KONFERENCIJA ZA NOVINARE

Christine Lagarde, predsjednica ESB‑a
Luis de Guindos, potpredsjednik ESB‑a

Frankfurt na Majni, 10. prosinca 2020.

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća, kojem je prisustvovao i izvršni potpredsjednik Komisije, g. Dombrovskis.

Premda je jačanje gospodarske aktivnosti u trećem tromjesečju bilo snažnije od očekivanoga i premda izgledi za provedbu cijepljenja ohrabruju, iz pandemije i dalje proizlaze ozbiljni rizici za javno zdravlje te gospodarstvo europodručja i ostatka svijeta. Ponovno izbijanje zaraze koronavirusom i povezane mjere za sprječavanje širenja zaraze uvelike sputavaju gospodarsku aktivnost europodručja, za koju se očekuje da se smanjila u četvrtom tromjesečju 2020. Aktivnost sektora prerađivačke industrije i dalje je snažna, ali na aktivnost u uslužnom sektoru iznimno nepovoljno utječu rast stope zaraze koronavirusom i nova ograničenja međuljudskih kontakata i kretanja. Inflacija je i dalje vrlo niska u uvjetima slabe potražnje i znatne neiskorištenosti kapaciteta na tržištu rada i proizvoda. Općenito gledajući, najnoviji podatci i projekcije stručnjaka Eurosustava upućuju na veći kratkoročni utjecaj pandemije na gospodarstvo i trajniju slabost inflacije u odnosu na prethodna predviđanja.

Imajući u vidu posljedice ponovnog izbijanja pandemije za gospodarstvo, Upravno vijeće danas je ponovno prilagodilo svoje instrumente monetarne politike na sljedeći način:

Prvo, Upravno vijeće odlučilo je zadržati ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima. Očekujemo da će biti na sadašnjim ili nižim razinama dok ne vidimo snažno približavanje inflacijskih izgleda razini koja je dovoljno blizu, ali ispod 2 % u projekcijskom razdoblju i ne vidimo da je dinamika temeljne inflacije dosljedno u skladu s tim kretanjem.

Drugo, odlučili smo povećati iznos hitnog programa kupnje zbog pandemije (PEPP) za 500 mlrd. EUR na ukupno 1.850 mlrd. EUR. Osim toga produljili smo razdoblje neto kupnji u sklopu PEPP-a barem do kraja ožujka 2022. U svakom slučaju provodit ćemo neto kupnje dok Upravno vijeće ne zaključi da je kriza prouzročena koronavirusom prošla.

Provodit ćemo kupnje u sklopu PEPP-a kako bismo održali povoljne uvjete financiranja tijekom tog dužeg razdoblja. Pritom ćemo se prilagođavati tržišnim uvjetima i nastojati spriječiti pooštravanje uvjeta financiranja koje nije u skladu s neutraliziranjem negativnog učinka pandemije na projicirano kretanje inflacije. Nadalje, fleksibilnim pristupom kupnjama u pogledu vremena, kategorija imovine i jurisdikcija i dalje ćemo podupirati nesmetani prijenos monetarne politike. Ako bude moguće održavati povoljne uvjete financiranja tokovima neto kupnji kojima se neće iscrpiti ukupan iznos tijekom razdoblja neto kupnji u sklopu PEPP-a, ne mora se upotrijebiti cijeli iznos. Isto tako, ukupni se iznos može ponovno prilagoditi ako to bude potrebno za održavanje povoljnih uvjeta financiranja radi neutraliziranja negativnog šoka za inflacijska kretanja izazvanog pandemijom.

Produljenje razdoblja kupnji u sklopu PEPP-a u skladu je s dugotrajnijim posljedicama pandemije za gospodarstvo i inflaciju. Njime se omogućuje kontinuirana prisutnost na tržištu i trajnija potpora poticaja naše monetarne politike. Održavanjem povoljnih uvjeta financiranja tijekom pandemije pridonijet će se smanjivanju neizvjesnosti i potaknut će se povjerenje, čime će se potaknuti i osobna potrošnja i poslovna ulaganja te, u konačnici, poduprijeti gospodarski oporavak i pridonijeti neutraliziranju negativnog učinka pandemije na projicirano kretanje inflacije.

