- UVODNA IZJAVA
KONFERENCIJA ZA NOVINARE
Christine Lagarde, predsjednica ESB‑a
Luis de Guindos, potpredsjednik ESB‑a
Frankfurt na Majni, 11. ožujka 2021.
Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu sastanka Upravnog vijeća, kojem je prisustvovao i izvršni potpredsjednik Komisije, g. Dombrovskis.
Premda se očekuje da će se ukupna gospodarska situacija tijekom 2021. poboljšati, kratkoročni gospodarski izgledi i dalje su obilježeni neizvjesnošću, i to posebno u vezi s tijekom pandemije i brzinom provedbe cijepljenja. Globalnu gospodarsku aktivnost i gospodarsku aktivnost u europodručju podupiru povećanje globalne potražnje i dodatne fiskalne mjere. No postojano visoke stope zaraze koronavirusom (COVID‑19), širenje novih sojeva virusa te povezano produljenje i pooštravanje mjera za sprječavanje širenja zaraze nepovoljno utječu na gospodarsku aktivnost u europodručju u kratkoročnom razdoblju. Očekivanja o snažnom jačanju gospodarske aktivnosti tijekom 2021. temelje se na daljnjoj provedbi cijepljenja zajedno s predviđenim postupnim popuštanjem mjera za sprječavanje širenja zaraze. Inflacija je proteklih mjeseci porasla, i to uglavnom zbog određenih prolaznih čimbenika i povećanja inflacije cijena energije. Istodobno su temeljni cjenovni pritisci i dalje slabi u uvjetima slabe potražnje i znatne neiskorištenosti kapaciteta na tržištima rada i proizvoda. Premda se u najnovijim projekcijama stručnjaka ESB‑a predviđa postupan rast temeljnih inflacijskih pritisaka, srednjoročni inflacijski izgledi i dalje su uglavnom nepromijenjeni u odnosu na projekcije stručnjaka Eurosustava iz prosinca 2020. te su na nižim razinama od naše ciljne razine stope inflacije.
U takvim je okolnostima i dalje nužno očuvati povoljne uvjete financiranja tijekom pandemije. Uvjeti financiranja određuju se na temelju holističkog i raznolikog skupa pokazatelja, kojima je obuhvaćen cijeli lanac prijenosa monetarne politike od nerizičnih kamatnih stopa i prinosa na državne obveznice do prinosa na korporativne obveznice i bankovnih uvjeta kreditiranja. Tržišne kamatne stope porasle su od početka godine, što je rizik za šire uvjete financiranja. Banke se u određivanju uvjeta kreditiranja u prvom redu služe nerizičnim kamatnim stopama i prinosima na državne obveznice. Ako je rast tih tržišnih kamatnih stopa znatan i postojan a pravodobna intervencija izostane, mogao bi prouzročiti prerano pooštravanje uvjeta financiranja za sve sektore gospodarstva. To nije poželjno u razdoblju u kojem je očuvanje povoljnih uvjeta financiranja i dalje potrebno kako bi se smanjila neizvjesnost i kako bi se potaknulo povjerenje te tako poduprla gospodarska aktivnost i zaštitila cjenovna stabilnost u srednjoročnom razdoblju.
U tim je okolnostima Upravno vijeće donijelo sljedeće odluke:
Prvo, i dalje ćemo provoditi neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije (PEPP) u ukupnom iznosu od 1.850 mlrd. EUR dok Upravno vijeće ne zaključi da je kriza prouzročena koronavirusom prošla, a barem do kraja ožujka 2022. Na temelju procjene kojom su bili obuhvaćeni uvjeti financiranja i inflacijski izgledi Upravno vijeće očekuje da će se kupnje u sklopu PEPP‑a u sljedećem tromjesečju provoditi znatno snažnijom dinamikom nego tijekom prvih mjeseci ove godine.
