Uvodna izjava na konferenciji za novinare

Mario Draghi, predsjednik ESB-a
Frankfurt na Majni, 22. siječnja 2015.

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Dopustite da vam svima poželim i uspješnu novu godinu. Ovom prilikom želio bih poželjeti dobrodošlicu i Litvi, devetnaestoj državi koja je uvela euro kao svoju valutu. U skladu s tim g. Vasiliauskas, predsjednik Uprave središnje banke Lietuvos bankas, postao je član Upravnog vijeća 1. siječnja 2015. Pristupanje Litve europodručju 1. siječnja 2015. pokrenulo je sustav rotacije prema kojem se u Upravnom vijeću izmjenjuju guverneri nacionalnih središnjih banaka s pravom glasa. Informacije o sustavu rotacije dostupne su na mrežnim stranicama ESB-a. Prijeđimo na ishod današnjeg sastanka Upravnog vijeća, kojem je prisustvovao i potpredsjednik Komisije, g. Dombrovskis.

Na temelju svojih redovnih ekonomskih i monetarnih analiza ponovno smo temeljito ocijenili izglede kretanja cijena i postignuti monetarni poticaj. Upravno vijeće je, na temelju te ocjene, donijelo sljedeće odluke:

Prvo, odlučilo je pokrenuti prošireni program kupnje vrijednosnih papira, koji obuhvaća postojeće programe kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom i pokrivenih obveznica. Zbirna mjesečna kupnja vrijednosnih papira javnog i privatnog sektora u okviru proširenog programa iznosit će 60 milijarda EUR. Predviđa se da će se kupnje provoditi do kraja rujna 2016., a u svakom slučaju sve dok ne zaključimo da je došlo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja u skladu s našim ciljem dosezanja razine stopa inflacije ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju. U ožujku 2015. Eurosustav će na sekundarnom tržištu početi kupovati niskorizične vrijednosne papire nominirane u eurima koje su izdale države europodručja, agencije i europske institucije. Kupnja vrijednosnih papira koje su izdale države europodručja i agencije provodit će se na temelju udjela nacionalnih središnjih banaka Eurosustava u ključu za upis kapitala ESB-a. Primjenjivat će se i određeni dodatni kriteriji prihvatljivosti za države koje su obuhvaćene programom prilagodbe EU‑a i MMF‑a.

Drugo, Upravno vijeće odlučilo je promijeniti kamatne stope na preostalih šest ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja. U skladu s tim na buduće će se ciljane operacije dugoročnijeg refinanciranja primjenjivati kamatna stopa jednaka stopi na glavne operacije refinanciranja Eurosustava u vrijeme provođenja pojedinačne ciljane operacije dugoročnijeg refinanciranja, koja neće biti uvećana za raspon od 10 baznih bodova kao u prvim dvjema ciljanim operacijama dugoročnijeg refinanciranja.

Treće, u skladu sa svojim smjernicama buduće monetarne politike, odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESB a nepromijenjenim.

U vezi s dodatnom kupnjom vrijednosnih papira Upravno vijeće zadržava nadzor nad svim definiranim značajkama programa, a ESB će koordinirati kupnju, čime će štititi jedinstvenost monetarne politike Eurosustava. Eurosustav će se koristiti decentraliziranom provedbom kako bi upotrijebio svoje postojeće resurse. Što se tiče raspodjele eventualnih gubitaka, Upravno vijeće odlučilo je da će se na kupnju vrijednosnih papira europskih institucija (koji će činiti 12 % dodatne kupnje vrijednosnih papira i koje će kupovati nacionalne središnje banke) primjenjivati raspodjela gubitaka. Na ostalu dodatnu kupnju vrijednosnih papira od strane nacionalnih središnjih banaka neće se primjenjivati raspodjela gubitaka. ESB će držati 8 % dodatne kupnje vrijednosnih papira. To znači da će se na 20 % dodatne kupnje vrijednosnih papira primjenjivati raspodjela rizika.

U 15.30 sati objavit ćemo zasebna priopćenja za javnost s podrobnijim informacijama o proširenom programu kupnje vrijednosnih papira i kamatnim stopama na ciljane operacije dugoročnijeg refinanciranja.

