Mogućnosti pretraživanja
Home Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po

Izjava o strategiji monetarne politike ESB-a

  1. Od prethodnog preispitivanja strategije u 2003. u gospodarstvu europodručja i globalnom gospodarstvu dogodile su se velike strukturne promjene. Trend smanjivanja rasta, koji se može povezati sa sporijim rastom proizvodnosti i demografskim čimbenicima, te nasljeđe globalne financijske krize doveli su do smanjenja ravnotežnih realnih kamatnih stopa. Time je smanjena mogućnost Europske središnje banke (ESB) i drugih središnjih banaka da postignu svoje ciljeve isključivo se oslanjajući na promjene ključnih kamatnih stopa. Osim toga, globalizacija, digitalizacija, ugroženost okolišne održivosti i promjene u financijskom sustavu otežavaju provedbu monetarne politike.
  2. Strategija monetarne politike ESB‑a vodi se i ograničava ovlastima koje su povjerene ESB‑u Ugovorom o Europskoj uniji i Ugovorom o funkcioniranju Europske unije. Glavni je cilj ESB‑a održati stabilnost cijena u europodručju. Ne dovodeći u pitanje cilj stabilnosti cijena, Eurosustav podržava opće ekonomske politike u EU‑u kako bi pridonio ostvarivanju ciljeva EU‑a utvrđenih člankom 3. Ugovora o Europskoj uniji. Među tim su ciljevima uravnotežen gospodarski rast, visoko konkurentno socijalno tržišno gospodarstvo koje teži punoj zaposlenosti i društvenom napretku te visoka razina zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša. Eurosustav pridonosi i nesmetanom vođenju politika nadležnih tijela koje se odnose na bonitetni nadzor nad kreditnim institucijama i na stabilnost financijskog sustava.
  3. Upravno vijeće potvrđuje da je harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) i dalje primjerena mjera kojom se može procijeniti je li ostvaren cilj stabilnosti cijena, no priznaje da bi se stekao bolji uvid u stopu inflacije važnu za kućanstva kada bi u HIPC bili uključeni troškovi povezani sa stambenim nekretninama u vlasništvu stanara. Budući da je potpuno uključenje troškova stambenih nekretnina u vlasništvu stanara u HIPC višegodišnji projekt, Upravno vijeće u međuvremenu će pri procjenjivanju monetarne politike uzimati u obzir mjere inflacije koje obuhvaćaju početne procjene troškova stambenih nekretnina u vlasništvu stanara, čime će proširiti skup dopunskih pokazatelja inflacije.
  4. Zaštitni sloj inflacije iznad nula posto daje monetarnoj politici manevarski prostor za smanjenje kamatnih stopa u slučaju nepovoljnih kretanja i služi kao sigurnosna granica za suzbijanje rizika deflacije zbog pozitivnog utjecaja na razinu kretanja nominalnih kamatnih stopa. Iskustvo stečeno od 2003. povećalo je makroekonomsku važnost zaštitnog sloja inflacije. Prije svega, izraženi trend smanjenja ravnotežne realne kamatne stope, bude li se zadržao, znači da će efektivna donja granica nominalnih kamatnih stopa češće ograničavati provedbu monetarne politike. Osim toga, pojednostavnjenje makroekonomske prilagodbe među državama u europodručju, rigidnosti u pogledu smanjenja nominalnih plaća i pogreške u mjerenju inflacije opravdavaju postojanje zaštitnog sloja inflacije.
  5. Upravno vijeće smatra da se stabilnost cijena može najbolje održati ako se za cilj postavi razina inflacije od dva posto u srednjoročnom razdoblju. Riječ je o simetričnom ciljanju inflacije, što znači da Upravno vijeće smatra i negativna i pozitivna odstupanja od cilja jednako nepoželjnima. Inflacijski cilj od dva posto jasno je uporište za inflacijska očekivanja, a to je ključno za održavanje stabilnosti cijena.
  6. Kako bi se održala simetrija inflacijskog cilja, Upravno vijeće priznaje da je važno uzeti u obzir posljedice koje proizlaze iz efektivne donje granice. Kada se gospodarstvo približi donjoj granici, potrebne su osobito snažne i ustrajne mjere monetarne politike kako bi se spriječilo trajno zadržavanje negativnih odstupanja od inflacijskog cilja. To bi moglo uključivati i prijelazno razdoblje u kojem inflacija umjereno prekoračuje ciljanu razinu.
