Mogućnosti pretraživanja
Home Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po

Što su salda u sustavu TARGET2?

12. kolovoza 2020.

Možda ste pročitali u medijima da neke države europodručja imaju visok negativni saldo (obveze), dok neke druge imaju visok pozitivni saldo (potraživanja) u sustavu TARGET2 i da postoje različite teorije o tome što bi to moglo značiti. O čemu je zapravo riječ?

Što je sustav TARGET2?

TARGET2 (engl. Trans-European Automated Real-time Gross settlement Express Transfer system 2) sustav je kojim se novac prenosi iz jedne u drugu banku, i unutar jedne države i među državama. Središnje i poslovne banke služe se njime za obradu plaćanja u eurima te za siguran i jednostavan prijenos novca među bankama. To je ključno za funkcioniranje gospodarstva.

I središnje i poslovne banke imaju račune u sustavu TARGET2.

Što je sustav TARGET2 i kako funkcionira

Što su salda u sustavu TARGET2?

Na integriranom tržištu novac se uvijek kreće, čak i preko granica. Svaki euro svoj je put započeo u određenoj državi europodručja ili u ESB‑u, ali nije nužno tamo i ostao.

Neto novčani tokovi između dviju država (tj. ukupni primljeni iznos umanjen za ukupni poslani iznos) evidentiraju se u bilancama nacionalnih središnjih banaka tih dviju država, bez obzira na to je li prijenos izvršila poslovna banka ili središnja banka. Akumulacijom tih novčanih tokova tijekom vremena nastaju salda u sustavu TARGET2. ESB radi provedbe svoje monetarne politike također šalje i prima novac preko granica i stoga ima vlastiti saldo u sustavu TARGET2.

Kako svaka središnja banka u europodručju ne bi morala imati zaseban saldo kod svih drugih središnjih banaka u europodručju i kod ESB‑a, na kraju svakog dana sva bilateralna salda svode se na jedan saldo kod ESB‑a.

Ukratko, ako su banke u određenoj državi sustavom TARGET2 ukupno poslale više novca nego što su primile, središnja banka te države imat će negativan saldo. Ako su primile više novca nego što su poslale, središnja banka imat će pozitivan saldo. Ako su poslani i primljeni iznos potpuno jednaki, saldo te središnje banke u sustavu TARGET2 iznosit će nula.

Akumulacijom novčanih tokova tijekom vremena nastaju salda u sustavu TARGET2.

salda u sustavu TARGET2 salda u sustavu TARGET2

Zašto banke šalju novac bankama u drugim državama?

Središnje i poslovne banke međusobno provode prekogranična plaćanja sustavom TARGET2:

industrija

kako bi platile robu, usluge ili financijsku imovinu podrijetlom iz neke druge države (u svoje ime ili u ime svojih klijenata)

pozajmljivanje novca

kada žele pozajmiti novac jedna drugoj

monetarna politika

radi provedbe monetarne politike, npr. operacija na otvorenom tržištu koje provode nacionalne središnje banke europodručja, a u sklopu kojih banke mogu pozajmiti novac od središnjih banaka davanjem odgovarajućeg kolaterala kao jamstva.

Zašto se pozitivni saldo u sustavu TARGET2 naziva potraživanje, a negativni saldo obveza?

To je povezano s računovodstvom i bilancama. Da bismo razumjeli tu povezanost, najprije treba istaknuti sljedeće dvije činjenice:

  1. Europodručje ima jednu valutu. Međutim, sastoji se od više država, što znači da ne postoji jedna središnja banka s jednom bilancom za euro, nego svaka središnja banka u svakoj državi ima vlastitu bilancu. U sustavu TARGET2 stoga postoje posebne sastavnice za svaku središnju banku.
  2. Kada središnja banka prvi put izda novac, to se evidentira u njezinoj bilanci. Novac se evidentira na strani obveza u bilanci (kao depozit), a imovina (ili potraživanja) koja odgovara stvorenom novcu evidentira se na strani imovine (npr. kao kredit).

Vratimo se na sustav TARGET2. Kada se novac prenosi između država europodručja sustavom TARGET2, središnja banka države koja je primatelj novca evidentira tu uplatu u svojoj bilanci kao dodatnu obvezu. Međutim, samo se obveza prenosi, dok imovina ostaje u izvornoj bilanci.

Na primjer, ako euri koji su izdani u Italiji dospiju u Njemačku, s računovodstvenoga gledišta njemačka središnja banka ima dodatnu obvezu (novac), dok imovina ostaje u talijanskoj središnjoj banci. To znači da bilance više nisu uravnotežene: njemačka središnja banka mora dodati izravnavajuću stavku kako bi pokazala da je u njezinoj bilanci sada više eura nego što je prvotno stvorila, a talijanska središnja banka mora dodati tu stavku kako bi pokazala da je u njezinoj bilanci manje eura nego što je prvotno stvorila. Ta je izravnavajuća stavka, koja se naziva saldo u sustavu TARGET2, potraživanje (ili imovina) za središnju banku Deutsche Bundesbank, a obveza za središnju banku Banca d’Italia.

