EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32013O0025
2013/458/EU: Guideline of the European Central Bank of 30 July 2013 amending Guideline ECB/2011/23 on the statistical reporting requirements of the European Central Bank in the field of external statistics (ECB/2013/25)
2013/458/EU: Smjernica Europske središnje banke od 30. srpnja 2013. o izmjeni Smjernice ESB/2011/23 o statističkim izvještajnim zahtjevima Europske središnje banke u području vanjske statistike (ESB/2013/25)
2013/458/EU: Smjernica Europske središnje banke od 30. srpnja 2013. o izmjeni Smjernice ESB/2011/23 o statističkim izvještajnim zahtjevima Europske središnje banke u području vanjske statistike (ESB/2013/25)
OJ L 247, 18.9.2013, p. 38–42
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
In force
18.9.2013 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 247/38 |
SMJERNICA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE
od 30. srpnja 2013.
o izmjeni Smjernice ESB/2011/23 o statističkim izvještajnim zahtjevima Europske središnje banke u području vanjske statistike
(ESB/2013/25)
(2013/458/EU)
IZVRŠNI ODBOR EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,
uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 3., stavak 1. i članak 3. stavak 3., članak 5. stavak 1, članak 12. stavak 1., članak 14. stavak 3. i članak 16.,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. studenoga 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (1), a posebno njezin članak 4. i 8.,
uzimajući u obzir članak 7. Smjernice ESB/2011/23 od 9. prosinca 2011. o statističkim izvještajnim zahtjevima Europske središnje banke u području vanjske statistike (2),
uzimajući u obzir stajališta Odbora za statistiku Europskog sustava središnjih banaka,
budući da:
(1) |
U određenim slučajevima stroga primjena postojećih standarda vrednovanja za vlasničke udjele u društvima u koja se vrši izravno ulaganje, koja ne kotiraju na burzi, kao što je navedeno u Prilogu III. Smjernici ESB/2011/23, može dovesti do narušavanja u neto stanju međunarodnih ulaganja. U tim slučajevima državama članicama mora biti dopuštena primjena jedne od ostalih metoda vrednovanja navedenih u šestom izdanju Priručnika za sastavljanje platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti Smjernicu ESB 2011/23. |
(2) |
U skladu s člankom 7. Smjernice ESB/2011/23, Izvršni odbor Europske središnje banke (ESB) ima pravo unijeti tehničke izmjene priloga Smjernici ESB/2011/23 pod uvjetom da se ne promijeni temeljni referentni okvir te da to ne utječe na teret izvještavanja izvještajnih jedinica u državama članicama. |
(3) |
Izmjene priloga u ovoj Smjernici su tehničke izmjene koje ne mijenjaju referentnu odredbu, koja je osnova za zahtjeve za izvješćivanje podataka, niti utječu na teret izvješćivanja država članica, |
DONIO JE OVU SMJERNICU:
Članak 1.
Izmjene
Prilozi II. i III. Smjernici ESB/2011/23 mijenjaju se u skladu s Prilogom ovoj Smjernici.
Članak 2.
Završne odredbe
1. Ova Smjernica stupa na snagu na dan kada su o njoj obaviještene nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro.
2. Ne dovodeći u pitanje članak 8. stavak 2. Smjernice ESB 2011/23, ova Smjernica primjenjuje se od 1. lipnja 2014.
Članak 3.
Adresati
Ova je Smjernica upućena svim središnjim bankama Eurosustava.
Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 30. srpnja 2013.
Za Izvršni odbor ESB-a
Predsjednik ESB-a
Mario DRAGHI
(1) SL L 318, 27.11.1998., str. 8.
(2) SL L 65, 3.3.2012., str. 1.
