Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:
  • UVODNA IZJAVA

KONFERENCIJA ZA NOVINARE

Mario Draghi, predsjednik ESB-a
Luis de Guindos, potpredsjednik ESB-a
Riga, 14. lipnja 2018.

Tekst posuvremenjen radi izmjene prijevoda

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Želio bih zahvaliti zamjenici guvernera, gospođi Razmusa, na ljubaznom gostoprimstvu, a veliku zahvalnost dugujemo i njezinim zaposlenicima zbog izvrsne organizacije današnjeg sastanka Upravnog vijeća. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka.

Od početka našeg programa kupnje vrijednosnih papira u siječnju 2015. Upravno vijeće provodilo je neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu tog programa u skladu s napretkom prema ostvarenju postojane prilagodbe inflacijskih kretanja ciljnim razinama ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju. Upravno vijeće danas je pomno razmotrilo ostvareni napredak, uzimajući pritom u obzir najnovije makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava, mjere pritisaka na cijene i plaće te neizvjesnost povezanu s budućim inflacijskim kretanjima.

Zaključilo je da je ostvaren znatan napredak prema ostvarenju postojane prilagodbe inflacijskih kretanja. Osim dobrog uporišta dugoročnijih inflacijskih očekivanja, snažni temelji gospodarstva europodručja i kontinuirano visok stupanj prilagodljivosti monetarne politike podupiru očekivanja da će se postojana prilagodba inflacije prema ciljnim stopama u sljedećem razdoblju nastaviti te da će se održati i poslije postupnog prestanka naših neto kupnji vrijednosnih papira.

U skladu s tim, Upravno vijeće donijelo je danas sljedeće odluke.

Prvo, u vezi s nestandardnim mjerama monetarne politike, nastavit ćemo s neto kupnjama u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira u sadašnjem mjesečnom iznosu od 30 mlrd. EUR do kraja rujna 2018. Predviđamo da će se, ako novi podatci potvrde srednjoročne inflacijske izglede, u razdoblju od listopada do kraja prosinca 2018. mjesečne neto kupnje vrijednosnih papira provoditi u smanjenom iznosu od 15 mlrd. EUR te da će poslije tog razdoblja prestati.

Drugo, namjeravamo nastaviti politiku reinvestiranja glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira tijekom duljeg razdoblja nakon završetka neto kupnji vrijednosnih papira, odnosno onoliko dugo koliko bude potrebno za održavanje povoljnih likvidnosnih uvjeta i visokog stupnja prilagodljivosti monetarne politike.

Treće, odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima te očekujemo da će biti na sadašnjim razinama barem do kraja još tijekom ljeta 2019. i zasigurno onoliko dugo koliko bude potrebno kako bi se osigurala usklađenost inflacijskih kretanja s trenutačnim očekivanjima o postojanoj prilagodbi.

Današnjim odlukama o monetarnoj politici održava se sadašnji visok stupanj prilagodljivosti monetarne politike kojim se osigurava daljnja postojana prilagodba inflacije prema razinama koje su ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju. I dalje je potreban snažan poticaj monetarne politike kao doprinos daljnjem jačanju domaćih cjenovnih pritisaka i rastu ukupne inflacije u srednjoročnom razdoblju. Doprinos monetarne politike nastavit će se zahvaljujući neto kupnjama vrijednosnih papira do kraja godine, znatnom obujmu kupljenih vrijednosnih papira i povezanom reinvestiranju te poboljšanim smjernicama buduće monetarne politike povezanima s ključnim kamatnim stopama ESB-a. U svakom slučaju, Upravno vijeće spremno je po potrebi prilagoditi sve svoje instrumente kako bi osiguralo postojano kretanje inflacije prema razinama koje je odredilo kao cilj.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počinjući s ekonomskom analizom. U prvom tromjesečju 2018. rast realnog BDP-a bio je umjereniji od rasta u prethodnim tromjesečjima (0,7 %): realni BDP rastao je po tromjesečnoj stopi od 0,4 %. Umjereniji rast posljedica je usporavanja u odnosu na vrlo visoke stope rasta zabilježene 2017., veće neizvjesnosti te određenih prolaznih čimbenika i čimbenika na strani ponude, kako na razini europodručja tako i na globalnoj razini, kao i slabijeg poticaja vanjske trgovine. Najnoviji ekonomski pokazatelji i rezultati anketa slabiji su, ali i dalje u skladu s kontinuiranim stabilnim i sveobuhvatnim gospodarskim rastom. Naše mjere monetarne politike, koje su pridonijele razduživanju, i dalje podupiru domaću potražnju. Osobnu potrošnju podupiru kontinuirani rast zaposlenosti, među ostalim zbog prethodnih reformi na tržištu rada, i sve veće bogatstvo kućanstava. Poslovna ulaganja podupiru povoljni uvjeti financiranja, sve veća profitabilnost poduzeća i stabilna potražnja. Ulaganja u stambene nekretnine i dalje su snažna. Nadalje, očekuje se da će se sveobuhvatni rast globalne potražnje nastaviti i poticati izvoz europodručja.