Nadalje, odlučili smo produljiti razdoblje reinvestiranja glavnica dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu PEPP-a barem do kraja 2023. U svakom slučaju budućim postupnim zatvaranjem portfelja PEPP-a upravljat će se tako da se izbjegne njegov nepovoljan utjecaj na primjerenu monetarnu politiku.

Treće, Upravno vijeće odlučilo je dodatno prilagoditi uvjete treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (operacije TLTRO III). Naime, odlučili smo produljiti razdoblje primjene znatno povoljnijih uvjeta za 12 mjeseci, odnosno do lipnja 2022. Osim toga u razdoblju od lipnja do prosinca 2021. provest ćemo tri dodatne operacije. Nadalje, odlučili smo povećati najveći dopušteni ukupni iznos kredita drugih ugovornih strana u sklopu operacija TLTRO III s 50 % na 55 % vrijednosti stanja njihovih prihvatljivih kredita. Kako bi se banke potaknulo da održe sadašnje razine kreditiranja, prilagođeni uvjeti zaduživanja u sklopu operacija TLTRO III primjenjivat će se samo na one banke koje postignu nove ciljne razine kreditiranja. Produljenjem razdoblja u kojem se zbog pandemije u sklopu operacija TLTRO III primjenjuju niže kamatne stope, provedbom dodatnih operacija i povećanjem najvišeg dopuštenog ukupnog iznosa kredita održat će se vrlo povoljni uvjeti financiranja za banke. Takvim uvjetima postiže se da banke i dalje mogu nuditi povoljne uvjete zaduživanja te da raspolažu velikom likvidnošću za kreditiranje kućanstava i poduzeća.

Četvrto, odlučili smo do lipnja 2022. produljiti razdoblje primjene paketa mjera ublažavanja zahtjeva povezanih s kolateralom, koje je Upravno vijeće odobrilo 7. i 22. travnja 2020. Dulja primjena tih mjera omogućit će bankama da potpuno iskoriste operacije Eurosustava za puštanje likvidnosti, prije svega prilagođene operacije TLTRO. Upravno vijeće ponovno će procijeniti mjere ublažavanja zahtjeva povezanih s kolateralom prije lipnja 2022. kako one ne bi nepovoljno utjecale na sudjelovanje drugih ugovornih strana Eurosustava u operacijama TLTRO III.

Peto, Upravno vijeće također je odlučilo ponuditi četiri dodatne hitne operacije dugoročnijeg refinanciranja zbog pandemije (operacije PELTRO) u 2021., i tako održati učinkovit likvidnosni zaštitni mehanizam.

Šesto, i dalje će se provoditi neto kupnje u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira mjesečnom dinamikom od 20 mlrd. EUR. I dalje očekujemo da će se mjesečne neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira provoditi onoliko dugo koliko to bude potrebno za jačanje akomodativnog utjecaja naših ključnih kamatnih stopa i da će prestati nedugo prije nego što počnemo povećavati ključne kamatne stope ESB-a.

Osim toga namjeravamo i dalje u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira tijekom duljeg razdoblja nakon što počnemo povećavati ključne kamatne stope ESB-a, u svakom slučaju onoliko dugo koliko bude potrebno za održavanje povoljnih likvidnosnih uvjeta i visokog stupnja prilagodljivosti monetarne politike.

Sedmo, stalno raspoloživa mogućnost repo operacija za središnje banke Eurosustava (EUREP) i sve privremene linije za ugovore o razmjeni i repo ugovore sa središnjim bankama izvan europodručja produljit će se do ožujka 2022.

Naposljetku, odlučili smo nastaviti s provedbom svojih redovitih operacija kreditiranja putem raspodjele punog iznosa likvidnosti na aukcijama s nepromjenjivom kamatnom stopom po postojećim uvjetima onoliko dugo koliko bude potrebno.

Danas poslijepodne u 15.30 SEV objavit ćemo zasebna priopćenja za javnost s dodatnim pojedinostima o mjerama koje Upravno vijeće poduzima.

