Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:
Christine Lagarde
The President of the European Central Bank
Luis de Guindos
Vice-President of the European Central Bank
  • IZJAVA O MONETARNOJ POLITICI

KONFERENCIJA ZA NOVINARE

predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos

Frankfurt na Majni, 7. ožujka 2024.

Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.

Upravno vijeće danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene. Inflacija se dodatno smanjila od našeg posljednjeg sastanka, koji je održan u siječnju. U najnovijim projekcijama stručnjaka ESB‑a inflacija je revidirana naniže, i to posebno za 2024., uglavnom zbog manjeg doprinosa cijena energije. Stručnjaci ESB‑a sada predviđaju prosječnu stopu inflacije od 2,3 % u 2024., 2,0 % u 2025. i 1,9 % u 2026. Naniže su revidirane i projekcije inflacije bez energije i hrane: prosječna stopa iznosi 2,6 % za 2024., 2,1 % za 2025. te 2,0 % za 2026. Premda se većina mjera temeljne inflacije dodatno smanjila, domaći cjenovni pritisci i dalje su snažni, djelomično zbog snažnog rasta plaća. Uvjeti financiranja restriktivni su i naša prethodna povećanja kamatnih stopa i dalje nepovoljno utječu na potražnju, što pridonosi smanjenju inflacije. Stručnjaci ESB‑a revidirali su projekciju gospodarskog rasta za 2024. naniže, i to na 0,6 %. Očekuje se da će gospodarska aktivnost u kratkoročnom razdoblju ostati slaba. Stručnjaci ESB-a očekuju da će gospodarska aktivnost potom jačati i rasti po stopi od 1,5 % u 2025. i 1,6 % u 2026., čemu će na početku pridonijeti potrošnja a poslije i ulaganje.

Odlučno se zalažemo za skori povratak inflacije na naš srednjoročni cilj od 2 %. Na temelju svoje sadašnje procjene smatramo da su ključne kamatne stope ESB‑a na razinama na kojima će, zadržane dovoljno dugo, dati znatan doprinos postizanju tog cilja. Budućim ćemo odlukama određivati razine ključnih kamatnih stopa koje će biti dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko to bude potrebno.

Pri određivanju odgovarajuće razine restriktivnosti i trajanja restriktivne monetarne politike nastavit ćemo primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike.

O današnjim odlukama objavljeno je priopćenje za javnost na našim mrežnim stranicama.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

Gospodarstvo je i dalje slabo. Potrošači su i dalje bili suzdržani u potrošnji, dinamika ulaganja bila je umjerenija i poduzeća su manje izvozila zbog usporavanja inozemne potražnje i gubitaka konkurentnosti. Međutim, ankete upućuju na postupan oporavak tijekom ove godine. Kako se inflacija bude smanjivala i kako plaće budu i dalje rasle, realni dohodci povećat će se i poduprijeti gospodarski rast. Osim toga, nepovoljni utjecaj prethodnih povećanja kamatnih stopa postupno će slabjeti i potražnja za izvozom europodručja trebala bi porasti.

Stopa nezaposlenosti na najnižoj je razini od uvođenja eura. Stopa rasta zaposlenosti u posljednjem tromjesečju 2023. iznosila je 0,3 % i ponovno bila veća od stope gospodarskog rasta. Stoga se nastavilo smanjivanje proizvodnje po zaposlenom. Istodobno poslodavci oglašavaju manje slobodnih radnih mjesta i manje poduzeća izvještava o ograničenju proizvodnje zbog manjka radne snage.

Vlade bi trebale nastaviti ukidati mjere potpore povezane s energijom kako bi omogućile održiv nastavak procesa dezinflacije. Trebalo bi ojačati fiskalne i strukturne politike tako da pridonose produktivnosti i konkurentnosti našega gospodarstva, povećanju kapaciteta proizvodnje te postupnom smanjenju velikog udjela javnog duga u BDP‑u. Brža provedba programa Next Generation EU i veće zalaganje za uklanjanje nacionalnih prepreka produbljivanju i većoj integraciji bankovnih tržišta i tržišta kapitala mogu pridonijeti povećanju ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju i smanjiti cjenovne pritiske u srednjoročnom razdoblju. Treba bez odgode provesti revidirani okvir gospodarskog upravljanja EU‑a.

Inflacija

Inflacija se blago smanjila na 2,8 % u siječnju i, prema brzoj procjeni Eurostata, na 2,6 % u veljači. Inflacija cijena hrane ponovno se smanjila, i to na 5,6 % u siječnju i 4,0 % u veljači dok su cijene energije u oba mjeseca nastavile padati u odnosu na prethodnu godinu, ali slabijom dinamikom nego u prosincu. Nastavila se smanjivati i inflacija cijena dobara, i to na 2,0 % u siječnju i 1,6 % u veljači. Inflacija cijena usluga, koja je tri uzastopna mjeseca iznosila 4,0 %, blago se smanjila na 3,9 % u veljači.