Pritom ćemo se prilagođavati tržišnim uvjetima i nastojati spriječiti pooštravanje uvjeta financiranja koje nije u skladu s neutraliziranjem negativnog učinka pandemije na projicirano kretanje inflacije. Nadalje, fleksibilnim pristupom kupnjama u pogledu vremena, kategorija imovine i jurisdikcija i dalje ćemo podupirati nesmetani prijenos monetarne politike. Ako bude moguće održavati povoljne uvjete financiranja tokovima kupnji vrijednosnih papira kojima se neće iscrpiti ukupni iznos tijekom razdoblja neto kupnji u sklopu PEPP‑a, ne mora se upotrijebiti cijeli iznos. Isto tako, ukupni iznos može se ponovno prilagoditi ako to bude potrebno za održavanje povoljnih uvjeta financiranja radi neutraliziranja negativnog šoka za inflacijska kretanja izazvanog pandemijom.
Reinvestirat ćemo i dalje glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu PEPP‑a barem do kraja 2023. U svakom slučaju budućim postupnim zatvaranjem portfelja PEPP‑a upravljat će se tako da se izbjegne njegov nepovoljan utjecaj na primjerenu monetarnu politiku.
Drugo, i dalje će se provoditi neto kupnje u sklopu našeg programa kupnje vrijednosnih papira mjesečnom dinamikom od 20 mlrd. EUR. Očekujemo i dalje da će se mjesečne neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira provoditi onoliko dugo koliko to bude potrebno za jačanje akomodativnog utjecaja naših ključnih kamatnih stopa i da će prestati nedugo prije nego što počnemo povećavati ključne kamatne stope ESB‑a.
Osim toga namjeravamo i dalje u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira tijekom duljeg razdoblja nakon što počnemo povećavati ključne kamatne stope ESB‑a, u svakom slučaju onoliko dugo koliko bude potrebno za održavanje povoljnih likvidnosnih uvjeta i visokog stupnja prilagodljivosti monetarne politike.
Treće, Upravno vijeće odlučilo je zadržati ključne kamatne stope ESB‑a nepromijenjenima. Očekujemo da će biti na sadašnjim ili nižim razinama dok ne vidimo snažno približavanje inflacijskih izgleda razini koja je dovoljno blizu, ali ispod 2 % u projekcijskom razdoblju i ne vidimo da je dinamika temeljne inflacije dosljedno u skladu s tim kretanjem.
Naposljetku, i dalje ćemo operacijama refinanciranja osiguravati visoku likvidnost. Ističemo da je naša treća serija ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO III) i dalje atraktivan izvor financiranja za banke, koje se tako podupiru u kreditiranju poduzeća i kućanstava.
Održavanjem povoljnih uvjeta financiranja za sve sektore gospodarstva tijekom pandemije i dalje se daje ključan doprinos gospodarskoj aktivnosti i štiti srednjoročna cjenovna stabilnost. Osim toga nastavit ćemo pratiti tečajna kretanja u svjetlu njihova mogućeg utjecaja na srednjoročne inflacijske izglede. U skladu sa svojom opredijeljenošću za simetričnost u ciljanju inflacije spremni smo po potrebi prilagoditi sve svoje instrumente kako bi se osiguralo postojano kretanje inflacije prema ciljnim razinama.
Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počinjući s ekonomskom analizom. Nakon snažnog povećanja rasta realnog BDP‑a u trećem tromjesečju 2020. realni BDP europodručja u četvrtom se tromjesečju smanjio za 0,7 %. Promatrajući godinu u cjelini, procjenjuje se da se realni BDP smanjio za 6,6 % u 2020., pri čemu je razina gospodarske aktivnosti u četvrtom tromjesečju te godine bila za 4,9 % niža od razine zabilježene prije pandemije na kraju 2019.
Novi ekonomski podatci, rezultati anketa i visokofrekventni pokazatelji upućuju na zaključak da je gospodarstvo u prvom tromjesečju 2021. i dalje slabo zbog nastavka pandemije i povezanih mjera za sprječavanje širenja zaraze. Stoga će se u prvom tromjesečju ove godine realni BDP vjerojatno ponovno smanjiti.
