European Central Bank - eurosystem
Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:
  • IZJAVA O MONETARNOJ POLITICI

KONFERENCIJA ZA NOVINARE

predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos

Amsterdam, 9. lipnja 2022.

Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Željela bih zahvaliti predsjedniku Knotu na ljubaznom gostoprimstvu a veliku zahvalnost dugujemo i njegovim zaposlenicima zbog izvrsne organizacije današnjeg sastanka Upravnog vijeća.

Visoka inflacija velik je problem za sve nas. Upravno vijeće pobrinut će se da se inflacija vrati na ciljnu razinu od 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Inflacija je u svibnju ponovno znatno porasla, uglavnom zbog rasta cijena energije i hrane, među ostalim pod utjecajem rata. No inflacijski pritisci sada su rasprostranjeniji i jači: cijene mnogih dobara i usluga snažno rastu. Stručnjaci Eurosustava revidirali su osnovne projekcije inflacije znatno naviše. Te projekcije upućuju na zaključak da će inflacija neko vrijeme ostati neželjeno visoka. Međutim, očekuje se da će sporiji rast troškova energije, postupno otklanjanje poremećaja opskrbe povezanih s pandemijom i normalizacija monetarne politike prouzročiti smanjenje inflacije. U novim projekcijama stručnjaka Eurosustava predviđa se godišnja stopa inflacije od 6,8 % u 2022. i njezino smanjenje na 3,5 % u 2023. odnosno 2,1 % u 2024., što je više nego što je bilo predviđeno u projekcijama iz ožujka. To znači da se predviđa da će ukupna inflacija na kraju projekcijskog razdoblja biti na razini koja je neznatno viša od ciljne razine. Predviđa se da će inflacija bez energije i hrane u prosjeku iznositi 3,3 % u 2022., 2,8 % u 2023. i 2,3 % u 2024., što je također više nego što je bilo predviđeno u projekcijama iz ožujka.

Neopravdana invazija Rusije na Ukrajinu i dalje nepovoljno utječe na gospodarstvo u Europi i šire. Izaziva poremećaje u trgovini i manjkove materijala te pridonosi rastu cijena energije i sirovina. Ti će čimbenici i dalje nepovoljno utjecati na povjerenje i rast, posebno u kratkoročnom razdoblju. Međutim, postoje uvjeti za nastavak gospodarskog rasta zbog ponovnog otvaranja gospodarstva, snažnog tržišta rada, fiskalne potpore i ušteđevine nastale tijekom pandemije. Očekuje se da će gospodarska aktivnost ponovno rasti kada utjecaj trenutačnih nepovoljnih čimbenika oslabi. Takva očekivanja u glavnim crtama potvrđuju projekcije stručnjaka Eurosustava, u kojima se predviđa godišnja stopa rasta realnog BDP‑a od 2,8 % u 2022., 2,1 % u 2023. i 2,1 % u 2024. U odnosu na projekcije iz ožujka izgledi su revidirani znatno naniže za 2022. i 2023., a za 2024. su revidirani naviše.

Na temelju nove procjene odlučili smo poduzeti daljnje korake u normalizaciji svoje monetarne politike. Pritom će Upravno vijeće u provedbi monetarne politike zadržati otvorenost za različite opcije, zasnovanost na podatcima, postupnost i prilagodljivost.

Prvo, odlučili smo prekinuti neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP) 1. srpnja 2022. Upravno vijeće namjerava i dalje u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu APP‑a tijekom duljeg razdoblja nakon što počne povećavati ključne kamatne stope ESB‑a, u svakom slučaju onoliko dugo koliko bude potrebno za održavanje uvjeta obilne likvidnosti i primjerene monetarne politike.

Drugo, pomno smo preispitali uvjete koji, u skladu sa smjernicama buduće monetarne politike, moraju biti ispunjeni prije nego što počnemo povećavati ključne kamatne stope ESB‑a. Upravno vijeće potom je zaključilo da su ti uvjeti ispunjeni. U skladu s tim, i u skladu s redoslijedom mjera monetarne politike, namjeravamo povećati ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova na sastanku povezanom s monetarnom politikom u srpnju.

