European Central Bank - eurosystem
Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:
Christine Lagarde
The President of the European Central Bank
Luis de Guindos
Vice-President of the European Central Bank
  • IZJAVA O MONETARNOJ POLITICI

KONFERENCIJA ZA NOVINARE

predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos

Atena, 26. listopada 2023.

Dobar dan. Potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Željela bih zahvaliti guverneru Stournarasu na ljubaznom gostoprimstvu a veliku zahvalnost dugujemo i njegovim zaposlenicima zbog izvrsne organizacije današnjeg sastanka Upravnog vijeća.

Upravno vijeće danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene. Najnovije informacije uglavnom su potvrdile našu prethodnu ocjenu srednjoročnih inflacijskih izgleda. Očekuje se i dalje da će inflacija predugo ostati pretjerano visoka. Domaći cjenovni pritisci i dalje su snažni. No inflacija je znatno pala u rujnu, među ostalim zbog snažnih baznih učinaka, i nastavilo se smanjivanje većine mjera temeljne inflacije. Nastavlja se i snažan prijenos naših prethodnih povećanja kamatnih stopa na uvjete financiranja, što u sve većoj mjeri smanjuje potražnju te tako pridonosi smanjenju inflacije.

Odlučno se zalažemo za što skoriji povratak inflacije na naš srednjoročni cilj od 2 %. Na temelju svoje sadašnje procjene smatramo da su ključne kamatne stope ESB‑a na razinama koje će, budu li se dovoljno dugo održale, dati znatan doprinos postizanju tog cilja. Budućim ćemo odlukama određivati razine ključnih kamatnih stopa koje će biti dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko to bude potrebno.

Pri određivanju odgovarajuće razine i trajanja pooštravanja nastavit ćemo primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike.

O današnjim odlukama objavljeno je priopćenje za javnost na našim mrežnim stranicama.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

Gospodarstvo europodručja i dalje je slabo. Nove informacije upućuju na zaključak da se proizvodnja u sektoru prerađivačke industrije nastavila smanjivati. Slaba inozemna potražnja i pooštravanje uvjeta financiranja sve nepovoljnije utječu na ulaganje i osobnu potrošnju. Nastavlja se i slabljenje uslužnog sektora, što je uglavnom posljedica prelijevanja slabosti industrijske aktivnosti na druge sektore, slabljenja poticajnog utjecaja ponovnog otvaranja i širenja utjecaja povećanja kamatnih stopa. Gospodarstvo će vjerojatno ostati slabo do kraja godine. No kako inflacija bude dalje padala, kako se realni dohodci kućanstava budu oporavljali i kako potražnja za izvozom europodručja bude rasla, gospodarstvo bi sljedećih godina trebalo jačati.

Gospodarskoj aktivnosti dosad je pridonosilo snažno tržište rada. Stopa nezaposlenosti u kolovozu je bila na povijesno niskoj razini od 6,4 %. Istodobno postoje naznake slabljenja tržišta rada. Otvara se manje radnih mjesta, među ostalim u uslužnom sektoru, što je u skladu s postupnim jačanjem utjecaja usporavanja gospodarske aktivnosti na zaposlenost.

Usporedno sa smanjivanjem energetske krize, ključno je da vlade i dalje ukidaju povezane mjere potpore kako ne bi pridonijele povećanju srednjoročnih inflacijskih pritisaka, što bi dovelo do potrebe za daljnjim pooštravanjem monetarne politike. Fiskalne politike trebale bi biti oblikovane tako da pridonose povećanju produktivnosti našega gospodarstva i postupnom smanjenju velikog javnog duga. Strukturne reforme i ulaganja kojima se jačaju kapaciteti ponude europodručja, i kojima bi pridonijela puna provedba programa Next Generation EU, mogu pridonijeti smanjenju cjenovnih pritisaka u srednjoročnom razdoblju i istodobno poduprijeti zelenu i digitalnu tranziciju. Stoga bi do kraja godine trebalo okončati reformu okvira gospodarskog upravljanja EU‑a te bi se trebali ubrzati uspostava unije tržišta kapitala i dovršetak bankovne unije.

Inflacija

Inflacija se smanjila na 4,3 % u rujnu, odnosno za gotovo postotni bod u odnosu na kolovoz. Vjerojatno će se u kratkoročnom razdoblju dodatno smanjiti jer znatna povećanja cijena energije i hrane zabilježena u jesen 2022. više neće biti obuhvaćena izračunom godišnjih stopa inflacije. U rujnu je zabilježeno smanjenje godišnje inflacije u svim skupinama dobara i usluga. Inflacija cijena hrane ponovno se usporila, premda je i dalje visoka u odnosu na povijesne razine. Cijene energije na godišnjoj su se razini smanjile za 4,6 %, ali su nedavno ponovno porasle i postale manje predvidljive s obzirom na nove geopolitičke napetosti.

Inflacija bez energije i hrane smanjila se s 5,3 %, koliko je iznosila u kolovozu, na 4,5 % u rujnu. Tomu su pridonijeli poboljšanje uvjeta na strani ponude, prijenos prethodnih smanjenja cijena energije te utjecaj pooštrene monetarne politike na potražnju i moć poduzeća da određuju cijene. Inflacija cijena dobara i usluga znatno se smanjila: stopa inflacije cijena dobara pala je na 4,1 % a stopa inflacije cijena usluga na 4,7 %, pri čemu su njezinu smanjenju pridonijeli i veći bazni učinci. Cjenovni pritisci u sektorima turizma i putovanja naizgled slabe.

