KONFERENCIJA ZA NOVINARE

Mario Draghi, predsjednik ESB-a
Vítor Constâncio, potpredsjednik ESB-a
Frankfurt na Majni, 8. ožujka 2018.

UVODNA IZJAVA

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća.

Na temelju svojih redovitih ekonomskih i monetarnih analiza, odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima. I dalje očekujemo da će ostati na sadašnjim razinama tijekom duljeg razdoblja, zasigurno dulje od razdoblja naših neto kupnji vrijednosnih papira.

U vezi s nestandardnim mjerama monetarne politike, potvrđujemo da se predviđa da će se neto kupnje vrijednosnih papira u sadašnjem mjesečnom iznosu od 30 mlrd. EUR provoditi do kraja rujna 2018., ali i dulje ako to bude potrebno, u svakom slučaju sve dok Upravno vijeće ne zaključi da je došlo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja u skladu s ciljnom razinom stope inflacije. Eurosustav će i dalje reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira tijekom duljeg razdoblja nakon završetka neto kupnji vrijednosnih papira, odnosno onoliko dugo koliko bude potrebno. To će istodobno pridonijeti povoljnim likvidnosnim uvjetima i primjerenom stajalištu monetarne politike.

Najnovije informacije, uključujući naše nove projekcije stručnjaka, potvrđuju snažan i sveobuhvatan zamah rasta gospodarstva europodručja i predviđa se da će gospodarski rast biti malo brži od očekivanoga. Zahvaljujući takvim izgledima za rast, sve smo sigurniji da će se inflacija približiti ciljnim razinama ispod, ali blizu 2 %. Mjere temeljne inflacije i dalje su slabe i ne pokazuju uvjerljive znakove trajnog uzlaznog trenda. S tim u vezi, Upravo vijeće i dalje će pratiti tečajna kretanja i financijske uvjete u svjetlu njihova mogućeg utjecaja na buduća inflacijska kretanja. Gledano u cijelosti, i dalje je potreban znatan monetarni poticaj da bi temeljni inflacijski pritisci i dalje jačali i podupirali kretanja ukupne inflacije u srednjoročnom razdoblju. Ta daljnja potpora monetarne politike temelji se na kupnjama vrijednosnih papira, znatnom obujmu kupljenih vrijednosnih papira i budućem reinvestiranju te smjernicama buduće monetarne politike povezanima s kamatnim stopama.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počinjući s ekonomskom analizom. Realni BDP europodručja povećao se po tromjesečnoj stopi od 0,6 % u četvrtom tromjesečju 2017., dok je u trećem tromjesečju 2017. povećanje iznosilo 0,7 %. Najnoviji ekonomski podatci i rezultati anketa upućuju na to da će se stabilan i sveobuhvatan zamah rasta nastaviti. Naše mjere monetarne politike, koje su pridonijele razduživanju, i dalje podupiru domaću potražnju. Osobnu potrošnju podupiru rast zaposlenosti, među ostalim zbog prethodnih reformi na tržištu rada, i sve veće bogatstvo kućanstava. Poslovna ulaganja i dalje jačaju zahvaljujući vrlo povoljnim uvjetima financiranja, sve većoj profitabilnosti poduzeća i stabilnoj potražnji. Tijekom posljednjih nekoliko tromjesečja nastavio se rast ulaganja u stambene nekretnine. Nadalje, sveobuhvatni globalni rast potiče izvoz europodručja.

Riječ je o procjeni koju u glavnim crtama potvrđuju makroekonomske projekcije stručnjaka ESB-a za europodručje iz ožujka 2018. Prema projekcijama godišnja stopa rasta realnog BDP-a trebala bi iznositi 2,4 % u 2018., 1,9 % u 2019. i 1,7 % u 2020. U odnosu na makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava iz prosinca 2017. očekivani rast realnog BDP-a revidiran je naviše za 2018., a za 2019. i 2020. uglavnom je nepromijenjen.

Rizici povezani s budućim gospodarskim rastom u europodručju ocijenjeni su kao uglavnom uravnoteženi. S jedne strane, prevladavajući pozitivan ciklički zamah mogao bi u bliskoj budućnosti prouzročiti snažniji rast. S druge strane, negativni rizici i dalje su pretežito povezani s globalnim čimbenicima, uključujući jačanje protekcionizma te kretanja na deviznim i drugim financijskim tržištima.