Dugoročnije gledano, očekujemo da ćemo ponovno povećati ključne kamatne stope ESB‑a u rujnu. Kalibriranje povećanja stopa ovisit će o posuvremenjenim srednjoročnim inflacijskim izgledima. Budu li srednjoročni inflacijski izgledi nepromijenjeni ili gori, na našem rujanskom sastanku bit će primjereno više povećati stope.

Treće, na osnovi svoje trenutačne procjene, očekujemo da će u razdoblju poslije rujna biti primjereno postupno i postojano daljnje povećavanje kamatnih stopa. U skladu s našom opredijeljenošću za postizanje ciljne razine inflacije od 2 % u srednjoročnom razdoblju, dinamika prilagodbe monetarne politike ovisit će o novim podatcima i našoj procjeni kretanja inflacije u srednjoročnom razdoblju.

U okviru ovlasti Upravnog vijeća, u stresnim uvjetima prilagodljivost će biti značajka monetarne politike kad god prijetnje transmisiji monetarne politike ugroze cjenovnu stabilnost.

Današnje odluke iscrpno su objašnjene u priopćenju za javnost na našim mrežnim stranicama.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

Očekujemo da će u kratkoročnom razdoblju na aktivnost nepovoljno utjecati veliki troškovi energije, pogoršanje trgovinskih uvjeta, veća neizvjesnost i nepovoljan učinak visoke inflacije na raspoloživi dohodak. Zbog rata u Ukrajini i ponovnog uvođenja pandemijskih ograničenja u Kini iznova se povećao problem uskih grla u opskrbnim lancima. Zbog toga poduzeća imaju veće troškove i poremećaje u svojim opskrbnim lancima te su se njihovi izgledi za buduću proizvodnju pogoršali.

Međutim, postoje i čimbenici koji podupiru gospodarsku aktivnost i za koje se očekuje da će ojačati u sljedećim mjesecima. Ponovno otvaranje sektora koji su najviše pogođeni pandemijom i snažno tržište rada s više zaposlenih i dalje će pridonositi rastu dohodaka i potrošnje. Osim toga, ušteđevina nastala tijekom pandemije služi kao zaštitni sloj.

Fiskalna politika pridonosi ublažavanju učinka rata. Ciljanim, privremenim proračunskim mjerama štite se oni koji su najteže pogođeni višim cijenama energije i istodobno ograničava rizik povećanja inflacijskih pritisaka. Osim toga, hitra provedba planiranih ulaganja i strukturnih reformi u sklopu programa Next Generation EU, paketa Fit for 55 i plana REPowerEU pridonijela bi bržem održivom rastu gospodarstva europodručja i njegovoj većoj otpornosti na globalne šokove.

Inflacija

Inflacija je nastavila rasti i u svibnju je dosegnula 8,1 %. Premda su vlade intervencijama pridonijele usporavanju inflacije cijena energije, te su cijene za 39,2 % veće nego prije godinu dana. Tržišni pokazatelji upućuju na zaključak da će globalne cijene energije ostati visoke u kratkoročnom razdoblju i da će se poslije donekle smanjiti. Cijene hrane u svibnju su porasle za 7,5 %, što je djelomično posljedica važnosti Ukrajine i Rusije kao globalnih proizvođača poljoprivrednih proizvoda.

Cijene su snažnije porasle i zbog ponovnog pogoršanja problema uskih grla u opskrbnim lancima te zbog oporavka domaće potražnje, prije svega u uslužnom sektoru u uvjetima ponovnog otvaranja gospodarstva. Rast cijena sve se više širi po sektorima. U skladu s tim, mjere temeljne inflacije i dalje rastu.

Uvjeti na tržištu rada nastavljaju se poboljšavati: stopa nezaposlenosti u travnju se zadržala na povijesno niskoj razini od 6,8 %. Slobodna radna mjesta u mnogim sektorima upućuju na znatnu potražnju za radnom snagom. Rast plaća, uključujući pokazatelje budućih kretanja, počeo se povećavati. Jačanje gospodarstva i određeni učinci dostizanja trebali bi s vremenom pridonijeti bržem rastu plaća. Većina mjera dugoročnijih inflacijskih očekivanja zasnovanih na pokazateljima financijskih tržišta i anketama stručnjaka iznosi oko 2 %, ali prve naznake revizija tih mjera na razine više od ciljne zahtijevaju pomno praćenje.

