KONFERENCIJA ZA NOVINARE

Mario Draghi, predsjednik ESB-a
Vítor Constâncio, potpredsjednik ESB-a
Frankfurt na Majni, 27. travnja 2017.

UVODNA IZJAVA

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća, kojem je prisustvovao i potpredsjednik Komisije, g. Dombrovskis.

Na temelju svojih redovnih ekonomskih i monetarnih analiza, odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima. I dalje očekujemo da će ostati na sadašnjim ili nižim razinama tijekom duljeg razdoblja, zasigurno dulje od razdoblja naših neto kupnji vrijednosnih papira. U vezi s nestandardnim mjerama monetarne politike, potvrđujemo da se predviđa da će se neto kupnje vrijednosnih papira u novom mjesečnom iznosu od 60 mlrd. EUR provoditi do kraja prosinca 2017., ali i duže ako to bude potrebno, u svakom slučaju sve dok Upravno vijeće ne zaključi da je došlo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja u skladu s ciljnom razinom stope inflacije. Neto kupnje provodit će se istodobno s reinvestiranjem glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira.

Našim mjerama monetarne politike i dalje se uspješno održavaju vrlo povoljni uvjeti financiranja radi osiguravanja stalne prilagodbe inflacije prema razinama koje su ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju. Novi podatci dobiveni nakon našeg sastanka početkom ožujka potvrđuju da se ciklički oporavak gospodarstva europodručja stabilizira i da su se negativni rizici dodatno smanjili. Istodobno, temeljni inflacijski pritisci i dalje su slabi te još ne pokazuju uvjerljiv uzlazni trend. Nadalje, kontinuirana kolebljivost ukupne inflacije potvrđuje potrebu da se zanemare prolazna kretanja inflacije mjerene HIPC-om, koja se neće odraziti na srednjoročne izglede za stabilnost cijena.

Još je potreban vrlo visok stupanj prilagodljivosti monetarne politike da bi se temeljni inflacijski pritisci u europodručju povećali i poduprli ukupnu inflaciju u srednjoročnom razdoblju. Ako se u međuvremenu pogoršaju izgledi ili financijski uvjeti ne budu u skladu s daljnjim napretkom u postojanoj prilagodbi inflacijskih kretanja, spremni smo povećati opseg programa kupnje vrijednosnih papira i/ili produljiti razdoblje njegove provedbe.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počevši s ekonomskom analizom. U četvrtom tromjesečju 2016. realni BDP europodručja povećao se po tromjesečnoj stopi od 0,5 %, dok je u trećem tromjesečju stopa rasta iznosila 0,4 %. Zbog najnovijih podataka, posebno rezultata anketa, sve smo sigurniji da će se kontinuirani gospodarski rast i dalje stabilizirati i širiti. Prijenos učinka naših mjera monetarne politike podupire domaću potražnju i olakšava razduživanje koje je u tijeku. Vrlo povoljni uvjeti financiranja i veća profitabilnost poduzeća i dalje povoljno utječu na oporavak ulaganja. Rast zaposlenosti, među ostalim zbog prethodnih reformi na tržištu rada, podupire realni raspoloživi dohodak i osobnu potrošnju. Osim toga, znakovi jačeg globalnog oporavka i rasta globalne trgovine upućuju na budući rast doprinosa inozemne potražnje općoj otpornosti gospodarskog rasta u europodručju. Međutim, spora provedba strukturnih reformi, posebno na tržištima proizvoda, i potreba za preostalim bilančnim prilagodbama u više sektora i dalje usporavaju gospodarski rast. Rizici povezani s budućim gospodarskim rastom u europodručju, iako sve uravnoteženiji, i dalje su negativni i uglavnom su povezani s globalnim činiteljima.

Ukupna se inflacija oporavlja s vrlo niskih razina zabilježenih u 2016., u velikoj mjeri zbog većih povećanja cijena energije. Nakon što je u veljači 2017. dosegnula 2,0 % u ožujku je godišnja inflacija mjerena HIPC-om u europodručju iznosila 1,5 %. To je uglavnom posljedica niže inflacije cijena energije i neprerađenih prehrambenih proizvoda, no također i niže inflacije cijena usluga. Sudeći po sadašnjim cijenama naftnih ročnica, ukupna inflacija vjerojatno će porasti u travnju, a nakon toga će se kretati oko sadašnjih razina do kraja ove godine. Međutim, budući da neiskorišteni resursi još nepovoljno utječu na određivanje plaća i cijena, mjere temeljne inflacije i dalje su niske i očekuje se da će u srednjoročnom razdoblju rasti tek postupno, poduprte našim mjerama monetarne politike, očekivanim kontinuiranim gospodarskim oporavkom i odgovarajućim postupnim smanjivanjem neiskorištenosti kapaciteta.

U vezi s monetarnom analizom, najširi monetarni agregat (M3) i dalje snažno raste, pri čemu je njegova godišnja stopa rasta iznosila 4,7 % u veljači 2017. u odnosu na 4,8 % u siječnju. Kao i prošlih mjeseci, godišnji rast monetarnog agregata M3 uglavnom podupiru njegove najlikvidnije komponente, dok je godišnja stopa rasta najužeg monetarnog agregata (M1) u veljači 2017. bila nepromijenjena u odnosu na prošli mjesec i iznosila 8,4 %.

Nastavlja se oporavak rasta kredita privatnom sektoru koji traje od početka 2014. Godišnja stopa rasta kredita nefinancijskim društvima smanjila se s 2,3 % u siječnju na 2,0 % u veljači 2017. dok je godišnja stopa rasta kredita kućanstvima u veljači uglavnom bila stabilna na razini 2,3 %. Istodobno anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju za prvo tromjesečje 2017. upućuje na to da je neto kreditna potražnja porasla te da su se kreditni uvjeti banaka dodatno poboljšali za sve kategorije kredita. Prijenos učinka mjera monetarne politike koje se provode od lipnja 2014. i dalje znatno podupire uvjete zaduživanja poduzeća i kućanstava, kao i kreditne tokove u cijelom europodručju.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je potrebu za održavanjem vrlo visoke razine prilagodljivosti monetarne politike kako bi se bez nepotrebnog odgađanja osigurao kontinuiran povratak stopa inflacije na razine ispod, ali blizu 2 %.

Kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati mnogo odlučniji doprinos jačanju gospodarskog rasta. Treba znatno ubrzati provedbu strukturnih reformi kako bi se povećala otpornost, smanjila strukturna nezaposlenost i potaknula proizvodnost i rast potencijalne proizvodnje. U vezi s fiskalnim politikama, sve države trebaju pojačati napore kako bi oblikovale strukturu javnih financija kojom bi se snažnije poticao rast. Potpuna i dosljedna provedba Pakta o stabilnosti i rastu te postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže tijekom vremena u svim državama i dalje je ključna za povećanje otpornosti gospodarstva europodručja.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.

Kontaktni podatci za medije