Što je inflacija?

Opće povećanje cijena

U tržišnom gospodarstvu cijene proizvoda i usluga mogu se uvijek promijeniti. Neke cijene rastu, druge padaju. O inflaciji govorimo kada dođe do općeg povećanja cijena robe i usluga, a ne povećanja cijena pojedinih artikala. Posljedično za jedan euro možemo kupiti manje ili, na drugi način iskazano, jedan euro vrijedi manje nego prije.

Neke promjene cijena važnije su od drugih

Pri izračunu prosječnog povećanja cijena cijenama proizvoda na koje više trošimo, kao što je električna energija, dodjeljuje se veći ponder nego cijenama proizvoda na koje manje trošimo, kao što su primjerice šećer ili poštanske marke.

Različiti ljudi kupuju različite stvari

Svako kućanstvo ima različite potrošačke navike: njihovi članovi posjeduju automobil i jedu meso, drugi, pak, putuju isključivo javnim prijevozom ili su vegetarijanci. Prosječne potrošačke navike kućanstava zajedno određuju ponder koji se dodjeljuje različitim proizvodima i uslugama pri mjerenju inflacije.

Pri mjerenju inflacije uzima se u obzir sva roba i usluge koje troše kućanstva, uključujući:

• svakodnevna dobra (primjerice hrana, dnevne novine i benzin)
• trajna dobra (primjerice odjeća, osobna računala ili perilice rublja)
• usluge (primjerice usluge frizera, osiguranja ili najma stambenog prostora).

Usporedi cijene potrošačke košarice iz godine u godinu

Sva roba i usluge koje iskoriste kućanstva tijekom godine prikazani su u košarici proizvoda. Svaki proizvod u toj košarici ima cijenu koja se može s vremenom promijeniti. Godišnja stopa inflacije cijena je ukupne košarice u danom mjesecu uspoređena s njezinom cijenom isti mjesec prethodne godine.

Primjer izračuna inflacije*

1. Popis svih proizvoda u vašoj košarici i količina koje ste potrošili u danoj godini (to će biti vaša "bazna godina'').U našem primjeru uzeli smo samo kruh, kavu, šišanje i zimsku jaknu.
2. Izračunajte ukupni trošak za svaki od proizvoda tako da pomnožite kupljenu količinu s njihovom cijenom:150 štruca kruha x 1,50 € = 225 € 100 šalica kave x 2,40 € = 240 € itd.
3. Zbrojite ukupne iznose za sve proizvode kako biste došli do ukupnog troška potrošnje. U našoj baznoj godini to je iznos od 850 €.4. Ponovite korak 2 i 3 za sljedeće godine.
4. Ponovite korak 2 i 3 za sljedeće godine.Proučavanjem primjera vidjet ćete da su se neke cijene promijenile nakon prve godine. Ukupan trošak potrošnje porastao je na 875 €. Nakon druge godine taj je iznos porastao na 891 €.
5. Podijelite ukupan trošak košarice svake naknadne godine s troškom košarice u vašoj baznoj godini, a rezultat pomnožite sa 100.Nakon jedne godine: 875 €/850 € x 100 = 102,9.
6. Godišnja stopa inflacije postotna je promjena od jedne godine do druge.U primjeru nakon jedne godine stopa inflacije iznosi 2,9%, što je izračunato kao indeks cijena za tu godinu umanjen za indeks cijena za prethodnu godinu (102,9 – 100), podijeljen s indeksom cijena za prethodnu godinu (100) pomnoženo sa 100. Sljedeće godine ona iznosi (104,8 – 102,9)/102,9 x 100 = 1,8%.

Inflacija u europodručju

Harmonizirani indeks

U europodručju inflacija potrošačkih cijena mjeri se harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena za koji se rabi kratica HICP. Pojam harmoniziran označuje činjenicu da sve države u Europskoj uniji primjenjuju istu metodologiju. Time se osigurava da podaci za jednu državu budu usporedivi s podacima za drugu.

Usporedivost među državama

Prije nego što je euro postao naša zajednička valuta, svaka je država mjerila inflaciju prema svojoj nacionalnoj metodologiji i postupcima. Uvođenje eura dovelo je do potrebe za mjerenjem inflacije u cijelom europodručju bez nedostataka i preklapanja te na način koji omogućuje međusobnu usporedivost podataka. HICP-om i povezanim skupom pravno obvezujućih standarda to je postignuto.

Kako se izračunava HICP?

