Financijski izvještaji ESB‑a za 2025.

26. veljače 2026.

• ESB je zabilježio gubitak u iznosu od 1,3 mlrd. EUR (2024.: gubitak od 7,9 mlrd. EUR).
• Gubitci će se nadomjestiti budućom dobiti.

U financijskim izvještajima Europske središnje banke (ESB) za 2025. iskazan je gubitak od 1.254 mil. EUR, što je mnogo manje od gubitka od 7.944 mil. EUR zabilježenog u 2024. zahvaljujući prije svega znatnom smanjenju neto kamatnih rashoda. Kao i gubitci iz proteklih godina, gubitak za 2025. ostat će u bilanci ESB‑a i nadomjestit će se budućom dobiti. Zbog gubitka neće biti raspodjele dobiti nacionalnim središnjim bankama europodručja za 2025.

Gubitci nastali od 2022., kojima su prethodile mnoge godine ostvarivanja znatne dobiti, posljedica su potrebnih mjera monetarne politike koje je Eurosustav poduzeo kako bi ispunio svoju glavnu zadaću održavanja stabilnosti cijena. ESB je zbog tih mjera morao povećati svoju bilancu kupnjom financijske imovine, i to uglavnom s fiksnim kamatnim stopama i dugim rokovima dospijeća, što je dovelo do odgovarajućeg rasta obveza na koje ESB plaća kamatu po promjenjivim stopama. Stoga su povećanja ključnih kamatnih stopa ESB‑a u 2022. i 2023. radi suzbijanja visoke inflacije u europodručju odmah dovela do povećanja kamatnih rashoda koji proizlaze iz tih obveza, dok se kamatni prihodi od imovine ESB‑a, i to posebno od vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP) i hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP), nisu povećali u jednakoj mjeri. Smanjenjima ključnih kamatnih stopa ESB‑a od 2024. i kontinuiranim smanjenjem obveza ESB‑a zbog dospijevanja vrijednosnih papira u sklopu APP‑a i PEPP‑a znatno se ublažavaju učinci te kamatne neusklađenosti. Zbog toga su neto kamatni rashodi u 2025. bili znatno manji nego prijašnjih godina.

Očekuje se da će ESB ponovo ostvariti dobit u 2026. ili sljedećoj godini, premda će to ovisiti o budućim razinama ključnih kamatnih stopa ESB‑a i deviznim tečajevima te o veličini i sastavu bilance ESB‑a. U svakom slučaju, bez obzira na gubitke, ESB može učinkovito poslovati i ispunjavati svoju glavnu zadaću održavanja stabilnosti cijena. Financijsku snagu ESB‑a dodatno potvrđuju njegov kapital i znatni računi revalorizacije, koji su na kraju 2025. zajedno iznosili 71 mlrd. EUR, što je 12 mlrd. EUR više nego na kraju 2024.

Kamatni prihodi i rashodi ESB‑a u 2025. bili su sljedeći:

Kamatni rashodi u 2025. bili su mnogo manji nego u 2024. To je smanjenje uglavnom posljedica znatnog smanjenja kamatnih rashoda proizišlih iz neto obveze ESB‑a u sustavu TARGET, u prvom redu zbog niže prosječne remuneracijske stope (2025.: 2,3 %, 2024.: 4,1 %), nakon smanjenja ključnih kamatnih stopa ESB‑a te, u manjoj mjeri, primjene kamatne stope na novčani depozit, umjesto stope za glavne operacije refinanciranja, u obračunu remuneracije. Smanjenju su pridonijela i manja salda u sustavu TARGET, koja su posljedica dospijevanja vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike. Niža prosječna remuneracijska stopa dovela je i do smanjenja kamatnih prihoda od potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica u optjecaju i kamata koje se plaćaju nacionalnim središnjim bankama kao remuneracija potraživanja s obzirom na prijenose deviznih pričuva ESB‑u. Iako su se kamatni prihodi od deviznih pričuva smanjili, uglavnom zbog manjih kamatnih prihoda od vrijednosnih papira nominiranih u američkim dolarima, kamatni prihodi od vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike gotovo se nisu promijenili u odnosu na prošlu godinu.