PRILOG
Prilozi II. i III. mijenjaju se kako slijedi:
1. |
U Prilogu II. dio II. i III. tablice 3. zamjenjuju se sljedećim:
|
2. |
U Prilogu III. odjeljak 6.1. zamjenjuje se sljedećim: „6.1. Izravna ulaganja povezana su s rezidentom gospodarstva koji ima nadzor ili znatan utjecaj na upravljanje poduzećem koje je rezident drugoga gospodarstva. U skladu s međunarodnim standardima (BPM6), izravno ili neizravno vlasništvo 10 % ili više prava glasa u poduzeću koje je rezident jednoga gospodarstva od strane ulagača koji je rezident drugoga gospodarstva dokaz je takvog odnosa. Na temelju toga kriterija odnos izravnog ulaganja može postojati između više povezanih poduzeća, bez obzira na to obuhvaća li povezanost jednu ili više veza. Može se proširiti i na poduzeća kćeri poduzeća u koja se vrši izravno ulaganje, njihova poduzeća kćeri i povezana poduzeća. Kad je izravno ulaganje jednom provedeno, svi sljedeći financijski tokovi/udjeli između povezanih subjekata knjiže se kao transakcije/pozicije izravnih ulaganja. Vlasnički kapital obuhvaća vlasnički kapital u podružnicama kao i sve udjele u podređenim društvima i povezanim društvima. Reinvestirana zarada sastoji se od protustavke dijelu dobiti izravnog ulagača koju društva kćeri ili povezana društva nisu raspodijelila u obliku dividende i dobiti podružnica koja nije doznačena izravnom ulagaču i koja je evidentirana u stavci ‚dohodak od ulaganja’ (vidjeti 3.2.3.). Vlasnički i dužnički kapital pri izravnim ulaganjima dalje se dijele u skladu s vrstom odnosa između subjekata te u skladu sa smjerom ulaganja. Moguće je razlikovati tri vrste izravnih ulaganja:
Što se tiče vrednovanja stanja izravnih ulaganja, vlasnički udjeli koji kotiraju na burzi vrednuju se po tržišnim cijenama. Suprotno tome, u slučaju trgovačkih društava u koja se vrši izravno ulaganje koja ne kotiraju na burzi stanje vlasničkoga vlasničkih udjela vrednuje se na temelju knjigovodstvene vrijednosti, pri čemu se rabi zajednička definicija koja obuhvaća sljedeće računovodstvene stavke:
Za vlasničke vrijednosne papire društava koja ne kotiraju na burzi transakcije koje se evidentiraju u financijskom računu mogu se razlikovati od vlastitih sredstava po knjigovodstvenoj vrijednosti koja se evidentira u stanju međunarodnih ulaganja. Takve razlike evidentiraju se kao revalorizacije zbog ostalih promjena cijena. Radi povećanja dosljednosti u vrednovanju imovine i obveza, vlasnički udjeli u trgovačkim društvima u koja se vrše izravna ulaganja čije dionice ne kotiraju na burzi, mogu se alternativno vrednovati u skladu s jednom od ostalih metoda vrednovanja navedenih u stavku 7.16. Priručnika za sastavljanje platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), BPM6, u slučaju kada se primjenjuje najmanje jedan od sljedećih slučajeva:
Ako se za vrednovanje vlasničkih udjela društva u koja se vrši izravno ulaganje rabi alternativna metoda, preporučuje se da sastavljač stanja međunarodnih ulaganja obavijesti sastavljača stanja međunarodnih ulaganja u državi protustranci o alternativnoj metodi te da surađuje s tim sastavljačem kako bi se umanjio rizik dvostranog asimetričnog evidentiranja. Ti bi se podaci trebali prenositi unutar postojećih okvira mehanizama ESSB-a, te objaviti u publikaciji ESB-a ‚Statističke metode Europske unije na području platne bilance/stanja međunarodnih ulaganja’ (dalje u tekstu ‚Vodič kroz platnu bilancu’) koji se rabi radi praćenja koncepata, definicija i metoda sastavljanja koje primjenjuju države članice europodručja (kao što je opisano u Prilogu V.). Kao dobra praksa preporučuje se da sve države članice počnu sastavljati podatke o stanju vlasničkoga kapitala pri inozemnim izravnim ulaganjima i reinvestiranoj zaradi na temelju rezultata istraživanja o stanju inozemnih izravnih ulaganja koja se moraju prikupljati najmanje jedanput godišnje (1). |
(1) Trebalo bi napustiti sljedeće neprihvatljive prakse: i. prepuštanje izbora kriterija vrednovanja (tržišna ili knjigovodstvena vrijednost) izvještajnim jedinicama; ii. primjenu metode stalne inventarizacije/akumulacije tokova platne bilance za sastavljanje podataka o stanjima.”