Suradnja središnjih banaka

Suradnja među središnjim bankama seže daleko u povijest. Počela je stvaranjem međunarodne mreže velikih središnjih banaka u prvoj polovini 20. stoljeća te utemeljenjem Banke za međunarodne namire (BIS) 1930. godine. Suradnja središnjih banaka obuhvaća razmjenu stručnih znanja, dijeljenje najboljih praksa, kao i doprinos izgradnji kapaciteta.

O suradnji središnjih banaka

Razlozi za suradnju

U srži je suradnje središnjih banaka prijenos stručnih znanja i iskustava. Takvim postupanjem ne samo da jedne drugima pomažu u podizanju razine stručnosti, djelotvornosti, neovisnosti i transparentnosti, nego pridonose i promicanju globalne monetarne i financijske stabilnosti.

Oblici suradnje

Suradnja središnjih banaka pokriva širok spektar djelatnosti. Središnje banke mogu pružati pomoć putem svojih edukacijskih centara, koji nude različite tečajeve stručnog osposobljavanja i druge prilike za učenje, ili pak u obliku konferencija i seminara koje pohađaju predstavnici središnjih banaka. Pomoć se može pružati i izravno institucijama korisnicama, npr. trajnim upućivanjem zaposlenika, potporom u izgradnji institucija i oblikovanju politika, odnosno putem redovitih misija, bilo na tehničkoj bilo na političkoj razini. Središnje banke mogu nastupati jednostrano ili zaključivati sporazume s drugim institucijama (npr. međunarodnim financijskim institucijama, institucijama EU-a ili vlastitim vladama) radi usklađenja aktivnosti te povremenog dobivanja vanjskog financiranja.

ESB pruža ad hoc bilateralnu pomoć središnjim bankama u cijelom svijetu. Takva se pomoć može odnositi na tradicionalna područja politike središnje banke ili na potporu i tehničke funkcije. Mogući oblici su posjeti ESB-u ili posjeti ESB-ovih službenika inozemstvu.

ESB također osigurava edukaciju za zaposlenike drugih središnjih banaka.

Dodatne informacije dostupne su u članku The Eurosystem as a provider of technical assistance to EU Neighbouring Regions u Mjesečnom biltenu iz srpnja 2008. E-adresa za kontakt sa zaposlenicima ESB-a koji se bave tim pitanjima je centralbankcooperation@ecb.europa.eu.

Programi koje koordinira ESB

Nacionalne središnje banke država članica EU-a već niz godina sudjeluju u opsežnim višegodišnjim programima suradnje središnjih banaka koje financira Europska komisija. Ovaj oblik pomoći naziva se twinning i pokazao se uspješnim zato što se na taj način uspostavljaju snažne veze među institucijama koje obavljaju slične ili čak istovjetne zadaće. Sporazum o twinningu mogu sklopiti javne institucije države članice EU-a – poput nacionalne središnje banke – koje se s najviše trima institucijama drugih država članica povežu u konzorcij.

Osim toga, ESB je nakon 2003. potpisao sporazume s Europskom komisijom koji su usporedivi s twinning‑projektima i kojima je, kao i twinning‑projektima, cilj ostvarenje konkretnih rezultata. Te sporazume provodi ESB u partnerskoj suradnji s nacionalnim središnjim bankama Eurosustava i Europskog sustava središnjih banaka. Prednost takvih sporazuma je to što ESB s Europskom komisijom može sklopiti jedinstven financijski sporazum u ime više nacionalnih središnjih banaka. To je jedan od primjera opredjeljenja Eurosustava za uspješno i učinkovito obavljanje zadaća, uz promicanje suradnje i timskog rada.

ESB je 2013. obilježio desetu godišnjicu programa tehničke suradnje koje koordinira održavanjem konferencije pod nazivom »Međunarodna suradnja središnjih banaka prije, tijekom i poslije krize«. Ta je konferencija okupila mnoge predstavnike na visokoj razini, koji su potvrdili vrijednost suradnje središnjih banaka. Više informacija možete pronaći u priopćenju ESB-a za javnost i programu konferencije.