Dakako, u valutnoj uniji kao što je naša ne postoji razlika između eura izdanog u jednoj i eura izdanog u drugoj državi. Svaki euro morao je negdje započeti svoj put, ali ne mora tamo i ostati. Slobodan i jednostavan prijenos eura u druge države ključan je. On je jedan od razloga za postojanje valutne unije.

Potraživanja i obveze u sustavu TARGET2

Potraživanja i obveze u sustavu TARGET2 Potraživanja i obveze u sustavu TARGET2

Zašto salda u sustavu TARGET2 rastu od razdoblja financijske krize?

Poslovne banke obično međusobno pozajmljuju novac na tržištu novca. Međutim, kada je 2008. godine izbila kriza, došlo je do gubitka povjerenja. Zato se više novca držalo u državama koje su se smatrale manje ranjivima ili se više novca prenosilo u te države. Zbog toga su poslovne banke u državama najpogođenijima krizom teško dolazile do financijskih sredstava. Budući da je međubankovno pozajmljivanje ključno za funkcioniranje bankarskog sektora, uključili su se ESB i nacionalne središnje banke europodručja.

Središnje banke omogućile su potrebna financijska sredstva poslovnim bankama. Velik dio tog novca upotrijebljen je kako bi se nadomjestili tržišni izvori financiranja koji su presušili; to se posebno odnosi na sredstva koja su banke u državama koje su smatrane manje ranjivima pozajmile onima u državama koje su smatrane ranjivijima. U razdoblju između 2008. i 2012. salda u sustavu TARGET2 porasla su zbog veće količine novca koji je stvoren i koji je prelazio granice na neto osnovi.

Salda u sustavu TARGET2 od 2015. opet su počela rasti, ali iz drugih razloga. Ovaj put to je povezano s odlukama o monetarnoj politici koje ESB donosi zajedno sa svim središnjim bankama Eurosustava.

Kako je ESB zajedno s nacionalnim središnjim bankama europodručja od 2015. pridonio rastu salda u sustavu TARGET2?

ESB je 2015. pokrenuo novi program, program kupnje vrijednosnih papira, u sklopu paketa mjera čiji je cilj poduprijeti povratak inflacije na razine u skladu s ciljnim razinama ESB‑a. U sklopu tog programa središnje banke u svakoj državi europodručja provode prekogranične kupnje različitih vrsta vrijednosnih papira u zamjenu za novac. To znači da se ponovno povećava ukupna količina novca, ali ovaj put to je posljedica djelovanja ESB‑a.

Središnje banke često kupuju vrijednosne papire od ulagača u nekoj drugoj državi, uključujući države izvan europodručja. Ti ulagači obično imaju bankovne račune u jednom od financijskih središta europodručja, npr. u Frankfurtu, Luxembourgu ili Amsterdamu.

Zamislite, na primjer, da u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira španjolska središnja banka kupi obveznicu koju drži ulagač s bankovnim računom u Frankfurtu. Kako bi novac prenijela na njemački bankovni račun prodavatelja, središnja banka Banco de España obavlja prekogranični prijenos sustavom TARGET2. Iznos se knjiži na bankovnom računu prodavatelja i njemačka središnja banka evidentira povećanje svojeg potraživanja u sustavu TARGET2, dok središnja banka Banco de España evidentira povećanje svoje obveze u istom sustavu.

Budući da su mnogi vrijednosni papiri kupljeni od ulagača s bankovnim računima u Njemačkoj, tok novca usmjeren je prema Njemačkoj. Novac zatim i ostaje u državama kao što je Njemačka zbog relativno niskog povrata na druga sigurna ulaganja (kao što su domaće državne obveznice). Posljedica takve akumulacije novca porast je potraživanja središnje banke Deutsche Bundesbank u sustavu TARGET2. S druge strane, obveze država koje šalju novac povećavaju se.

salda nacionalnih središnjih banaka sudionica u sustavu TARGET

Salda nacionalnih središnjih banaka sudionica u sustavu TARGET

(mlrd. EUR; stanja na kraju lipnja 2020.)

Izvor: ESB

Znači li to da se ne treba brinuti zbog rasta salda u sustavu TARGET2?

Salda u sustavu TARGET2 mogu biti važan pokazatelj gospodarskih kretanja, odnosno smjera u kojem se novac kreće u europodručju. Međutim, čimbenici koji utječu na kretanja salda i njihovo tumačenje mogu se promijeniti tijekom vremena. Prekogranično kretanje novca ključno je obilježje valutne unije.

Salda u sustavu TARGET2 ponekad pokazuju da nešto nije u redu, primjerice ako se mnogo novca prenosi iz jedne države zbog zabrinutosti povezane s njezinom financijskom situacijom. U tom slučaju salda u sustavu TARGET2 nisu jedini pokazatelj problema.

Sadašnja salda u sustavu TARGET2 u različitim državama prije svega su posljedica ESB‑ovih mjera monetarne politike čiji je cilj potaknuti gospodarski rast. Nisu rezultat financijskog stresa i stoga nisu zabrinjavajuća.

Više o ovoj temi možete pronaći u sljedećim izvorima: