Mjerenje inflacije i preispitivanje strategije

Pouzdana mjera inflacije pridonosi našoj uspješnosti

Naša je zadaća održavati stabilnost cijena. Činimo to održavajući inflaciju – odnosno stopu promjene opće razine cijena dobara i usluga kroz vrijeme – niskom, stabilnom i predvidljivom.

Da bismo bili uspješni, potrebna nam je pouzdana mjera inflacije. Promatramo cijene stotina dobara i usluga na koje ljudi obično troše novac. Obuhvaćene su cijene dobara kao što su hrana, odjeća ili automobili te cijene usluga kao što su mobilna telefonija, karte za vlak i najamnine. Sve to zajedno daje nam sliku o promjenama opće razine cijena u gospodarstvu.

Kojom se mjerom služimo u europodručju?

U europodručju tu opću sliku daje harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC), koji izrađuje statistički ured EU‑a. Sličan je golemoj košari koja sadržava 295 dobara i usluga iz 19 država europodručja. U košari su dobra i usluge na koje ljudi obično troše novac.

Ta je ukupna mjera dobar način za praćenje promjena cijena u gospodarstvu. Njome se ESB služi kako bi odluke koje donosi bile dobre. Kao što zemljovid mora biti pouzdan i kao što se zemljovid mora posuvremenjivati kako bi se na njemu vidjele prepreke ili novi putovi, mjera inflacije kojom se ESB vodi mora biti vjerodostojna, pouzdana, pravodobna i usporediva.

Posljednjih nekoliko godina inflacija je preniska. Za to postoje mnogi razlozi. Na primjer, ako je gospodarstvo dulje vremena u lošem stanju, inflacija može prilično dugo ostati niska. Globalizacija je olakšala trgovinu i povećala tržišno natjecanje među državama. Poduzeća održavaju cijene stabilnima ili ih blago povećavaju kako bi ostala konkurentna. Postoje i drugi čimbenici. HIPC pomaže objediniti sva ta različita kretanja u jedinstvenoj mjeri te poput zemljovida pokazuje smjer našim odlukama o monetarnoj politici.

Inflaciju može biti teško izmjeriti

Teško je postići da naša mjera inflacije zadovoljava sve visoke standarde. Kvaliteta dobara i usluga može se s vremenom mijenjati. Vaš najnoviji mobilni telefon, na primjer, možda je bio skuplji od prethodnoga. No možda razlog nije inflacija, nego bolja kvaliteta. Nova, inovativna dobra i usluge sve brže zamjenjuju stara dobra i usluge, što otežava mjerenje kroz vrijeme. Mjerenje promjena cijena otežava i rast kupnji na internetu, na kojem se cijene mogu razlikovati od onih u mjesnim trgovinama.

Teško je uvrstiti troškove vlasništva nad stambenom nekretninom

Na događajima na kojima smo slušali vaša mišljenja u cijelom europodručju mogli smo čuti koliko građane zabrinjavaju sve veći troškovi stanovanja. Naša mjera inflacije dosad nije potpuno odražavala troškove vlasništva nad stambenom nekretninom, odnosno cijene stambenih objekata u vlasništvu stanara. Posljednjih godina cijene stambenih nekretnina znatno su porasle u mnogim državama europodručja, premda je inflacija ostala niska.

Postoje razlozi zašto troškovi vlasništva nad stambenom nekretninom dosad nisu bili obuhvaćeni našom mjerom inflacije. Prije svega, udio građana koji u svojem vlasništvu imaju stambenu nekretninu znatno se razlikuje od države do države, što otežava izradu usporedive mjere za cijelo europodručje.

Želimo se služiti mjerom inflacije koja u većoj mjeri odražava iskustva građana i zato Upravno vijeće podržava uključivanje stambenih nekretnina u vlasništvu stanara u HIPC. No riječ je o teškom zadatku za čije će ostvarenje biti potrebno više godina.

Do završetka tog postupka služit ćemo se sadašnjim HIPC‑om kao glavnim pokazateljem inflacije. Istodobno ćemo se, kako bismo bolje razumjeli promjene cijena u gospodarstvu, služiti i drugim mjerama inflacije koje uključuju stambene nekretnine u vlasništvu stanara.