KONFERENCIJA ZA NOVINARE

Christine Lagarde, predsjednica ESB-a
Luis de Guindos, potpredsjednik ESB-a
Frankfurt na Majni, 12. prosinca 2019.

Dame i gospodo, dobro došli na našu konferenciju za novinare. Danas sam prvi put imala čast i zadovoljstvo predsjedati sastankom Upravnog vijeća ESB-a u vezi s monetarnom politikom. Zajedno s potpredsjednikom rado ću vas izvijestiti o ishodu današnjeg sastanka, kojem je prisustvovao i izvršni potpredsjednik Europske komisije, g. Dombrovskis.

Na temelju svojih redovitih ekonomskih i monetarnih analiza odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima. Očekujemo da će biti na sadašnjim ili nižim razinama dok ne vidimo snažno približavanje inflacijskih izgleda razini koja je dovoljno blizu, ali ispod 2 % u projekcijskom razdoblju i ne vidimo da je dinamika temeljne inflacije dosljedno u skladu s tim kretanjem.

Od 1. studenoga ponovno provodimo neto kupnje u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira, i to mjesečnom dinamikom od 20 mlrd. EUR. Očekujemo da će se kupnje provoditi onoliko dugo koliko bude potrebno za jačanje akomodativnog utjecaja kamatnih stopa monetarne politike i prestati nedugo prije nego što počnemo povećavati ključne kamatne stope ESB-a.

Osim toga, namjeravamo i dalje u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira tijekom duljeg razdoblja nakon što počnemo povećavati ključne kamatne stope ESB-a, u svakom slučaju onoliko dugo koliko bude potrebno za održavanje povoljnih likvidnosnih uvjeta i visokog stupnja prilagodljivosti monetarne politike.

Podatci koji su postali dostupni nakon prethodnog sastanka Upravnog vijeća krajem listopada upućuju na daljnju slabost inflacijskih pritisaka i dinamike rasta u europodručju, premda ima prvih naznaka stabilizacije usporavanja rasta i blagog povećanja temeljne inflacije u skladu s prijašnjim očekivanjima. Kontinuirani rast zaposlenosti i rast plaća i dalje podupiru otpornost gospodarstva europodručja.

Sveobuhvatnim paketom mjera monetarne politike, o kojem je Upravno vijeće donijelo odluku u rujnu, daje se znatan monetarni poticaj, kojim se osiguravaju povoljni uvjeti financiranja za sve sektore u gospodarstvu. Blaži uvjeti zaduživanja poduzeća i kućanstava podupiru osobnu potrošnju i poslovna ulaganja, što pridonosi rastu u europodručju, kontinuiranom jačanju domaćih cjenovnih pritisaka i, stoga, snažnoj prilagodbi inflacije našim srednjoročnim ciljnim stopama.

Upravno vijeće ponovilo je da je, s obzirom na slabe inflacijske izglede, potrebno da monetarna politika ostane vrlo prilagodljiva u duljem razdoblju kako bi se poduprli temeljni inflacijski pritisci i odgovarajuća kretanja ukupne inflacije u srednjoročnom razdoblju. Stoga ćemo pomno pratiti kretanja inflacije i utjecaj provedbe mjera monetarne politike na gospodarstvo. Naše smjernice buduće monetarne politike osigurat će prilagodbu financijskih uvjeta promijenjenim inflacijskim izgledima. U svakom slučaju, Upravno vijeće i dalje je spremno po potrebi prilagoditi sve svoje instrumente kako bi osiguralo postojano kretanje inflacije prema ciljnim razinama, u skladu sa svojom opredijeljenošću za simetričnost u ciljanju inflacije.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počinjući s ekonomskom analizom. Podatci potvrđuju da je tromjesečna stopa rasta realnog BDP-a europodručja u trećem tromjesečju 2019. bila jednaka kao u prethodnom tromjesečju, 0,2 %. Kontinuirana slabost međunarodne trgovine u uvjetima dugotrajne globalne neizvjesnosti i dalje nepovoljno utječe na sektor prerađivačke industrije u europodručju i na rast ulaganja. Premda su uglavnom nepovoljni, najnoviji ekonomski i anketni podatci istodobno upućuju na određenu stabilizaciju usporavanja gospodarskog rasta u europodručju. Usprkos određenom slabljenju dinamike rasta u uslužnom i građevinskom sektoru u drugoj polovici 2019., ti su sektori i dalje otporni. U sljedećem će razdoblju gospodarski rast u europodručju i dalje podupirati povoljni uvjeti financiranja, daljnji rast zaposlenosti zajedno s rastom plaća, blago ekspanzivan karakter fiskalnih politika u europodručju te kontinuiran, premda malo sporiji, rast globalne aktivnosti.

Riječ je o procjeni koju u glavnim crtama potvrđuju makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava za europodručje iz prosinca 2019. Prema projekcijama godišnja stopa rasta realnog BDP-a trebala bi iznositi 1,2 % u 2019., 1,1 % u 2020. te 1,4 % u 2021. i 2022. U usporedbi s makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB-a iz rujna 2019. izgledi za rast realnog BDP-a u 2020. neznatno su revidirani naniže.

