Kako funkcionira ESB‑ov program kupnje vrijednosnih papira?

22. siječnja 2016.(posuvremenjeno 28. veljače 2019.)

Zašto nam je potreban program kupnje vrijednosnih papira?

U uobičajenim gospodarskim prilikama ESB određivanjem kratkoročnih ključnih kamatnih stopa upravlja širim financijskim uvjetima i, u konačnici, makroekonomskim kretanjima i inflacijom. No zbog svjetske financijske krize ključne kamatne stope približile su se svojoj efektivnoj donjoj granici, odnosno točci na kojoj bi njihovo daljnje snižavanje imalo slab ili nikakav učinak. ESB je stoga počeo upotrebljavati nestandardne mjere kako bi odgovorio na rizike koji su povezani s predugim razdobljem niske inflacije i ponovno doveo stope inflacije na razine ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju, kako Upravno vijeće definira stabilnost cijena. Jedna je od nestandardnih mjera koje ESB upotrebljava za postizanje tog cilja kupnja vrijednosnih papira. Neto kupnje u sklopu tog programa završene su u prosincu 2018., ali program se i dalje provodi jer se glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu tog programa reinvestiraju u potpunosti.

Kako funkcionira program kupnje vrijednosnih papira?

U sklopu proširenog programa kupnje vrijednosnih papira ESB je kupovao različite vrijednosne papire, među ostalim državne obveznice, vrijednosne papire koje izdaju europske nadnacionalne institucije, korporativne obveznice, vrijednosne papire osigurane imovinom i pokrivene obveznice, u mjesečnom iznosu između 15 milijardi EUR i 80 milijardi EUR. Takve kupnje trima glavnim kanalima utječu na šire financijske uvjete i, u konačnici, na gospodarski rast i inflaciju.

Izravan prijenos učinaka

Kada ESB kupi vrijednosne papire privatnog sektora, kao što su vrijednosni papiri osigurani imovinom i pokrivene obveznice, koji su povezani s kreditima koje banke odobravaju kućanstvima i poduzećima u realnom gospodarstvu, povećana potražnja za tim vrijednosnim papirima povećava njihovu cijenu. To banke potiče na odobravanje više kredita, koje zatim mogu upotrijebiti za stvaranje i prodaju više vrijednosnih papira osiguranih imovnom ili pokrivenih obveznica. Zbog veće ponude kredita kamatne stope banaka na kredite poduzećima i kućanstvima obično se snižavaju i na taj način poboljšavaju opće uvjete financiranja.

Uravnoteženje portfelja

ESB kupuje vrijednosne papire privatnog i javnog sektora od ulagača kao što su mirovinski fondovi, banke i kućanstva. Ti ulagači mogu se odlučiti uzeti sredstva koja prime u zamjenu za vrijednosne papire koje su prodali ESB‑u i uložiti ih u druge vrijednosne papire. Povećanjem opće potražnje za vrijednosnim papirima, taj mehanizam uravnoteženja portfelja uzrokuje rast cijena i smanjenje prinosa, čak i za vrijednosne papire na koje program kupnje vrijednosnih papira nije usmjeren. Zbog toga se smanjuju troškovi (efektivna tržišna kamatna stopa) za poduzeća koja se žele financirati na tržištima kapitala. Istodobno smanjenje prinosa na vrijednosne papire potiče banke da odobravaju kredite poduzećima ili kućanstvima. Veća ponuda bankovnih kredita realnom gospodarstvu obično uzrokuje smanjenje troškova zaduživanja za kućanstva i poduzeća. S druge strane, ako ulagači iskoriste dodatna sredstva za kupnju vrijednosnih papira s višim prinosom izvan europodručja, to bi također moglo prouzrokovati pad tečaja eura, zbog čega obično nastaju pritisci na rast inflacije.

Kanalima izravnog prijenosa učinaka i uravnoteženja portfelja poboljšavaju se širi financijski uvjeti za poduzeća i kućanstva u europodručju. Kupnjom vrijednosnih papira snižavaju se troškovi financiranja, što može potaknuti ulaganja i potrošnju. Dinamičnija potražnja poduzeća i potrošača u konačnici će pridonijeti vraćanju inflacije na razine ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Signaliziranje

Konačno, kupnje vrijednosnih papira signaliziraju tržištu da će središnja banka održavati kamatne stope niskim tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Signaliziranje smanjuje volatilnost i neizvjesnost na tržištu u pogledu budućih kretanja kamatnih stopa. Ono je važno jer se različite odluke o ulaganjima temelje na takvim signalima. Kamatne stope na dugoročne kredite, na primjer, ostat će na nižoj razini jer banke predviđaju dulje razdoblje niskih kamatnih stopa.

ESB‑ov program kupnje vrijednosnih papira potvrđuje njegovu predanost ispunjavanju svoje zadaće upotrebom tih kanala radi aktivnog odgovora na rizike koji su povezani s predugim razdobljem niske inflacije. Tako će se ulagači uvjeriti da će inflacija biti na razinama ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju, što je preduvjet za održiv rast u uvjetima stabilnosti cijena.

Posuvremenjenje: Objašnjenje je posuvremenjeno 1. travnja 2016., 1. travnja 2017. i 9. ožujka 2018. zbog odluka Upravnog vijeća o promjeni obujma mjesečnih kupnji u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira te ponovno 28. veljače 2019. zbog završetka neto kupnji i početka faze reinvestiranja.