Uvodna izjava na konferenciji za novinare

Mario Draghi, predsjednik ESB‑a
Vítor Constâncio, potpredsjednik ESB‑a
Frankfurt na Majni, 3. lipnja 2015.

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća, kojem je prisustvovao i potpredsjednik Komisije, g. Dombrovskis.

Na temelju redovitih ekonomskih i monetarnih analiza te u skladu sa smjernicama buduće monetarne politike, odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESB a nepromijenjenima.

U vezi s nestandardnim mjerama monetarne politike, provedba programa kupnje vrijednosnih papira odvija se dobro. Kao što smo već objasnili, predviđa se da će se kupnje vrijednosnih papira u mjesečnom iznosu od 60 mlrd. EUR provoditi do kraja rujna 2016., a u svakom slučaju sve dok ne zaključimo da je došlo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja u skladu s našim ciljem dosezanja razine stopa inflacije ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju. Upravno će se vijeće pri procjeni rukovoditi strategijom monetarne politike i usredotočiti na inflacijske trendove, zanemarujući fluktuacije izmjerene inflacije u oba smjera ako ocijeni da su prolazne i da se neće odraziti na srednjoročne izglede za stabilnost cijena.

Naše mjere monetarne politike pridonijele su općem ublaženju financijskih uvjeta, oporavku inflacijskih očekivanja i poboljšanju uvjeta zaduživanja poduzeća i kućanstava. Učinak tih mjera odražava se na gospodarstvo i pridonosi gospodarskom rastu, smanjenju neiskorištenosti gospodarskih kapaciteta te monetarnoj i kreditnoj ekspanziji. Potpuna provedba svih naših mjera monetarne politike pružit će nužnu potporu gospodarstvu europodručja i prouzročiti kontinuirani povratak stopa inflacije na razine ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju te biti potpora čvrstoj usidrenosti inflacijskih očekivanja u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počevši s ekonomskom analizom. U prvom tromjesečju 2015. realni BDP europodručja povećao se po tromjesečnoj stopi od 0,4 %, nakon povećanja od 0,3 % u posljednjem tromjesečju 2014. U posljednjim je tromjesečjima domaća potražnja, osobito osobna potrošnja, bila glavni činitelj kontinuiranog oporavka. Najnoviji anketni podatci dostupni do svibnja i dalje su u skladu s nastavkom trenda umjerenog oporavka u drugom tromjesečju. Očekujemo da će se gospodarski oporavak u predstojećem razdoblju širiti. Domaću potražnju i dalje bi trebale podupirati naše mjere monetarne politike i njihov povoljan utjecaj na financijske uvjete te napredak fiskalne konsolidacije i strukturnih reforma. Osim toga, niska cijena nafte trebala bi i dalje pridonositi povećanju realnog raspoloživog dohotka kućanstava i profitabilnosti poduzeća, a time i osobnoj potrošnji i ulaganju. Nadalje, na potražnju za izvozom europodručja trebala bi povoljno utjecati poboljšanja cjenovne konkurentnosti. Međutim, gospodarski rast u europodručju vjerojatno će i dalje usporavati potrebne bilančne prilagodbe u više sektora i spora provedba strukturnih reforma.

Tu procjenu uglavnom odražavaju i makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava za europodručje iz lipnja 2015., u kojima se predviđa da će se godišnji realni BDP povećati za 1,5 % u 2015., 1,9 % u 2016. i 2,0 % u 2017. U usporedbi s makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB‑a iz ožujka 2015. projekcije rasta realnog BDP‑a tijekom projekcijskog razdoblja gotovo su nepromijenjene.

Rizici povezani s gospodarskim izgledima europodručja, premda i dalje negativni, postali su uravnoteženiji zbog naših odluka monetarne politike te kretanja cijena nafte i tečajnih kretanja.

Početkom godine inflacija se spustila na najnižu razinu. Prema brzoj procjeni Eurostata godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena u europodručju iznosila je 0,3 % u svibnju 2015. povećavši se s 0,0 % travnju, nakon što je u siječnju iznosila –0,6 %. Na temelju dostupnih informacija i trenutačnih terminskih cijena nafte, očekuje se da će u sljedećim mjesecima godišnja inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena i dalje biti niska te da će se, djelomično zbog baznih učinaka povezanih s padom cijena nafte krajem 2014., krajem godine povećati. Zbog očekivanog gospodarskog oporavka, učinka nižeg tečaja eura i pretpostavke, koja proizlazi iz tržišta naftnih ročnica, da će cijene nafte biti nešto više u nadolazećim godinama, očekuje se da će se rast stopa inflacije nastaviti tijekom 2016. i 2017.

