KONFERENCIJA ZA NOVINARE

Mario Draghi, predsjednik ESB-a
Vítor Constâncio, potpredsjednik ESB-a
Tallinn, 8. lipnja 2017.

UVODNA IZJAVA

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Želio bih zahvaliti guverneru Hanssonu na ljubaznom gostoprimstvu, a veliku zahvalnost dugujemo i njegovim zaposlenicima zbog izvrsne organizacije današnjeg sastanka Upravnog vijeća. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka.

Na temelju svojih redovitih ekonomskih i monetarnih analiza odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima. Očekujemo da će i dalje ostati na sadašnjim razinama tijekom duljeg razdoblja, zasigurno dulje od razdoblja naših neto kupnji vrijednosnih papira. U vezi s nestandardnim mjerama monetarne politike potvrđujemo da se predviđa da će se neto kupnje vrijednosnih papira u sadašnjem mjesečnom iznosu od 60 mlrd. EUR provoditi do kraja prosinca 2017., ali i duže ako to bude potrebno, u svakom slučaju sve dok Upravno vijeće ne zaključi da je došlo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja u skladu s ciljnom razinom stope inflacije. Neto kupnje provodit će se istodobno s reinvestiranjem glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira.

Našim mjerama monetarne politike i dalje se uspješno održavaju vrlo povoljni uvjeti financiranja radi osiguravanja stalne prilagodbe inflacije prema razinama koje su ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju. Informacije koje su postale dostupne nakon našeg prethodnog sastanka povezanog s monetarnom politikom krajem travnja potvrđuju jači zamah gospodarstva europodručja i predviđa se da će gospodarski rast biti malo brži od očekivanoga. Smatramo da su rizici povezani s budućim gospodarskim rastom sada uglavnom uravnoteženi.

Istodobno gospodarski rast još nije prouzročio snažnija inflacijska kretanja. Mjere temeljne inflacije i dalje su slabe. Stoga je i dalje potreban vrlo visok stupanj prilagodljivosti monetarne politike da bi se temeljni inflacijski pritisci povećali i poduprli ukupnu inflaciju u srednjoročnom razdoblju. Ako se u međuvremenu pogoršaju izgledi ili financijski uvjeti ne budu u skladu s daljnjim napretkom u postojanoj prilagodbi inflacijskih kretanja, spremni smo povećati opseg programa kupnje vrijednosnih papira i/ili produljiti razdoblje njegove provedbe.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počinjući s ekonomskom analizom. Realni BDP europodručja povećao se po tromjesečnoj stopi od 0,6 % u prvom tromjesečju 2017., dok je u posljednjem tromjesečju 2016. stopa rasta iznosila 0,5 %. Najnoviji podatci, posebno rezultati anketa, i dalje upućuju na stabilan, sveobuhvatan rast u sljedećem razdoblju. Prijenos učinka naših mjera monetarne politike pridonio je razduživanju i trebao bi i dalje podupirati domaću potražnju. Vrlo povoljni uvjeti financiranja i veća profitabilnost poduzeća tako i dalje povoljno utječu na oporavak ulaganja. Rast zaposlenosti, među ostalim zbog prethodnih reformi na tržištu rada, podupire realni raspoloživi dohodak i osobnu potrošnju. Osim toga, globalni oporavak sve više podupire trgovinu i izvoz europodručja. Međutim, spora provedba strukturnih reformi, posebno na tržištima proizvoda, i potreba za preostalim bilančnim prilagodbama u više sektora i dalje usporavaju gospodarski rast unatoč stalnim poboljšanjima.

Tu procjenu uglavnom odražavaju i makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava za europodručje iz lipnja 2017. završene u svibnju, koje se temelje se na pretpostavci o potpunoj provedbi svih naših mjera monetarne politike. Prema projekcijama godišnja stopa rasta realnog BDP-a trebala bi iznositi 1,9 % u 2017., 1,8 % u 2018. i 1,7 % u 2019. U usporedbi s makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB-a iz ožujka 2017. izgledi za rast realnog BDP-a tijekom projekcijskog razdoblja revidirani su naviše.

Rizici povezani s budućim gospodarskim rastom u europodručju ocijenjeni su kao uglavnom uravnoteženi. S jedne strane, trenutačni pozitivni ciklički zamah povećava vjerojatnost da će gospodarski uzlet biti snažniji od očekivanoga. S druge strane, i dalje postoje negativni rizici povezani s pretežito globalnim čimbenicima.

Prema brzoj procjeni Eurostata godišnja stopa inflacije mjerena HIPC-om u europodručju iznosila je 1,4 % u svibnju, smanjivši se s 1,9 % u travnju, dok je u ožujku iznosila 1,5 %. Kao što se očekivalo, kolebljivost stopa inflacije posljednjih mjeseci uglavnom je bila posljedica cijena energije i privremenih povećanja cijena usluga tijekom uskrsnog razdoblja. Sudeći po trenutačnim cijenama naftnih ročnica, ukupna inflacija vjerojatno će se i sljedećih mjeseci zadržati otprilike na sadašnjim razinama. Istodobno su mjere temeljne inflacije i dalje niske te još ne pokazuju uvjerljive znakove povećanja jer neiskorišteni resursi još nepovoljno utječu na određivanje domaćih cijena i plaća. Očekuje se da će u srednjoročnom razdoblju temeljna inflacije tek postupno rasti poduprta našim mjerama monetarne politike, kontinuiranim gospodarskim rastom i odgovarajućim postupnim smanjivanjem neiskorištenosti gospodarskih kapaciteta.

Tu procjenu uglavnom odražavaju i makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava za europodručje iz lipnja 2017., prema kojima će godišnja inflacija mjerena HIPC-om iznositi 1,5 % u 2017., 1,3 % u 2018. te 1,6 % u 2019. U usporedbi s makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB-a iz ožujka 2017. izgledi za ukupnu inflaciju mjerenu HIPC-om revidirani su naniže, što je uglavnom odraz nižih cijena nafte.

U vezi s monetarnom analizom, najširi monetarni agregat (M3) i dalje snažno raste, pri čemu je njegova godišnja stopa rasta u travnju 2017. iznosila 4,9 % u odnosu na 5,3 % u ožujku. Kao i prethodnih mjeseci, godišnji rast monetarnog agregata M3 uglavnom podupiru njegove najlikvidnije komponente, dok je godišnja stopa rasta najužeg monetarnog agregata (M1), koja je u ožujku iznosila 9,1 %, u travnju 2017. dosegnula 9,2 %.

Nastavlja se oporavak rasta kredita privatnom sektoru koji traje od početka 2014. Godišnja stopa rasta kredita nefinancijskim društvima povećala se s 2,3 % u ožujku na 2,4 % u travnju 2017., dok je godišnja stopa rasta kredita kućanstvima u travnju uglavnom bila stabilna na razini 2,4 %. Prijenos učinka mjera monetarne politike koje se provode od lipnja 2014. i dalje znatno podupire uvjete zaduživanja poduzeća i kućanstava, pristup financiranju, osobito za mala i srednja poduzeća, stoga i kreditne tokove u cijelom europodručju.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je potrebu za održavanjem vrlo visoke razine prilagodljivosti monetarne politike kako bi se osigurao kontinuiran povratak stopa inflacije na razine ispod, ali blizu 2 %.

Kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati mnogo odlučniji doprinos jačanju gospodarskog rasta. Treba znatno ubrzati provedbu strukturnih reformi kako bi se povećala otpornost, smanjila strukturna nezaposlenost te potaknula proizvodnost i rast potencijalne proizvodnje. U vezi s fiskalnim politikama, sve bi države imale koristi od pojačanih napora s ciljem oblikovanja strukture javnih financija kojom bi se snažnije poticao rast. Potpuna, transparentna i dosljedna provedba Pakta o stabilnosti i rastu te postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže tijekom vremena u svim državama i dalje je ključna za jačanje otpornosti gospodarstva europodručja.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.

Kontaktni podatci za medije