Što je AnaCredit?

11. studenoga 2015. (posuvremenjeno 10. srpnja 2019.)

AnaCredit je baza podataka s podrobnim informacijama o pojedinačnim bankovnim kreditima u europodručju. Naziv se odnosi na »analitičke skupove podataka o kreditima« (engl. analytical credit datasets). ESB je taj projekt pokrenuo 2011. zajedno s nacionalnim središnjim bankama europodručja i nekim nacionalnim središnjim bankama izvan europodručja. Upotrebljavaju se podatci i nacionalni kreditni registri kako bi se stvorila usklađena baza podataka koja podržava nekoliko centralnobankarskih funkcija, na primjer donošenje odluka u monetarnoj politici i makrobonitetni nadzor.

Projekt AnaCredit

Zašto je AnaCredit potreban?

Za dobre odluke o politikama potrebni su dobri podatci. Zbog financijske krize povećala se potreba za boljim i podrobnijim statističkim podatcima, i to iz dva razloga.

  1. U krizi se pokazalo da su različiti gospodarski sektori te pojedinačna trgovačka društva i kućanstva u različitim državama europodručja na gospodarske šokove odgovorili na vrlo različite načine. Za potrebe oblikovanja politike ESB mora biti upoznat s takvim kretanjima, mora ih pratiti i razumjeti.
  2. ESB, nacionalne središnje banke i nadležna tijela europodručja preuzeli su nove zadaće u području makrobonitetnog nadzora. Za nove zadaće potrebni su novi instrumenti i znanje. Početna svrha baze podataka AnaCredit jest pružanje potrebnih dodatnih informacija za zadaće monetarne politike i financijske stabilnosti. Poslije se mogu razmotriti i druge primjene za potrebe nadzora banaka.

AnaCredit je utemeljen na usklađenim konceptima i definicijama te potpuno pokriva (barem) sve države članice europodručja, čime se osigurava veća usporedivost. Stoga je riječ o znatnom poboljšanju statističkih podataka na kojim se zasniva rad Eurosustava.

Koju korist imam od te baze podataka?

Za donošenje dobrih odluka ključan je jasan pregled situacije. Stoga su središnjim bankama potrebni dobri statistički podatci. Potpunom analizom statističkih podataka iz baze podataka AnaCredit dobivaju se jasnije i podrobnije informacije za donošenje odluka o monetarnoj politici te očuvanje pouzdanog i transparentnog financijskog sustava. To će biti od velike koristi svima: tvorcima politika i nadzornim tijelima, ali i bankama i građanima.

Po čemu je AnaCredit drukčiji?

AnaCredit sadržava vrlo podrobne podatke za sve države članice europodručja. Ti su podatci u potpunosti usporedivi jer su utemeljeni na usklađenim konceptima i definicijama. AnaCredit stoga omogućuje analize i usporedbe koje nisu bile moguće s agregiranim podatcima koji su prije bili dostupni. Te su analize važan dio ključnih centralnobankarskih funkcija, kao što su priprema i provedba monetarne politike te makrobonitetni nadzor.

AnaCredit, na primjer, sadržava podrobne podatke o dostupnosti kredita poduzećima, uključujući mala i srednja poduzeća, za koja smo prije imali samo djelomične informacije na osnovu određenih anketa. Vidljive su razlike u uvjetima ponude i potražnje za različite gospodarske sektore ili kategorije poduzeća, na primjer između malih i velikih te proizvodnih i uslužnih poduzeća, koje se nisu vidjele u agregiranim podatcima. Pouzdane informacije o pristupu malih i srednjih poduzeća bankovnim kreditima vrlo su važne za odlučivanje o monetarnoj politici jer su mala i srednja poduzeća okosnica europskog gospodarstva i zapošljavaju najveći broj ljudi, a uvjeti njihova financiranja ovise gotovo isključivo o bankama. Granularni podatci u bazi podataka AnaCredit upotrebljavaju se i za procjenu kretanja duga trgovačkih društava te njegove održivosti, što je vrlo važno u procjenjivanju rizika povezanih s određenim vrstama izloženosti banaka.

Stručnjacima su potrebne podrobne informacije i za procjenjivanje novih rizika za financijsku stabilnost. Ako, na primjer, bankovni sustav u državi članici nije dobro diversificiran i prekomjerno je izložen određenim regijama ili sektorima, AnaCredit će to pokazati i omogućiti točniju analizu (sektorskih ili regionalnih) kreditnih rizika te njihova mogućeg gomilanja u sistemske rizike u financijskom sektoru.

Usklađeno izvješćivanje u bazi podataka AnaCredit omogućuje i procjenu ukupne kreditne izloženosti nekog poduzeća prema svim bankama europodručja, uključujući prekogranične izloženosti. Takve procjene prije nisu bile moguće jer informacije nisu bile potpune ili nisu bile u potpunosti usporedive. Bankovna nadzorna tijela sada mogu utvrditi kada određeno poduzeće pokazuje znakove odgađanja plaćanja jednoj ili više banaka, ocijeniti kreditnu sposobnost tog poduzeća i procijeniti mogući rizik za izložene banke.

Zašto ESB treba toliko podataka?

Za bazu podataka AnaCredit traže se i prikupljaju samo nužni podatci. Sada se traže samo podatci o kreditima trgovačkim društvima (i drugim pravnim osobama) većima od 25.000 EUR. Uporaba relativno niskog praga od osobite je važnosti za popunjavanje velikih praznina u podatcima za analizu financiranja malih i srednjih poduzeća u cijelom europodručju.

