Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:

Pitajte nas

Nastojimo biti transparentni, pristupačni i razumljivi svim građanima

Središnja smo banka europodručja i radimo za više od 340 milijuna Europljana. Održavamo stabilnost cijena i pridonosimo sigurnosti banaka.

Želite li znati koje odluke donosimo u ESB‑u i kako one utječu na vašu svakodnevicu? Pregledajte stranicu i postavite nam pitanja! U 2020. obradili smo više od 16 000 upita iz cijelog svijeta.

O ESB-u

Što je ESB?

Europska središnja banka (ESB) središnja je banka europodručja i upravlja iznosom novca koji je u njemu u optjecaju. Glavni cilj nam je održati stabilnost cijena a glavni alat za to određivanje je odgovarajućih kamatnih stopa.

Objašnjenje: Što je središnja banka? Tri minute o ESB-u i Eurosustavu

Odgovorni smo i za nadzor banaka u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma.

U djelovanju se vodimo načelima transparentnosti, neovisnosti i odgovornosti.

Objašnjenje: Zašto je ESB neovisan?
Odobrava li ESB zajmove? Mogu li otvoriti bankovni račun kod ESB‑a?

Ne. ESB ne pruža usluge poslovne banke fizičkim ni pravnim osobama. Ne nudimo usluge poslovne banke i nemamo mrežne stranice za internetsko bankarstvo.

Osim toga ESB:

  • ne sudjeluje u prijenosu novčanih sredstava
  • ne naplaćuje naknade za prekogranični prijenos sredstava
  • ne prima depozite trećih strana
  • ne blokira sredstva i ne izdaje potvrde o otpuštanju sredstava.
Koji se jezik govori u ESB‑u?

Europska unija trenutačno ima 24 službena jezika. S nama možete komunicirati na bilo kojem od njih. Jezici kojima se služimo u komunikaciji s građanima ovise o ciljnoj publici i okolnostima.

ESB objavljuje pravne akte na svim službenim jezicima.

Engleski je naš radni jezik.

Tko je vlasnik ESB‑a?

ESB je u zajedničkom vlasništvu središnjih banaka svih država članica EU-a. Udio svake države u kapitalu ESB‑a u skladu je s njezinim udjelom u stanovništvu i bruto domaćem proizvodu (BDP) EU‑a, i to u jednakoj mjeri. Države koje se služe eurom plaćaju više nego ostale države članice EU-a. Svi ti čimbenici čine ključ za upis kapitala ESB‑a, kojim se određuje iznos koji plaća svaka nacionalna središnja banka.

Objašnjenje: Tko je vlasnik ESB-a?
Ostvaruje li ESB dobit? Ili ima gubitke?

ESB ima račun dobiti i gubitka kao i bilo koja druga banka. Neto dobit i gubitak ESB‑a dijeli se među nacionalnim središnjim bankama europodručja. Statutom ESSB‑a određeno je da se do 20 % dobiti može zadržati u pričuvi, dok se preostala dobit raspoređuje dioničarima ESB‑a razmjerno njihovim uplaćenim udjelima. U slučaju da ESB ostvari gubitak, on se može pokriti iz opće pričuve, prihoda za godinu ili iz iznosa podijeljenih nacionalnim središnjim bankama.

Objašnjenje: Ostvaruje li ESB dobit?

Monetarna politika

Što je monetarna politika ESB‑a?

Monetarnu politiku ESB‑a čine sve odluke kojima utječemo na cijenu novca i pristup novcu kako bismo ostvarili cilj stabilnosti cijena. Glavni instrument naše monetarne politike skup je ključnih kamatnih stopa ESB‑a. Svaka promjena tih stopa utječe na kamatne stope u cijelom gospodarstvu, prije svega na stope po kojima poslovne banke pozajmljuju novac građanima i poduzećima. Možemo se, po potrebi, poslužiti i drugim alatima kako bismo ostvarili svoj glavni cilj stabilnosti cijena.

Najnovije odluke o monetarnoj politici
Zašto je stabilnost cijena toliko važna?