  7. Upravno vijeće potvrđuje srednjoročnu orijentaciju svoje strategije monetarne politike. Takva orijentacija dopušta neizbježna kratkoročna odstupanja inflacije od ciljane razine kao i zaostajanja i nesigurnost kada je riječ o prijenosu monetarne politike na gospodarstvo i inflaciju. Srednjoročna je orijentacija fleksibilna, njome se uzima u obzir da je odgovarajući odgovor monetarne politike na odstupanje inflacije od inflacijskog cilja povezan s kontekstom i ovisi o podrijetlu, veličini i ustrajnosti odstupanja. Ona također omogućuje Upravnom vijeću da se u odlukama o monetarnoj politici pobrine i za druga pitanja koja su važna za postizanje stabilnosti cijena.
  8. ESB se obvezao utvrditi monetarnu politiku kojom će se postići ustaljenje inflacije na ciljanoj razini od dva posto u srednjoročnom razdoblju. Glavni instrument monetarne politike jest određivanje ključnih kamatnih stopa ESB‑a. Uzimajući u obzir efektivnu donju granicu ključnih kamatnih stopa, Upravno vijeće poslužit će se i smjernicama buduće monetarne politike, kupnjama vrijednosnih papira i operacijama dugoročnijeg refinanciranja, već prema potrebi. I dalje će fleksibilno odgovarati na nove izazove kako se budu pojavljivali i prema potrebi razmatrati nove instrumente politike radi postizanja cilja stabilnosti cijena.
  9. Upravno vijeće temelji svoje odluke o monetarnoj politici, uključujući vrednovanje razmjernosti odluka i potencijalnih popratnih učinaka, na objedinjenoj procjeni svih važnih čimbenika. Ta procjena proizlazi iz dvaju međuovisnih analiza: ekonomske analize te monetarne i financijske analize. U tom okviru ekonomska analiza usmjerena je na realna i nominalna gospodarska kretanja a monetarnom i financijskom analizom proučavaju se monetarni i financijski pokazatelji s naglaskom na djelovanju transmisijskog mehanizma monetarne politike i mogućim rizicima za srednjoročnu stabilnost cijena koji proizlaze iz financijskih neravnoteža i monetarnih čimbenika. Zbog sveprisutnosti makrofinancijskih veza u gospodarskim, monetarnim i financijskim kretanjima potrebno je potpuno uzeti u obzir međuovisnost tih dviju analiza. Okvir obuhvaća promjene u ESB‑ovoj ekonomskoj analizi i monetarnoj analizi koje su nastale od 2003. godine, važnost praćenja transmisijskog mehanizma u kalibriranju instrumenata monetarne politike i priznavanje činjenice da je financijska stabilnost preduvjet za stabilnost cijena.
  10. Klimatske promjene imaju znatne posljedice za stabilnost cijena jer utječu na strukturu i cikličku dinamiku gospodarstva i financijskog sustava. Rješavanje pitanja klimatskih promjena globalni je izazov i prioritet politike EU‑a. U okviru svojih ovlasti Upravno vijeće čvrsto se odlučilo pobrinuti za to da Eurosustav, u skladu s klimatskim ciljevima EU‑a, uzima u obzir sve posljedice klimatskih promjena i prelaska na niskougljično gospodarstvo za monetarnu politiku i središnje bankarstvo. U skladu s tim obvezalo se na provedbu ambicioznog akcijskog plana povezanog s klimatskim promjenama. Osim što će sveobuhvatno uvrstiti klimatske čimbenike u procjene monetarne politike, Upravno vijeće prilagodit će oblik operativnog okvira svoje monetarne politike u odnosu na objavljivanje informacija, procjenu rizika, kupnje vrijednosnih papira korporativnog sektora i okvir za kolateral.
  11. Priopćavanje odluka o monetarnoj politici u obliku izjave o monetarnoj politici, konferencije za novinare, Ekonomskog biltena i izvješća o monetarnoj politici prilagodit će se s obzirom na revidiranu strategiju monetarne politike. Te publikacije bit će dopunjene prilagođenim, vizualnim inačicama priopćenja o monetarnoj politici namijenjenima široj javnosti, što je potrebno kako bi javnost razumjela postupke ESB‑a i imala povjerenja u njega. Oslanjajući se na uspješno iskustvo povezano s događajima na kojima smo slušali mišljenja građana tijekom preispitivanja strategije, Upravno vijeće želi da događaji kojima će dopirati do javnosti postanu strukturni element komuniciranja Eurosustava s javnošću.
  12. Upravno vijeće namjerava povremeno procjenjivati prikladnost svoje strategije monetarne politike. Sljedeća procjena očekuje se u 2025.

© Europska središnja banka, 2021

Poštanska adresa 60640 Frankfurt na Majni, Njemačka
Telefonski broj +49 69 1344 0

Mrežne stranice www.ecb.europa.eu

Sva prava pridržana. Dopušta se reprodukcija u obrazovne i nekomercijalne svrhe uz navođenje izvora.

Objašnjenje terminologije i pokrata možete pronaći u Pojmovniku SSM‑a (samo na engleskom jeziku).