KONFERENCIJA ZA NOVINARE

Mario Draghi, predsjednik ESB-a
Luis de Guindos, potpredsjednik ESB-a
Frankfurt na Majni, 26. srpnja 2018.

UVODNA IZJAVA

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća.

Na temelju svojih redovitih ekonomskih i monetarnih analiza, odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima. I dalje očekujemo da će biti na sadašnjoj razini barem još tijekom ljeta 2019. i zasigurno onoliko dugo koliko bude potrebno kako bi se osigurala daljnja postojana prilagodba inflacije razinama koje su ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

U vezi s nestandardnim mjerama monetarne politike, nastavit ćemo s neto kupnjama u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira u sadašnjem mjesečnom iznosu od 30 mlrd. EUR do kraja rujna 2018. Predviđamo da ćemo, ako novi podatci potvrde srednjoročne inflacijske izglede, u razdoblju od listopada do kraja prosinca 2018. mjesečne neto kupnje vrijednosnih papira provoditi u smanjenom iznosu od 15 mlrd. EUR te da će poslije tog razdoblja prestati. Namjeravamo reinvestirati glavnicu dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira tijekom duljeg razdoblja nakon završetka neto kupnji vrijednosnih papira, odnosno onoliko dugo koliko bude potrebno za održavanje povoljnih likvidnosnih uvjeta i visokog stupnja prilagodljivosti monetarne politike.

Premda je i dalje izražena nesigurnost, osobito u vezi s globalnim trgovinskim okružjem, informacije koje su postale dostupne nakon našeg prethodnog sastanka povezanog s monetarnom politikom upućuju na to da gospodarstvo europodručja kroči putem stabilna i sveobuhvatna rasta. Snažni temelji gospodarstva potvrđuju naše očekivanje da će se postojana prilagodba inflacije ciljnim stopama u sljedećem razdoblju nastaviti te da će se održati i poslije postupnog prestanka neto kupnji vrijednosnih papira. Međutim, i dalje je potreban snažan poticaj monetarne politike kao doprinos daljnjem jačanju domaćih cjenovnih pritisaka i rastu ukupne inflacije u srednjoročnom razdoblju. Doprinos monetarne politike nastavit će se zahvaljujući neto kupnjama vrijednosnih papira do kraja godine, znatnom obujmu kupljenih vrijednosnih papira i povezanom reinvestiranju te poboljšanim smjernicama buduće monetarne politike povezanima s ključnim kamatnim stopama ESB-a. U svakom slučaju, Upravno vijeće spremno je po potrebi prilagoditi sve svoje instrumente kako bi osiguralo postojano kretanje inflacije prema ciljnim razinama.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počinjući s ekonomskom analizom. Rast realnog BDP-a u prvom tromjesečju 2018. bio je umjereniji od rasta u prethodnim trima tromjesečjima (0,7 %): realni BDP rastao je po tromjesečnoj stopi od 0,4 %. Nešto slabiji rast posljedica je usporavanja u odnosu na vrlo visoke stope rasta zabilježene 2017. i uglavnom je povezan sa slabljenjem poticaja koji mu je prethodno davala vrlo snažna vanjska trgovina; također je prouzročen većom neizvjesnošću te određenim prolaznim čimbenicima i čimbenicima na strani ponude, i na razini europodručja i na globalnoj razini. Najnoviji ekonomski pokazatelji i rezultati anketa stabilizirali su se te i dalje upućuju na kontinuiran stabilan i sveobuhvatan gospodarski rast, u skladu s makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava za europodručje iz lipnja 2018. Naše mjere monetarne politike, koje su pridonijele razduživanju, i dalje podupiru domaću potražnju. Osobnu potrošnju podupiru kontinuirani rast zaposlenosti, među ostalim zbog prethodnih reformi na tržištu rada, i sve veće bogatstvo kućanstava. Poslovna ulaganja podupiru povoljni uvjeti financiranja, sve veća profitabilnost poduzeća i stabilna potražnja. Ulaganja u stambene nekretnine i dalje su snažna. Nadalje, očekuje se da će se sveobuhvatni rast globalne potražnje nastaviti i poticati izvoz europodručja.