Mjere monetarne politike donesene danas pridonijet će održavanju povoljnih uvjeta financiranja tijekom pandemije i tako poduprijeti priljev kredita svim sektorima gospodarstva, te pridonijeti gospodarskoj aktivnosti i zaštiti srednjoročne cjenovne stabilnosti. No neizvjesnost, među ostalim povezana s dinamikom pandemije i vremenom provedbe cijepljenja, i dalje je velika. Nastavit ćemo pratiti tečajna kretanja u svjetlu njihova mogućeg utjecaja na srednjoročne inflacijske izglede. I dalje smo spremni po potrebi prilagoditi sve svoje instrumente kako bi se osiguralo postojano kretanje inflacije prema ciljnim razinama, u skladu sa svojom opredijeljenošću za simetričnost u ciljanju inflacije.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počinjući s ekonomskom analizom. Nakon snažne kontrakcije u prvoj polovici 2020. realni BDP europodručja snažno se povećao te je u trećem tromjesečju porastao za 12,5 % u odnosu na prethodno tromjesečje, ali i dalje je znatno ispod razina zabilježenih prije pandemije. Očekuje se da će drugi val pandemije i povezano jačanje mjera za sprječavanje širenja zaraze zabilježeno od sredine listopada prouzročiti ponovno veliko smanjenje aktivnosti u četvrtom tromjesečju, premda znatno manje od onog u drugom tromjesečju ove godine.

Gospodarska kretanja u različitim sektorima i dalje nisu ujednačena, pri čemu nova ograničenja međuljudskih kontakata i kretanja nepovoljnije utječu na aktivnost u uslužnom sektoru nego u industrijskom sektoru. Premda se kućanstva i poduzeća podupiru fiskalnim mjerama, potrošači su i dalje oprezni s obzirom na pandemiju i njezine posljedice za zaposlenost i prihode. Osim toga slabije bilance i neizvjesnost povezana s gospodarskim izgledima nepovoljno utječu na poslovna ulaganja.

Vijesti o izgledima za provedbu cijepljenja potiču na veće povjerenje u mogućnost postupnog rješavanja zdravstvene krize. No trebat će vremena dok veći broj ljudi ne stekne imunost, a ne može se isključiti ni izbijanje daljnjih zaraza koje će izazvati nove zdravstvene i gospodarske poteškoće. Oporavak gospodarstva europodručja u srednjoročnom razdoblju trebali bi podupirati povoljni uvjeti financiranja, ekspanzivna fiskalna politika i oporavak potražnje usporedno s postupnim ukidanjem mjera za sprječavanje širenja zaraze i smanjenjem neizvjesnosti.

Riječ je o procjeni koju u glavnim crtama potvrđuje osnovni scenarij makroekonomskih projekcija stručnjaka Eurosustava za europodručje iz prosinca 2020. Tim se projekcijama predviđa godišnja stopa rasta realnog BDP-a od –7,3 % u 2020., 3,9 % u 2021., 4,2 % u 2022. i 2,1 % u 2023. U odnosu na makroekonomske projekcije stručnjaka ESB-a iz rujna 2020. gospodarski izgledi revidirani su naniže u kratkoročnom razdoblju, ali se uglavnom očekuje njihov povratak na razinu predviđenu osnovnim scenarijem iz rujna u srednjoročnom razdoblju.

Općenito gledajući, rizici povezani s budućim gospodarskim rastom u europodručju i dalje su negativni, ali više nisu toliko izraženi. Premda vijesti o izgledima za provedbu cijepljenja u bliskoj budućnosti ohrabruju, negativni rizici i dalje su povezani s posljedicama koje će pandemija imati na gospodarske i financijske uvjete.

Prema brzoj procjeni Eurostata, godišnja inflacija u europodručju ostala je nepromijenjena i u studenome je iznosila –0,3 %. Na temelju kretanja cijena nafte i uzimajući u obzir privremeno smanjenje stope PDV-a u Njemačkoj, ukupna inflacija vjerojatno će do prvih mjeseci 2021. ostati negativna. Nakon toga se očekuje njezino povećanje zbog ukidanja privremenog smanjenja stope PDV-a u Njemačkoj i pozitivnih baznih učinaka povezanih s inflacijom cijena energije. Istodobno se očekuje da će temeljni cjenovni pritisci ostati slabi zbog slabe potražnje, posebno u sektoru turizma i putovanja, te zbog slabih pritisaka na plaće i aprecijacije tečaja eura. Nakon što utjecaj pandemije oslabi, oporavak potražnje, potpomognut prilagodljivom monetarnom i fiskalnom politikom, stvorit će pritisak na rast inflacije u srednjoročnom razdoblju. Tržišni pokazatelji dugoročnijih inflacijskih očekivanja i mjere tih očekivanja koje se zasnivaju na anketama ostaju na niskim razinama.

