Pitajte nas

Europska središnja banka (ESB) središnja je banka europodručja i upravlja iznosom novca koji je u optjecaju. Svoj glavni cilj, održavanje stabilnosti cijena, postižemo određivanjem odgovarajućih kamatnih stopa.

Odgovorni smo i za nadzor banaka u sklopu jedinstvenog nadzornog mehanizma (engl. Single Supervisory Mechanism, SSM).

U radu se vodimo načelima transparentnosti, neovisnosti i odgovornosti.

ESB nije poslovna banka i ne pruža bankovne usluge građanima i poduzećima. Ne obraćamo se građanima s ponudama u vezi s kreditima ili štednim računima i nemamo mrežne stranice za internetsko bankarstvo.

Osim toga, ESB:

• ne sudjeluje u prijenosu novčanih sredstava
• ne naplaćuje naknade za prekogranični prijenos sredstava
• ne prima depozite trećih strana
• ne blokira sredstva i ne izdaje potvrde o otpuštanju sredstava.

Europska unija trenutačno ima 24 službena jezika. S nama možete komunicirati na bilo kojem od njih. Jezici kojima se služimo u komunikaciji s građanima ovise o ciljnoj publici i okolnostima. ESB objavljuje pravne akte na svim službenim jezicima EU‑a. Engleski je naš radni jezik.

ESB je u zajedničkom vlasništvu središnjih banaka svih država članica EU‑a. Udio svake države u kapitalu ESB‑a u skladu je s njezinim brojem stanovnika i bruto domaćim proizvodom (BDP), i to u jednakoj mjeri. Države koje se služe eurom uplaćuju više kapitala nego ostale države članice EU‑a. Svi ti čimbenici čine ključ za upis kapitala ESB‑a, kojim se određuje iznos koji plaća svaka nacionalna središnja banka.

ESB ostvaruje dobit i ima gubitke, baš kao i druge institucije. Neto dobit i gubitak ESB‑a dijeli se među nacionalnim središnjim bankama europodručja. Statutom ESSB‑a određeno je da se do 20 % dobiti može zadržati u pričuvi, dok se preostala dobit raspoređuje dioničarima ESB‑a razmjerno njihovim uplaćenim udjelima. U slučaju da ESB ostvari gubitak, on se može pokriti iz opće pričuve, prihoda za godinu ili iz iznosa raspoređenih pojedinačnim nacionalnim središnjim bankama.

Upravno vijeće izrazilo je punu podršku ukrajinskom narodu.

Provodimo sankcije u skladu s odlukama EU‑a i vlada europskih država i spremni smo poduzeti sve što je potrebno za cjenovnu i financijsku stabilnost u europodručju.

Više:

Monetarnu politiku ESB‑a čine sve odluke kojima utječemo na cijenu novca i pristup novcu kako bismo ostvarili cilj stabilnosti cijena. Glavni je instrument naše monetarne politike skup ključnih kamatnih stopa ESB‑a. Svaka promjena tih stopa, uz odgodu od nekoliko mjeseci, utječe na kamatne stope u cijelom gospodarstvu, prije svega na stope po kojima poslovne banke pozajmljuju novac građanima i poduzećima. Možemo se, po potrebi, poslužiti i drugim alatima kako bismo ostvarili svoj glavni cilj stabilnosti cijena.

Stabilnost cijena glavni je cilj ESB‑a u skladu s člankom 127. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Upravno vijeće smatra da se stabilnost cijena najbolje održava ciljanjem stope inflacije mjerene harmoniziranom indeksom potrošačkih cijena (HIPC) od 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Stabilnim se cijenama građanima olakšava planiranje potrošnje a poduzeća potiču na ulaganje. Osim toga, stabilne cijene pridonose povjerenju u našu valutu jer smanjuju promjenjivost količine dobara i usluga koji se mogu kupiti određenim iznosom eura.

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) smatramo primjerenom mjerom za procjenu ostvarenja cilja stabilnosti cijena.