Današnja odluka monetarne politike o dodatnoj kupnji vrijednosnih papira donesena je kao odgovor na dva nepovoljna kretanja. Prvo, dinamika inflacije i dalje je slabija od očekivane. Premda je nagli pad cijena nafte tijekom proteklih mjeseci i dalje glavni činitelj trenutačnog kretanja ukupne inflacije, povećana vjerojatnost drugog kruga učinaka na određivanje plaća i cijena mogla bi nepovoljno utjecati na srednjoročna kretanja cijena. Takvu ocjenu podupiru daljnji pad tržišnih mjerila inflacijskih očekivanja u svim razdobljima te činjenica da je većina pokazatelja stvarne i očekivane inflacije u europodručju na najnižim zabilježenim razinama, ili se približila tim razinama. Istodobno je neiskorištenost gospodarskih kapaciteta europodučja i dalje znatna, a dinamika monetarnih i kreditnih agregata i dalje je ograničena. Drugo, premda su mjere monetarne politike donesene u razdoblju od lipnja do rujna prošle godine rezultirale bitnim poboljšanjem u smislu cijena na financijskim tržištima, kvantitativni rezultati su izostali. Zbog toga postojeći stupanj prilagodljivosti monetarne politike nije bio dovoljan odgovor na povećane rizike koji su povezani s predugim razdobljem niske inflacije. Stoga je, budući da su ključne kamatne stope ESB‑a na donjoj granici, danas trebalo donijeti nove bilančne mjere kako bismo ostvarili svoj cilj održavanja stabilnosti cijena.

U predstojećem će razdoblju današnje mjere biti presudna potpora čvrstoj usidrenosti inflacijskih očekivanja u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Tim će se znatnim povećanjem naše bilance dodatno ublažiti stajalište monetarne politike. Konkretno, nastavit će se poboljšanje uvjeta financiranja poduzeća i stanovništva u europodručju. Današnje su mjere, nadalje, u skladu s našim smjernicama buduće monetarne politike u vezi s ključnim kamatnim stopama ESB-a i njima se dodatno utvrđuje činjenica da postoje značajne i sve veće razlike među velikim razvijenim gospodarstvima s obzirom na fazu ciklusa monetarne politike. Ti bi činitelji zajedno trebali ojačati potražnju, povećati iskorištenost kapaciteta i poduprijeti rast novčane mase i kredita, što će doprinijeti povratku stopa inflacije na razine bliže 2 %.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počevši s ekonomskom analizom. Realni BDP europodručja povećao se po tromjesečnoj stopi od 0,2 % u trećem tromjesečju 2014. Najnoviji podatci i anketne informacije upućuju na nastavak umjerenog rasta na prijelazu iz 2014. u 2015. godinu. Očekuje se da će nedavno smanjenje cijena nafte osnažiti temelje za zamah gospodarskog oporavka u nadolazećem razdoblju. Niže cijene nafte trebale bi doprinijeti povećanju realnog raspoloživog dohotka kućanstava i profitabilnosti poduzeća. Domaću bi potražnju trebale nastaviti podupirati i naše mjere monetarne politike, stalna poboljšanja financijskih uvjeta te napredak fiskalne konsolidacije i strukturnih reforma. Nadalje, globalni oporavak trebao bi pozitivno utjecati na potražnju za izvozom. Međutim, oporavak europodručja vjerojatno će i nadalje usporavati velika nezaposlenost, znatni neiskorišteni kapaciteti i potrebne bilančne prilagodbe u javnom i privatnom sektoru.

Rizici u vezi s gospodarskim izgledima europodručja i dalje su negativni, ali bi se trebali smanjiti nakon današnjih odluka monetarne politike i kontinuiranog smanjenja cijena nafte proteklih tjedana.

Prema procjeni Eurostata, godišnja inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena u europodručju iznosila je –0,2 % u prosincu 2014., nakon što je u studenome iznosila 0,3 %. To smanjenje prije svega je odraz naglog pada inflacije cijena energije, a u manjoj mjeri odražava smanjenje godišnje stope promjene cijena prehrambenih proizvoda. Na temelju najnovijih informacija i prevladavajućih terminskih cijena nafte, očekuje se da će u sljedećim mjesecima godišnja inflacija u europodručju mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena i dalje biti vrlo niska ili negativna. Takve niske stope inflacije kratkoročno su neizbježne s obzirom na nedavni nagli pad cijena nafte i uz pretpostavku da sljedećih nekoliko mjeseci neće doći do značajnijih korekcija. S obzirom na naše mjere monetarne politike, očekivani oporavak potražnje te pretpostavku da će se u nadolazećem razdoblju cijene nafte postupno povećati, očekuje se postupni porast stopa inflacije krajem 2015. i u 2016. godini.