Tu procjenu u glavnim crtama potvrđuje osnovni scenarij makroekonomskih projekcija stručnjaka Eurosustava za europodručje iz prosinca 2020., kojim se predviđa godišnja stopa inflacija od 0,2 % u 2020., 1,0 % posto u 2021., 1.1 % u 2022. i 1,4 % u 2023. U odnosu na makroekonomske projekcije stručnjaka ESB-a iz rujna 2020. izgledi za inflaciju za 2020. i 2022. revidirani su naniže.

U vezi s monetarnom analizom, godišnji rast najšireg monetarnog agregata (M3) ostao je uglavnom nepromijenjen i u listopadu 2020. iznosio je 10,5 %. Njegov snažan rast podupiru kontinuirane kupnje vrijednosnih papira koje provodi Eurosustav i koje su postale najvažniji izvor kreiranja novca. U okolnostima još uvijek povećane sklonosti prema likvidnosti u sektoru imatelja novca i niskog oportunitetnog troška držanja najlikvidnijih oblika novca, najuži monetarni agregat (M1) i dalje najviše pridonosi rastu najšireg monetarnog agregata.

Rast kreditiranja privatnog sektora stabilizirao se, ali još uvijek bilježi stope rasta koje su više od onih zabilježenih prije pandemije koronavirusa. Nakon snažnih povećanja u prvim mjesecima pandemije godišnja stopa rasta kredita nefinancijskim društvima u listopadu se smanjila na 6,8 % u odnosu na 7,1 % koliko je iznosila u rujnu. Do takvog usporavanja došlo je u okolnostima smanjene žurne potrebe za likvidnošću, slabih ulaganja i pooštrenih uvjeta kreditiranja za poduzeća, na što upućuje naša anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju za treće tromjesečje 2020. Godišnja stopa rasta kredita kućanstvima u listopadu nije se promijenila u odnosu na rujan i iznosila je 3,1 %.

Općenito gledajući, naše mjere monetarne politike, zajedno s mjerama koje su donijele nacionalne vlade i europske institucije, i dalje su od ključne važnosti za podupiranje uvjeta bankovnog kreditiranja i olakšanje pristupa financiranju, posebno za one koji su najviše pogođeni posljedicama pandemije.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je da je za potporu gospodarskoj aktivnosti i snažnu prilagodbu stopa inflacije razinama ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju potreban visok stupanj prilagodljivosti monetarne politike.

U vezi s fiskalnim politikama, i dalje je ključna ambiciozna i usklađena fiskalna politika s obzirom na snažnu kontrakciju gospodarske aktivnosti u europodručju. Fiskalne mjere koje su poduzete kao odgovor na pandemiju trebale bi biti u što većoj mjeri ciljane i privremene. Zbog slabe potražnje poduzeća i kućanstava te povećanog rizika odgođenog oporavka koji proizlaze iz novih mjera zatvaranja u drugom valu pandemije istodobno je nužna daljnja potpora nacionalnih fiskalnih politika. U vezi s tim tri sigurnosne mreže – za radnike, poduzeća i vlade – koje je odobrilo Europsko vijeće važna su financijska pomoć.

Upravno vijeće prepoznaje ključnu ulogu instrumenta »Next Generation EU« i naglašava važnost njegove operacionalizacije bez odlaganja. Poziva države članice da sredstva upotrijebe za produktivnu javnu potrošnju i da usporedno s tim provode strukturne politike za povećanje produktivnosti. Time bi omogućile da program »Next Generation EU« pridonese bržem, snažnijem i ravnomjernijem oporavku te povećanju otpornosti i potencijala za rast gospodarstava država članica i tako podupre učinkovitost monetarne politike u europodručju. Takve strukturne politike osobito su važne za rješavanje dugotrajnih strukturnih i institucionalnih slabosti i za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.