Stabilnost cijena glavni je cilj ESB‑a u skladu s člankom 127. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Upravno vijeće smatra da se stabilnost cijena najbolje održava ciljanjem stope inflacije mjerene harmoniziranom indeksom potrošačkih cijena (HIPC) od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Stabilnim se cijenama građanima olakšava planiranje potrošnje a poduzeća potiču na ulaganje. Osim toga, stabilne cijene pridonose povjerenju u našu valutu jer smanjuju promjenjivost količine dobara i usluga koji se mogu kupiti određenim iznosom eura.

Objašnjenje: Zašto su stabilne cijene važne?
Zašto su kamatne stope niske?

Kada se očekuje da će inflacija u srednjoročnom razdoblju biti ispod ciljne razine od 2 %, ESB nastoji potaknuti gospodarsku aktivnost ključnim kamatnim stopama i drugim alatima. Određivanje niske kamatne stope pomaže bankama da jeftino pozajmljuju novac, što potiče ulaganja i potrošnju u gospodarstvu. Niske kamatne stope pridonose vrijednosti imovine, kao što su mirovine i nekretnine, što također potiče potrošnju. Sve to dovodi do veće aktivnosti i rasta, što potiče rast inflacije.

Objašnjenje: Zašto su kamatne stope niske?
Zašto provodimo kupnje vrijednosnih papira? Kako one djeluju?

Središnja banka kupuje vrijednosne papire, na primjer državne ili korporativne obveznice, kako bi se smanjile dugoročne kamatne stope. Na taj se način podupire gospodarstvo jer se potiču potrošnja i ulaganje te se time u konačnici pridonosi jačanju cjenovnih pritisaka i postizanju ciljne razine inflacije od 2 %. Ta se mjera monetarne politike u prvom redu poduzima kada su ključne kamatne stope vrlo niske.

Objašnjenje: Kako funkcionira program kupnje vrijednosnih papira?
Što je nova strategija monetarne politike ESB‑a?

Nova strategija monetarne politike ESB‑a objavljena je 8. srpnja 2021. Od prethodnog preispitivanja strategije 2003. u gospodarstvu europodručja i globalnom gospodarstvu došlo je do korjenitih promjena. Zbog smanjene produktivnosti, novih demografskih kretanja i posljedica financijske krize smanjio nam se manevarski prostor za postizanje ciljeva isključivo promjenom kamatnih stopa. Osim toga provedbu monetarne politike otežavaju globalizacija, digitalizacija, prijetnja održivosti okoliša i promjene u financijskom sustavu.

Iako nam je mandat povjeren Ugovorima, na nama je da osmislimo strategiju monetarne politike. Tom se strategijom određuju načini postizanja osnovnog cilja stabilnosti cijena u europodručju odgovarajućim instrumentarijem monetarne politike. U skladu s novom strategijom ESB simetrično cilja stopu inflacije od 2 %, što znači da je niža stopa inflacije jednako nepoželjna kao previsoka stopa inflacije.

Više o preispitivanju strategije
Imate li još pitanja o našoj monetarnoj politici?

Želite li doznati više o našoj monetarnoj politici: instrumentima, mjerama i odlukama?

Više o monetarnoj politici

Želite li doznati više o glavnim zaključcima preispitivanja strategije?

Pitanja i odgovori o preispitivanju strategije

Nadzor banaka

Što je nadzor banaka?

Europskim nadzorom banaka postiže se dosljednost nadzora te sigurnost i pouzdanost europskog bankovnog sustava i pridonosi se financijskoj integraciji i stabilnosti.

ESB objašnjava: Europski nadzor banaka
Što je jedinstveni nadzorni mehanizam?

Jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM) europski je sustav nadzora banaka. Obuhvaća ESB i nadležna nacionalna nadzorna tijela država sudionica.

SSM u tri minute
Je li nadzor banaka ESB‑a odgovoran za zaštitu potrošača i sprječavanje pranja novca?