Njime se mjeri inflacija potrošačkih cijena, odnosno promjene cijena usluga i robe za široku potrošnju koje kućanstva u europodručju plaćaju tijekom vremena.

Zato što se sve države EU‑a služe istom metodologijom, HIPC je »harmoniziran« i podatci za jednu državu usporedivi su s podatcima za drugu.

Sastavljanje HIPC‑a zadaća je Eurostata i nacionalnih zavoda za statistiku a sastavljaju ga u skladu s harmoniziranim statističkim metodama.

Trenutačnim visokim razinama inflacije pridonose tri glavna čimbenika. Prvo, više cijene energije pridonose rastu inflacije jer su nafta, plin i električna energija poskupjeli. Drugo, cijene rastu i zato što potražnja raste brže od ponude u situaciji u kojoj poduzeća obnavljaju opskrbne lance narušene u pandemiji. Treće, cijene su bile iznimno niske na vrhuncu pandemije. Ako uspoređujemo današnje više cijene s tim vrlo niskim cijenama, razlika će biti velika.

Kada se očekuje da će inflacija u srednjoročnom razdoblju biti ispod ciljne razine od 2 %, ESB nastoji potaknuti gospodarsku aktivnost ključnim kamatnim stopama i drugim alatima. Određivanjem niske kamatne stope pomaže bankama da jeftino pozajmljuju novac, što potiče ulaganje i potrošnju u gospodarstvu. Niske kamatne stope pridonose i vrijednosti imovine, kao što su mirovine i nekretnine, što također potiče potrošnju. Sve to dovodi do veće aktivnosti i rasta, što potiče rast inflacije.

U kupnjama vrijednosnih papira središnja banka kupuje imovinu kao što su državne ili korporativne obveznice kako bi se smanjile dugoročne kamatne stope kada postoji rizik da će inflacija ostati niska. Na taj se način podupire gospodarstvo jer se potiču potrošnja i ulaganje, čime se u konačnici pridonosi jačanju cjenovnih pritisaka i postizanju ciljne razine inflacije od 2 %.

Novu strategiju monetarne politike objavili smo 8. srpnja 2021. Od prethodnog preispitivanja strategije 2003. u gospodarstvu europodručja i globalnom gospodarstvu došlo je do korjenitih promjena. Zbog smanjene produktivnosti, novih demografskih kretanja i posljedica financijske krize smanjio nam se manevarski prostor za postizanje ciljeva isključivo promjenom kamatnih stopa. Osim toga, provedbu monetarne politike otežavaju globalizacija, digitalizacija, prijetnja održivosti okoliša i promjene u financijskom sustavu.

Iako nam je glavna zadaća povjerena Ugovorima, na nama je da osmislimo strategiju monetarne politike. Tom se strategijom opisuje kako namjeravamo postići svoj osnovni cilj stabilnosti cijena u europodručju uporabom odgovarajućeg skupa instrumenata monetarne politike. U skladu s novom strategijom ESB simetrično cilja stopu inflacije od 2 %, što znači da je niža stopa inflacije jednako nepoželjna kao previsoka stopa inflacije.

Želite li doznati više o našoj monetarnoj politici: instrumentima, mjerama i odlukama?

Želite li doznati više o glavnim zaključcima preispitivanja strategije?

Europskim nadzorom banaka postiže se dosljednost nadzora te sigurnost i pouzdanost europskog bankovnog sustava i pridonosi se financijskoj integraciji i stabilnosti.

Jedinstveni nadzorni mehanizam (engl. Single Supervisory Mechanism, SSM) europski je sustav nadzora banaka. Obuhvaća nadzor banaka ESB‑a i nacionalna nadzorna tijela država sudionica.

Nije. Zaštita potrošača i borba protiv pranja novca nisu obuhvaćene zadaćama ESB‑a i stoga su za njih i dalje odgovorna nacionalna tijela. Imate li pritužbu protiv svoje banke, molimo vas da joj se izravno obratite ili pritužbu uputite nacionalnom tijelu nadležnom za zaštitu potrošača.

