i kreditne tokove u cijelom europodručju.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je potrebu za održavanjem vrlo visoke razine prilagodljivosti monetarne politike kako bi se osigurao kontinuiran povratak stopa inflacije na razine ispod, ali blizu 2 %.

Kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati odlučan doprinos jačanju potencijala za dugoročniji rast i smanjenju slabosti. Treba znatno ubrzati provedbu strukturnih reformi kako bi se povećala otpornost, smanjila strukturna nezaposlenost i potaknuo rast proizvodnosti. U vezi s fiskalnim politikama, sve bi države imale koristi od pojačanih napora s ciljem oblikovanja strukture javnih financija kojom bi se snažnije poticao rast. Potpuna, transparentna i dosljedna provedba Pakta o stabilnosti i rastu te postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže tijekom vremena u svim državama i dalje je ključna za jačanje otpornosti gospodarstva europodručja.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.