Upravno vijeće nastavit će pozorno pratiti rizike za izglede kretanja cijena u srednjoročnom razdoblju. S tim u vezi posebno ćemo se usredotočiti na geopolitičku situaciju, tečajna kretanja i kretanja cijena energije te prijenos učinka naših mjera monetarne politike.

Što se tiče monetarne analize, najnoviji podatci pokazuju povećanje temeljnog rasta najšireg monetarnog agregata (M3), premda je on i dalje na niskoj razini. Godišnja stopa rasta monetarnog agregata M3 povećala se na 3,1 % u studenome 2014. u odnosu na 2,5 % u listopadu 2014. i na najnižu stopu od 0,8 % u travnju 2014. Godišnji rast monetarnog agregata M3 i dalje podupiru njegove najlikvidnije komponente, dok je godišnja stopa rasta najužeg monetarnog agregata (M1) u studenome iznosila 6,9 %.

Godišnja stopa promjene kredita nefinancijskim društvima (prilagođena za prodaju i sekuritizaciju kredita) u studenome 2014. i dalje je bila slaba i iznosila je –1,3 %, u usporedbi s –1,6 % u listopadu, čime se nastavlja postupan oporavak u odnosu na najnižu stopu od –3,2 % iz veljače 2014. Tijekom proteklih mjeseci neto otplata u prosjeku je bila umjerenija u odnosu na dosad najviše razine zabilježene prije godinu dana, a neto kreditni tokovi u studenome su ponovno bili neznatno pozitivni. S tim u vezi, anketa o kreditnoj aktivnosti banaka iz siječnja 2015. upućuje na daljnje neto ublažavanje standarda odobravanja kredita u četvrtom tromjesečju 2014., pri čemu su se razlike među državama smanjivale usporedo s povećanjem neto potražnje za svim vrstama kredita. Banke očekuju da će se ta dinamika nastaviti i početkom 2015. Usprkos spomenutim poboljšanjima, kreditiranje nefinancijskih društava i dalje je slabo i odražava zaostajanje u odnosu na poslovni ciklus, kreditni rizik, činitelje ponude kredita i kontinuiranu bilančnu prilagodbu u financijskom i nefinancijskom sektoru. Godišnja stopa rasta kredita stanovništvu (prilagođena za prodaju i sekuritizaciju kredita) u studenome je iznosila 0,7 %, nakon 0,6 % u listopadu. Naše mjere monetarne politike trebale bi poduprijeti daljnje poboljšanje kreditnih tokova.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je da je potrebna dodatna prilagodba monetarne politike. Sve naše mjere monetarne politike trebale bi poduprijeti oporavak europodručja i dovesti stope inflacije ispod, ali blizu 2 %.

Monetarna politika usmjerena je na održavanje stabilnosti cijena u srednjoročnom razdoblju i njezina prilagodljivost doprinosi podupiranju gospodarske aktivnosti. Međutim, kako bi se povećale investicijske aktivnosti, potaknulo otvaranje radnih mjesta i povećao rast proizvodnosti, područja drugih politika trebaju dati odlučan doprinos. U nekoliko država tako je potrebno intenzivirati odlučnu provedbu reforma na tržištima rada i proizvoda te mjera poboljšanja poslovnog okružja za poduzeća. Najvažnije je da se strukturne reforme provode brzo, vjerodostojno i učinkovito jer se na taj način neće samo povećati budući održiv rast euroodručja, nego će se i stvoriti očekivanja o većim prihodima i potaknuti poduzeća da povećaju ulaganja i time ubrzaju gospodarski oporavak. Fiskalnim politikama trebalo bi poduprijeti gospodarski oporavak, osiguravajući istodobno održivost duga u skladu s Paktom o stabilnosti i rastu, koji je i dalje čvrst oslonac za pouzdanje. Sve bi države trebale upotrijebiti postojeće mogućnosti za oblikovanje skupa fiskalnih politika kojima bi se u većoj mjeri poticao rast.

Kontaktni podatci za medije