Nije. Zaštita potrošača i borba protiv pranja novca nisu obuhvaćene zadaćama ESB‑a i stoga ostaju u nadležnosti nacionalnih tijela. Imate li pritužbu protiv svoje banke, molimo vas da se obratite izravno svojoj banci ili pritužbu uputite nacionalnom tijelu nadležnom za zaštitu potrošača.

Nacionalna nadležna tijela O sprječavanju pranja novca
Što mogu učiniti ako posumnjam da je počinjena povreda prava EU‑a?

Potičemo građane da nam izravno prijave sumnje na povredu mjerodavnog prava Europske unije na našoj platformi za prijavu povreda. ESB čuva osobne podatke i jamči odgovarajuću zaštitu kako za prijavitelje tako i za optužene.

Kako mogu zatražiti određene informacije o nadziranim bankama?

Pružanje pristupa informacijama iznimno nam je važno. Nastojimo biti što transparentniji, ali istodobno štitimo povjerljivost informacija povezanih s načinom obavljanja zadaća ESB‑a.

Informacije o pojedinačnim nadziranim bankama posebno su zaštićene nizom zahtjeva za čuvanje poslovne tajne kako je određeno u europskom pravu (npr. direktiva o kapitalnim zahtjevima).

Pristup dokumentima ESB‑a uređen je Odlukom ESB/2004/3 od 4. ožujka 2004., sa svim izmjenama. Zato što želimo biti otvoreni i transparentni te omogućiti i olakšati istraživanje, stvorili smo javni registar dokumenata.

Javni registar dokumenata
Koje banke nadzire ESB?
Imate li još pitanja o nadzoru banaka?

Euro i platni sustavi

Kakve je pogodnosti euro donio Europljanima?

Stvaranje eura impresivno je postignuće u zbližavanju građana Europe jer zahvaljujući njemu mogu mnogo jednostavnije i sigurnije putovati te studirati i raditi u inozemstvu. Jedna od najvažnijih prekretnica u procesu europske integracije bio je Ugovor iz Maastrichta, kojim je, među ostalim, omogućeno stvaranju zajedničke valute.

Kakve je pogodnosti euro donio Europljanima?
Što je digitalni euro?

Digitalni euro bio bi euro, jednako kao novčanice, jedino što bi bio digitalan. Bio bi elektronički novac koji bi izdavao Eurosustav, odnosno ESB i nacionalne središnje banke europodručja, i koji bi bio dostupan svim građanima i poduzećima.

Digitalni euro bio bi instrument za brza, jednostavna i sigurna svakodnevna plaćanja. Njegovo uvođenje pridonijelo bi digitalizaciji europskog gospodarstva i potaknulo inovacije u plaćanjima malih vrijednosti. Ispitujemo njegove prednosti i povezane rizike kako bi euro i dalje uspješno zadovoljavao potrebe Europljana.

Više o digitalnom euru
Koje su prednosti digitalnog eura?

Digitalni euro bio bi spoj učinkovitosti digitalnog platnog instrumenta i pouzdanosti središnje banke. Pridonio bi daljnjoj neovisnosti EU‑a o digitalnim sredstvima plaćanja koja se izdaju i kontroliraju izvan europodručja. Njime bi se ojačale financijska stabilnost i monetarna suverenost te pridonijelo održavanju povjerenja u plaćanja u digitalnom dobu.

Hoće li ESB prestati izdavati gotovinu?

Digitalni euro bio bi dopuna gotovini, a ne njezina zamjena. Nacionalne središnje banke i ESB i dalje će građanima omogućavati pristup gotovini u eurima u cijelom europodručju. Plaćanje digitalnim eurom bilo bi još jedan, jednostavan način plaćanja, koji bi pridonio financijskoj uključenosti.

Kako bi digitalni euro mogao izgledati?

Stručnjaci Eurosustava utvrdili su glavne kriterije koje digitalni euro treba zadovoljiti: velika dostupnost, pouzdanost, sigurnost, učinkovitost, privatnost i usklađenost sa zakonom. Ti će nam kriteriji pomoći u njegovu oblikovanju. Digitalni euro bio bi interoperabilan s privatnim rješenjima za plaćanja, čime bi se omogućila paneuropska plaćanja i pružanje dodatnih usluga.