Više informacija o programima suradnje središnjih banaka, koje financira EU i koordinira ESB, kao i o programima bez vanjskog financiranja, možete pronaći pod tabulatorima »Dovršeni programi« ili »Tekući programi« gore na stranici.

Dovršeni programi

Suradnja sa srbijanskom središnjom bankom (2011. – 2013.)

U razdoblju od 1. veljače 2011. do 31. prosinca 2013. ESB i 21 nacionalna središnja banka pružali su potporu srbijanskoj središnjoj banci u nastojanjima da u okviru priprema za pristupanje Republike Srbije EU-u provede standarde središnjeg bankarstva EU-a. Taj program, koji je trajao 35 mjeseci, proizišao je iz programa ocjene potreba provedenog 2008. – 2009. Njime je bilo obuhvaćeno 13 područja središnjeg bankarstva, od kojih su neka bila obuhvaćena i programom ocjene potreba: i) nadzor financijskog sektora; ii) usklađenje zakonodavstva; iii) liberalizacija kapitalnih kretanja; iv) upravljanje deviznim pričuvama; v) monetarne i tečajne operacije; vi) zaštita potrošača na području financijskih usluga; vii) potpora pristupanju EU-u; viii) ekonomska analiza i istraživanja; ix) statistika; x) platni sustavi; xi) financijska stabilnost; xii) informacijska tehnologija i xiii) računovodstvo i financijsko izvještavanje.

U programu su sudjelovale sljedeće nacionalne središnje banke EU-a: Nationale Bank van België / Banque Nationale de Belgique, Българска народна банка (Bugarska narodna banka), Česká národní banka, Deutsche Bundesbank, Eesti Pank, Banc Ceannais na hÉireann / Central Bank of Ireland, Bank of Greece, Banco de España, Banque de France, Central Bank of Cyprus, Banque centrale du Luxembourg, Magyar Nemzeti Bank, De Nederlandsche Bank, Oesterreichische Nationalbank, Narodowy Bank Polski, Banco de Portugal, Banca Naţională a României, Banka Slovenije, Národná banka Slovenska, Suomen Pankki – Finlands Bank i Bank of England.

Suradnja s makedonskom središnjom bankom (2012. – 2013.)

Od 15. listopada 2012. do 14. srpnja 2013. ESB i deset nacionalnih središnjih banaka s područja EU-a pružali su potporu makedonskoj središnjoj banci utvrđivanjem točno određenih tema u kojima ta banka mora napredovati kako bi dosegnula razinu koja odgovara razini središnjih banaka država članica EU-a, i to na deset područja središnjeg bankarstva (računovodstvo, novčanice, ekonomska analiza i istraživanja, ljudski potencijali, informacijska tehnologija, unutarnja revizija, pravna služba, monetarna i tečajna politika, platni sustavi i statistika). Tu bi razinu trebalo postići prije nego što bivša jugoslavenska Republika Makedonija postane državom članicom EU-a, a njezina središnja banka uđe u Europski sustav središnjih banaka (ESSB).

U programu su sudjelovale sljedeće nacionalne središnje banke: Deutsche Bundesbank, Eesti Pank, Central Bank of Ireland / Banc Ceannais na hÉireann, Banco de España, Banca d’Italia, Bank Ċentrali ta’ Malta / Central Bank of Malta, De Nederlandsche Bank, Oesterreichische Nationalbank, Banka Slovenije i Národná banka Slovenska. Stručnjake za potporu programu osigurala je i Българска народна банка (Bugarska narodna banka).

Suradnja s bosanskohercegovačkom središnjom bankom (2010. – 2011.)