Prema brzoj procjeni Eurostata, godišnja stopa inflacije u europodručju mjerena HIPC-om smanjila se sa 1,3 % u siječnju 2018. na 1,2 % u veljači. To je prije svega odraz negativnih baznih učinaka inflacije cijena neprerađenih prehrambenih proizvoda. Sudeći po trenutačnim terminskim cijenama nafte, godišnje stope ukupne inflacije vjerojatno će se do kraja godine kretati oko 1,5 %. Mjere temeljne inflacije i dalje su uglavnom slabe. Očekuje se da će u srednjoročnom razdoblju postupno rasti poduprte našim mjerama monetarne politike, kontinuiranim gospodarskim rastom, odgovarajućim smanjivanjem neiskorištenosti gospodarskih kapaciteta i povećanjem rasta plaća.

Riječ je o procjeni koju također u glavnim crtama potvrđuju makroekonomske projekcije stručnjaka ESB-a za europodručje iz ožujka 2018., prema kojima će godišnja inflacija mjerena HIPC-om u 2018. godini iznositi 1,4 %, u 2019. godini 1,4 %, a u 2020. godini 1,7 %. U usporedbi s makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava iz prosinca 2017., izgledi za ukupnu inflaciju mjerenu HIPC-om revidirani su neznatno naniže za 2019., dok su za 2018. i 2020. nepromijenjeni.

U vezi s monetarnom analizom, najširi monetarni agregat (M3) i dalje snažno raste zbog utjecaja mjera monetarne politike ESB-a i niskih oportunitetnih troškova držanja najlikvidnijih depozita: u siječnju 2018. njegova godišnja stopa rasta bila je nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec i iznosila je 4,6 %. Najveći doprinos rastu monetarnog agregata M3 i dalje uglavnom daje najuži monetarni agregat (M1), koji je nastavio rasti po stabilnoj godišnjoj stopi.

Napreduje oporavak rasta kredita privatnom sektoru koji traje od početka 2014. Godišnja stopa rasta kredita nefinancijskim društvima povećala se s 3,1 % u prosincu 2017. na 3,4 % u siječnju 2018., dok je godišnja stopa rasta kredita kućanstvima bila nepromijenjena na razini 2,9 %. Prijenos učinka mjera monetarne politike koje se provode od lipnja 2014. i dalje znatno podupire uvjete zaduživanja poduzeća i kućanstava, pristup financiranju, osobito za mala i srednja poduzeća, kao i kreditne tokove u cijelom europodručju.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je potrebu za visokom razinom prilagodljivosti monetarne politike kako bi se osigurao postojan povratak stopa inflacije na razine ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati odlučan doprinos povećanju potencijala za dugoročniji rast i smanjenju slabosti. Treba znatno ubrzati provedbu strukturnih reformi u državama europodručja kako bi se povećala otpornost, smanjila strukturna nezaposlenost te potaknula proizvodnost i potencijal rasta u europodručju. Prema jučerašnjem priopćenju Europske komisije, specifične preporuke za države za 2017. općenito su provedene u ograničenoj mjeri, zbog čega u svim državama europodručja treba uložiti veće napore u reforme. U vezi s fiskalnim politikama, u uvjetima sve stabilnijeg sveobuhvatnog rasta trebalo bi obnoviti fiskalne zaštitne slojeve. To je posebno važno učiniti u državama u kojima je državni dug još velik, ali sve bi države imale koristi od pojačanih napora s ciljem oblikovanja strukture javnih financija kojom bi se snažnije poticao rast. Potpuna, transparentna i dosljedna provedba Pakta o stabilnosti i rastu te postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže tijekom vremena u svim državama i dalje je ključna za povećanje otpornosti gospodarstva europodručja. Produbljivanje ekonomske i monetarne unije i dalje je prioritet. Upravno vijeće poziva na konkretne i odlučne korake dovršenja bankovne unije i unije tržišta kapitala.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Kontaktni podatci za medije