Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:
  • UVODNA IZJAVA

KONFERENCIJA ZA NOVINARE

Mario Draghi, predsjednik ESB-a
Luis de Guindos, potpredsjednik ESB-a
Frankfurt na Majni, 13. rujna 2018.

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća, kojem je prisustvovao i potpredsjednik Komisije, g. Dombrovskis.

Na temelju svojih redovitih ekonomskih i monetarnih analiza, odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima. I dalje očekujemo da će biti na sadašnjoj razini barem još tijekom ljeta 2019. i zasigurno onoliko dugo koliko bude potrebno kako bi se osigurala daljnja postojana prilagodba inflacije razinama koje su ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

U vezi s nestandardnim mjerama monetarne politike, nastavit ćemo s neto kupnjama u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira u sadašnjem mjesečnom iznosu od 30 mlrd. EUR do kraja ovog mjeseca. Smanjit ćemo mjesečni iznos neto kupnji vrijednosnih papira u razdoblju od početka listopada do kraja prosinca 2018. na 15 mlrd. EUR te predviđamo da ćemo, ako novi podatci potvrde srednjoročne inflacijske izglede, poslije prosinca 2018. prekinuti neto kupnje. Namjeravamo reinvestirati glavnicu dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira tijekom duljeg razdoblja nakon završetka neto kupnji vrijednosnih papira, odnosno onoliko dugo koliko bude potrebno za održavanje povoljnih likvidnosnih uvjeta i visokog stupnja prilagodljivosti monetarne politike.

Nove informacije, uključujući nove projekcije stručnjaka ESB-a iz rujna 2018., uglavnom potvrđuju našu prethodnu ocjenu o kontinuiranom sveobuhvatnom gospodarskom rastu u eropodručju i postupnom rastu inflacije. Snažni temelji gospodarstva i dalje podupiru naše očekivanje da će se postojana prilagodba inflacije ciljnim razinama nastaviti te da će se održati i poslije postupnog prestanka neto kupnji vrijednosnih papira. Istodobno je u posljednje vrijeme sve naglašenija neizvjesnost povezana s jačanjem protekcionizma, ranjivostima na tržištima u nastajanju i kolebljivošću na financijskim tržištima. I dalje je potreban snažan poticaj monetarne politike kao doprinos daljnjem jačanju domaćih cjenovnih pritisaka i rastu ukupne inflacije u srednjoročnom razdoblju. Doprinos monetarne politike nastavit će se zahvaljujući neto kupnjama vrijednosnih papira do kraja godine, znatnom obujmu kupljenih vrijednosnih papira i povezanom reinvestiranju te poboljšanim smjernicama buduće monetarne politike povezanima s ključnim kamatnim stopama ESB-a. U svakom slučaju, Upravno vijeće spremno je po potrebi prilagoditi sve svoje instrumente kako bi osiguralo postojano kretanje inflacije prema ciljnim razinama.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počinjući s ekonomskom analizom. U drugom tromjesečju 2018. realni BDP europodručja povećao se po tromjesečnoj stopi od 0,4 %, odnosno po jednakoj stopi kao u prethodnom tromjesečju. Najnoviji ekonomski pokazatelji i rezultati anketa uglavnom potvrđuju nastavak sveobuhvatnog gospodarskog rasta u europodručju, premda je rast nešto umjereniji u odnosu na snažan rast u 2017. Naše mjere monetarne politike i dalje podupiru domaću potražnju. Osobnu potrošnju podupiru kontinuirani rast zaposlenosti, među ostalim zbog prethodnih reformi na tržištu rada, i rast plaća. Poslovna ulaganja podupiru povoljni uvjeti financiranja, sve veća profitabilnost poduzeća i stabilna potražnja. Ulaganja u stambene nekretnine i dalje su snažna. Nadalje, očekuje se da će se rast globalne gospodarske aktivnosti nastaviti i podupirati izvoz europodručja.

Tu procjenu u glavnim crtama potvrđuju i makroekonomske projekcije stručnjaka ESB-a za europodručje iz rujna 2018. Prema projekcijama godišnja stopa rasta realnog BDP-a trebala bi iznositi 2,0 % u 2018., 1,8 % u 2019. i 1,7 % u 2020. U odnosu na makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava iz lipnja 2018. izgledi za rast realnog BDP-a revidirani su neznatno naniže za 2018. i 2019., uglavnom zbog nešto slabijeg doprinosa inozemne potražnje.