Premda su i dalje negativni, manje su izraženi rizici za budući gospodarski rast u europodručju povezani s geopolitičkim čimbenicima, jačanjem protekcionizma i ranjivošću u zemljama s tržištima u nastajanju.

Prema brzoj procjeni Eurostata godišnja stopa inflacije u europodručju mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) povećala se s 0,7 % u listopadu na 1,0 % u studenome 2019. uglavnom zbog veće inflacije cijena usluga i hrane. Sudeći po trenutačnim cijenama naftnih ročnica, ukupna inflacija vjerojatno će sljedećih mjeseci malo porasti. Pokazatelji inflacijskih očekivanja na niskim su razinama. Mjere temeljne inflacije i dalje su uglavnom slabe, premda ima naznaka blagog porasta u skladu s prijašnjim očekivanjima. Pritisci troškova rada ojačali su u okolnostima pooštravanja uvjeta na tržištu rada, ali njihov prijenos na inflaciju usporen je zbog slabijeg zamaha rasta. U srednjoročnom razdoblju očekuje se rast inflacije, koju podupiru naše mjere monetarne politike, kontinuirani gospodarski rast i postojan rast plaća.

Riječ je o procjeni koju u glavnim crtama potvrđuju makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava za europodručje iz prosinca 2019., u kojima se predviđa da će godišnja stopa inflacije mjerena HIPC-om iznositi 1,2 % u 2019., 1,1 % u 2020., 1,4 % u 2021. i 1,6 % u 2022. U usporedbi s makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB-a iz rujna 2019. izgledi za inflaciju mjerenu HIPC-om revidirani su malo naviše za 2020. i naniže za 2021., uglavnom u skladu s očekivanim budućim kretanjima cijena energije.

U vezi s monetarnom analizom, stopa rasta najšireg monetarnog agregata (M3) u listopadu 2019. bila je jednaka stopi rasta u rujnu 2019., 5,6 %. Najširi monetarni agregat postojano raste zbog kontinuiranog odobravanja bankovnih kredita privatnom sektoru i oportunitetnih troškova držanja agregata M3, koji su niski u usporedbi s troškovima držanja drugih financijskih instrumenata. Najveći doprinos rastu monetarnog agregata M3 i dalje daje sastavnica najužeg monetarnog agregata (M1).

Nastavio se postojan rast kredita poduzećima i kućanstvima poduprt kontinuiranim prijenosom učinka naše prilagodljive monetarne politike na aktivne kamatne stope banaka. Godišnja stopa rasta kredita nefinancijskim društvima povećala se s 3,6 % u rujnu na 3,8 % u listopadu, dok je godišnja stopa rasta kredita kućanstvima i dalje postupno rasla i dosegnula 3,5 % u listopadu. Naša prilagodljiva monetarna politika pridonijet će osiguranju vrlo povoljnih uvjeta bankovnog kreditiranja te i dalje olakšavati pristup financiranju u svim gospodarskim sektorima, osobito za mala i srednja poduzeća.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je da je visok stupanj prilagodljivosti monetarne politike i dalje potreban za daljnju snažnu prilagodbu stopa inflacije prema razinama ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati odlučniji doprinos povećanju potencijala za dugoročniji rast, jačanju trenutačne agregatne potražnje i smanjenju ranjivosti. Treba znatno ubrzati provedbu strukturnih politika u državama europodručja kako bi se potaknuli proizvodnost i potencijal rasta u europodručju, smanjila strukturna nezaposlenost i povećala otpornost. Pritom bi se trebalo voditi preporukama za pojedine zemlje za 2019.

Kada je riječ o fiskalnim politikama, očekuje se da će karakter fiskalnih politika u europodručju u 2020. i dalje biti blago ekspanzivan, tako da će podupirati gospodarsku aktivnost. S obzirom na slabije gospodarske izglede, Upravno vijeće pozdravlja poziv Euroskupine za diferencirane fiskalne odgovore i njezinu spremnost da te odgovore koordinira. Vlade koje imaju fiskalnog prostora trebale bi biti spremne učinkovito i pravodobno djelovati. U državama s visokom razinom javnog duga vlade trebaju provoditi razborite politike i ostvarivati ciljeve povezane sa strukturnim saldom, čime će omogućiti slobodno djelovanje automatskih stabilizatora. Sve bi države trebale još intenzivnije raditi na oblikovanju strukture javnih financija kojom bi se snažnije poticao rast.

Isto tako, transparentna i dosljedna provedba okvira Europske unije za fiskalno i gospodarsko upravljanje tijekom vremena u svim državama i dalje je ključna za jačanje otpornosti gospodarstva europodručja. Poboljšanje funkcioniranja ekonomske i monetarne unije i dalje je prioritet. Upravno vijeće pozdravlja napore koji se ulažu te poziva na daljnje konkretne i odlučne korake dovršenja bankovne unije i unije tržišta kapitala.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.