Menu

Što su okviri za dodatna kreditna potraživanja?

15. svibnja 2020.

Što su okviri za dodatna kreditna potraživanja?

Kada Eurosustav bankama pozajmljuje novac, on od njih zahtijeva odgovarajući kolateral. ESB svakodnevno objavljuje popis s više tisuća vrsta utrživih vrijednosnih papira, kao što su državne obveznice, koje sve nacionalne središnje banke prihvaćaju kao kolateral. Eurosustav kao kolateral prihvaća i neutrživu imovinu, prije svega u obliku takozvanih kreditnih potraživanja. Riječ je, među ostalim, o potraživanjima banaka po kreditima odobrenima trgovačkim društvima ili javnom sektoru. Eurosustav prihvaća vrlo širok spektar kolaterala kako bi banke iz različitih država i s različitim poslovnim modelima u pravilu imale dovoljno kolaterala za pristup likvidnosti Eurosustava.

Kako bi banke imale potpun pristup likvidnosti koju osiguravaju središnje banke, čak i u nepovoljnim okolnostima, Eurosustav je nacionalnim središnjim bankama omogućio da privremeno prihvaćaju dodatne vrste kolaterala. Tako će se moći prilagoditi posebnim uvjetima u svojim državama, kao što su različite vrste raspoloživog kolaterala ili posebne pravne i operativne okolnosti.

Dodatna kreditna potraživanja jedna su od više vrsta imovine koje se privremeno prihvaćaju kao kolateral. Riječ je o kreditnim potraživanjima koja ne ispunjavaju sve kriterije prihvatljivosti primjenjive u skladu s općim okvirom za kolateral Eurosustava, kojim su obuhvaćeni krediti javnom sektoru, trgovačkim društvima te malim i srednjim poduzećima. Osim toga, dodatna kreditna potraživanja mogu biti krediti kućanstvima te skupovi sličnih kredita, koji se, među ostalim, sastoje od kredita trgovačkim društvima i kredita malim i srednjim poduzećima te od potrošačkih ili hipotekarnih kredita. Dodatna kreditna potraživanja mogu biti niže kreditne kvalitete od općeprihvaćenih kreditnih potraživanja ili mogu biti nominirana u valutama koje nisu euro. Kako bi neutralizirale povećane rizike koji iz toga proizlaze, nacionalne središnje banke primjenjuju veće korektivne faktore. To znači da dodatnom kreditnom potraživanju dodjeljuju vrijednost manju od njegove nominalne vrijednosti kako bi se zaštitile od mogućih promjena vrijednosti kolaterala. Najviši iznos koji banka može pozajmiti u kreditnim operacijama Eurosustava temelji se na ukupnoj vrijednosti kolaterala nakon primjene korektivnih faktora.

Pravila o upotrebi dodatnih kreditnih potraživanja u određenoj se mjeri razlikuju od države do države, a nazivaju se okvirima za dodatna kreditna potraživanja. Nacionalne središnje banke mogu uspostaviti okvire prilagođene njihovim državama, no mora ih odobriti Upravno vijeće na osnovu zajedničkog minimalnog okvira za kontrolu rizika. Mogućnost provedbe okvira za dodatna kreditna potraživanja uvedena je u prosincu 2011. u sklopu mjera za pojačano poticanje kreditne aktivnosti koje su donesene kako bi se bankama olakšalo odobravanje kredita tijekom financijske krize. Ona će se moći iskoristiti do kraja treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO III) u ožujku 2024.

Kako su okviri za dodatna kreditna potraživanja prošireni u sklopu odgovora na pandemiju COVID‑19?

Upravno vijeće ESB‑a odlučilo je 7. travnja 2020. privremeno dopustiti proširenje okvira za dodatna kreditna potraživanja te pritom omogućiti nacionalnim središnjim bankama da u njih uključe kredite trgovačkim društvima, malim i srednjim poduzećima, samozaposlenim osobama i kućanstvima osigurane jamstvima subjekata iz javnog sektora koja su povezana s pandemijom COVID‑19. Kada ti krediti ne bi bili osigurani takvim jamstvima, na njih bi se zbog povezanog rizika primjenjivali veći korektivni faktori ili oni uopće ne bi bili prihvatljivi u sklopu okvira za dodatna kreditna potraživanja. Upravno vijeće istodobno je odlučilo smanjiti korektivne faktore, što znači da je dopustilo privremeno povećanje rezidualnog rizika, odnosno rizika da banka neće moći ispunjavati svoje obveze, a likvidacijska vrijednost kolaterala neće moći pokriti izloženost. Osim toga, Upravno vijeće odlučilo je privremeno smanjiti učestalost dostavljanja podataka na razini pojedinačnih kredita kako bi se u određenoj mjeri smanjilo moguće opterećenje banaka te proširio popis izvora kojima je dopušteno vrednovanje dodatnih kreditnih potraživanja u pogledu kreditne kvalitete.

Zašto su te promjene uvedene sada?

Mnoge države europodručja uspostavile su posebne sustave državnog jamstva ili jamstva subjekata iz javnog sektora kako bi odgovorile na pandemiju COVID‑19 i time poduprle svoja gospodarstva. Nacionalne središnje banke u određenoj mjeri sada mogu prihvaćati te sustave jamstva, koji često nisu u skladu s općim zahtjevima Eurosustava za prihvatljivost jamstava. Na primjer, neka su nova jamstva djelomična.

Koje su nacionalne središnje banke europodručja uspostavile okvire za dodatna kreditna potraživanja?

Do sada je deset nacionalnih središnjih banaka uvelo okvire za dodatna kreditna potraživanja: Nationale Bank van België / Banque Nationale de Belgique, Banc Ceannais na hÉireann / Central Bank of Ireland, Bank of Greece, Banco de España, Banque de France, Banca d'Italia, Central Bank of Cyprus, Oesterreichische Nationalbank, Banco de Portugal i Banka Slovenije. Očekuje se da će tako postupiti više nacionalnih središnjih banaka. Zahvaljujući proširenju okvira banke se lakše mogu služiti kreditnim operacijama Eurosustava, među ostalim onima iz serije TLTRO III, i upotrijebiti kao kolateral dodatne kredite, u prvom redu kredite osigurane sustavima jamstva koji su povezani s krizom uzrokovanom pandemijom COVID‑19.

Kako bi proširenje okvira za dodatna kreditna potraživanja trebalo pomoći realnom gospodarstvu?

Okviri za dodatna kreditna potraživanja godinama djeluju kao poticaj da se kao kolateral Eurosustava prihvaćaju krediti manjim poduzećima te samozaposlenim i drugim osobama. Privremenim proširenjem okvira za dodatna kreditna potraživanja sada je omogućeno daljnje ublažavanje određenih zahtjeva koje je potrebno ispuniti za prihvaćanje takvih kredita. Bankama će zahvaljujući tome biti lakše odobravati kredite realnom gospodarstvu, uključujući manje dužnike, tijekom razdoblja ozbiljnih gospodarskih poteškoća s malim ili nepostojećim prihodima, te ih refinancirati pozajmljivanjem od Eurosustava na razdoblje do tri godine s kamatnim stopama koje su trenutačno negativne. Isto tako, to bi malim i srednjim poduzećima te samozaposlenim osobama, posebno onima kojima pogoduju posebni sustavi državnog jamstva, omogućilo da nastave poslovanje te da se i dalje oslanjaju na bankovno financiranje ili prošire njegov opseg u takvim teškim okolnostima.