Gospodarska kretanja u različitim državama i sektorima i dalje nisu ujednačena, pri čemu ograničenja međuljudskih kontakata i kretanja nepovoljnije utječu na uslužni sektor nego na industrijski sektor, koji se brže oporavlja. Premda se kućanstva i poduzeća podupiru fiskalnim mjerama, potrošači su i dalje oprezni s obzirom na pandemiju i njezin utjecaj na zaposlenost i prihode. Osim toga slabije bilance poduzeća i povećana neizvjesnost povezana s gospodarskim izgledima i dalje nepovoljno utječu na poslovna ulaganja.
Ako se isključi mogućnost daljnjih nepovoljnih kretanja povezanih s pandemijom, očekivanja o snažnom jačanju gospodarske aktivnosti tijekom 2021. temelje se na daljnjoj provedbi cijepljenja zajedno s predviđenim postupnim popuštanjem mjera za sprječavanje širenja zaraze. Oporavak gospodarstva europodručja u srednjoročnom razdoblju trebali bi podupirati povoljni uvjeti financiranja, ekspanzivna fiskalna politika i oporavak potražnje usporedno s postupnim ukidanjem mjera za sprječavanje širenja zaraze.
Tu procjenu u glavnim crtama potvrđuje osnovni scenarij makroekonomskih projekcija stručnjaka ESB‑a za europodručje iz ožujka 2021. Tim se projekcijama predviđa godišnja stopa rasta realnog BDP‑a od 4,0 % u 2021., 4,1 % u 2022. i 2,1 % u 2023. U odnosu na makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava iz prosinca 2020. izgledi za gospodarsku aktivnost uglavnom su nepromijenjeni.
Općenito govoreći, rizici povezani s budućim gospodarskim rastom u europodručju u srednjoročnom razdoblju postali su uravnoteženiji, premda u kratkoročnom razdoblju i dalje postoje negativni rizici. S jedne strane, bolji izgledi za globalnu potražnju, poduprti znatnim fiskalnim poticajem, i napredak u provedbi cijepljenja djeluju ohrabrujuće. S druge strane, nastavak pandemije, uključujući širenje novih sojeva virusa, i njegove posljedice na gospodarske i financijske uvjete i dalje su izvori negativnog rizika.
Godišnja inflacija u europodručju naglo je porasla s –0,3 % u prosincu na 0,9 % u siječnju i veljači 2021. Porast ukupne inflacije posljedica je više idiosinkratičnih čimbenika, među kojima su ukidanje privremenog smanjenja stope PDV‑a u Njemačkoj, odgođeno razdoblje rasprodaja u nekim državama europodručja, učinak neuobičajeno snažnih promjena pondera u harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC) za 2021. i veća inflacija cijena energije. Sudeći po sadašnjim cijenama naftnih ročnica, ukupna inflacija vjerojatno će rasti u sljedećim mjesecima, no očekuje se da će tijekom godine biti donekle kolebljiva zbog promjenjive dinamike čimbenika koji trenutačno djeluju na povećanje inflacije. Može se očekivati da će ti čimbenici početkom sljedeće godine postupno prestati utjecati na stope inflacije. Očekuje se da će temeljni cjenovni pritisci ove godine malo porasti zbog trenutačnih ograničenja na strani ponude i oporavka domaće potražnje. No pritisci će uglavnom vjerojatno ostati slabi, među ostalim zbog slabih pritisaka na plaće i prethodne aprecijacije eura. Nakon što utjecaj pandemije oslabi, smanjivanje visoke razine neiskorištenosti gospodarskih kapaciteta, potpomognuto prilagodljivom fiskalnom i monetarnom politikom, pridonijet će postupnom rastu inflacije u srednjoročnom razdoblju. Mjere dugoročnijih inflacijskih očekivanja koje se zasnivaju na anketama i tržišni pokazatelji tih očekivanja i dalje su na prilično niskim razinama premda su tržišni pokazatelji nastavili postupno rasti.
Tu procjenu u glavnim crtama potvrđuje osnovni scenarij makroekonomskih projekcija stručnjaka ESB‑a za europodručje iz ožujka 2021., kojim se predviđa godišnja stopa inflacije od 1,5 % u 2021., 1,2 % u 2022. i 1,4 % u 2023. U odnosu na makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava iz prosinca 2020. izgledi za inflaciju za 2021. i 2022. revidirani su naviše, uglavnom zbog privremenih čimbenika i veće inflacije cijena energije, dok su za 2023. ostali nepromijenjeni.
