Povećali smo kamatne stope. Što to znači za vas?
21. srpnja 2022. (posuvremenjeno 23. rujna 2022.)
Povećanjem kamatnih stopa pridonosimo smanjenju inflacije.
U srpnju 2022. Upravno vijeće ESB‑a povećalo je kamatne stope prvi put u 11 godina. Slijedilo je povećanje kamatnih stopa u rujnu, koje je bilo najveće u povijesti ESB-a. Upravno vijeće vjerojatno će nastaviti povećavati kamatne stope u sljedećim mjesecima.
Zašto smo povećali kamatne stope?
ESB je središnja banka za euro i naša je glavna zadaća održati stabilnost cijena. Kada je rast cijena u gospodarstvu prebrz, odnosno kada je inflacija previsoka, veće kamatne stope pridonose vraćanju inflacije na ciljnu razinu od 2 % u srednjoročnom razdoblju.
Visoka inflacija stvara pritisak, mnogi se brinu da će potrajati. Pratimo ta tzv. inflacijska očekivanja i povećali smo kamatne stope kako bismo pokazali da nećemo dopustiti da inflacija ostane viša od 2 %. Time pridonosimo održavanju umjerenih inflacijskih očekivanja.
Kamatne stope trošak su pozajmljivanja novca i zato se katkad kaže da su »cijena novca«. Želite li da vam banka odobri kredit, prvo morate postići dogovor o kamatnoj stopi, koja je obično godišnja stopa. Uzmimo kao primjer da ste pozajmili 10.000 EUR po godišnjoj stopi od 3 %. To znači da ćete banci, osim otplate kredita, platiti 300 EUR godišnje. Kamatna stopa u biti je ono što banka naplaćuje za pozajmljivanje novca.
Kamatne stope primjenjuju se i na štednju: kamate su novac koji banka plaća za štednju, tj. za »pozajmljivanje« novca od vas. Uzmimo kao primjer da ste položili 1.000 EUR na štedni račun po godišnjoj stopi od 2 %. Na kraju godine dobit ćete kamatu u iznosu od 20 EUR.
Što utječe na kretanje kamatnih stopa?
Kretanje kamatnih stopa koje banke nude pojedincima i poduzećima obično je usklađeno s kretanjem stopa koje određuje ESB, ali na njega utječu i drugi čimbenici. U tržišnom gospodarstvu, kakvo je ono u europodručju, na stope utječe i ponuda kredita i potražnja za njima. Drugim riječima, na njih utječe koliko poduzeća i pojedinci žele trošiti i ulagati te koliko je kredita dostupno.
Objašnjenje: Što je novac?Po tome su krediti slični drugim proizvodima i uslugama. Na primjer, ako mnogi žele kupiti kruh, a nema ga dovoljno, cijene će porasti.
Isto vrijedi za kamatne stope: kada poduzeća i pojedinci žele trošiti i ulagati, ali ne mogu jednostavno podignuti dovoljno kredita, kamatne stope rastu zato što je dostupno manje kredita. Drugim riječima, pozajmljivanje poskupljuje. U suprotnom slučaju, kada je u bankama mnogo štednje i u gospodarstvu mnogo novca, koji se obično naziva likvidnošću, stope su uglavnom niske.
Koja je uloga ESB‑a?
ESB je središnja banka za euro. Ne određujemo kamatne stope koje plaćate na kredit ni one koje vam banka plaća na depozit, ali utječemo na njih.
ESB određuje tzv. ključne kamatne stope, koje su instrument monetarne politike. To su stope koje nudimo bankama koje žele od nas pozajmljivati i za elektronički novac koji kod nas drže preko noći.
Kada promijenimo ključne kamatne stope, to se, u većoj ili manjoj mjeri, odrazi na cijelo gospodarstvo, uključujući bankovne kredite, tržišne kredite, hipoteke, kamatne stope na štednju u bankama te na druge investicijske instrumente.
Upravno vijeće ESB‑a obično donosi odluke o tim ključnim kamatnim stopama svakih šest tjedana.
Kako ključne kamatne stope utječu na inflaciju?
Obično ako je inflacija previsoka zato što je potražnja prevelika, a dobara i usluga je premalo, možemo povećati stope kako bi krediti poskupjeli. Time se smiruje gospodarstvo te smanjuju inflacijska očekivanja i sama inflacija.
Ako je inflacija preniska, što je dugo bila, možemo smanjiti stope kako bi krediti postali jeftiniji, čime potičemo ulaganje i potražnju.
Objašnjenje: Zašto su stabilne cijene važne?Od početka invazije Rusije na Ukrajinu suočavamo se sa situacijom u kojoj je inflacija previsoka, a gospodarski rast se usporava. Zbog rata su znatno porasle cijene, i to posebno cijene energije i hrane. Osim toga, mnogim je poduzećima teže doći do materijala, rezervnih dijelova i radnika koji su im potrebni za proizvodnju, što otežava rješavanje problema koje je prouzročila pandemija.
Povećanje kamatnih stopa nije dovoljno da se riješe svi ti problemi. Povećanjem kamatnih stopa ne možemo smanjiti cijenu uvezene energije, napuniti prazne police u supermarketima ni snabdjeti proizvođače automobila poluvodičima.
Višim se stopama održavaju umjerena inflacijska očekivanja.
Višim se stopama održavaju umjerena inflacijska očekivanja. Ako pojedinci i poduzeća misle da će visoka inflacija potrajati, radnici će vjerojatno tražiti veće plaće a poslodavci bi mogli povećati cijene. O tome se često govori kao o spirali rasta plaća i cijena. Kako bismo spriječili takvu spiralu, nastavit ćemo povećavati kamatne stope, zbog čega će krediti poskupjeti, a štednja će biti bolje nagrađena. Pobrinut ćemo se da uvjerimo poduzeća, radnike i ulagače da će se inflacija vratiti na razinu od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Nećemo dopustiti da se inflacijska očekivanja o višoj inflaciji ustale.