Mogućnosti pretraživanja
Home Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po


Što je inflacija?

Opće povećanje cijena

U tržišnom gospodarstvu cijene dobara i usluga mijenjaju se. Neke cijene rastu, druge padaju. Inflacija je opće povećanje cijena dobara i usluga, a ne povećanja cijena pojedinih proizvoda. Zbog inflacije za jedan euro možete kupiti manje nego što ste za isti iznos mogli kupiti jučer. Drugim riječima, inflacija smanjuje vrijednost valute tijekom vremena.

Neke promjene cijena važnije su od drugih

U izračunu prosječnog povećanja cijena veći ponder dodjeljuje se cijenama proizvoda na koje više trošimo, kao što je električna energija, a manji ponder cijenama proizvoda na koje manje trošimo, kao što su šećer ili poštanske marke.

Pogledajte crtani film o inflacijskoj nemani i stabilnosti cijena

Različiti ljudi kupuju različite stvari

Svako kućanstvo ima različite potrošačke navike: dok jedni posjeduju automobil i jedu meso, drugi putuju isključivo javnim prijevozom i vegetarijanci su. Prosječne potrošačke navike svih kućanstava određuju ponder koji se dodjeljuje različitim proizvodima i uslugama u mjerenju inflacije.

U mjerenju inflacije uzimaju se u obzir sva dobra i usluge na koje kućanstva troše, uključujući:

  • proizvode za svakodnevnu potrošnju (primjerice hrana, dnevne novine i benzin)
  • trajna dobra (primjerice odjeća, osobna računala ili perilice rublja)
  • usluge (primjerice usluge frizera, osiguranja ili najma stambenog prostora).

Usporedite cijene potrošačke košarice iz godine u godinu

Sva dobra i usluge na koje kućanstva troše tijekom godine prikazani su u takozvanoj košarici. Svaki proizvod u toj košarici ima cijenu koja se s vremenom može promijeniti. Godišnja stopa inflacije cijena je ukupne košarice u određenom mjesecu uspoređena s njezinom cijenom isti mjesec prethodne godine.

Primjer izračuna inflacije*
Količine kupljene tijekom bazne godine Cijena (bazna godina) Cijena (nakon jedne godine) Cijena (nakon dvije godine)
po jedinici ukupno po jedinici ukupno po jedinici ukupno
150 hljebova kruha 1,50 EUR 225 EUR 1,30 EUR 195 EUR 1,60 EUR 240 EUR
100 šalica kave 2,40 EUR 240 EUR 2,40 EUR 240 EUR 2,15 EUR 215 EUR
12 usluga šišanja 20,00 EUR 240 EUR 22,00 EUR 264 EUR 23,00 EUR 276 EUR
1 zimska jakna 145,00 EUR 145 EUR 176,00 EUR 176 EUR 160,00 EUR 160 EUR
Ukupni trošak košarice 850 EUR 875 EUR 891 EUR
Indeks cijena 100,0 102,9 104,8
Stopa inflacije 2,9 % 1,8 %

* Eurostat svaki mjesec izračunava inflaciju potrošačkih cijena u europodručju. Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) u prosjeku obuhvaća oko 700 vrsta dobara i usluga. Pokazatelj je prosječne potrošnje kućanstava u europodručju za košaricu proizvoda. Pogledajte cjelokupnu paletu proizvoda obuhvaćenih HIPC‑om i trenutačne stope inflacije.

Inflacija u europodručju

U europodručju se inflacija potrošačkih cijena mjeri harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, za koji se upotrebljava pokrata HIPC. Pojam »harmoniziran« odnosi se na činjenicu da sve države u Europskoj uniji primjenjuju istu metodologiju. Time se postiže usporedivost podataka među različitim državama.

Ta je mjera dobar način praćenja promjene cijena u gospodarstvu. ESB se njome služi kako bi donosio pravilne odluke.

Naša je glavna zadaća održavanje stabilnosti cijena. Činimo to održavajući inflaciju, odnosno stopu promjene cijena tijekom vremena, niskom, stabilnom i predvidljivom: 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Zašto je održavanje stabilnosti cijena tako važno?

