Mogućnosti pretraživanja
Home Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po


Što je inflacija?

Najnovije informacije možete pronaći na engleskoj inačici stranice.

Opće povećanje cijena

U tržišnom gospodarstvu cijene robe i usluga mijenjaju se. Neke cijene rastu, druge padaju. O inflaciji govorimo kada dođe do općeg povećanja cijena robe i usluga, a ne povećanja cijena pojedinih proizvoda. To znači da za jedan euro možemo kupiti manje, odnosno da jedan euro vrijedi manje nego prije.

Neke promjene cijena važnije su od drugih

U izračunu prosječnog povećanja cijena veći ponder dodjeljuje se cijenama proizvoda na koje više trošimo, kao što je električna energija, a manji ponder cijenama proizvoda na koje manje trošimo, kao što su šećer ili poštanske marke.

Jeste li vidjeli inflacijsku neman?

Pogledajte crtani film o stabilnosti cijena

Različiti ljudi kupuju različite stvari

Svako kućanstvo ima različite potrošačke navike: dok jedni posjeduju automobil i jedu meso, drugi putuju isključivo javnim prijevozom i vegetarijanci su. Prosječne potrošačke navike svih kućanstava određuju ponder koji se dodjeljuje različitim proizvodima i uslugama u mjerenju inflacije.

U mjerenju inflacije uzimaju se u obzir sva roba i usluge na koje kućanstva troše, uključujući:

  • proizvode za svakodnevnu potrošnju (primjerice hrana, dnevne novine i benzin)
  • trajnu robu (primjerice odjeća, osobna računala ili perilice rublja)
  • usluge (primjerice usluge frizera, osiguranja ili najma stambenog prostora).

Usporedite cijene potrošačke košarice iz godine u godinu

Sva roba i usluge na koje kućanstva troše tijekom godine prikazani su u takozvanoj košarici. Svaki proizvod u toj košarici ima cijenu koja se s vremenom može promijeniti. Godišnja stopa inflacije cijena je ukupne košarice u određenom mjesecu uspoređena s njezinom cijenom isti mjesec prethodne godine.

Primjer izračuna inflacije*
Količine kupljene tijekom bazne godine Cijena (bazna godina) Cijena (nakon jedne godine) Cijena (nakon dvije godine)
po jedinici ukupno po jedinici ukupno po jedinici ukupno
150 štruca kruha 1,50 € 225 € 1,30 € 195 € 1,60 € 240 €
100 šalica kave 2,40 € 240 € 2,40 € 240 € 2,15 € 215 €
12 usluga šišanja 20,00 € 240 € 22,00 € 264 € 23,00 € 276 €
1 zimska jakna 145,00 € 145 € 176,00 € 176 € 160,00 € 160 €
Ukupni trošak košarice 850 € 875 € 891 €
Indeks cijena 100,0 102,9 104,8
Stopa inflacije 2,9 % 1,8 %

* Eurostat svaki mjesec izračunava inflaciju potrošačkih cijena u europodručju. Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) u prosjeku obuhvaća oko 700 vrsta robe i usluga. On pokazuje prosječnu potrošnju kućanstava u europodručju za košaricu proizvoda. Pogledajte cjelokupnu paletu proizvoda koju obuhvaća HIPC i trenutačne stope inflacije.

Koraci
  1. Sastavite popis svih proizvoda u svojoj košarici i količina koje ste potrošili u danoj godini (to će biti vaša »bazna godina«). Mi smo kao primjer uzeli kruh, kavu, šišanje i zimsku jaknu.
  2. Izračunajte ukupni trošak za svaki od proizvoda tako da pomnožite kupljenu količinu s njezinom cijenom: 150 štruca kruha x 1,50 € = 225 €, 100 šalica kave x 2,40 € = 240 € itd.
  3. Zbrojite ukupne iznose za sve proizvode kako biste izračunali ukupni trošak potrošnje. U našoj baznoj godini on iznosi 850,4 €. Ponovite drugi i treći korak za sljedeće godine.
  4. Ponovite drugi i treći korak za sljedeće godine. Proučite li primjer, vidjet ćete da su se neke cijene promijenile nakon prve godine. Ukupni trošak potrošnje porastao je na 875 €, a nakon druge godine na 891 €.
  5. Podijelite ukupni trošak košarice svake sljedeće godine s troškom košarice u vašoj baznoj godini i rezultat pomnožite sa 100. Nakon jedne godine: 875 € / 850 € x 100 = 102,9.
  6. Godišnja stopa inflacije postotna je promjena od jedne do druge godine. U našem primjeru stopa inflacije nakon jedne godine iznosi 2,9 %, što je izračunano kao indeks cijena za tu godinu umanjen za indeks cijena za prethodnu godinu (102,9 – 100), podijeljen s indeksom cijena za prethodnu godinu (100) pomnoženo sa 100. Sljedeće godine ona iznosi (104,8 – 102,9) / 102,9 x 100 = 1,8 %.