Jesu li novčanice od 500 € još uvijek valjane?

Novčanice od 500 € i dalje su zakonsko sredstvo plaćanja, stoga ih i dalje možete rabiti kao sredstvo plaćanja i pohrane vrijednosti.

Više o novčanici od 500 €
Smijem li rabiti slike euronovčanica?

Slike euronovčanica mogu se rabiti bez našeg prethodnog odobrenja u neposlovne svrhe ako je njihova uporaba u skladu s postojećim pravilima (vidi posebno članak 2. Odluke ESB/2013/10) kako bi se otklonila mogućnost zamjene reprodukcije za autentičnu novčanicu jer bi to naštetilo povjerenju u euro.

Želite li rabiti slike euronovčanica visoke rezolucije u poslovne svrhe, morate nam se obratiti na adresu Euro-Banknotes-Images@ecb.europa.eu i objasniti zašto su vam takve slike potrebne a mi ćemo ocijeniti vaš zahtjev. Ako ga odobrimo, poslat ćemo vam elektroničke slike.

Što je sustav TARGET2?

Sustav TARGET2 platni je sustav u vlasništvu ESB-a i nacionalnih središnjih banaka, koji njime zajedno upravljaju. Riječ je o platformi koju za plaćanja velikih vrijednosti najčešće rabe i središnje i poslovne banke.

Više o tom platnom sustavu
Što je TIPS?

TIPS je nova usluga tržišne infrastrukture koju su zajedno pokrenuli ESB i nacionalne središnje banke a koja pružateljima platnih usluga omogućuje da svojim korisnicima nude prijenos sredstava u realnom vremenu u bilo koje doba. Zahvaljujući TIPS‑u, trenutačna plaćanja sada se mogu odvijati brzo i sigurno.

Više o namiri trenutačnih plaćanja
Imate li još pitanja o euru i našim platnim sustavima?

Što je naša gotovinska strategija? Zašto je gotovina važna? Kako građani europodručja plaćaju?

Odgovore na ta pitanja možete pronaći ovdje.

Zašto su platni sustavi toliko važni?

Odjeljak o plaćanjima i tržištima

Klimatske promjene

Kako klimatske promjene utječu na monetarnu politiku?

Učestalije i veće prirodne katastrofe negativno utječu na gospodarstvo i financijski sustav. Mogu utjecati na gospodarski rast, inflaciju i način na koji se utjecaj monetarne politike prenosi na građane i poduzeća a sve to utječe na stabilnost cijena, glavnu zadaću ESB‑a. Stoga smo utjecaj klimatskih promjena uključili u okvir monetarne politike.

Kako se utjecaj klimatskih promjena uzima u obzir pri donošenju odluka o monetarnoj politici?
Što je Centar za klimatske promjene?

ESB je nedavno osnovao Centar za klimatske promjene koji će iskoristiti interno stručno znanje i oblikovati naš klimatski program u bliskoj suradnji s drugim poslovnim područjima. Centar će imati različite aktivnosti, od onih povezanih s monetarnom politikom do onih povezanih s bonitetnim funkcijama. Osim toga, odlučili smo uložiti dio portfelja sredstava ESB‑a u fond zelenih obveznica denominiranih u eurima Banke za međunarodne namire.

Priopćenje za javnost o Centru za klimatske promjene
Koji je plan djelovanja za ozelenjivanje naše monetarne politike?

Na temelju preispitivanja strategije Upravno vijeće ESB‑a provelo je ambiciozan akcijski plan za uključivanje pitanja povezanih s klimatskim promjenama u naše djelovanje.

Priopćenje za javnost o akcijskom planu za uključivanje pitanja povezanih s klimatskim promjenama u strategiju monetarne politike
Ulaže li ESB u zelene obveznice?

ESB trenutačno drži otprilike petinu prihvatljivih zelenih korporativnih obveznica. Izdavanje zelenih obveznica obično je koncentrirano u sektorima kao što su komunalne usluge, infrastruktura, prijevoz i građevinarstvo. Poduzeća u tim sektorima izdaju takozvane zelene obveznice kako bi financirala uvođenje učinkovitijih tehnologija, smanjila svoj ugljični otisak i preusmjerila portfelje energije prema održivim izvorima.