Potičemo sve da nam izravno prijave sumnje na povredu mjerodavnog prava Europske unije na našoj platformi za prijavu povreda. ESB jamči odgovarajuću zaštitu svih upisanih osobnih podataka te prijavitelja i optuženih.

Smatramo da je iznimno važno da informacije budu dostupne. Nastojimo biti što transparentniji, ali istodobno štitimo povjerljivost informacija povezanih s načinom obavljanja zadaća ESB‑a.

Informacije o pojedinačnim nadziranim bankama posebno su zaštićene nizom zahtjeva za čuvanje poslovne tajne kako je određeno u europskom pravu (npr. u direktivi o kapitalnim zahtjevima).

Pristup dokumentima ESB‑a uređen je Odlukom ESB/2004/3 od 4. ožujka 2004., sa svim izmjenama. Zato što želimo biti otvoreni i transparentni te omogućiti i olakšati istraživanje, stvorili smo javni registar dokumenata.

Banke koje ESB izravno nadzire nazivaju se značajnim institucijama, a one koje neizravno nadzire manje značajnim institucijama.

Nadzornici procjenjuju rizike kojima su banke izložene i provjeravaju njihovu sposobnost da pravilno upravljaju tim rizicima u postupku nadzorne provjere i ocjene (engl. Supervisory Review and Evaluation Process, SREP). Postupak se provodi radi dosljedne procjene profila rizičnosti banaka i, po potrebi, odlučivanja o potrebnim nadzornim mjerama.

Nadzorna tijela provode testiranja otpornosti na stres kako bi vidjela koliko se uspješno banke mogu nositi s financijskim i gospodarskim šokovima. Rezultati testiranja otpornosti na stres pomažu nadzornim tijelima da otkriju ranjivosti banaka i upozore na njih u ranoj fazi nadzornog dijaloga s bankama.

Stvaranje eura impresivno je postignuće, koje je zbližilo građane Europe jer zahvaljujući njemu mogu mnogo jednostavnije i sigurnije putovati te studirati i raditi u inozemstvu. Jedan od najvažnijih koraka u procesu europske integracije bio je Ugovor iz Maastrichta, kojim je, među ostalim, omogućeno stvaranje zajedničke valute.

ESB istražuje mogućnost uvođenja digitalnog eura. Digitalni euro bio bi elektronički novac, koji bi izdavao Eurosustav. Zato što bi bio novac središnje banke, ne bi bio rizičan. Gotovina je trenutačno jedini novac središnje banke koji se rabi za plaćanja malih vrijednosti. Digitalnim bi se eurom omogućio još jedan način plaćanja u eurima, on bi bio dopuna gotovini, a ne njezina zamjena. Mogao bi se, kao jednakovrijedan, mijenjati za sve druge oblike eura, npr. novčanice.

Digitalni euro odlikovao bi se učinkovitošću digitalnog platnog instrumenta i pouzdanošću novca središnje banke. Pridonio bi daljnjoj neovisnosti EU‑a o digitalnim sredstvima plaćanja koja se izdaju i kontroliraju izvan europodručja. Njime bi se ojačale financijska stabilnost i monetarna suverenost te pridonijelo održavanju povjerenja u plaćanja u digitalnom dobu.

Kriptoimovina se bitno razlikuje od novca središnje banke. Njezine su cijene krajnje volatilne, što otežava uporabu kriptoimovine kao sredstva plaćanja ili obračunske jedinice. Kriptoimovina nema intrinzičnu vrijednost i nijedna javna institucija ne jamči za nju. Slično je i sa stabilnim kovanicama: njihova pouzdanost ovisi o izdavatelju i odnosnoj imovini. Ovisi i o tome hoće li izdavatelj održati obećanje i održati vrijednost kovanica.

Za razliku od njih, digitalni euro bio bi novac središnje banke. To znači da bi ga izdala središnja banka i da bi bio osmišljen tako da zadovolji potrebe građana za privatnošću i sigurnošću.