Inflacija u europodručju

U europodručju inflacija potrošačkih cijena mjeri se harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, za koji se upotrebljava pokrata HIPC. Pojam »harmoniziran« odnosi se na činjenicu da sve države u Europskoj uniji primjenjuju istu metodologiju. Time se postiže usporedivost podataka među različitim državama.

Inflacija, stabilnost cijena i ESB

Glavna je zadaća ESB‑a održavanje stabilnosti cijena. Ona se definira kao godišnja stopa inflacije, mjerena indeksom HIPC, koja je ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju. Zašto je održavanje stabilnosti cijena tako važno?

Usporedivost među državama

Prije nego što je euro postao naša zajednička valuta, svaka je država mjerila inflaciju prema svojoj nacionalnoj metodologiji i postupcima. Uvođenje eura dovelo je do potrebe za mjerenjem inflacije u cijelom europodručju bez nedostataka i preklapanja te na način koji omogućuje međusobnu usporedivost podataka. To je postignuto indeksom HIPC i povezanim skupom pravno obvezujućih standarda.

Ponderi proizvoda u indeksu HIPC

Utjecaj jedne promjene cijena na indeks HIPC ovisi o tome koliko kućanstva prosječno troše na taj proizvod.

Uzmimo kavu za primjer. Kava (zajedno s čajem i kakaom) ima ponder od 0,4 %, što znači da promjene njezine cijene neće imati znatan utjecaj na ukupni HIPC.

S druge strane, benzin (zajedno s ostalim gorivima i mazivima) ima ponder od 4,6 %, što znači da će ista postotna promjena cijene kao kod kave na HIPC imati oko deset puta veći utjecaj.

Kako se izračunava indeks HIPC?
  1. Prikupljanje cijena: Svaki mjesec osobe koje prate kretanje cijena prikupljaju oko 1,8 milijuna cijena iz više od 200.000 trgovina u gotovo 1 600 gradova u cijelom europodručju. Cijene se prikupljaju u svakoj državi za prosječno oko 700 vrsta reprezentativne robe i usluga. Točan broj uzorkovanih proizvoda razlikuje se od države do države. Za svaki proizvod prikuplja se nekoliko cijena iz različitih trgovina i različitih regija. Na primjer, kada je riječ o cijenama knjiga, uzimaju se u obzir različite kategorije knjiga (beletristika, publicistika, priručnici itd.) koje se prodaju u knjižarama, supermarketima i na internetu. Više
  2. Dodjeljivanje pondera skupinama proizvoda: Skupinama proizvoda dodjeljuju se ponderi prema važnosti za proračun prosječnog kućanstva. Kako bi indeks bio reprezentativan i pokazivao promjene potrošačkih navika, ponderi se redovito prilagođavaju. Izračunavaju se na temelju rezultata anketa u kojima kućanstva navode na što troše svoj novac. Ponderi su nacionalni prosjeci koji odražavaju izdatke svih vrsta potrošača (bogatih i siromašnih, mladih i starih itd.). Više
  3. Dodjeljivanje pondera državama: Državama se dodjeljuju ponderi u skladu s njihovim udjelom u ukupnoj osobnoj potrošnji u europodručju. Više

Tko izračunava indeks HIPC?

U pojedinim državama: Svaka država europodručja ima nacionalni zavod za statistiku koji izračunava HIPC za svoju državu.

U europodručju: Svi nacionalni zavodi za statistiku šalju podatke Eurostatu, Statističkom uredu Europskih zajednica. Eurostat zatim izračunava HIPC za cijelo europodručje te se brine za kvalitetu nacionalnih podataka tako što prati usklađenost s pravno obvezujućim standardima. Više informacija o indeksu HIPC možete pronaći na mrežnim stranicama Eurostata.

