KONFERENCIJA ZA NOVINARE

Mario Draghi, predsjednik ESB-a
Vítor Constâncio, potpredsjednik ESB-a
Frankfurt na Majni, 26. travnja 2018.

UVODNA IZJAVA

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća.

Na temelju svojih redovitih ekonomskih i monetarnih analiza, odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima. I dalje očekujemo da će ostati na sadašnjim razinama tijekom duljeg razdoblja, zasigurno dulje od razdoblja naših neto kupnji vrijednosnih papira.

U vezi s nestandardnim mjerama monetarne politike, potvrđujemo da se predviđa da će se neto kupnje vrijednosnih papira u sadašnjem mjesečnom iznosu od 30 mlrd. EUR provoditi do kraja rujna 2018., ali i dulje ako to bude potrebno, u svakom slučaju sve dok Upravno vijeće ne zaključi da je došlo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja u skladu s ciljnom razinom stope inflacije. Eurosustav će i dalje reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira tijekom duljeg razdoblja nakon završetka neto kupnji vrijednosnih papira, odnosno onoliko dugo koliko bude potrebno. To će istodobno pridonijeti povoljnim likvidnosnim uvjetima i primjerenom stajalištu monetarne politike.

Informacije koje su postale dostupne od našeg sastanaka početkom ožujka upućuju na to da je rast, koji je nekoliko tromjesečja premašivao očekivanja, sada nešto umjereniji, ali i dalje u skladu sa stabilnim i sveobuhvatnim rastom gospodarstva europodručja. Snažni temelji gospodarstva europodručja i dalje podupiru naše očekivanje da će se inflacija u kratkoročnom razdoblju približiti ciljnim razinama ispod, ali blizu 2 %. Mjere temeljne inflacije i dalje su slabe i ne pokazuju uvjerljive znakove trajnog uzlaznog trenda. S tim u vezi, Upravo vijeće i dalje će pratiti tečajna kretanja i ostale financijske uvjete u svjetlu njihova mogućeg utjecaja na buduća inflacijska kretanja. Gledano u cijelosti, i dalje je potreban znatan monetarni poticaj da bi temeljni inflacijski pritisci i dalje jačali i podupirali kretanja ukupne inflacije u srednjoročnom razdoblju. Ta daljnja potpora monetarne politike temelji se na neto kupnjama vrijednosnih papira, znatnom obujmu kupljenih vrijednosnih papira, tekućem i budućem reinvestiranju te smjernicama buduće monetarne politike povezanima s kamatnim stopama.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počinjući s ekonomskom analizom. U četvrtom tromjesečju 2017. realni BDP europodručja povećao se, u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, za 0,7 %, slično kao u prethodnom tromjesečju. Stoga je prosječna godišnja stopa rasta u 2017. bila 2,4 %, što je najviša zabilježena prosječna godišnja stopa rasta od 2007. Najnoviji ekonomski pokazatelji upućuju na određeno usporavanje rasta od početka godine. Umjereniji rast mogao bi, barem djelomično, biti posljedica usporavanja u odnosu na brzi rast zabilježen krajem prošle godine, a moguće je i da na njega utječu privremeni čimbenici. Općenito govoreći, očekuje se da će rast i dalje biti stabilan i sveobuhvatan. Naše mjere monetarne politike, koje su pridonijele razduživanju, i dalje bi trebale podupirati domaću potražnju. Osobnu potrošnju podupiru kontinuirani rast zaposlenosti, među ostalim zbog prethodnih reformi na tržištu rada, i sve veće bogatstvo kućanstava. Poslovna ulaganja i dalje jačaju zahvaljujući vrlo povoljnim uvjetima financiranja, sve većoj profitabilnosti poduzeća i stabilnoj potražnji. Ulaganja u stambene nekretnine i dalje rastu. Nadalje, sveobuhvatni globalni rast potiče izvoz europodručja.