Riječ je o procjeni koju u glavnim crtama potvrđuju makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava za europodručje iz lipnja 2018. Prema projekcijama godišnja stopa rasta realnog BDP-a trebala bi iznositi 2,1 % u 2018., 1,9 % u 2019. i 1,7 % u 2020. U odnosu na makroekonomske projekcije stručnjaka ESB-a iz ožujka 2018. očekivani rast realnog BDP-a revidiran je naniže za 2018., a za 2019. i 2020. uglavnom je nepromijenjen.

Rizici povezani s budućim gospodarskim rastom u europodručju i dalje su uglavnom uravnoteženi. Ipak, izraženija je neizvjesnost povezana s globalnim čimbenicima, uključujući opasnost jačanja protekcionizma. Osim toga, potrebno je pratiti i rizik povezan s postojano povećanom kolebljivošću na financijskim tržištima.

Prema brzoj procjeni Eurostata, godišnja stopa inflacije u europodručju mjerena HIPC-om povećala se sa 1,2 % u travnju 2018. na 1,9 % u svibnju. To je posljedica većeg doprinosa inflacije cijena energije, prehrambenih proizvoda i usluga. Sudeći po trenutačnim terminskim cijenama nafte, godišnje stope ukupne inflacije vjerojatno će se do kraja godine kretati oko sadašnje razine. Iako su i dalje uglavnom slabe, mjere temeljne inflacije povećavaju se u odnosu na prethodne niske razine. Zbog visokih razina iskorištenosti kapaciteta, sve oštrijih uvjeta na tržištu rada i rasta plaća jačaju domaći troškovni pritisci. Smanjuje se neizvjesnost u pogledu inflacijskih izgleda. Očekuje se da će temeljna inflacija krajem godine ojačati i nakon toga postupno rasti u srednjoročnom razdoblju poduprta našim mjerama monetarne politike, kontinuiranim gospodarskim rastom, odgovarajućim smanjivanjem neiskorištenosti gospodarskih kapaciteta i povećanjem rasta plaća.

Riječ je o procjeni koju također u glavnim crtama potvrđuju makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava za europodručje iz lipnja 2018., prema kojima će godišnja inflacija mjerena HIPC-om u 2018., 2019. i 2020. iznositi 1,7 %. U usporedbi s makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB-a iz ožujka 2018. izgledi za ukupnu inflaciju mjerenu HIPC-om za 2018. i 2019. revidirani su znatno naviše, što je uglavnom posljedica viših cijena nafte.

U vezi s monetarnom analizom, najširi monetarni agregat (M3) u travnju 2018. iznosio je 3,9 % u odnosu na 3,7 % u ožujku i 4,3 % u veljači. Premda slabija dinamika njegova rasta posljednjih mjeseci uglavnom proizlazi iz smanjenja iznosa mjesečnih neto kupnji vrijednosnih papira od početka godine, utjecaj mjera monetarne politike ESB-a i niski oportunitetni troškovi držanja najlikvidnijih depozita i dalje podupiru rast monetarnog agregata M3. Prema tome, najveći doprinos rastu monetarnog agregata M3 i dalje uglavnom daje najuži monetarni agregat (M1), premda se njegova godišnja stopa rasta posljednjih mjeseci smanjila u odnosu na visoke stope koje su prethodno zabilježene.

Nastavlja se oporavak rasta kredita privatnom sektoru koji traje od početka 2014. Godišnja stopa rasta kredita nefinancijskim društvima u travnju 2018. bila je nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec te je iznosila 3,3 %, a i godišnja stopa rasta kredita kućanstvima ostala je stabilna na razini 2,9 %.

Prijenos učinka mjera monetarne politike koje se provode od lipnja 2014. i dalje znatno podupire uvjete zaduživanja poduzeća i kućanstava kao i kreditne tokove u cijelom europodručju. To potvrđuju i rezultati najnovije ankete o pristupu financiranju poduzeća u europodručju, koji upućuju na to da su koristi od poboljšanja pristupa financiranju imala osobito mala i srednja poduzeća.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je da će se današnjim odlukama monetarne politike osigurati visok stupanj prilagodljivosti monetarne politike potreban za daljnju postojanu prilagodbu stopa inflacije prema razinama ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati odlučniji doprinos povećanju potencijala za dugoročniji rast i smanjenju slabosti. Treba znatno ubrzati provedbu strukturnih reformi u državama europodručja kako bi se povećala otpornost, smanjila strukturna nezaposlenost te potaknula proizvodnost i potencijal rasta u europodručju. U vezi s fiskalnim politikama, u uvjetima kontinuiranog sveobuhvatnog rasta trebalo bi obnoviti fiskalne zaštitne slojeve. To je posebno važno učiniti u državama u kojima je državni dug još velik, ali sve bi države imale koristi od pojačanih napora s ciljem oblikovanja strukture javnih financija kojom bi se snažnije poticao rast. Potpuna, transparentna i dosljedna provedba Pakta o stabilnosti i rastu te postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže tijekom vremena u svim državama i dalje je ključna za povećanje otpornosti gospodarstva europodručja. Poboljšanje funkcioniranja ekonomske i monetarne unije i dalje je prioritet. Upravno vijeće poziva na konkretne i odlučne korake dovršenja bankovne unije i unije tržišta kapitala.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.

KONTAKT

Europska središnja banka

glavna uprava Odnosi s javnošću

Reprodukcija se dopušta uz navođenje izvora.

Kontaktni podatci za medije