Od 1. travnja 2010. do 30. rujna 2011. ESB i sedam nacionalnih središnjih banaka pružali su potporu bosanskohercegovačkoj središnjoj banci u nastojanjima da provede standarde središnjeg bankarstva EU-a u okviru priprema za pristupanje Bosne i Hercegovine EU-u. Svoj su doprinos dali i stručnjaci iz bugarske i rumunjske središnje banke. Program, koji je trajao 18 mjeseci, proizišao je iz programa ocjene potreba provedenog 2007. godine, a obuhvatio je šest područja središnjeg bankarstva, pri čemu se u vezi s prva tri područja slijede preporuke programa iz 2007. godine koji se spominje u nastavku: i) statistika; ii) ekonomska analiza i istraživanja; iii) financijska stabilnost; iv) usklađenje zakonodavstva s EU-om; v) koordinacija integracije s EU-om i vi) unaprjeđenje informatičkih usluga u bosanskohercegovačkoj središnjoj banci.

U programu su sudjelovale sljedeće nacionalne središnje banke: Deutsche Bundesbank, Bank of Greece, Banco de España, Banca d’Italia, De Nederlandsche Bank, Oesterreichische Nationalbank i Banka Slovenije.

Suradnja s državama kandidatkinjama i mogućim kandidatkinjama za članstvo u EU-u (2010. – 2012.)

Od 19. siječnja 2010. do 18. siječnja 2012. ESB je, zajedno s 14 nacionalnih središnjih banaka europodručja, ponudio program pomoći državama kandidatkinjama i mogućim kandidatkinjama za članstvo u EU-u. Cilj je bio osnažiti makrobonitetni i mikrobonitetni nadzor na Zapadnom Balkanu i u Turskoj. Eurosustav je program proveo u bliskoj suradnji s međunarodnom financijskom zajednicom, iskoristivši stručnost tijela i institucija iz Basela, Bruxellesa, Londona i Washingtona koja su već posvećena istom cilju revidiranja i jačanja nadzornog okvira, te u skladu s preporukom G20. Program je u prvoj godini obuhvatio više od 20 edukativnih događaja i tri radionice o politikama na visokoj razini, uz sudjelovanje otprilike 36 institucija. Tijekom druge godine pružena je bilateralna potpora za osam institucija korisnica kao pomoć pri razvoju stanovitih nadzornih kapaciteta, a slijedile su simulacijske vježbe pripravnosti i upravljanja krizom.

U programu su sudjelovale sljedeće nacionalne središnje banke: Nationale Bank van België / Banque Nationale de Belgique, Bank of Greece, Banco de España, Banque de France, Banca d’Italia, Central Bank of Cyprus, Banque centrale du Luxembourg, Bank Ċentrali ta’ Malta / Central Bank of Malta, De Nederlandsche Bank, Oesterreichische Nationalbank, Banco de Portugal, Banka Slovenije, Národná banka Slovenska, Suomen Pankki – Finlands Bank.

Države kandidatkinje i moguće kandidatkinje za članstvo u EU-u bile su Hrvatska, bivša jugoslavenska Republika Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Turska, Srbija i Kosovo u skladu s rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244.

Suradnja s egipatskom središnjom bankom (2009. – 2012.)

Od 1. siječnja 2009. do 31. ožujka 2012. ESB i sedam nacionalnih središnjih banaka iz EU-a pomagali su egipatskoj središnjoj banci da ojača nadzor banaka u Egiptu postupnim ažuriranjem pravila, propisa, okvira izvještavanja i nadzornih praksa te banke i da ih uskladi s regulatornim okvirom Basel II, u skladu sa strategijom koju je egipatska središnja banka osmislila i predstavila poslovnim bankama u Kairu 14. listopada 2009. U postupku reforme obavljeno je savjetovanje s bankarskim sektorom o kvalitativnim pitanjima i provedene su studije kvantitativnog učinka.

U programu su sudjelovale sljedeće nacionalne središnje banke: Българска народна банка (Bugarska narodna banka), Česká národní banka, Deutsche Bundesbank, Bank of Greece, Banque de France, Banca d’Italia i Banca Naţională a României.

Suradnja sa srbijanskom središnjom bankom (2008. – 2009.)