Hoće li moj susjed vidjeti koliko novca dugujem banci?

Općenito govoreći, ESB-u ne treba identitet dužnika za kredite kućanstvima i ne želi ga znati. Ako Upravno vijeće ESB-a u budućnosti bude razmatralo uključivanje u AnaCredit podataka o kreditima kućanstvima, na primjer o stambenim kreditima, podatci koji se na njih odnose anonimizirat će se. Iz opreza i radi primjerenosti zakonskog teksta kada je riječ o zaštiti podataka, ESB se savjetovao s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka, čije su preporuke u potpunosti uzete u obzir.

Što ako neki haker provali u vaše sustave?

Središnje banke imaju veliko iskustvo u zaštiti povjerljivosti podataka. To je dio njihova svakodnevnog posla. Eurosustav već upravlja mnogim vrlo osjetljivim informacijama i ima uspostavljene odgovarajuće sustave. Kreditni registri trenutno se upotrebljavaju u nekoliko europskih država te u nekim slučajevima sadržavaju mnogo veću količinu osjetljivih informacija od one predviđene za bazu podataka AnaCredit. Poduzimaju se, i poduzimat će se, sve potrebne mjere kako bi se osobni podatci zaštitili u skladu s okvirom EU-a za zaštitu osobnih podataka, koji je usklađen u Direktivi 95/46/EZ i utvrđen u Uredbi (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća.

Koliko AnaCredit košta banke? Ne preopterećujete li njime malene banke?

S obzirom na potrebnu razinu podrobnosti, ESB je svjestan tereta za izvještajne jedinice, posebno u državama u kojima je dostavljanje granularnih podataka novost. ESB je stoga u 2014. proveo sveobuhvatnu analizu »koristi i troškova« kako bi teret izvješćivanja sveo na najmanju mjeru. Zahvaljujući tom postupku uredba o bazi podataka AnaCredit sadržava isključivo one zahtjeve za koje je potvrđeno da su dovoljno važni za odluke o politici ili dovoljno operativno korisni da opravdavaju početne i redovite troškove povezane s traženim podatcima. Postupak analize »koristi i troškova« davno je uspostavljen standard za sve nove statističke zahtjeve ESB-a. Gledano u cjelini, sigurno je da je prikupljanje tih podataka vrijedno truda, s obzirom na to da i središnje i poslovne banke trebaju podrobne i pravodobne informacije o kreditnim izloženostima u vlastite svrhe.

Nadalje, učinjeno je sve kako bi se taj teret u najvećoj mjeri ograničio, posebno za manje institucije. Kako bi se osigurala razmjernost, nadležne nacionalne središnje banke mogu manjim institucijama dopustiti odstupanje. U nekim bi državama to moglo značiti da će nekoliko stotina banka biti potpuno oslobođeno obveze izvješćivanja.

Nije li više od 100 pitanja po kreditu u obrascu previše?

Prije svega treba nešto reći o tim pitanjima. Pogledajte kakvi se podatci traže za pojedinačne kredite i vidjet ćete da je riječ o 94 »atributa« podataka i sedam jedinstvenih identifikacijskih oznaka koji se više puta pojavljuju u različitim predlošcima za dostavljanje podataka. Određene se osjetljive informacije o poduzećima (na primjer naziv, adresa i pravni oblik) traže kako bi se omogućilo objedinjavanje ukupnog iznosa duga trgovačkog društva, koji je možda raspoređen po cijeloj Europi i po mnogim bankama. Podatci stoga moraju biti granularni, precizni i podrobni.

Kako osiguravate da troškovi banaka povezani s bazom podataka AnaCredit ne budu preveliki?

Na samom počeku projekta ESB je pomno procijenio utjecaj baze podataka AnaCredit radi ograničenja povezanih troškova. ESB je tijekom 2014., u skladu s obvezom provođenja postupka analize »koristi i troškova« prije novog prikupljanja statističkih podataka, proveo takav postupak, u kojem su očekivane koristi novih informacija za korisnike procijenjene u odnosu na s njima povezane troškove, uključujući procijenjene troškove za izvještajne jedinice, odnosno banke. Predstavnici bankarskog sektora izravno su sudjelovali u tom postupku, uglavnom preko nadležnih nacionalnih središnjih banaka. Tim se pouzdanim postupkom osigurava utvrđivanje izvještajnih zahtjeva koji su troškovno najučinkovitiji. ESB je 4. prosinca 2015. pokrenuo neslužbeno javno savjetovanje o Nacrtu uredbe ESB-a o prikupljanju granularnih podataka o kreditima i kreditnom riziku, čime je široj javnosti pružena prilika da komentira izvještajne zahtjeve. Po završetku savjetovanja ESB je analizirao i razmotrio sve primljene komentare. Ako Upravno vijeće ESB-a u budućnosti bude razmatralo povećanje opsega baze podataka AnaCredit, razmotrit će i odgovarajuće postupke za uključivanje različitih dionika, uključujući mogućnost javnog savjetovanja o zahtjevima za podatke koji se prikupljaju posebno u svrhe nadzora banaka.

Objašnjenje je posuvremenjeno 10. srpnja 2019. jer je AnaCredit uspostavljen u europodručju.