Menu

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Izvješće ESB-a o napretku država EU-a prema uvođenju eura

10. lipnja 2020.

  • U izvješću, koje se objavljuje jednom u dvije godine, ocjenjuje se napredak država članica EU-a izvan europodručja.
  • Zbog snažne gospodarske aktivnosti prije pandemije većina država ostvarila je napredak u smanjenju fiskalnih neravnoteža.
  • Bugarska i Hrvatska preuzele su obveze iz područja politike koje su važni koraci prema skorašnjem sudjelovanju u ERM-u II.

U Izvješću o konvergenciji Europske središnje banke (ESB) iz lipnja 2020. zaključuje se da su države EU-a izvan europodručja od 2018. ostvarile neujednačen napredak u ekonomskoj konvergenciji u odnosu na europodručje te da su poduzeti važni koraci radi smanjenja fiskalnih neravnoteža. U Izvješću o konvergenciji, koje se objavljuje jednom u dvije godine, ocjenjuje se napredak sedam država EU-a koje još nisu uvele euro prema uvođenju eura.

Bugarska i Hrvatska preuzele su niz obveza iz područja politike koje su od posebne važnosti za nesmetano sudjelovanje u ERM-u II. Zbog krajnjih datuma za ekonomsku analizu u Izvješću utjecaj pandemije koronavirusa (COVID-19) na konvergencijska kretanja moći će se u potpunosti procijeniti tek u sklopu sljedećeg izvješća, koje bi trebalo biti objavljeno 2022.

U vezi s kriterijem stabilnosti cijena, usklađenost promatranih država pogoršala se u odnosu na stanje opisano u prethodnom Izvješću o konvergenciji. Bugarska, Poljska, Rumunjska, Češka i Mađarska zabilježile su stope inflacije znatno iznad referentne vrijednosti od 1,8 %, a te su stope bile niže od referentne vrijednosti u Švedskoj odnosno znatno niže u Hrvatskoj. Očekuje se smanjivanje inflacije u sljedećim godinama u većini promatranih država. Deflacijske pritiske u 2020. trebao bi poduprijeti snažan pad cijena nafte.

U 2019. proračunski saldo opće države premašio je referentnu vrijednost od 3 % u samo jednoj od promatranih država. U travnju 2020. pokrenut je postupak u slučaju prekomjernog deficita za Rumunjsku. Premda je omjer duga u Hrvatskoj i Mađarskoj bio iznad praga od 60 % BDP-a, smanjivao se do kraja 2019. Očekuje se rast omjera deficita i omjera duga u svih sedam država zbog snažnog usporavanja gospodarske aktivnosti i fiskalnih mjera koje su poduzete kao odgovor na pandemiju.

Nijedna od promatranih država ne sudjeluje u ERM-u II, ali Bugarska i Hrvatska podnijele su službeni zahtjev za uključenje u taj mehanizam. Bugarska je to učinila 2018., Hrvatska 2019. Te su dvije države preuzimanjem obveza iz područja politike poduzele važne korake prema skorašnjem priključivanju mehanizmu. U referentnom razdoblju za procjenu konvergencije tečaj bugarskog leva ostao je fiksno utvrđen na 1,95583 leva za 1 euro u okviru valutnog odbora. Hrvatskom kunom trgovalo se u skladu s tečajnim režimom koji uključuje upravljani fluktuirajući tečaj i zabilježena je mala kolebljivost njezina tečaja u odnosu na euro. Većinom drugih promatranih valuta trgovalo se prema fleksibilnim tečajnim režimima, pri čemu je tečaj većine valuta bio vrlo kolebljiv, posebice tijekom napetosti na financijskim tržištima u ožujku 2020.

U vezi s konvergencijom dugoročnih kamatnih stopa, samo su u jednoj od sedam promatranih država, Rumunjskoj, zabilježene dugoročne kamatne stope više od referentne vrijednosti, koja je iznosila 2,9 %. Najniže dugoročne kamatne stope zabilježene su u Bugarskoj i Švedskoj.

Snaga institucionalnog okružja i dalje je važan čimbenik održivosti konvergencije u budućnosti. Kvaliteta institucija i upravljanja relativno je slaba u svim promatranim državama osim u Švedskoj, i to posebice u Bugarskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj i Mađarskoj.

Ni u jednoj od promatranih država pravni okvir još nije potpuno usklađen sa svim preduvjetima za uvođenje eura.

Predstavnici medija mogu se s upitima obratiti Eszter Miltényi-Torstensson, tel. +49 69 1344 8034.

Napomene

  • U Izvješću o konvergenciji ESB-a razmatra se ekonomska i pravna konvergencija država članica EU-a izvan europodručja jednom u dvije godine ili na zahtjev određene države. U njemu se procjenjuje stupanj održive ekonomske konvergencije u odnosu na europodručje, je li nacionalno zakonodavstvo usklađeno s pravnim okvirom EU-a te jesu li ispunjeni statutarni zahtjevi koje određena nacionalna središnja banka treba ispuniti. Zbog klauzule o izuzimanju Danska nije obuhvaćena procjenom ako to sama ne zatraži.
  • Krajnji datum za statističke podatke uključene u Izvješće o konvergenciji bio je 7. svibnja 2020. Referentno razdoblje za procjenu kriterija stabilnosti cijena i kriterija dugoročnih kamatnih stopa razdoblje je od travnja 2019. do ožujka 2020. Referentno razdoblje za tečajeve jest razdoblje od 1. travnja 2018. do 31. ožujka 2020. Povijesni podatci o fiskalnim pozicijama pokrivaju razdoblje do 2019. godine. Prognoze se zasnivaju na Ekonomskoj prognozi Europske komisije u proljeće 2020., najnovijem programu konvergencije dotične države članice i drugim informacijama važnima za razmatranje održivosti konvergencije u budućnosti.
  • Od studenoga 2014. svaka država koja se priključuje europodručju mora se priključiti i jedinstvenom nadzornom mehanizmu (SSM) i drugim sastavnicama bankovne unije. Bankovni sustav dotične države članice podvrgava se sveobuhvatnoj procjeni koju provodi ESB. Bugarska i Hrvatska podnijele su zahtjev za uspostavu bliske nadzorne suradnje s ESB-om i njihovi bankovni sustavi podvrgnuti su sveobuhvatnoj procjeni. Sveobuhvatna procjena za Bugarsku dovršena je 26. srpnja 2019., a sveobuhvatna procjena za Hrvatsku dovršena je 5. lipnja 2020.

Research & Publications

European Commission

Kontaktni podatci za medije