Od 1. rujna 2008. do 31. svibnja 2009. ESB i 17 nacionalnih središnjih banaka iz EU-a pružali su potporu srbijanskoj središnjoj banci utvrđivanjem točno određenih pitanja u kojima ta banka mora napredovati kako bi dosegnula razinu koja odgovara razini središnjih banaka država članica EU-a, i to na šest područja središnjeg bankarstva (nadzor banaka, usklađenje zakonodavstva u nadležnosti srbijanske središnje banke s pravnom stečevinom EU-a, liberalizacija kretanja kapitala, vođenje monetarne politike i tečajni režim, monetarna i financijska statistika te statistika platne bilance i zaštita potrošača na području financijskih usluga). Tu bi razinu trebalo postići prije nego što Srbija postane državom članicom EU-a, a njezina središnja banka uđe u Europski sustav središnjih banaka (ESSB). ESB i partnerske nacionalne središnje banke utvrdili su 69 preporuka, koje je srbijanska središnja banka počela provoditi.

U programu su sudjelovale sljedeće nacionalne središnje banke: Nationale Bank van België / Banque Nationale de Belgique, Българска народна банка (Bugarska narodna banka), Česká narodní banka, Danmarks Nationalbank, Deutsche Bundesbank, Eesti Pank, Bank of Greece, Banque de France, Banca d’Italia, Central Bank of Cyprus, Latvijas Banka, Magyar Nemzeti Bank, De Nederlandsche Bank, Oesterreichische Nationalbank, Narodowy Bank Polski, Banka Naţională a României i Bank of England.

Suradnja s ruskom središnjom bankom (2008. – 2011.)

Od 1. travnja 2008. do 31. ožujka 2011. ESB i osam nacionalnih središnjih banaka Eurosustava pružali su potporu ruskoj središnjoj banci na područjima nadzora banaka i unutarnje revizije. Opći cilj programske komponente nadzora banaka bio je pomoći ruskoj središnjoj banci da održi stabilnost ruskog bankarskog sustava. Svrha je bila modernizirati pravila, politike i prakse na području nadzora banaka kako bi bili u skladu s međunarodno prihvaćenim načelima koje je utemeljio Bazelski odbor za nadzor banaka, poznatim pod nazivom regulatorni okvir Basel II, oslanjajući se na iskustvo provedbe Basela II u Europskoj uniji. Cilj programske komponente unutarnje revizije bio je doprinijeti nastojanjima ruske središnje banke da poboljša funkciju unutarnje revizije na temelju rizika putem edukacije od strane stručnjaka Eurosustava te savjetovanja s njima u pogledu najboljih praksa unutarnje revizije na temelju rizika u Eurosustavu općenito, posebno u vezi s unutarnjom revizijom upravljanja deviznim pričuvama te korištenjem informatičkih alata i sustava.

U programu su sudjelovale sljedeće nacionalne središnje banke: Deutsche Bundesbank, Bank of Greece, Banco de España, Banque de France, Banca d’Italia, De Nederlandsche Bank, Oesterreichische Nationalbank i Suomen Pankki – Finlands Bank.

Suradnja s bosanskohercegovačkom središnjom bankom (2007.)

Od 1. ožujka do 31. kolovoza 2007. ESB i osam nacionalnih središnjih banaka iz EU-a pružali su potporu bosanskohercegovačkoj središnjoj banci utvrđivanjem točno određenih pitanja u kojima ta banka mora napredovati kako bi dosegnula razinu koja odgovara razini središnjih banaka država članica EU-a, i to na sedam područja središnjeg bankarstva (koordinacija nadzora banaka, ekonomska analiza i istraživanja, financijska stabilnost, unutarnja revizija, monetarna politika uz provedbu pravila valutnog odbora, platni sustavi i statistika). Tu bi razinu trebalo postići prije nego što Bosna i Hercegovina postane državom članicom EU-a, a njezina središnja banka uđe u Europski sustav središnjih banaka (ESSB). ESB i partnerske nacionalne središnje banke utvrdili su 71 preporuku, koju je bosanskohercegovačka središnja banka počela provoditi.

