Što je neiskorištenost gospodarskih kapaciteta?

18. srpnja 2018.

Neiskorištenost gospodarskih kapaciteta izraz je kojim opisujemo količinu resursa u gospodarstvu koji se ne iskorištavaju. Za ekonomiste su to strojevi u tvornici koji ne rade ili ljudi koji ne mogu pronaći posao.

Razlog za neiskorištenost kapaciteta obično leži u nedovoljnoj potražnji u odnosu na ono što je gospodarstvo sposobno proizvesti. Zbog toga je ekonomisti nastoje pratiti jer im može pružiti važne signale o zbivanjima u gospodarstvu.

Zašto središnje banke prate neiskorištenost kapaciteta?

Ako je neiskorištenost kapaciteta u gospodarstvu velika, to obično znači da mnogo ljudi traži posao. Čak i ako gospodarstvo počne rasti, u toj je fazi pritisak na proizvođače da povećaju plaće još slab. To pak znači da ne moraju povećati ni cijene svojih proizvoda kako bi pokrili veće troškove plaća. Stoga nema opasnosti da bi se inflacija mogla oteti nadzoru, što bi moglo značiti da središnja banka svoje kamatne stopa može zadržati nepromijenjenima. Središnja banka može razmotriti i davanje poticaja gospodarstvu, na primjer snižavanjem kamatnih stopa ili upotrebom nestandardnih mjera, kako bi spriječila da inflacija predugo bude preniska ili da čak dođe do deflacije.

Međutim, kako se zaposlenost nakon nekog vremena počne povećavati i poduzeća više proizvode, neiskorištenost kapaciteta pomalo nestaje. Gospodarstvo uskoro dosiže svoj puni kapacitet i sve je teže pronaći nove zaposlenike te proizvođači moraju povećati plaće kako bi zadržali one postojeće. Zbog toga se može očekivati nagliji rast cijena, što za središnju banku znači da je vjerojatno došlo vrijeme za povećanje kamatnih stopa kako bi se održala stabilnost cijena.

Dakle, podatak o količini neiskorištenih kapaciteta upućuje na sadašnje i buduće inflacijske pritiske u gospodarstvu. Među čimbenicima je koji središnjoj banci mogu pomoći u donošenju odluka o monetarnoj politici, kada treba povećati odnosno smanjiti kamatne stope. Sâm trenutak za to od ključne je važnosti. Gospodarskom bi oporavku prerano povećanje kamatnih stopa moglo naškoditi, dok bi prekasno povećanje moglo prouzročiti višu inflaciju.

Kako se mjeri neiskorištenost gospodarskih kapaciteta?

Mjerenje neiskorištenosti gospodarskih kapaciteta sa sobom nosi znatne izazove, što je jedan od razloga zbog kojih se o tom pojmu nerijetko vode ekonomske rasprave. Za njegovo se mjerenje ekonomisti često služe proizvodnim jazom, a to je razlika između onoga što se stvarno proizvodi u gospodarstvu (stvarna proizvodnja) i kapaciteta za proizvodnju (potencijalna proizvodnja). Stvarna se proizvodnja mjeri bruto domaćim proizvodom. Potencijalna proizvodnja pojam je koji upućuje na količinu robe i usluga koje je gospodarstvo sposobno proizvesti kada se njegovi resursi, kao što su radna snaga, oprema, infrastruktura i tehnologija, upotrebljavaju na učinkovit način koji je održiv tijekom vremena.

Stvarna proizvodnja može biti niža ili viša od potencijalne proizvodnje. Onu nižu ekonomisti nazivaju negativnim proizvodnim jazom, koji nastaje kada u gospodarstvu postoji rezervni kapacitet, odnosno neiskorištenost kapaciteta. Višu stvarnu proizvodnju od potencijalne proizvodnje ekonomisti nazivaju pozitivnim proizvodnim jazom. On nastaje kada je potražnja vrlo snažna i gospodarska aktivnost premašuje svoju održivu razinu.

Neiskorištenost gospodarskih kapaciteta Neiskorištenost gospodarskih kapaciteta

Budući da je potencijalna proizvodnja teorijski pojam, ne može se izravno mjeriti te se stručnjaci za njezinu procjenu služe različitim metodologijama. Tako dobivaju različite rezultate. Dodatna je poteškoća što su procjene potencijalne proizvodnje često najneizvjesnije za ono razdoblje koje središnje bankare najviše zanima, a to je nedavna prošlost i sadašnjost. Zbog toga neiskorištenost gospodarskih kapaciteta i proizvodni jaz ne prestaju biti tema ekonomskih rasprava.