U vezi s monetarnom analizom, godišnja stopa rasta najšireg monetarnog agregata (M3) povećala se s 11,0 % u studenome i 12,4 % u prosincu 2020. na 12,5 % u siječnju 2021. Njegov snažan rast i dalje podupiru kontinuirane kupnje vrijednosnih papira koje provodi Eurosustav i koje su i dalje najvažniji izvor kreiranja novca. Najuži monetarni agregat (M1) i dalje najviše pridonosi rastu najšireg monetarnog agregata, što je u skladu s i dalje povećanom sklonosti prema likvidnosti u sektoru imatelja novca i niskim oportunitetnim troškom držanja najlikvidnijih oblika novca.
Kretanja kredita privatnom sektoru obilježilo je nešto slabije kreditiranje nefinancijskih društava i otporno kreditiranje kućanstava. Mjesečni tok kreditiranja nefinancijskih društava nastavio se smanjivati, što je trend koji je počeo krajem ljeta. Istodobno je godišnja stopa rasta bila uglavnom nepromijenjena u odnosu na 7,1 % u prosincu i iznosila 7,0 %, što je i dalje posljedica vrlo snažnog rasta kreditiranja u prvoj polovici godine. Godišnja stopa rasta kredita kućanstvima i dalje je bila uglavnom stabilna u odnosu na stopu od 3,1 % u prosincu i u siječnju je iznosila 3,0 % zbog stabilnog pozitivnog mjesečnog toka.
Općenito gledajući, naše mjere monetarne politike, zajedno s mjerama koje su donijele nacionalne vlade i druge europske institucije, i dalje su ključan doprinos uvjetima bankovnog kreditiranja i olakšanju pristupa financiranju, posebno za one koji su najviše pogođeni pandemijom.
Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je da je za potporu gospodarskoj aktivnosti i snažnu prilagodbu stopa inflacije razinama ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju potreban visok stupanj prilagodljivosti monetarne politike.
U vezi s fiskalnim politikama, i dalje je ključna ambiciozna i usklađena fiskalna politika s obzirom na snažnu kontrakciju gospodarske aktivnosti u europodručju. Stoga je, zbog slabe potražnje poduzeća i kućanstava povezane s nastavkom pandemije i mjera za sprječavanje širenja zaraze, i dalje potrebna potpora nacionalnih fiskalnih politika. Istodobno bi fiskalne mjere koje su poduzete kao odgovor na pandemiju i dalje trebale biti u što većoj mjeri privremene i ciljane kako bi se učinkovito otklonile ranjivosti i podupro brz oporavak. Tri sigurnosne mreže – za radnike, poduzeća i vlade – koje je odobrilo Europsko vijeće važna su financijska pomoć.
Upravno vijeće prepoznaje ključnu ulogu instrumenta »Next Generation EU« i naglašava važnost njegove operacionalizacije bez odlaganja. Poziva države članice da se pobrinu za pravodobnu ratifikaciju odluke o vlastitim sredstvima, da žurno dovrše planove oporavka i otpornosti te da sredstva upotrijebe za produktivnu javnu potrošnju i usporedno s tim provode strukturne politike za povećanje produktivnosti. Time bi omogućile da program »Next Generation EU« pridonese bržem, snažnijem i ravnomjernijem oporavku te povećanju otpornosti i potencijala za rast gospodarstava država članica i tako podupre učinkovitost monetarne politike u europodručju. Takve strukturne politike osobito su važne za rješavanje dugotrajnih strukturnih i institucionalnih slabosti i za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije.
Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.
Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.
Europska središnja banka
glavna uprava Odnosi s javnošću
- Sonnemannstrasse 20
- 60314 Frankfurt na Majni, Njemačka
- +49 69 1344 7455
- media@ecb.europa.eu
Reprodukcija se dopušta uz navođenje izvora.
Kontaktni podatci za medije