Umanjenja zbog tečajnih razlika iznosila su 1.316 mil. EUR (2024.: 81 mil. EUR) i uglavnom su proizišla iz deprecijacije japanskog jena, koja je dovela do smanjenja držanja u toj valuti. Ta su umanjenja djelomično nadomještena realiziranim dobitcima od tečajnih razlika koji su u najvećoj mjeri proizišli iz uobičajenog restrukturiranja sastava deviznih pričuva ESB‑a.

Ukupni troškovi osoblja smanjili su se na 809 mil. EUR (2024.: 844 mil. EUR), i to uglavnom zbog manjih troškova povezanih s primanjima nakon prestanka zaposlenja i ostalim dugoročnim primanjima. Ostali operativni troškovi blago su se smanjili na 619 mil. EUR (2024.: 626 mil. EUR), u prvom redu zbog manjih troškova amortizacije.

Prihodi od naknada za nadzor (naknade koje se naplaćuju nadziranim bankama kako bi se nadoknadili troškovi ESB‑a povezani s provedbom nadzornih zadaća) iznosili su 690 mil. EUR (2024.: 681 mil. EUR).

Bilanca ESB‑a smanjila se za 37 mlrd. EUR na 603 mlrd. EUR (2024.: 641 mlrd. EUR), i to uglavnom zbog postupnog smanjivanja držanja u sklopu APP‑a i PEPP‑a, koje je bilo posljedica otkupa.

Konsolidirana bilanca Eurosustava

Na kraju 2025. bilanca Eurosustava, koja obuhvaća imovinu nacionalnih središnjih banaka europodručja i ESB‑a te njihove obveze prema trećim stranama, iznosila je 6.293 mlrd. EUR (2024.: 6.421 mlrd. EUR). Do smanjenja u odnosu na 2024. došlo je zbog smanjenja vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike na 3.745 mlrd. EUR (2024.: 4.283 mlrd. EUR), što je uglavnom bilo posljedica otkupa. Držanja u sklopu APP‑a smanjila su se za 351 mlrd. EUR na 2.322 mlrd. EUR a držanja u sklopu PEPP‑a smanjila su se za 186 mlrd. EUR na 1.423 mlrd. EUR. Smanjenje je djelomično nadomješteno povećanjem eurske protuvrijednosti zlata Eurosustava na 1.274 mlrd. EUR (2024.: 872 mlrd. EUR) zbog povećanja tržišne cijene zlata izražene u eurima.

Predstavnici medija mogu se s upitima obratiti Williamu Lelieveldtu, tel.: +49 69 1344 7316.

Bilješke

• Može se dogoditi da zbroj ne bude točan zbog zaokruživanja.
• Više informacija o uslugama sustava TARGET može se pronaći na mrežnim stranicama ESB‑a.
• Više informacija o izvorima dobiti i gubitaka ESB‑a i nacionalnih središnjih banaka europodručja može se pronaći u povezanom objašnjenju.
• Upravno vijeće dogovorilo je 13. ožujka 2024. skup načela kojima će se voditi provedba monetarne politike u budućnosti i, među ostalim ključnim parametrima, da će nastaviti usmjeravati stajalište monetarne politike kamatnom stopom na novčani depozit. Odlučilo je i da će se od 1. siječnja 2025. na osnovi kamatne stope na novčani depozit remunerirati (1) salda u sustavu TARGET koja se potražuju od nacionalnih središnjih banaka ili im se duguju, (2) potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava i (3) obveze koje odgovaraju prijenosu deviznih pričuva.
• Dodatne informacije o politikama ESB‑a i Eurosustava povezanima s računovodstvom i financijskim izvještavanjem te o godišnjim financijskim izvještajima ESB‑a mogu se pronaći u Odluci (EU) 2024/2938 Europske središnje banke od 14. studenoga 2024. o godišnjim financijskim izvještajima Europske središnje banke (ESB/2024/32) (SL L 2024/2938, 11.12.2024.) i Smjernici (EU) 2024/2941 Europske središnje banke od 14. studenoga 2024. o pravnom okviru za računovodstvo i financijsko izvještavanje u Europskom sustavu središnjih banaka (ESB/2024/31) (SL L 2024/2941, 11.12.2024.) te na mrežnim stranicama ESB‑a.
• Konsolidirana bilanca Eurosustava temelji se na privremenim podatcima. Konačna godišnja konsolidirana bilanca Eurosustava bit će objavljena u lipnju.