1. Prikupljanje cijena – Svaki mjesec osobe koje prate kretanje cijena prikupljaju 1,8 milijuna cijena iz više od 200.000 trgovina, u gotovo 1600 gradova diljem europodručja. Cijene se prikupljaju u svakoj državi za prosječno oko 700 vrsta reprezentativne robe i usluga. Točan broj uzorkovanih artikala razlikuje se od države do države. Za svaki proizvod prikupljaju se cijene iz različitih trgovina i različitih regija. Primjer: Povezano s cijenama knjiga uzimaju se u obzir različite kategorije knjiga (fikcija, nefikcija, priručnici itd.) koje se prodaju u knjižarama, supermarketima i na internetu. Vidi više
2. Dodjeljivanje pondera grupama proizvoda – Grupama proizvoda dodjeljuju se ponderi prema važnosti za proračun prosječnoga kućanstva. Kako bi se osiguralo da indeks bude reprezentativan te da odražava promjene u potrošačkim navikama, ponderi se redovito prilagođavaju. Izračunava ih se na osnovi rezultata anketa u kojima se kućanstva pitaju da navedu na što troše svoj novac. Ponderi su nacionalni prosjeci koji odražavaju izdatke svih vrsta potrošača (bogatih i siromašnih, mladih i starih itd.). Vidi više
3. Dodjeljivanje pondera državama – Državama se dodjeljuju ponderi u skladu s njihovim udjelom u ukupnim izdacima za potrošnju u europodručju. Vidi više

Tko izračunava HICP?

U državama: Svaka država europodručja ima nacionalni statistički ured koji izračunava HICP za svoju državu.

U europodručju: Svi nacionalni statistički uredi šalju podatke Eurostatu, Statističkom uredu Europskih zajednica. Eurostat zatim izračunava HICP za europodručje u cjelini te osigurava kvalitetu nacionalnih podataka nadzorom usklađenosti s pravno obvezujućim standardima. Vidi više o indeksu HICP na internetskoj stranici Eurostata.

Podaci o inflaciji

Tablice s podacima po državama i grupama proizvoda

Percipirana inflacija

Potrošačke ankete često pokazuju kako se potrošačima inflacija čini višom nego što prikazuju stvarni indeksi cijena. Što utječe na percepciju inflacije u potrošača? Brojnim znanstvenim studijama utvrđeno je sljedeće:

• Porast cijena privlači više pozornosti nego stabilne ili padajuće cijene. Duže se prisjećamo povećanja cijena. Obično stabilne ili padajuće cijene slabije zamjećujemo, iako se i njih uzima u obzir pri izračunu prosječne stope inflacije.

• Više primjećujemo redovite gotovinske troškove. Posljednjih godina cijene neke robe i usluga koje često kupujemo natprosječno su porasle. Primjer su za to cijene benzina, kruha i autobusnih karata. Često pridajemo preveliku pozornost promjenama cijena tih artikala kada razmišljamo o inflaciji, zbog čega možda naposljetku precjenjujemo stvarnu stopu inflacije.

• Manje primjećujemo neredovite kupnje i izravna terećenja računa. Znatan iznos u svom proračunu kućanstva troše na robu i usluge koje se ne kupuju redovito. Primjer toga su automobili i putovanja. Tu su također artikli koje plaćamo automatskim bankovnim prijenosom (izravnim terećenjem ili trajnim nalozima), kao što su najam stana ili telefonski račun. Čini se da takve troškove i promjene njihovih cijena manje primjećujemo kada razmišljamo o inflaciji.

• Osobna inflacija. Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) zasniva se na prosječnoj košarici robe i usluga. Prosječna košarica reprezentativna je za sva kućanstva. Međutim, kućanstva koja su pogođena nadprosječnom inflacijom mogu toga biti svjesnija od onih koja uživaju u ispodprosječnoj inflaciji.

  Primjer: Ako cijene benzina porastu mnogo više od druge robe i usluga, osobama koje se često koriste automobilom može se činiti da stopa inflacije premašuje HICP jer je njihova osobna potrošnja za benzin viša od prosječne. Obrnuto, oni koji se rijetko ili uopće ne koriste automobilom osjetit će nižu osobnu stopu inflacije.

• Stope inflacije su godišnje, ali je naše sjećanje trajnije. Indeks HICP obično se objavljuje kao godišnja stopa rasta. To znači da se opća razina cijena tijekom određenog razdoblja, recimo u siječnju 2009., uspoređuje s istim razdobljem godinu dana prije, u siječnju 2008. Pri stvaranju percepcije ljudi se obično prisjete cijena otprije nekoliko godina. Pri stvaranju percepcije ljudi se obično prisjete cijena otprije nekoliko godina. Primjerice, ako je godišnja stopa promjene HICP-a 2%, nakon 10 godina opća razina cijene povećat će se za više od 20%.

• Promjene cijena i promjene kvalitete. Često se događa da promjene u iskazanoj cijeni proizvoda smatramo inflacijom. Međutim, i kvaliteta proizvoda mijenja se s vremenom. U indeksu HICP to se uzima u obzir tako da se oduzimaju promjene koje su posljedica promjene u kvaliteti.

  Primjer: Cijene novih modela automobila možda su porasle, ali novi modeli često, kao osnovnu opremu, uključuju ono što se prije prodavalo kao dodatna oprema (npr. satelitski sustavi navigacije, rashladni uređaji ili zračni jastuci). U takvim slučajevima porast cijene djelomično je posljedica i poboljšanja kvalitete, a ne samo inflacije. Da su cijene automobila prosječno porasle, recimo, 5%, a da je poboljšanje kvalitete u tom sudjelovalo s 1%, tada bi HICP odražavao da je cijena tog proizvoda porasla za 4%.