Mogućnosti pretraživanja
Home Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po

Pet činjenica koje trebate znati o Ugovoru iz Maastrichta

15. veljače 2017. (posuvremenjeno 1. veljače 2020.)

Ugovorom iz Maastrichta postavljeni su temelji današnjoj Europskoj uniji.

Ugovorom iz Maastrichta, čiji je službeni naziv Ugovor o Europskoj uniji, postavljeni su temelji Europskoj uniji kakvu danas poznajemo.

Nastao je kao rezultat višegodišnjih rasprava među državama i potpisan je u nizozemskom gradu Maastrichtu, smještenom blizu granica s Belgijom i Njemačkom. U nastavku pročitajte pet činjenica koje trebate znati o Ugovoru iz Maastrichta.

1.

Njime je osnovana Europska unija.

Veća suradnja

Ugovorom iz Maastrichta znatno je unaprijeđena suradnja među europskim državama na više novih područja:

Europsko državljanstvo

Ugovorom je uvedeno europsko državljanstvo, čime je građanima omogućen slobodan boravak u državama članicama i slobodno kretanje među njima.

Zajednička vanjska i sigurnosna politika

Ugovorom je utemeljena zajednička vanjska i sigurnosna politika kako bi se »zaštitile zajedničke vrijednosti, temeljni interesi i neovisnost Unije«.

Pravosuđe i unutarnji poslovi

Ugovorom je uspostavljena bliska suradnja na području pravosuđa i unutarnjih poslova kako bi europski građani bili sigurni i zaštićeni.

2.

Potpisalo ga je 12 država.

Ugovor su 7. veljače 1992. potpisali predstavnici 12 država.

Belgija, Danska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina

Parlamenti tih država zatim su ratificirali Ugovor, čemu je u dijelu država prethodio referendum. Ugovor iz Maastrichta stupio je na snagu 1. studenoga 1993. Time je službeno osnovana Europska unija.

Od tada je još 16 država pristupilo EU‑u* i prihvatilo odredbe Ugovora iz Maastrichta ili ugovora koji su slijedili nakon njega.

*Danas, nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine, EU se sastoji od 27 država članica.

3.

Njime su postavljeni temelji za uvođenje eura.

Jedinstvena valuta za Europljane

Ugovorom iz Maastrichta omogućeno je uvođenje jedinstvene europske valute, eura. Ugovorom je osnovana i Europska središnja banka (ESB) te Europski sustav središnjih banaka, a u njemu su opisani i njihovi ciljevi. Glavni je cilj ESB‑a održati stabilnost cijena, odnosno zaštititi vrijednost eura.

Ugovorom je okrunjeno nekoliko desetljeća rasprava o povećanju gospodarske suradnje u Europi. Europski čelnici ponovno su pokrenuli raspravu o jedinstvenoj valuti 1986., a 1989. odlučili su se za prijelaz u tri faze.

U Ugovoru iz Maastrichta službeno su određene sljedeće tri faze:

1. faza (od 1. 7. 1990. do 31. 12. 1993.)

Uvedeno je slobodno kretanje kapitala među državama članicama.

2. faza (od 1. 1. 1994. do 31. 12. 1998.)

Suradnja među nacionalnim središnjim bankama unaprijeđena je, a ekonomske politike država članica u većoj su mjeri usklađene.

3. faza (od 1. 1. 1999. do danas)

Postupno se uvodi euro i provodi se jedinstvena monetarna politika, za što je zadužen ESB.

4.

Njime su određeni kriteriji koje države moraju ispuniti prije uvođenja eura.

Ugovorom iz Maastrichta određena su i pravila o funkcioniranju eura u praksi, uključujući pojedinosti o tome što država mora učiniti da bi se pridružila europodručju.

Svrha tih pravila, koja se katkad nazivaju kriterijima iz Maastrichta ili konvergencijskim kriterijima, jest održavanje stabilnosti cijena u europodručju čak i kada nove države prihvate valutu.

U skladu s pravilima, države koje se priključuju europodručju moraju biti stabilne na sljedećim područjima:

Inflacija

Prosječna stopa inflacije države tijekom jedne promatrane godine ne smije za više od 1,5 postotnih bodova prijeći stopu inflacije u trima državama članicama s najstabilnijim cijenama.

Razina državnog duga

Godišnji fiskalni manjak države ne smije biti veći od 3 % bruto domaćeg proizvoda (BDP), a opći državni dug ne smije biti veći od 60 % BDP‑a.

Kamatne stope

Dugoročna kamatna stopa države tijekom jedne promatrane godine ne smije za više od 2 postotna boda prijeći stopu u trima državama članicama s najstabilnijim cijenama.

Tečaj

Država mora održavati stabilnost tečaja, što znači da on treba biti u rasponu fluktuacije predviđenom europskim tečajnim mehanizmom (ERM II) tijekom barem dviju posljednjih godina.

5.

Bio je to iznimno važan korak za europsku integraciju.

Europa je postala povezanija

Otkako je potpisan Ugovor iz Maastrichta, europske su države postale povezanije, dok su neka područja politike, na primjer ekonomska i fiskalna politika, i dalje u nacionalnoj nadležnosti. Europski čelnici odlučili su poduzeti i dodatne korake radi promicanja daljnje integracije među europskim državama:

Pakt o stabilnosti i rastu

Pakt o stabilnosti i rastu sklopljen je 1997. kako bi se zajamčilo da države provode pouzdanu proračunsku politiku.

Europski stabilizacijski mehanizam

Europski stabilizacijski mehanizam ustanovljen je s ciljem pružanja financijske pomoći državama europodručja koje se nalaze u ozbiljnim financijskim poteškoćama ili im takve poteškoće prijete.

Bankovna unija

Jedinstveni nadzorni mehanizam i Jedinstveni sanacijski odbor osnovani su nakon financijske krize kako bi se europski bankovni sustav dodatno osigurao i kako bi se povećala financijska integracija i stabilnost.

Danas više od 440 milijuna građana iz 27 država članica uživa u pogodnostima europske suradnje.

U godinama nakon što je dogovoren plan za njegovo uvođenje euro je postao druga svjetska valuta kojom se najčešće trguje i prisutan je u svakodnevnom životu 340 milijuna građana u 19 država.