U programu su sudjelovale sljedeće nacionalne središnje banke: Deutsche Bundesbank, Eesti Pank, Bank of Greece, Banco de España, Banque de France, Banca d’Italia, Oesterreichische Nationalbank i Banka Slovenije.

Suradnja s egipatskom središnjom bankom (2005. – 2007.)

Od 1. prosinca 2005. do 30. studenoga 2007. ESB i četiri nacionalne središnje banke Eurosustava pružali su egipatskoj središnjoj banci pomoć u sveobuhvatnom revidiranju njezinih administrativnih i operativnih postupaka na području nadzora banaka s ciljem približavanja pristupu na temelju rizika. Njihovim je radom obuhvaćeno šest područja: tekući nadzor, inspekcije, makrobonitetna analiza, uspostava propisa i standarda, metodologija i informacijska tehnologija te program edukacije za nadzornike banaka. Tijekom više od dvije godine organizirano je više od 70 događaja, uključujući stručne misije, studijske posjete, edukacijske tečajeve i druge konzultacije.

U programu su sudjelovale sljedeće nacionalne središnje banke: Deutsche Bundesbank, Bank of Greece, Banque de France i Banca d’Italia.

Suradnja s ruskom središnjom bankom (2003. – 2005.)

Od 1. studenoga 2003. do 31. listopada 2005. ESB i devet nacionalnih središnjih banaka, uz sudjelovanje triju nadzornih tijela EU-a koja ne djeluju u okviru središnjih banaka, pružali su potporu ruskoj središnjoj banci u nastojanjima da provede metodologiju nadzora banaka na temelju rizika. Program je obuhvatio edukaciju ukupno 1.000 djelatnika nadzora koji su radili u regionalnim podružnicama ruske središnje banke, upoznajući ih s praksama nadzora na temelju rizika u EU-u. S tim su ciljem u Rusiji održana 64 edukacijska tečaja i četiri seminara za visoke službenike ruske središnje banke, a njezini su službenici posjetili i nadzorna tijela za bankarstvo u EU-u. Na engleskom i ruskom jeziku pripremljen je priručnik pod nazivom »Banking supervision – European experience and Russian practice« kao autodidaktički materijal za zaposlenike ruske središnje banke.

U programu su sudjelovale sljedeće nacionalne središnje banke: Deutsche Bundesbank, Banc Ceannais na hÉireann / Central Bank of Ireland, Banco de España, Banque de France, Banca d’Italia, De Nederlandsche Bank, Oesterreichische Nationalbank, Banco de Portugal i Suomen Pankki – Finlands Bank.

Među nadzornim tijelima koja ne djeluju u okviru središnjih banaka bili su Rahoitustarkastus/Finansinspektionen, Finansinspektionen i Financial Services Authority.

Tekući programi

Suradnja sa središnjim bankama Zapadnog Balkana (2014. – 2015.)

ESB i Europska komisija potpisali su 19. prosinca 2013. sporazum o programu tehničke suradnje u trajanju od 18 mjeseci (siječanj 2014. – lipanj 2015.) sa središnjim bankama država kandidatkinja i mogućih kandidatkinja za članstvo u EU-u na Zapadnom Balkanu. Taj program financira EU i podupire ESB u partnerskoj suradnji s 11 nacionalnih središnjih banaka EU-a. Njime je obuhvaćena šestomjesečna analiza poslovanja albanske središnje banke na 13 područja (financijska stabilnost, informacijska tehnologija, unutarnja revizija, nadzor banaka, platni sustavi, novčanice i njihovo izdavanje, komunikacija, integracija u EU, ljudski potencijali, pravna služba, računovodstvo i financijsko izvještavanje, analiza i operacije monetarne politike te statistika), poslije koje će biti provedena šestomjesečna analiza poslovanja kosovske središnje banke na sedam područja (financijska stabilnost, informacijska tehnologija, unutarnja revizija, nadzor banaka, platni sustavi, integracija u EU i administracija). Cilj je ove suradnje utvrđivanje područja na kojima te dvije središnje banke moraju napredovati kako bi dosegnule razinu koja odgovara razini središnjih banaka u Europskom sustavu središnjih banaka. Osim toga, taj program uključuje i komponentu pripreme projekta s makedonskom središnjom bankom, a moguće i drugim središnjim bankama Zapadnog Balkana.

