Uvodna izjava na konferenciji za novinare

Mario Draghi, predsjednik ESB-a
Nikozija, 5. ožujka 2015.

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare ovdje u Nikoziji. Želio bih zahvaliti guvernerki Georghadji na ljubaznom gostoprimstvu, a veliku zahvalnost dugujemo i njezinim zaposlenicima zbog izvrsne organizacije današnjeg sastanka Upravnog vijeća.

Na temelju redovitih ekonomskih i monetarnih analiza te u skladu sa smjernicama buduće monetarne politike, odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima. U vezi s nestandardnim mjerama monetarne politike, usredotočeni smo na njihovu provedbu.

U skladu sa svojim odlukama od 22. siječnja 2015. počet ćemo 9. ožujka 2015. kupovati vrijednosne papire javnog sektora nominirane u eurima na sekundarnom tržištu. Osim toga, i dalje ćemo kupovati vrijednosne papire osigurane imovinom i pokrivene obveznice, koje smo počeli kupovati prošle godine. Kao što je već rečeno, zbirna mjesečna kupnja vrijednosnih papira javnog i privatnog sektora iznosit će 60 milijarda EUR. Predviđa se da će se kupnje provoditi do kraja rujna 2016., a u svakom slučaju sve dok ne zaključimo da je došlo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja u skladu s našim ciljem dosezanja razine stopa inflacije ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju. Više informacija povezanih s određenim elementima provedbe programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora bit će objavljeno u 15.30 po srednjoeuropskom vremenu na mrežnim stranicama ESB‑a.

Već se može vidjeti znatan broj pozitivnih učinaka tih odluka o monetarnoj politici. Dodatno su ublaženi uvjeti na financijskim tržištima i smanjeni troškovi vanjskog financiranja privatnog sektora nakon sadašnjih, ali i prošlih mjera monetarne politike. Treba naglasiti da su se uvjeti zaduživanja poduzeća i stanovništva znatno poboljšali. Osim toga, jača monetarna i kreditna dinamika.

Znatnim dodatnim ublaženjem stajališta monetarne politike podupire se i osnažuje pojava kretanja povoljnijih za gospodarstvo europodručja. U uvjetima sve boljeg poslovnog i potrošačkog raspoloženja transmisija naših mjera na realno gospodarstvo ojačat će i pridonijeti dodatnom poboljšanju izgleda za gospodarski rast i smanjenju neiskorištenosti gospodarskih kapaciteta. Tako će naše mjere pridonijeti kontinuiranom povratku stopa inflacije na razine ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju i biti potpora čvrstoj usidrenosti inflacijskih očekivanja u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počevši s ekonomskom analizom. Prema brzoj procjeni Eurostata, realni BDP europodručja povećao se po tromjesečnoj stopi od 0,3 % u posljednjem tromjesečju 2014., što je povećanje nešto veće od očekivanoga. Najnoviji ekonomski podatci i, posebno, anketne informacije dostupne do veljače upućuju na dodatno poboljšanje gospodarske aktivnosti početkom ove godine. Očekujemo da će se gospodarski oporavak u predstojećem razdoblju postupno širiti i jačati. Niska cijena nafte trebala bi i dalje pridonositi povećanju realnog raspoloživog dohotka kućanstava i profitabilnosti poduzeća. Domaću bi potražnju također i dalje trebale podupirati naše mjere monetarne politike i posljedična stalna poboljšanja financijskih uvjeta te napredak fiskalne konsolidacije i strukturnih reforma. Nadalje, na potražnju za izvozom europodručja trebali bi povoljno utjecati poboljšanja cjenovne konkurentnosti i oporavak svjetskog gospodarstva. Međutim, oporavak europodručja vjerojatno će i dalje usporavati potrebne bilančne prilagodbe u raznim sektorima i prilično spora provedba strukturnih reforma.

Tu procjenu uglavnom odražavaju i makroekonomske projekcije stručnjaka ESB‑a za europodručje iz ožujka 2015., u kojima se predviđa da će se godišnji realni BDP povećati za 1,5 % u 2015., 1,9 % u 2016. i 2,1 % u 2017. U usporedbi s makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava iz prosinca 2014., projekcije rasta realnog BDP‑a za 2015. i 2016. revidirane su naviše zbog povoljnog utjecaja nižih cijena nafte, slabijeg efektivnog tečaja eura i utjecaja nedavnih mjera monetarne politike ESB‑a.

Rizici povezani s gospodarskim izgledima europodručja i dalje su negativni, ali smanjili su se nakon nedavnih odluka monetarne politike i pada cijena nafte.

Prema brzoj procjeni Eurostata, godišnja stopa inflacije u europodručju mjerena HIPC-om iznosila je –0,3 % u veljači 2015., nakon –0,6 % u siječnju. Negativni rezultati uglavnom odražavaju učinak znatnog pada cijena nafte od srpnja 2014. Na temelju najnovijih informacija i prevladavajućih terminskih cijena nafte, očekuje se da će u sljedećim mjesecima godišnja inflacija u europodručju mjerena HIPC-om i dalje biti vrlo niska ili negativna. Zbog povoljnog učinka naših nedavnih mjera monetarne politike na agregatnu potražnju, učinka nižeg tečaja eura i pretpostavke da će cijene nafte u nadolazećim godinama donekle porasti, očekuje se da će stope inflacije krajem 2015. početi postupno rasti.

Tu procjenu uglavnom odražavaju i makroekonomske projekcije stručnjaka ESB‑a za europodručje iz ožujka 2015., prema kojima će godišnja inflacija mjerena HIPC‑om u 2015. iznositi 0,0 %, u 2016. godini 1,5 %, a u 2017. godini 1,8 %. U usporedbi s makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava iz prosinca 2014., projekcija inflacije za 2015. revidirana je naniže, uglavnom zbog pada cijena nafte. Nasuprot tome, projekcija inflacije za 2016. revidirana je blago naviše i također odražava očekivani učinak naših nedavnih mjera monetarne politike.

Upravno vijeće i dalje će pozorno pratiti rizike za izglede kretanja cijena u srednjoročnom razdoblju. S tim u vezi posebno ćemo se usredotočiti na prijenos učinka naših mjera monetarne politike, geopolitičku situaciju, tečajna kretanja i kretanja cijena energije.

Raspravljajući o gospodarskim izgledima i novim projekcijama, Upravno je vijeće potvrdilo da se projekcije stručnjaka temelje na pretpostavci o potpunoj provedbi svih naših mjera monetarne politike. Osim toga, u projekcijama stručnjaka iz ožujka projekcijsko se razdoblje produljuje i na 2017. godinu. S tim u vezi Upravno je vijeće ponovno naglasilo da je stupanj neizvjesnosti prognoze to veći što je dulje projekcijsko razdoblje.

Što se tiče monetarne analize, novi podatci potvrđuju postupno povećanje temeljnog rasta najšireg monetarnog agregata (M3). Godišnja stopa rasta monetarnog agregata M3 povećala se na 4,1 % u siječnju 2015. u odnosu na 3,8 % u prosincu 2014. Godišnji rast monetarnog agregata M3 i dalje podupiru njegove najlikvidnije komponente, dok je godišnja stopa rasta najužeg monetarnog agregata (M1) u siječnju iznosila 9,0 %.

Godišnja stopa promjene kredita nefinancijskim društvima (prilagođena za prodaju kredita i sekuritizaciju) u siječnju 2015. iznosila je –0,9 %, nakon –1,1 % u prosincu 2014, čime se nastavlja postupan oporavak u odnosu na najnižu stopu od –3,2 % iz veljače 2014. U siječnju su tromjesečni ukupni neto kreditni tokovi bili pozitivni drugi mjesec zaredom, u usporedbi s velikim iznosima neto otplata zabilježenim prije samo godinu dana. Usprkos spomenutim poboljšanjima, dinamika kreditiranja nefinancijskih društava i dalje je slaba i odražava zaostajanje u odnosu na poslovni ciklus, kreditni rizik, činitelje ponude kredita i kontinuiranu bilančnu prilagodbu u financijskom i nefinancijskom sektoru. Godišnja stopa rasta kredita stanovništvu (prilagođena za prodaju kredita i sekuritizaciju) nastavila je rasti i iznosila je 0,9 % u siječnju 2015., nakon 0,8 % u prosincu 2014. Naše nedavne mjere monetarne politike trebale bi poduprijeti daljnje poboljšanje kreditnih tokova.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je primjerenost nedavnih odluka Upravnog vijeća. Odlučna provedba svih naših mjera monetarne politike poduprijet će oporavak europodručja i dovesti stope inflacije na razine ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Monetarna politika usmjerena je na održavanje stabilnosti cijena u srednjoročnom razdoblju i njezina prilagodljivost pridonosi podupiranju gospodarske aktivnosti. Međutim, kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika trebaju dati odlučan doprinos. S obzirom na visoku stopu strukturne nezaposlenosti i nisku stopu rasta potencijalne proizvodnje u europodručju, ciklički oporavak koji se očekuje prema projekcijama stručnjaka ESB‑a iz ožujka ne pruža razloge za pretjerani optimizam. Kako bi se pojačala ulaganja, potaknulo otvaranje radnih mjesta i povećala proizvodnost, u nekoliko je država tako potrebno intenzivirati odlučnu provedbu reforma na tržištima rada i proizvoda te mjera poboljšanja poslovnog okružja za poduzeća. Najvažnije je da se strukturne reforme provode brzo, vjerodostojno i učinkovito jer se na taj način neće samo povećati budući održiv rast euroodručja, nego će se i stvoriti očekivanja o većim prihodima i potaknuti poduzeća da povećaju ulaganja i time ubrzaju gospodarski oporavak. Fiskalne politike trebale bi biti potporom gospodarskog oporavka, ali i biti usklađene s Paktom o stabilnosti i rastu. Potpuno i dosljedno provođenje Pakta o stabilnosti i rastu ključno je za održavanje povjerenja u naš fiskalni okvir. S obzirom na potrebu ulaganja dodatnih napora u provedbu strukturnih reforma u određenom broju država, također je važno učinkovito provoditi proceduru pri makroekonomskim neravnotežama kako bi se ispravile makroekonomske neravnoteže utvrđene u pojedinim državama članicama.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.

Kontaktni podatci za medije