Rizici povezani s budućim gospodarskim rastom u europodručju i dalje se mogu ocijeniti kao uglavnom uravnoteženi. Neizvjesnost povezana s globalnim čimbenicima, prije svega opasnošću od jačanja protekcionizma, i dalje je izražena. Osim toga, potrebno je i dalje pratiti rizik povezan s postojano povećanom kolebljivošću na financijskim tržištima.

Godišnja inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u europodručju povećala se sa 1,9 % u svibnju na 2,0 % u lipnju 2018., uglavnom zbog više inflacije cijena energije i prehrambenih proizvoda. Sudeći po trenutačnim terminskim cijenama nafte, godišnje stope ukupne inflacije vjerojatno će se do kraja godine kretati oko sadašnje razine. Iako su i dalje uglavnom slabe, mjere temeljne inflacije povećavaju se u odnosu na prethodne niske razine. Domaći troškovni pritisci jačaju i šire se zbog visokih razina iskorištenosti kapaciteta i sve oštrijih uvjeta na tržištu rada. Smanjuje se neizvjesnost glede inflacijskih izgleda. Očekuje se da će temeljna inflacija krajem godine ojačati i nakon toga postupno rasti u srednjoročnom razdoblju poduprta našim mjerama monetarne politike, kontinuiranim gospodarskim rastom, odgovarajućim smanjivanjem neiskorištenosti gospodarskih kapaciteta i povećanjem rasta plaća.

U vezi s monetarnom analizom, najširi monetarni agregat (M3) povećao se sa 4,0 % u svibnju na 4,4 % u lipnju 2018. Rastu monetarnog agregata M3 i dalje pogoduje utjecaj mjera monetarne politike ESB-a i niskih oportunitetnih troškova držanja najlikvidnijih depozita. Najveći doprinos rastu monetarnog agregata M3 i dalje uglavnom daje najuži monetarni agregat (M1).

Nastavlja se oporavak rasta kredita privatnom sektoru koji traje od početka 2014. Godišnja stopa rasta kredita nefinancijskim društvima povećala se na 4,1 % u lipnju 2018., nakon što je u prethodnome mjesecu iznosila 3,7 %, dok je godišnja stopa rasta kredita kućanstvima bila nepromijenjena na razini 2,9 %. Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju za drugo tromjesečje 2018. upućuje na to da rast kredita i dalje podupiru blaži uvjeti bankovnog kreditiranja i rast potražnje za svim kategorijama kredita.

Prijenos učinka mjera monetarne politike koje se provode od lipnja 2014. i dalje znatno podupire uvjete zaduživanja poduzeća i kućanstava, pristup financiranju, i to osobito za mala i srednja poduzeća, kao i kreditne tokove u cijelom europodručju.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je da je visok stupanj prilagodljivosti monetarne politike i dalje potreban za daljnju postojanu prilagodbu stopa inflacije prema razinama ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati odlučniji doprinos povećanju potencijala za dugoročniji rast i smanjenju slabosti. Treba znatno ubrzati provedbu strukturnih reformi u državama europodručja kako bi se povećala otpornost, smanjila strukturna nezaposlenost te potaknula proizvodnost i potencijal rasta u europodručju. U vezi s fiskalnim politikama, u uvjetima kontinuiranog sveobuhvatnog rasta trebalo bi obnoviti fiskalne zaštitne slojeve. To je posebno važno učiniti u državama u kojima je državni dug još velik, ali sve bi države imale koristi od pojačanih napora s ciljem oblikovanja strukture javnih financija kojom bi se snažnije poticao rast. Potpuna, transparentna i dosljedna provedba Pakta o stabilnosti i rastu te postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže tijekom vremena u svim državama i dalje je ključna za povećanje otpornosti gospodarstva europodručja. Poboljšanje funkcioniranja ekonomske i monetarne unije i dalje je prioritet. Upravno vijeće poziva na konkretne i odlučne korake dovršenja bankovne unije i unije tržišta kapitala.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.

Kontaktni podatci za medije