Rizici povezani s budućim gospodarskim rastom u europodručju i dalje su uglavnom uravnoteženi. Međutim, izraženiji su rizici povezani s globalnim čimbenicima, uključujući opasnost jačanja protekcionizma.

Godišnja inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u europodručju povećala se s 1,1 % u veljači na 1,3 % u ožujku 2018., uglavnom zbog više inflacije cijena prehrambenih proizvoda. Sudeći po trenutačnim terminskim cijenama nafte, godišnje stope ukupne inflacije vjerojatno će se do kraja godine kretati oko 1,5 %. Mjere temeljne inflacije i dalje su uglavnom slabe. Očekuje se da će u srednjoročnom razdoblju postupno rasti poduprte našim mjerama monetarne politike, kontinuiranim gospodarskim rastom, odgovarajućim smanjivanjem neiskorištenosti gospodarskih kapaciteta i povećanjem rasta plaća.

U vezi s monetarnom analizom, najširi monetarni agregat (M3) i dalje snažno raste, pri čemu je njegova godišnja stopa rasta u veljači 2018. iznosila 4,2 %, što je nešto niže od uskog raspona zabilježenog od sredine 2015. Rast monetarnog agregata M3 i dalje je posljedica utjecaja mjera monetarne politike ESB-a i niskih oportunitetnih troškova držanja najlikvidnijih depozita. Prema tome, najveći doprinos rastu monetarnog agregata M3 i dalje uglavnom daje najuži monetarni agregat (M1), koji je nastavio rasti po stabilnoj godišnjoj stopi.

Nastavlja se oporavak rasta kredita privatnom sektoru koji traje od početka 2014. Godišnja stopa rasta kredita nefinancijskim društvima, koja je u prosincu 2017. iznosila 3,1 % a u siječnju 2018. 3,4 %, u veljači 2018. iznosila je 3,1 %, dok je godišnja stopa rasta kredita kućanstvima bila nepromijenjena na razini 2,9 %. Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju za prvo tromjesečje 2018. upućuje na to da rast kredita i dalje podupiru rast potražnje za svim vrstama kredita i, gledano u cijelosti, daljnje ublažavanje uvjeta bankovnog kreditiranja kada je riječ o kreditima poduzećima i stambenim kreditima.

Prijenos učinka mjera monetarne politike koje se provode od lipnja 2014. i dalje znatno podupire uvjete zaduživanja poduzeća i kućanstava, pristup financiranju, osobito za mala i srednja poduzeća, kao i kreditne tokove u cijelom europodručju.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je potrebu za visokom razinom prilagodljivosti monetarne politike kako bi se osigurao postojan povratak stopa inflacije na razine ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati odlučan doprinos povećanju potencijala za dugoročniji rast i smanjenju slabosti. Treba znatno ubrzati provedbu strukturnih reformi u državama europodručja kako bi se povećala otpornost, smanjila strukturna nezaposlenost te potaknula proizvodnost i potencijal rasta u europodručju. S obzirom na ograničenu provedbu specifičnih preporuka za države za 2017., u svim državama europodručja treba uložiti veće napore u reforme. U vezi s fiskalnim politikama, u uvjetima kontinuiranog sveobuhvatnog rasta trebalo bi obnoviti fiskalne zaštitne slojeve. To je posebno važno učiniti u državama u kojima je državni dug još velik, ali sve bi države imale koristi od pojačanih napora s ciljem oblikovanja strukture javnih financija kojom bi se snažnije poticao rast. Potpuna, transparentna i dosljedna provedba Pakta o stabilnosti i rastu te postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže tijekom vremena u svim državama i dalje je ključna za povećanje otpornosti gospodarstva europodručja. Poboljšanje funkcioniranja ekonomske i monetarne unije i dalje je prioritet. Upravno vijeće poziva na konkretne i odlučne korake dovršenja bankovne unije i unije tržišta kapitala.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.

Kontaktni podatci za medije