Stručnjaci Eurosustava utvrdili su glavne kriterije koje bi digitalni euro trebao ispuniti a koji nam omogućuju da stvorimo sliku o tome kako bi mogao izgledati: velika dostupnost, pouzdanost, sigurnost, učinkovitost, privatnost i usklađenost sa zakonom. Digitalni euro bio bi interoperabilan s postojećim platnim uslugama, što bi olakšalo paneuropska plaćanja i druge usluge.

ESB i nacionalne središnje banke Eurosustava odgovorni su za zaštitu integriteta euronovčanica i očuvanje povjerenja javnosti u njih. U prosincu 2021. ESB je počeo razmatrati novu temu i nova rješenja za dizajn euronovčanica kako bi ih približio europskim građanima te kako bi novčanice i njihova zaštitna obilježja bili izrađeni najboljom dostupnom tehnologijom.

Konačna odluka o proizvodnji i izdavanju novih novčanica donijet će se tek nakon završetka postupka redizajniranja u 2024.

Novčanice od 500 € više se ne izdaju. No i dalje su zakonsko sredstvo plaćanja, stoga ih i dalje možete rabiti kao sredstvo plaćanja i pohrane vrijednosti.

Slike euronovčanica mogu se rabiti bez našeg prethodnog odobrenja u neposlovne svrhe ako je njihova uporaba u skladu sa svim postojećim pravilima (vidi posebno članak 2. Odluke ESB/2013/10) kako bi se otklonila mogućnost zamjene reprodukcije za autentičnu novčanicu jer bi to naštetilo povjerenju u euro.

Želite li rabiti slike euronovčanica visoke rezolucije u poslovne svrhe, morate nam se obratiti na adresu Euro-Banknotes-Images@ecb.europa.eu i objasniti zašto su vam takve slike potrebne a mi ćemo ocijeniti vaš zahtjev. Ako ga odobrimo, poslat ćemo vam odgovarajuće elektroničke slike.

Sustav TARGET2 platni je sustav u vlasništvu ESB‑a i nacionalnih središnjih banaka, koji njime zajedno upravljaju. Riječ je o platformi koju za plaćanja velikih vrijednosti najčešće rabe i središnje i poslovne banke. ESB i nacionalne središnje banke ne mogu davati informacije o pojedinačnim bankovnim transferima, bilo da je riječ o transferima unutar europodručja ili međunarodnim transferima.

TIPS je usluga tržišne infrastrukture koju su 2018. zajedno pokrenuli ESB i nacionalne središnje banke i koja pružateljima platnih usluga omogućuje da svojim korisnicima nude prijenos sredstava u realnom vremenu u bilo koje doba. Zahvaljujući TIPS‑u, trenutačna plaćanja sada mogu biti i brza i sigurna.

Što je naša gotovinska strategija? Zašto je gotovina važna? Kako plaćaju stanovnici europodručja?

Zašto su platni sustavi toliko važni?

Učestalije i veće prirodne katastrofe negativno utječu na gospodarstvo i financijski sustav. Mogu utjecati na gospodarski rast, inflaciju i način na koji se utjecaj monetarne politike prenosi na građane i poduzeća a sve to utječe na stabilnost cijena, glavnu zadaću ESB‑a. Stoga smo pitanja povezana s klimatskim promjenama uključili u svoj okvir monetarne politike.

ESB ta pitanja uzima u obzir u sljedećim aktivnostima:

• ekonomska analiza: prilagodba i poboljšanje modela, metoda prognoziranja i procjena rizika
• nadzor banaka: poboljšanje analize rizika u portfeljima banaka
• monetarna politika: uzimanje u obzir posljedica klimatskih promjena u modeliranju i investicijskim portfeljima (održivost povezana s obveznicama)
• financijska stabilnost.

Centar za klimatske promjene iskorištava interno stručno znanje i oblikuje naš klimatski plan u bliskoj suradnji s različitim poslovnim područjima ESB‑a. Centar ima različite aktivnosti, od onih povezanih s monetarnom politikom do onih povezanih s bonitetnim funkcijama. Osim toga, odlučili smo uložiti dio portfelja sredstava ESB‑a u fond zelenih obveznica nominiranih u eurima Banke za međunarodne namire.