Percipirana inflacija

Ankete potrošača često pokazuju da se potrošačima inflacija čini višom nego što to prikazuju stvarni indeksi cijena. Što utječe na percepciju inflacije kod potrošača? Brojnim znanstvenim studijama utvrđeno je sljedeće:

  • Porast cijena privlači više pozornosti nego stabilne ili padajuće cijene. Duže se prisjećamo povećanja cijena. Stabilne ili padajuće cijene obično manje primjećujemo, premda se i njih uzima u obzir u izračunu prosječne stope inflacije.
  • Više primjećujemo redovite gotovinske troškove. Posljednjih godina cijene nekih vrsta robe i usluga koje često kupujemo natprosječno su porasle, primjerice cijene benzina, kruha i autobusnih karata. Često pridajemo preveliku pozornost promjenama cijena tih proizvoda kada razmišljamo o inflaciji, zbog čega možda naposljetku precjenjujemo stvarnu stopu inflacije.
  • Manje primjećujemo neredovite kupnje i izravna terećenja računa. Znatan iznos u svom proračunu kućanstva troše na robu i usluge koje ne kupuju redovito, primjerice na automobile i putovanja. Osim toga često plaćamo automatskim bankovnim prijenosom, odnosno izravnim terećenjem ili trajnim nalozima, primjerice kada plaćamo najam stana ili telefonske račune. Takve izdatke i povezane promjene cijena manje primjećujemo kada razmišljamo o inflaciji.

Inflacija je prosjek široke palete promjena cijena

prikaz promjena cijena zajedno s ponderom pojedinih skupina proizvoda u indeksu HIPC
  • »Osobna inflacija«. Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) zasniva se na prosječnoj košarici robe i usluga. Prosječna košarica reprezentativna je za sva kućanstva. Međutim, kućanstva koja su pogođena natprosječnom inflacijom mogu toga biti svjesnija od onih koja uživaju u ispodprosječnoj inflaciji.

    Primjer: Ako cijene benzina porastu mnogo više od druge robe i usluga, osobama koje se često koriste automobilom može se činiti da stopa inflacije premašuje HIPC jer je njihova osobna potrošnja za benzin viša od prosječne. Obrnuto, oni koji se rijetko ili uopće ne koriste automobilom osjetit će nižu »osobnu« inflaciju.

  • Stope inflacije odnose se na jednogodišnje razdoblje, ali naše je sjećanje trajnije. Indeks HIPC obično se objavljuje kao godišnja stopa rasta. To znači da se opća razina cijena tijekom određenog razdoblja, recimo u siječnju 2009., uspoređuje s istim razdobljem godinu dana prije, u siječnju 2008. Pri stvaranju percepcije ljudi se obično prisjete cijena prije nekoliko godina. Tijekom duljeg razdoblja cijene u pravilu znatno rastu, čak i kada je godišnja stopa inflacije niska. Primjerice, ako je godišnja stopa promjene HIPC‑a 2 %, nakon deset godina opća razina cijena povećat će se za više od 20 %.
  • Promjene cijena i promjene kvalitete. Često se događa da promjene u cijeni proizvoda smatramo inflacijom. Međutim, i kvaliteta proizvoda mijenja se s vremenom. U HIPC‑u to se uzima u obzir tako da se oduzimaju promjene koje su posljedica promjene u kvaliteti.

    Primjer: Cijene novih modela automobila možda su porasle, ali novi modeli često, kao osnovnu opremu, uključuju ono što se prije prodavalo kao dodatna oprema, primjerice satelitske sustave navigacije, klimatske uređaje ili zračne jastuke. U takvim slučajevima porast cijena djelomično je posljedica i poboljšanja kvalitete, a ne samo inflacije. Da su cijene automobila prosječno porasle, recimo, 5 %, a da je poboljšanje kvalitete u tome sudjelovalo s 1 %, tada bi HIPC pokazivao da je cijena proizvoda porasla za 4 %.

Podatci o inflaciji

Inflacija potrošačkih cijena u europodručju od 1961.

Sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća inflacija je bila visoka u mnogim europskim državama. Međutim, od sredine devedesetih godina stope inflacije znatno su niže zahvaljujući pripremi država za uvođenje eura i monetarnoj politici ESB‑a.

prikaz inflacije potrošačkih cijena od 1961.

Što utječe na trenutačnu stopu inflacije?

Nije uvijek slučaj da proizvodi čije se cijene najviše mijenjaju imaju najveći utjecaj na kretanje indeksa. Stopa inflacije ovisi i o udjelu svakog proizvoda u prosječnoj osobnoj potrošnji kućanstava, drugim riječima, o njegovom ponderu.

prikaz promjena cijena zajedno s ponderom pojedinih skupina proizvoda u indeksu HIPC

Pogledajte najnovije podatke u interaktivnim grafikonima o inflaciji

Proučite najnovije podatke i povijesne podatke do 1996. Možete pregledati podatke za pojedine države i pojedine skupine proizvoda. Kada odaberete razdoblje na vremenskoj ljestvici, pokazat će se animirani prikaz mjesečnog kretanja inflacije u odabranom razdoblju.

minijatura HTML tablica

Tablice s podatcima po državi i skupini proizvoda

minijatura HTML tablica
MOGLO BI VAS ZANIMATI

Povezani sadržaji

Sve stranice u ovom odjeljku