Usporedivost među državama

Prije nego što je euro postao naša zajednička valuta, svaka je država mjerila inflaciju nacionalnom metodologijom i postupcima. Zbog uvođenja eura pojavila se potreba za načinom mjerenja inflacije u cijelom europodručju koji bi bio usporediv u različitim državama te kojim bi se postigla potpunost podataka i izbjegla preklapanja. To je postignuto HIPC‑om i povezanim skupom pravno obvezujućih standarda.

Ponderi proizvoda u HIPC‑u

Utjecaj jedne promjene cijena na HIPC ovisi o tome koliko kućanstva prosječno troše na taj proizvod.

Uzmimo kavu za primjer. Kava (zajedno s čajem i kakaom) ima ponder od 0,4 %, što znači da promjene njezine cijene neće imati znatan utjecaj na ukupni HIPC.

S druge strane, benzin (zajedno s ostalim gorivima i mazivima) ima ponder od 4,6 %, što znači da će ista postotna promjena cijene kao kod kave na HIPC imati oko deset puta veći utjecaj.

Kako se HIPC izračunava?

  1. Prikupljanje cijena: Svaki mjesec osobe koje prate kretanje cijena prikupljaju oko 1,8 milijuna cijena iz više od 200 000 trgovina u gotovo 1600 gradova u cijelom europodručju. Cijene se prikupljaju u svakoj državi za prosječno oko 700 vrsta reprezentativnih dobara i usluga. Točan broj uzorkovanih proizvoda razlikuje se od države do države. Za svaki proizvod prikuplja se nekoliko cijena iz različitih trgovina i različitih regija. Na primjer, kada je riječ o cijenama knjiga, uzimaju se u obzir različite kategorije knjiga (beletristika, publicistika, priručnici itd.) koje se prodaju u knjižarama, supermarketima i na internetu.
  2. Dodjeljivanje pondera grupama proizvoda: Grupama proizvoda dodjeljuju se ponderi prema važnosti za proračun prosječnog kućanstva. Kako bi indeks ostao reprezentativan i pokazivao promjene potrošačkih navika, ponderi se redovito prilagođavaju. Izračunavaju se na temelju rezultata anketa u kojima kućanstva bilježe na što troše novac. Ponderi su nacionalni prosjeci koji odražavaju izdatke svih vrsta potrošača (bogatih i siromašnih, mladih i starih itd.).
  3. Dodjeljivanje pondera državama: Državama se dodjeljuju ponderi u skladu s njihovim udjelom u ukupnoj osobnoj potrošnji u europodručju.

Nakon preispitivanja strategije 2021. Upravno vijeće odlučilo je podržati uključivanje troškova povezanih s vlasništvom stanara nad stambenom nekretninom u HIPC radi njegova usklađenja s doživljenim rastom cijena.

Međutim, za provedbu te odluke trebat će neko vrijeme. Eurostat trenutačno radi na uključivanju cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara u HIPC.

Do uključenja tih cijena u HIPC u ESB‑u ćemo se služiti drugim mjerama inflacije koje pokazuju troškove povezane s vlasništvom stanara nad stambenom nekretninom kako bismo produbili znanje o promjenama cijena u gospodarstvu.

Tko izračunava HIPC?

U pojedinim državama: Svaka država europodručja ima nacionalni zavod za statistiku koji izračunava HIPC za svoju državu.

U europodručju: Svi nacionalni zavodi za statistiku šalju podatke Eurostatu, Statističkom uredu Europskih zajednica. Eurostat zatim izračunava HIPC za cijelo europodručje te se brine za kvalitetu nacionalnih podataka tako što prati usklađenost s pravno obvezujućim standardima. Više informacija o HIPC‑u možete pronaći na mrežnim stranicama Eurostata.

Izračunajte osobnu inflaciju

Percipirana inflacija

Ankete potrošača često pokazuju da se potrošačima inflacija čini višom nego što to pokazuju indeksi cijena. Što utječe na percepciju inflacije kod potrošača? Brojnim znanstvenim studijama utvrđeno je sljedeće:

  • Porast cijena privlači više pozornosti nego stabilne cijene ili pad cijena. Duže se prisjećamo povećanja cijena. Stabilne cijene ili pad cijena obično manje primjećujemo, premda se i njih uzima u obzir u izračunu prosječne stope inflacije.
  • Više primjećujemo redovite gotovinske troškove. Posljednjih godina cijene nekih vrsta dobara i usluga koje često kupujemo natprosječno su porasle, primjerice cijene benzina, kruha i autobusnih karata. Često pridajemo preveliku pozornost promjenama cijena tih proizvoda kada razmišljamo o inflaciji, zbog čega možda precjenjujemo stvarnu stopu inflacije.
  • Manje primjećujemo neredovite kupnje i izravna terećenja računa. Znatan iznos u svojem proračunu kućanstva troše na dobra i usluge koje ne kupuju redovito, primjerice na automobile i putovanja. Osim toga često plaćamo automatskim bankovnim prijenosom, odnosno izravnim terećenjem ili trajnim nalozima, primjerice kada plaćamo najam stana ili telefonske račune. Takve izdatke i povezane promjene cijena manje primjećujemo kada razmišljamo o inflaciji.
  • »Osobna inflacija«. Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) zasniva se na prosječnoj košarici dobara i usluga. Prosječna košarica reprezentativna je za sva kućanstva. Međutim, kućanstva koja su pogođena natprosječnom inflacijom mogu toga biti svjesnija od onih koja doživljavaju ispodprosječnu inflaciju.

    Primjer: Ako cijene benzina porastu mnogo više od cijena drugih dobara i usluga, osobama koje se često služe automobilom može se činiti da stopa inflacije premašuje HIPC jer je njihova osobna potrošnja za benzin veća od prosječne, a oni koji se rijetko ili uopće ne koriste automobilom osjetit će nižu »osobnu« inflaciju.

  • Stope inflacije odnose se na jednogodišnje razdoblje, ali naše je sjećanje trajnije. Indeks HIPC obično se objavljuje kao godišnja stopa rasta. To znači da se opća razina cijena tijekom određenog razdoblja, recimo u siječnju 2009., uspoređuje s istim razdobljem godinu dana prije, u siječnju 2008. Pri stvaranju percepcije ljudi se katkad prisjećaju cijena prije nekoliko godina. Tijekom duljeg razdoblja cijene u pravilu znatno rastu, čak i kada je godišnja stopa inflacije niska. Primjerice, ako je godišnja stopa promjene HIPC‑a 2 %, u deset godina opća razina cijena povećat će se za više od 20 %.
  • Promjene cijena i promjene kvalitete. Često se događa da promjene u cijeni proizvoda smatramo inflacijom. Međutim, i kvaliteta proizvoda mijenja se s vremenom. U HIPC‑u se to uzima u obzir tako da se oduzimaju promjene koje su posljedica promjene u kvaliteti.

    Primjer: Cijene novih modela automobila možda su porasle, ali novi modeli često kao osnovnu opremu uključuju ono što se prije prodavalo kao dodatna oprema, primjerice satelitske sustave navigacije, klimatske uređaje ili zračne jastuke. U takvim slučajevima porast cijena djelomično je posljedica i poboljšanja kvalitete, a ne samo inflacije. Da su cijene automobila prosječno porasle, recimo, 5 %, a da je poboljšanje kvalitete u tome sudjelovalo s 1 %, tada bi HIPC pokazivao da je cijena proizvoda porasla za 4 %.

Podatci o inflaciji

Inflacija potrošačkih cijena u europodručju od 1961.

Sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća inflacija je bila visoka u mnogim europskim državama. Međutim, od sredine devedesetih godina stope inflacije znatno su niže zahvaljujući pripremi država za uvođenje eura i monetarnoj politici ESB‑a.

Što utječe na trenutačnu stopu inflacije?

Nije uvijek slučaj da proizvodi čije se cijene najviše mijenjaju imaju najveći utjecaj na kretanje indeksa. Stopa inflacije ovisi i o udjelu svakog proizvoda u prosječnoj osobnoj potrošnji kućanstava, drugim riječima, o njegovu ponderu.

Interaktivni prikaz najnovijih podataka o inflaciji

Proučite najnovije podatke i povijesne podatke od 1996. Možete pregledati podatke za pojedine države i pojedine skupine proizvoda. Kada odaberete razdoblje, vidjet ćete animirani prikaz kretanja inflacije iz mjeseca u mjesec za odabrano razdoblje.

MOGLO BI VAS ZANIMATI

Povezani sadržaji

Sve stranice u ovom odjeljku