U programu sudjeluju sljedeće nacionalne središnje banke EU-a: Българска народна банка (Bugarska narodna banka), Česká národní banka, Deutsche Bundesbank, Banque de France, Banca d’Italia, Bank Ċentrali ta’ Malta / Central Bank of Malta, De Nederlandsche Bank, Oesterreichische Nationalbank, Banco de Portugal, Banka Slovenije i Národná banka Slovenska.

Suradnja s crnogorskom središnjom bankom (2014. – 2015.)

ESB i delegacija EU-a u Crnoj Gori potpisali su 26. kolovoza 2014. sporazum o programu tehničke suradnje u trajanju od sedam mjeseci (rujan 2014. – ožujak 2015.) s crnogorskom središnjom bankom. Taj program financira EU i podupire ESB u partnerskoj suradnji s deset nacionalnih središnjih banaka EU-a. Njime je obuhvaćena analiza poslovanja crnogorske središnje banke na šest područja (računovodstvo, integracija u EU, financijske i bankarske operacije, financijska stabilnost, operativni rizik i kontinuitet poslovanja, statistika). Cilj je ove suradnje utvrđivanje područja na kojima crnogorska središnja banka mora napredovati kako bi dosegnula razinu koja odgovara razini središnjih banaka u Europskom sustavu središnjih banaka.

U programu sudjeluju sljedeće nacionalne središnje banke EU-a: Deutsche Bundesbank, Eesti Pank, Bank of Greece, Banque de France, Banca d’Italia, De Nederlandsche Bank, Oesterreichische Nationalbank, Banco de Portugal, Banka Slovenije i Národná banka Slovenska.

Suradnja s kineskom središnjom bankom (2008. – 2015.)

ESB i kineska središnja banka potpisale su u rujnu 2008. Memorandum o razumijevanju, kojim su postavili temelje pojačane suradnje između dviju institucija na području središnjeg bankarstva, razmjene informacija među stručnjacima te upućivanja zaposlenika. Suradnja je tijekom godina obuhvatila različite teme središnjeg bankarstva. Memorandum je isprva bio na snazi tri godine, ali je 2011. godine automatski produžen za još tri godine. Memorandum potpisan 2008. zamjenjuje prethodni, koji je potpisan u rujnu 2002. godine.

Suradnja s turskom središnjom bankom (2012. – 2015.)

ESB i turska središnja banka u srpnju 2012. godine potpisali su Memorandum o razumijevanju, kojim su postavili temelje pojačane suradnje između dviju institucija na području središnjeg bankarstva, razmjene informacija među stručnjacima te upućivanja zaposlenika. Težište je u prvo vrijeme bilo stavljeno na istraživanje i monetarnu politiku, komunikaciju, međunarodne odnose i financijsku stabilnost. Memorandum će se revidirati nakon tri godine.

Suradnja s ruskom središnjom bankom (2012. – 2015.)

ESB i ruska središnja banka u listopadu 2012. potpisali su Memorandum o razumijevanju radi nastavka suradnje između dviju institucija, pri čemu je težište u prvo vrijeme stavljeno na monetarnu politiku, financijsku stabilnost i nadzor banaka. Memorandum i područja suradnje revidirat će se nakon tri godine. ESB taj program provodi zajedno s nacionalnim središnjim bankama Eurosustava. Program se nastavlja na čvrst odnos uspostavljen tijekom prethodnih programa koji su se odvijali u razdobljima od 2003. do 2005. i od 2008. do 2011. godine.

U programu sudjeluju sljedeće nacionalne središnje banke: Deutsche Bundesbank, Banque de France, Banca d’Italia, De Nederlandsche Bank i Oesterreichische Nationalbank.