Procjena rizika

Rizici povezani s pandemijom smanjili su se, ali rat je i dalje znatan negativni rizik za rast. Osobito velik rizik bili bi daljnji poremećaji opskrbe europodručja energijom, kao što pokazuje nepovoljni scenarij u projekcijama stručnjaka Eurosustava. Osim toga, kad bi rat eskalirao, ekonomsko raspoloženje moglo bi se pogoršati, ograničenja na strani ponude povećati a troškovi energije i hrane dugo ostati veći od očekivanih.

Rizici povezani s inflacijom prije svega su pozitivni. Rizici za srednjoročne inflacijske izglede uključuju trajno pogoršanje proizvodnih kapaciteta našega gospodarstva, dugotrajno visoke cijene energije i hrane, inflacijska očekivanja koja premašuju ciljnu razinu inflacije i rast plaća veći od predviđenoga. No bude li potražnja u srednjoročnom razdoblju oslabjela, to će smanjiti pritiske na cijene.

Financijski i monetarni uvjeti

Tržišne kamatne stope porasle su zbog promijenjenih izgleda za inflaciju i monetarnu politiku. Zbog rasta referentnih kamatnih stopa porasli su troškovi financiranja banaka, što je dovelo do povećanja kamatnih stopa banaka na kredite, i to posebno kućanstvima. Usprkos tome, kreditiranje poduzeća u ožujku se povećalo zbog potreba za financiranjem ulaganja i obrtnog kapitala u uvjetima sve većih troškova proizvodnje, dugotrajnih uskih grla u opskrbnim lancima i manjeg oslanjanja na tržišno financiranje. Povećalo se i kreditiranje kućanstava jer je potražnja za hipotekarnim kreditima i dalje snažna.

U skladu s našom strategijom monetarne politike, Upravno vijeće provelo je polugodišnju temeljitu procjenu uzajamnog djelovanja monetarne politike i financijske stabilnosti. Od naše posljednje procjene u prosincu 2021. došlo je do pogoršanja okružja za financijsku stabilnost, osobito u kratkoročnom razdoblju. Manji rast, sve veći troškovni pritisci te rast nerizičnih stopa i prinosa na državne obveznice mogli bi dovesti do daljnjeg pogoršanja uvjeta financiranja za dužnike. No stroži uvjeti financiranja mogli bi smanjiti neke postojeće ranjivosti financijske stabilnosti u srednjoročnom razdoblju. Banke, koje su godinu započele s dobrim kapitalnim pozicijama i poboljšanjem kvalitete imovine, sad su izložene većem kreditnom riziku. Pomno ćemo pratiti te čimbenike. U svakom slučaju, makrobonitetna politika i dalje je prva linija obrane u očuvanju financijske stabilnosti i odgovoru na srednjoročne ranjivosti.

Zaključak

Ukratko, neopravdana invazija Rusije na Ukrajinu teško je pogodila gospodarstvo europodručja i izgledi su i dalje vrlo neizvjesni. No postoje uvjeti za daljnji rast i oporavak gospodarstva u srednjoročnom razdoblju.

Inflacija je neželjeno visoka i očekuje se da će se neko vrijeme zadržati na razinama višima od naše ciljne razine. Pobrinut ćemo se da se inflacija vrati na ciljnu razinu od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Stoga smo odlučili poduzeti daljnje korake u normalizaciji svoje monetarne politike. Naše će se politike i dalje prilagođavati na osnovi podataka i u skladu s kontinuiranom procjenom izgleda. Spremni smo, u okviru svojih ovlasti, prilagoditi sve svoje instrumente i u njih po potrebi ugraditi prilagodljivost kako bi se inflacija ustalila na ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.

KONTAKT

Europska središnja banka

glavna uprava Odnosi s javnošću

Reprodukcija se dopušta uz navođenje izvora.

Kontaktni podatci za medije