Tu procjenu uglavnom odražavaju i makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava za europodručje iz lipnja 2015., prema kojima će godišnja inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena u 2015. godini iznositi 0,3 %, u 2016. godini 1,5 %, a u 2017. godini 1,8 %. U usporedbi s makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB‑a iz ožujka 2015. projekcije inflacije revidirane su naviše za 2015., a ostale su nepromijenjene za 2016. i 2017. godinu.

Upravno vijeće i dalje će pozorno pratiti rizike za izglede kretanja cijena u srednjoročnom razdoblju. S tim u vezi posebno ćemo se usredotočiti na prijenos učinka naših mjera monetarne politike kao i na geopolitičku situaciju, tečajna kretanja i kretanja cijena energije. Svjesni smo da se projekcije stručnjaka temelje na pretpostavci o potpunoj provedbi svih naših donesenih mjera monetarne politike. Također uzimamo u obzir činjenicu da je stupanj neizvjesnosti prognoze to veći što je dulje projekcijsko razdoblje.

Što se tiče monetarne analize, novi podatci potvrđuju povećanje temeljnog rasta najšireg monetarnog agregata (M3). Godišnja stopa rasta monetarnog agregata M3 povećala se na 5,3 % u travnju 2015. u odnosu na 4,6 % u ožujku. Godišnji rast monetarnog agregata M3 i dalje podupiru njegove najlikvidnije komponente, dok je godišnja stopa rasta najužeg monetarnog agregata (M1) u travnju iznosila 10,5 %.

Dinamika kreditiranja nastavila se postupno poboljšavati. Godišnja stopa promjene kredita nefinancijskim društvima (prilagođena za prodaju kredita i sekuritizaciju) u travnju je iznosila –0,1 %, nakon –0,2 % u ožujku, čime se nastavlja postupan oporavak u odnosu na najnižu stopu od –3,2 % iz veljače 2014. Usprkos navedenim poboljšanjima, dinamika kreditiranja nefinancijskih društava i dalje je slaba. Ona je i dalje odraz zaostajanja u odnosu na poslovni ciklus, kao i kreditnog rizika, činitelja ponude kredita te kontinuirane bilančne prilagodbe u financijskom i nefinancijskom sektoru. Godišnja stopa rasta kredita kućanstvima (prilagođena za prodaju kredita i sekuritizaciju) nastavila je rasti i iznosila je 1,3 % u travnju 2015., nakon 1,1 % u ožujku. Mjere monetarne politike koje smo uveli pridonijet će daljnjim poboljšanjima i s obzirom na troškove zaduživanja poduzeća i kućanstava i s obzirom na kreditne tokove u cijelom europodručju.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je potrebu održavanja stabilnog smjera monetarne politike i odlučnog provođenja odluka Upravnog vijeća o monetarnoj politici. Potpuna provedba svih naših mjera monetarne politike pružit će nužnu potporu gospodarskom oporavku europodručja i prouzročiti kontinuirani povratak stopa inflacije na razine ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Monetarna politika usmjerena je na održavanje stabilnosti cijena u srednjoročnom razdoblju i njezina prilagodljivost pridonosi podupiranju gospodarske aktivnosti. Međutim, kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati odlučan doprinos. S obzirom na postojano visoku stopu strukturne nezaposlenosti i nisku stopu rasta potencijalne proizvodnje u europodručju, trajni ciklički oporavak trebale bi poduprijeti učinkovite strukturne politike. Kako bi se pojačala ulaganja, potaknulo otvaranje radnih mjesta i povećala proizvodnost, u nekoliko je država tako potrebno intenzivirati provedbu reforma na tržištima rada i proizvoda te mjera poboljšanja poslovnog okružja za poduzeća. Brzom i učinkovitom provedbom tih reforma, u okružju prilagodljive monetarne politike, ne samo što će se povećati održivi gospodarski rast u europodručju nego će se i stvoriti očekivanja o trajno većim prihodima. Na taj će se način potaknuti kućanstva da povećaju potrošnju i poduzeća da intenziviraju ulaganja, čime će se ojačati sadašnji ciklički gospodarski oporavak. Što se tiče fiskalnih kretanja, koja uglavnom odražavaju ciklički oporavak i nisku razinu kamatnih stopa, predviđa se da će se ukupni omjer manjka opće države i BDP‑a u europodručju postupno smanjivati s 2,1 % BDP‑a u ovoj godini na 1,5 % u 2017. Predviđa se da će se omjer duga opće države i BDP‑a u europodručju postupno smanjivati s 91,5 % BDP‑a u ovoj godini na 88,4 % BDP‑a u 2017. Fiskalne politike trebale bi biti potporom gospodarskog oporavka, ali i biti usklađene s Paktom o stabilnosti i rastu. Potpuno i dosljedno provođenje Pakta ključno je za održavanje povjerenja u naš fiskalni okvir.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Kontaktni podatci za medije