European Central Bank - eurosystem
Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:
Christine Lagarde
The President of the European Central Bank
Paschal Donohoe
President of the Eurogroup
Roberta Metsola
President of the European Parliament
Charles Michel
President of the European Council
Ursula von der Leyen
President of the European Commission
  • ESB‑OV BLOG

Dvadeset pet godina eura: vrijednost jedinstva u svijetu koji se mijenja

30. prosinca 2023.

Paschal Donohoe (predsjednik Euroskupine), Christine Lagarde (predsjednica Europske središnje banke), Roberta Metsola (predsjednica Europskog parlamenta), Charles Michel (predsjednik Europskog vijeća) i Ursula von der Leyen (predsjednica Europske komisije)

Prije 25 godina, 1. siječnja 1999., uveden je euro kao jedinstvena valuta 11 država članica EU‑a. On sada podupire gospodarstvo i olakšava život 350 milijuna ljudi u 20 država.

Jedinstvena Europa oduvijek je bila odgovor na probleme koje države nisu mogle riješiti same. Nakon Drugog svjetskog rata vizionari među europskim čelnicima shvatili su da će se trajni mir na kontinentu postići samo ujedinjenjem naših gospodarstava. I da će ujedinjenoj Europi poslije nekog vremena trebati i jedinstvena valuta ne bi li ostvarila najveće gospodarske koristi od te »mirovne dividende«.

U kasnim 80‑im godinama prošlog stoljeća Europa je poduzela daljnje korake kako bi se produbilo jedinstveno tržište a san o jedinstvenoj valuti postao je projekt. Prije dvadeset pet godina, 1. siječnja 1999., taj se san ostvario. Euro je danas neizostavan dio naše svakodnevice, koji nam pojednostavnjuje život te pridonosi stabilnosti i suverenosti.

Stanovnicima Europe život je s eurom jednostavniji jer mogu lako uspoređivati cijene, trgovati i putovati. Euro pridonosi i stabilnosti jer podupire rast i zaposlenost u razdoblju obilježenom krizama. Osim toga, kao izdavatelji druge najvažnije valute na svijetu uživamo veću suverenost u turbulentnom svijetu. Stoga ne čudi što je europodručje od osnutka naraslo s 11 na 20 država članica.

U proteklim smo se godinama suočili s golemim izazovima, čak je i sama budućnost eura dovedena u pitanje. No na svaki smo izazov uspješno odgovorili. Na globalnu financijsku krizu i krizu državnog duga odgovorili smo, na primjer, uspostavom zaštitnih mehanizama, kao što su usklađeni sustav nadzora banaka i sanacija te Europski stabilizacijski mehanizam. Danas je potpora jedinstvenoj valuti među stanovnicima europodručja blizu rekordnih razina.

No naš posao još nije završen. Suočavamo se s izazovima na koje države ne mogu same odgovoriti i građani očekuju da Europa odgovori na njih.

Na zaoštravanje geopolitičke napetosti, među ostalim nezakoniti rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine, moramo odgovoriti zajedničkim odvažnim odlukama. Klimatska kriza ubrzava se i taj problem zaista možemo riješiti isključivo zajednički: emisije ugljika ne zaustavljaju se na državnim granicama. Ne pamti se kada je naša konkurentnost bila ovako ugrožena energetskim i industrijskim politikama u drugim dijelovima svijeta.

Stoga nam je zajednički interes žurno riješiti neka pitanja, kao što su obrana ili zelena i digitalna tranzicija. Isto vrijedi i za odluke o financiranju golemih ulaganja potrebnih za dekarbonizaciju naših gospodarstava, jačanje opskrbnih lanaca i unaprjeđivanje tehnologija. U EU‑u će samo za zelenu tranziciju biti potrebna ulaganja u visini 620 mlrd. EUR godišnje do 2030.

Rješenja moraju odgovarati opsegu koji omogućuje suradnja na europskoj razini. Stvaranje istinske unije tržišta kapitala koja bi obuhvaćala cijeli kontinent i kojom bi se mobiliziralo privatno financiranje. Povećanje konkurentnosti i sigurnosti europskim sredstvima i politikama, primjerice jačanjem postojećih struktura temeljitim izmjenama fiskalnih pravila i snažnijom bankovnom unijom. Uvođenje jedinstvene valute u digitalno doba postavljanjem temelja za moguće uvođenje digitalnog eura, koji bi bio dopuna gotovini.

Istodobno, s obzirom na to da je nekoliko država u postupku pristupanja EU‑u, moramo zadržati sposobnost odlučnog djelovanja. Proširenje i produbljivanje međusobno se ne isključuju. No zbog proširenja mogle bi biti potrebne promjene u organizaciji EU‑a.

Stanovnici Europe znaju da se svijet mijenja. A poznata im je i snaga jedinstva. Oko dvije trećine Europljana u EU‑u vidi uporište stabilnosti. Pokažimo im da Europa može upravljati promjenom i ispuniti njihova očekivanja.

Pritom ćemo morati biti ambiciozni i ustrajni, baš kao što su to bili osnivači Europske unije. I morat ćemo prihvatiti da se svi ciljevi ne mogu odmah ostvariti. Iskustvo europske integracije pokazuje nam da je važno prepoznati pravi trenutak za poduzimanje koraka. Za svaki će korak doći pravi trenutak.

Kao što je izjavio francuski pisac Anatole France: »Za velika postignuća nije dovoljno djelovati, moramo i sanjati. Nije dovoljan plan, potrebna je i vjera.« Tijekom prvih 25 godina eura imali smo priliku vidjeti koliko uspješno može biti ostvarenje sna. No svijet u kojem živimo mijenja se i svojim ćemo djelovanjem pokazati da jedinstvena Europa nudi odgovore koji su potrebni Europljanima i svijetu.

Ovaj je tekst objavljen i kao kolumna u medijima u svih 20 država europodručja.

Posjetite ESB‑ov blog i pretplatite se kako biste dobivali obavijesti o novim objavama.