Rizici povezani s budućim gospodarskim rastom u europodručju i dalje se mogu ocijeniti kao uglavnom uravnoteženi. Istodobno su u posljednje vrijeme sve naglašeniji rizici povezani s jačanjem protekcionizma, ranjivostima na tržištima u nastajanju i kolebljivošću na financijskim tržištima.

Prema brzoj procjeni Eurostata godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) smanjila se s 2,1 % u srpnju na 2,0 % u kolovozu 2018. Sudeći po trenutačnim terminskim cijenama nafte, godišnje stope ukupne inflacije vjerojatno će se do kraja godine kretati oko sadašnje razine. Iako su i dalje uglavnom slabe, mjere temeljne inflacije povećavaju se u odnosu na prethodne niske razine. Domaći troškovni pritisci jačaju i šire se zbog visokih razina iskorištenosti kapaciteta i pooštravanja uvjeta na tržištu rada, što potiče rast plaća. Smanjuje se neizvjesnost u pogledu inflacijskih izgleda. Očekuje se da će temeljna inflacija krajem godine ojačati i nakon toga postupno rasti u srednjoročnom razdoblju poduprta našim mjerama monetarne politike, kontinuiranim gospodarskim rastom i povećanjem rasta plaća.

Tu procjenu u glavnima crtama potvrđuju i makroekonomske projekcije stručnjaka ESB-a za europodručje iz rujna 2018., prema kojima će godišnja inflacija mjerena HIPC-om u 2018., 2019. i 2020. godini iznositi 1,7 %, a koje su nepromijenjene u odnosu na makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava iz lipnja 2018.

U vezi s monetarnom analizom, najširi monetarni agregat (M3) smanjio se sa 4,5 % u lipnju na 4,0 % u srpnju 2018. Uz određenu kolebljivost u mjesečnim tokovima rast monetarnog agregata M3 sve snažnije podupire odobravanje bankovnih kredita. Najveći doprinos rastu monetarnog agregata M3 i dalje uglavnom daje najuži monetarni agregat (M1).

Nastavlja se oporavak rasta kredita privatnom sektoru koji traje od početka 2014. Godišnja stopa rasta kredita nefinancijskim društvima u srpnju 2018. iznosila je 4,1 %, dok je godišnja stopa rasta kredita kućanstvima iznosila 3,0 %. Obje su stope nepromijenjene u odnosu na lipanj.

Prijenos učinka mjera monetarne politike koje se provode od lipnja 2014. i dalje znatno podupire uvjete zaduživanja poduzeća i kućanstava, pristup financiranju, i to osobito za mala i srednja poduzeća, kao i kreditne tokove u cijelom europodručju.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je da je visok stupanj prilagodljivosti monetarne politike i dalje potreban za daljnju postojanu prilagodbu stopa inflacije prema razinama ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati odlučniji doprinos povećanju potencijala za dugoročniji rast i smanjenju slabosti. Treba znatno ubrzati provedbu strukturnih reformi u državama europodručja kako bi se povećala otpornost, smanjila strukturna nezaposlenost te potaknula proizvodnost i potencijal rasta u europodručju. U vezi s fiskalnim politikama, u uvjetima sveobuhvatnog rasta trebalo bi obnoviti fiskalne zaštitne slojeve. To je posebno važno učiniti u državama u kojima je državni dug velik i koje se, da bi održale solidne fiskalne pozicije, moraju u potpunosti pridržavati Pakta o stabilnosti i rastu. Isto tako, transparentna i dosljedna provedba EU-ova okvira fiskalnoga i gospodarskog upravljanja tijekom vremena u svim državama i dalje je ključna za jačanje otpornosti gospodarstva europodručja. Poboljšanje funkcioniranja ekonomske i monetarne unije i dalje je prioritet. Upravno vijeće poziva na konkretne i odlučne korake dovršenja bankovne unije i unije tržišta kapitala.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.

KONTAKT

Europska središnja banka

glavna uprava Odnosi s javnošću

Reprodukcija se dopušta uz navođenje izvora.

Kontaktni podatci za medije