- ESB‑OV BLOG
Europa mora djelovati kako bi ojačala ulogu svoje valute
Međunarodna uporaba eura posljednjih se godina povećala, ali to je uglavnom posljedica okolnosti, a ne usmjerenog djelovanja. S obzirom na sve veće natjecanje u globalnom monetarnom sustavu, Europa bi trebala djelovati s namjerom jačanja uloge svoje valute te pritom graditi na čvrstim temeljima, držati korak s globalnim promjenama i poduzimati konkretne korake za ostvarenje te ambicije.
Sve je više natjecanja u međunarodnom monetarnom sustavu. Velika gospodarstva koja su se nekoć pouzdavala u samostalan rad sustava sada aktivno oblikuju uporabu svojih valuta. Europa je dosad bila iznimka. Globalna uloga naše valute posljednjih je godina postupno jačala, ali uglavnom zahvaljujući okolnostima, a ne svjesnoj odluci. To više nije dovoljno. Europa bi euru trebala dati jasniju svrhu u globalnom okružju koje se mijenja i biti spremna djelovati kako bi je ispunila.
U dobrom smo početnom položaju za to. Od sredine 10-ih godina ovog stoljeća kompozitna mjera međunarodne uloge eura porasla je za oko 1,5 postotnih bodova. Udio eura u globalnim pričuvama iznosi oko 20 %, koliko otprilike iznosi već dva desetljeća. Međutim, vrijednost međunarodnih dužničkih vrijednosnih papira izdanih u našoj valuti prošle je godine dosegnula gotovo bilijun eura, što je najviša godišnja razina od uvođenja jedinstvene valute. U nekoliko navrata 2025. ulagači koji su tražili sigurnost kupovali su eure i imovinu nominiranu u eurima te istodobno prodavali američke dolare i državne obveznice.
U osnovi tog napretka dva su činitelja.
Prvi je strukturni. Europa je najotvorenije veliko gospodarstvo na svijetu, čiji je izvoz prošle godine iznosio gotovo 4 bil. EUR. Naša odlučnost da očuvamo vladavinu prava unatoč dosad nezabilježenim pritiscima, neovisnost naše središnje banke, naš pouzdani fiskalni okvir i otvorenost našeg jedinstvenog tržišta strukturne su odlike koje nisu više svugdje prisutne.
Drugi je činjenica da na područjima na kojima je Europa djelovala s namjerom rezultati nisu izostali. Usklađen europski okvir za zeleno i održivo financiranje doveo je do tržišnog vodstva: euro je prvi put prestigao dolar i postao glavna valuta na globalnom tržištu zelenih obveznica. Istodobno trenutačna plaćanja eksponencijalno rastu poduprta zakonodavstvom EU‑a i sveeuropskim sustavom brzih plaćanja, kojim upravlja Eurosustav.
Ostvarili smo napredak na svim područjima na kojima smo donijeli odluke. No sada je potrebno učiniti više.
Namira gotovo trećine vanjske trgovine Kine jest u renminbijima, a prije deset godina udio namire u toj valuti iznosio je gotovo nula. Udio renminbija u financiranju globalne trgovine dosegnuo je 8 % i veći je od udjela eura. Više od 20 % francuske trgovine s Kinom sad je fakturirano u renminbijima. Ta su kretanja posljedica politike Kine i njezine namjere da poveća ulogu svoje valute na područjima na kojima to može zahvaljujući svojoj gospodarskoj važnosti.
Takva promjena nije vidljiva samo u Kini. Nedavno zakonodavstvo o stabilnoj kriptovaluti nominiranoj u dolarima podupire namjeru SAD‑a da se dolarska mreža proširi na digitalno okružje. Stabilna kriptovaluta nominirana u američkim dolarima, čiji je udio u prekograničnim tokovima tek djelić postotka, ima u međunarodnim plaćanjima tek neznatnu važnost. No namjera je da se novom tehnologijom dodatno učvrsti utjecaj već dominantne valute. Najveća svjetska gospodarstva djeluju s namjerom. Europa si ne može priuštiti da bude iznimka.
ESB djeluje u okviru svoje nadležnosti tako što pridonosi makroekonomskoj stabilnosti, odnosno cjenovnoj stabilnosti, financijskoj stabilnosti i zdravlju bankarskog sektora, te osigurava dostupnost eurske likvidnosti. Nedavno smo odlučili proširiti mogućnost repo operacija Eurosustava za središnje banke izvan europodručja, EUREP, kako bismo poduprli nesmetanu transmisiju naše monetarne politike: od ove godine pružat ćemo stalan pristup eurskoj likvidnosti u zamjenu za visokokvalitetan kolateral nominiran u eurima. Time što ćemo većem skupu središnjih banaka na svijetu omogućiti da brzo smanje rizik od manjka eurske likvidnosti, potaknut ćemo povjerenje u euro i njegovu globalnu uporabu.
Imamo vodeću ulogu i u aktivnostima kojima je cilj da centralnobankarski novac bude prikladan za budućnost. U rujnu ove godine počet ćemo izdavati tokenizirani centralnobankarski novac za namiru velikih transakcija. Pripremamo se za dopunu gotovine njezinom digitalnom inačicom, digitalnim eurom, za svakodnevna plaćanja. A kad je riječ o prekograničnim plaćanjima, radimo na povezivanju vlastitog sustava brzih plaćanja sa sustavima drugih zemalja poštujući pritom njihovu suverenost. Tim će se inicijativama postići da euro i dalje drži korak s pomicanjem tehnoloških granica.
Međutim, na zakonodavcima EU‑a jest da ojačaju šire odrednice položaja valute: gospodarsku snagu, geopolitičku važnost i pravnu sigurnost. Istinsko jedinstveno tržište, unija za štednju i ulaganja, veća produktivnost i sposobnost potrebna za zaštitu vanjske i energetske sigurnosti Europe pridonijeli bi povjerenju u njezin potencijal za rast i otpornost. Osim toga, EU bi mogao promicati euro u fakturiranju i financiranju trgovine u skladu sa svojom vodećom ulogom u globalnoj trgovini.
Međunarodna uloga eura neće ojačati sama od sebe. Mi se moramo odlučiti i založiti za nju.
Ovaj je tekst objavljen kao kolumna u medijima država europodručja.
Posjetite ESB‑ov blog i pretplatite se kako biste dobivali obavijesti o novim objavama.
Zanimaju li vas teme povezane s nadzorom banaka, pogledajte Blog o nadzoru.