Premda središnje banke nemaju glavnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena, jasno je da je riječ o pitanju koje utječe na našu glavnu zadaću cjenovne stabilnosti i strategiju monetarne politike. Želite li doznati više o tome u kakvoj su vezi ESB i klimatske promjene?

Više o klimatskim promjenama i ESB‑u

Naš odgovor na pandemiju

Što ESB poduzima tijekom pandemije bolesti COVID‑19?

ESB je poduzeo niz mjera na području monetarne politike i nadzora banaka kako bi ublažio učinak pandemije bolesti COVID‑19 na gospodarstvo europodručja i pružio potporu svim europskim građanima.

Naš odgovor na pandemiju Više o našim mjerama povezanima s pandemijom
Što je PEPP?

PEPP je pokrata za hitni program kupnje zbog pandemije, odnosno program kupnje vrijednosnih papira koji je pokrenut u ožujku 2020. kako bi se neutralizirale negativne posljedice pandemije bolesti COVID-19 na gospodarstvo europodručja. Tim programom pomaže se građanima, poduzećima i vladama da dođu do potrebnih sredstava i to po povoljnim uvjetima, čime se pomaže gospodarstvu da prebrodi probleme povezane s pandemijom.

Priopćenje za javnost o PEPP‑u Više o ESB‑ovu hitnom programu kupnje zbog pandemije
Kako ESB podupire pristup kreditima?

Bankama nudimo dugoročno financiranje kako bismo ih poduprli u kreditiranju kućanstava i poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća. Smanjili smo kamatnu stopu po kojoj pozajmljujemo ta sredstva kako bismo potaknuli banke da povećaju kreditiranje. Osim toga, proširili smo popis imovine koju banke mogu upotrijebiti kao kolateral, odnosno instrument osiguranja, kada pozajmljuju od nas. Te su mjere zajedno pridonijele održavanju bankovnog kreditiranja kućanstava i poduzeća tijekom pandemije.

Objasni mi: Što je kolateral?
Je li bankama dopuštena isplata dividendi?

ESB je 27. ožujka 2020. preporučio da banke zbog iznimnih i teških okolnosti privremeno obustave sve gotovinske isplate dividendi i otkupe dionica. Tom se mjerom održavala sposobnost banaka da apsorbiraju gubitke i nastave odobravati kredite te tako podupiru gospodarstvo.

Ta je preporuka izmijenjena u poziv na ekstremnu razboritost u prosincu 2020.

Potom smo 23. srpnja 2021. najavili da će preporuka o neisplati dividendi biti izvan snage od 30. rujna 2021.

Budite oprezni

Moguća zlouporaba imena i logotipa ESB‑a

ESB ne pruža usluge poslovne banke. Naše ime ponekad se zlorabi u vezi s lažnim financijskim transakcijama i drugim prijevarnim radnjama. Može se dogoditi da se netko lažno predstavlja kao član našeg osoblja ili da se članovi osoblja spominju u prijevarama a moguća je i zlouporaba našeg imena i logotipa.

Doznajte više o zlouporabi imena ESB‑a i o tome što vi možete učiniti

Zaštita potrošača i sprječavanje pranja novca nisu u nadležnosti ESB‑a

Odnosi između banaka i njihovih klijenata (zaštita potrošača) i borba protiv pranja novca nisu obuhvaćeni našim zadaćama i ostaju u nadležnosti nacionalnih nadzornih tijela.

Sprječavanje pranja novca

Kako nam se možete obratiti?

Svoja pitanja, komentare ili prijedloge povezane s našim zadaćama i aktivnostima možete nam poslati elektronički ili poštom na bilo kojem od 24 službena jezika EU-a. Dostupni smo i telefonski od ponedjeljka do petka, od 10.00 do 12.00 te od 14.00 do 16.00 SEV.

Sve stranice u ovom odjeljku