Većina mjera temeljne inflacije nastavila se smanjivati u siječnju zbog daljnjeg slabljenja utjecaja prošlih šokova na strani ponude i nepovoljnog utjecaja pooštrene monetarne politike na potražnju. Međutim, domaći cjenovni pritisci još su pojačani, među ostalim zbog snažnog rasta plaća i smanjivanja produktivnosti rada. Istodobno postoje naznake da rast plaća postaje umjereniji. Osim toga, dobit apsorbira dio većih troškova rada, što smanjuje inflacijske učinke.

Očekuje se da će se trend smanjenja inflacije u sljedećim mjesecima nastaviti. Dugoročnije gledano, očekuje se da će se inflacija smanjiti na ciljnu razinu zbog umjerenijeg kretanja troškova rada i slabljenja utjecaja prošlih šokova cijena energije, uskih grla u opskrbnim lancima i ponovnog otvaranja gospodarstva poslije pandemije. Mjere dugoročnijih inflacijskih očekivanja i dalje su uglavnom stabilne i većinom su na razini od oko 2 %.

Procjena rizika

Rizici za gospodarski rast i dalje su pretežno negativni. Rast bi mogao biti slabiji budu li učinci monetarne politike snažniji nego što se očekuje. Na rast u europodručju nepovoljno bi utjecalo i slabije globalno gospodarstvo ili daljnje usporavanje globalne trgovine. Neopravdani rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine i tragični sukob na Bliskom istoku važni su izvori geopolitičkog rizika. Stoga bi moglo oslabjeti povjerenje poduzeća i kućanstava u budućnost te doći do poremećaja u globalnoj trgovini. Rast bi mogao biti veći bude li se inflacija smanjivala brže nego što se očekuje i dovede li rast realnih dohodaka do potrošnje koja bi bila veća od očekivane te bude li rast svjetskoga gospodarstva snažniji nego što se očekuje.

Među pozitivnim su rizicima za inflaciju povećana geopolitička napetost, posebno na Bliskom istoku, zbog koje bi mogle porasti cijene energije i troškovi teretnog prijevoza u kratkoročnom razdoblju i koja bi mogla dovesti do poremećaja u globalnoj trgovini. Inflacija bi mogla nadmašiti očekivanja i u slučaju da rast plaća bude veći od očekivanoga ili se profitne marže pokažu otpornijima. Nasuprot tomu, inflacija bi mogla biti iznenađujuće niska u slučaju da nepovoljan utjecaj monetarne politike na potražnju bude veći od očekivanoga ili se gospodarsko okružje u ostatku svijeta neočekivano pogorša.

Financijski i monetarni uvjeti

Tržišne kamatne stope povećale su se od sastanka u siječnju i širi uvjeti financiranja i dalje su restriktivni zbog naše monetarne politike. Kamatne stope na kredite poduzećima uglavnom su se stabilizirale a kamatne stope na hipotekarne kredite smanjile su se u prosincu i siječnju. Bez obzira na to, kamatne stope na kredite i dalje su bile na povišenim razinama: 5,2 % za kredite poduzećima i 3,9 % za hipotekarne kredite.

Bankovno kreditiranje poduzeća u prosincu je postalo pozitivno i raslo je po godišnjoj stopi od 0,5 %. No u siječnju se godišnja stopa rasta blago smanjila na 0,2 % zbog negativnog toka u tom mjesecu. Rast kredita kućanstvima nastavio je slabjeti: u siječnju se godišnja stopa rasta kredita kućanstvima smanjila na 0,3 %. Najširi monetarni agregat (M3) rastao je po niskoj stopi od 0,1 %.

Zaključak

Upravno vijeće danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene. Odlučno se zalažemo za skori povratak inflacije na naš srednjoročni cilj od 2 %. Na temelju svoje sadašnje procjene smatramo da su ključne kamatne stope ESB‑a na razinama na kojima će, zadržane dovoljno dugo, dati znatan doprinos postizanju tog cilja. Budućim ćemo odlukama određivati razine ključnih kamatnih stopa koje će biti dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko to bude potrebno. Pri određivanju odgovarajuće razine restriktivnosti i trajanja restriktivne monetarne politike nastavit ćemo primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima.

U svakom slučaju spremni smo prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija vratila na srednjoročnu ciljnu razinu i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.

KONTAKT

Europska središnja banka

glavna uprava Odnosi s javnošću

Reprodukcija se dopušta uz navođenje izvora.

Kontaktni podatci za medije