Većina mjera temeljne inflacije nastavila se smanjivati. Istodobno su domaći cjenovni pritisci i dalje snažni, među ostalim zbog sve veće važnosti porasta plaća. Mjere dugoročnijih inflacijskih očekivanja većinom su na razini od oko 2 %, no neki su pokazatelji i dalje povišeni i potrebno ih je pomno pratiti.

Procjena rizika

Rizici za gospodarski rast i dalje su pretežno negativni. Rast bi mogao biti slabiji budu li učinci monetarne politike snažniji nego što se očekuje. Na rast bi nepovoljno djelovalo i slabije svjetsko gospodarstvo. Neopravdani rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine i tragični sukob izazvan terorističkim napadima u Izraelu ključni su izvori geopolitičkog rizika. Povjerenje poduzeća i kućanstava stoga bi moglo oslabjeti, dok bi njihova nesigurnost u vezi s budućnošću mogla porasti, zbog čega bi rast bio još slabiji. Nasuprot tomu, rast bi mogao biti veći nego što se očekuje dovedu li i dalje otporno tržište rada i rast realnih dohodaka do većeg povjerenja i veće potrošnje pojedinaca i poduzeća, odnosno bude li rast svjetskoga gospodarstva snažniji nego što se očekuje.

Pozitivni rizici za inflaciju mogli bi proizići iz većih troškova energije i hrane. Pojačane geopolitičke napetosti mogle bi u kratkoročnom razdoblju dovesti do povećanja cijena energije te povećati neizvjesnost povezanu s izgledima u srednjoročnom razdoblju. Cijene hrane mogle bi biti veće od očekivanih zbog ekstremnih vremenskih uvjeta i, općenito govoreći, razvoja klimatske krize. Inflacija bi, i u srednjoročnom razdoblju, mogla biti viša zbog trajnog porasta inflacijskih očekivanja na razine više od ciljne razine te povećanja plaća i profitnih marži koja su veća od predviđenih. Nasuprot tomu, slabija potražnja, primjerice zbog jače transmisije monetarne politike ili pogoršanja gospodarskog okružja u ostatku svijeta s obzirom na povećanje geopolitičkih rizika, dovela bi do manjih cjenovnih pritisaka, posebno u srednjoročnom razdoblju.

Financijski i monetarni uvjeti

Dugoročnije kamatne stope znatno su porasle od našeg posljednjeg sastanka, što je u skladu sa snažnim povećanjima u drugim velikim gospodarstvima. Naša monetarna politika i dalje se snažno prenosi na šire uvjete financiranja. Financiranje je poskupjelo za banke te su u kolovozu ponovno porasle kamatne stope na kredite poduzećima i hipotekarne kredite: kamatna stopa na kredite poduzećima porasla je na 5,0 % a kamatna stopa na hipotekarne kredite na 3,9 %.

Prema našoj najnovijoj anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u trećem je tromjesečju došlo do novog snažnog pada potražnje za kreditima, koji je posljedica većih kamatnih stopa na zaduživanje zbog kojih su smanjeni planovi ulaganja i kupnje stambenih nekretnina. Nadalje, dodatno su pooštreni standardi odobravanja kredita poduzećima i kućanstvima. Banke su sve zabrinutije zbog rizika kojima su njihovi klijenti izloženi te su sve manje sklone preuzimati rizike.

U tim je okolnostima dodatno oslabjela kreditna aktivnost. Godišnja stopa rasta kredita poduzećima, koja je u srpnju iznosila 2,2 %, znatno je pala, i to na 0,7 % u kolovozu i 0,2 % u rujnu. Kreditiranje kućanstava bilo je i dalje slabo te je raslo sporije, po stopi od 1,0 % u kolovozu i 0,8 % u rujnu. U uvjetima slabe kreditne aktivnosti i smanjenja bilance Eurosustava, godišnja stopa rasta najšireg monetarnog agregata (M3) u kolovozu se smanjila na –1,3 %, što je najniža razina od uvođenja eura, te je u rujnu iznosila tek –1,2 %.

Zaključak

Upravno vijeće danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene. Najnovije informacije uglavnom su potvrdile našu prethodnu ocjenu srednjoročnih inflacijskih izgleda. Očekuje se i dalje da će inflacija predugo ostati pretjerano visoka. Domaći cjenovni pritisci i dalje su snažni. No inflacija je znatno pala u rujnu, među ostalim zbog snažnih baznih učinaka, i nastavilo se smanjivanje većine mjera temeljne inflacije. Nastavlja se i snažan prijenos naših prethodnih povećanja kamatnih stopa na uvjete financiranja, što u sve većoj mjeri smanjuje potražnju te tako pridonosi smanjenju inflacije.

Odlučno se zalažemo za što skoriji povratak inflacije na naš srednjoročni cilj od 2 %. Na temelju svoje sadašnje procjene smatramo da su ključne kamatne stope na razinama koje će, budu li se dovoljno dugo održale, dati znatan doprinos što skorijem povratku inflacije na ciljnu razinu. Budućim ćemo odlukama određivati razine ključnih kamatnih stopa ESB‑a koje će biti dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko to bude potrebno da bi se postigao taj cilj. Pri određivanju odgovarajuće razine i trajanja pooštravanja nastavit ćemo primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima.

U svakom slučaju, spremni smo prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija vratila na srednjoročnu ciljnu razinu i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.

KONTAKT

Europska središnja banka

glavna uprava Odnosi s javnošću

Reprodukcija se dopušta uz navođenje izvora.

Kontaktni podatci za medije