Na temelju preispitivanja strategije Upravno vijeće ESB‑a provelo je ambiciozan hodogram za uključivanje pitanja povezanih s klimatskim promjenama u naš rad.

ESB trenutačno drži otprilike petinu prihvatljivih zelenih korporativnih obveznica. Izdavanje zelenih obveznica obično je koncentrirano u sektorima kao što su komunalne usluge, infrastruktura, prijevoz i građevinarstvo. Poduzeća u tim sektorima izdaju zelene obveznice kako bi financirala uvođenje učinkovitijih tehnologija, smanjila svoj ugljični otisak i preusmjerila portfelje energije prema održivim izvorima.

Premda središnje banke nemaju glavnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena, jasno je da je riječ o pitanju koje utječe na našu glavnu zadaću cjenovne stabilnosti i našu strategiju monetarne politike.

Želite li znati više o ESB‑ovu pristupu pitanju klimatskih promjena?

Rizici povezani s klimom i rizici za okoliš sve su važniji za banke. Doznajte kako ekstremne vremenske prilike mogu utjecati na banke i što banke mogu učiniti da održe svoju važnu ulogu zajmodavca te pridonesu prelasku na niskougljično gospodarstvo.

ESB je 2020. i 2021. uveo niz mjera monetarne politike i nadzora banaka kako bi ublažio učinak pandemije na gospodarstvo europodručja i podržao sve europske građane.

Dana 10. veljače 2022. najavili smo prekid posljednjih privremenih mjera potpore koje su još bile dostupne bankama.

U odgovorima na česta pitanja možete pronaći pojedinosti mjera povezanih s pandemijom koje je nadzor banaka ESB‑a provodio 2020. i 2021.

Hitni program kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP) program je kupnje vrijednosnih papira koji je pokrenut u ožujku 2020. kako bi se neutralizirale negativne posljedice pandemije bolesti COVID-19. Zamišljen je kao pomoć građanima, poduzećima i vladama u dolaženju do potrebnih sredstava, i to po povoljnim uvjetima, te time i pomoć gospodarstvu da prebrodi probleme povezane s pandemijom.

Bankama smo ponudili dugoročno financiranje kako bismo ih poduprli u kreditiranju kućanstava i poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća. Ta smo sredstva pozajmljivali po nižim kamatnim stopama kako bismo potaknuli banke da povećaju kreditiranje. Osim toga, proširili smo popis imovine koju su banke mogle rabiti kao kolateral, odnosno instrument osiguranja, u pozajmljivanju od nas. Te su mjere zajedno pridonijele održavanju bankovnog kreditiranja kućanstava i poduzeća tijekom pandemije.

Broj kiberincidenata prijavljenih ESB‑u povećao se tijekom pandemije i bio za 54 % veći u 2020. u odnosu na 2019. Zaštita ključnih usluga (kao što je pristup financijskom sustavu) od napada i prekida rada od ključne je važnosti. ESB je uspostavio okvir za izvješćivanje o kiberincidentima i zajednički nadzorni timovi pregledavaju odgovore banaka u godišnjem upitniku o IT riziku kako bi ESB mogao ocijeniti izloženost banaka IT riziku i njihovo upravljanje tim rizikom radi jačanja financijskog sektora EU‑a i njegove digitalne otpornosti.

S obzirom na povećanu sistemsku neizvjesnost i ekonomski stres zbog pandemije, ESB je 27. ožujka 2020. preporučio da banke iznimno privremeno obustave sve gotovinske isplate dividendi i otkupe dionica. Održavanje kapitala bilo je važno za razborito planiranje kapitala i održavanje sposobnosti banaka da podupru gospodarstvo. 

ESB je 23. srpnja 2021. odlučio da neće produljiti tu preporuku o obustavi isplata dividendi nakon rujna 2021.