13.4.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 95/23

(1)

Uspostavljanje jedinstvene monetarne politike obuhvaća utvrđivanje alata, instrumenata i postupaka koje upotrebljava Eurosustav radi provođenja takve politike na jedinstven način u državama članicama čija je valuta euro.

(2)

U pogledu operacija monetarne politike, Smjernicu (EU) 2015/510 Europske središnje banke (ESB/2014/60) (1) trebalo bi izmijeniti tako da uključi neka potrebna tehnička i urednička poboljšanja u vezi s operativnim aspektima.

(3)

Potrebno je izvršiti neka tehnička i urednička poboljšanja u vezi s drugom ugovornom stranom. Pored toga, Upravno vijeće smatra potrebnim uvesti automatsko ograničenje pristupa drugih ugovornih strana operacijama monetarne politike nakon što nadležno tijelo utvrdi da „propadaju ili je vjerojatno da će propasti”.

(4)

Eurosustav je razvio jedinstveni okvir za imovinu prihvatljivu kao kolateral, tako da se sve kreditne operacije Eurosustava provode usklađeno provedbom Smjernice (EU) 2015/510 (ESB/2014/60) u svim državama članicama čija je valuta euro. Upravno vijeće smatra potrebnim uvesti neke promjene u okvir Eurosustava za kolateral uključujući isključivanje investicijskih fondova kao prihvatljivih izdavatelja ili jamaca zbog posebnih rizika koji proizlaze iz nestabilnosti financijskih aranžmana investicijskih fondova i promjene pravila o iznimkama za zabranu vlastite upotrebe prihvatljive imovine, o upotrebi zajamčenih neosiguranih dužničkih instrumenata koje je izdala druga ugovorna strana ili s njom blisko povezani subjekt, o upotrebi zajamčenih neosiguranih dužničkih instrumenata koje je izdala kreditna institucija ili s njom blisko povezani subjekt i o zahtjevima transparentnosti rejtinga pokrivenih obveznica.

(5)

Vrijednosni papiri osigurani hipotekom na poslovnim nekretninama trebali bi biti neprihvatljivi kao kolateral prema okviru Eurosustava za kolateral, budući da se rizik i kompleksnost vrijednosnih papira osiguranih hipotekom na poslovnim nekretninama znatno razlikuju od drugih vrijednosnih papira osiguranih imovinom koje Eurosustav prihvaća kao kolateral, kako u smislu odnosne imovine, tako i u smislu strukturnih obilježja.

(6)

Eurosustav zahtijeva dostavu sveobuhvatnih i standardiziranih podataka na razini pojedinačnog kredita o skupu imovine koja stvara novčani tok i kojom su osigurani vrijednosni papiri osigurani imovinom. Odgovarajuće strane moraju dostaviti podatke na razini pojedinačnog kredita repozitoriju podataka na razini pojedinačnog kredita koji je odredio Eurosustav. Zahtjeve Eurosustava za određivanje repozitorija podataka na razini pojedinačnog kredita i postojeći postupak određivanja potrebno je detaljnije pojasniti radi transparentnosti.

(7)

Prihvatljiva imovina mora udovoljavati zahtjevima kreditne kvalitete Eurosustava navedenim u Okviru za kreditnu procjenu Eurosustava (ECAF) koji određuje postupke, pravila i tehnike radi osiguravanja udovoljavanja zahtjevima Eurosustava za visokim bonitetnim standardima za prihvatljivu imovinu. Potrebno je izvršiti neka tehnička i urednička poboljšanja u odnosu na ECAF.

(8)

Potrebno je pojasniti pravila o kaznama koje primjenjuje Eurosustav u slučaju povreda obveza druge ugovorne strane.

(9)

Druge ugovorne strane Eurosustava upotrebljavaju sustave namire vrijednosnih papira i veze između sustava namire vrijednosnih papira koje provode središnji depozitoriji vrijednosnih papira radi mobiliziranja odgovarajućeg kolaterala kreditne operacije Eurosustava.

(10)

Na temelju članka 18. stavka 2. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, Europska središnja banka (ESB) mora utvrditi opća načela za otvoreno tržište i kreditne operacije koje provode ESB ili nacionalne središnje banke, uključujući objavljivanje uvjeta pod kojima su spremne sklapati takve poslove.

(11)

Eurosustav je razvio jedinstveni okvir za utrživu i neutrživu imovinu prihvatljivu kao kolateral, koja se može mobilizirati na domaćoj ili prekograničnoj osnovi. Za mobiliziranje utržive imovine unutar Eurosustava, sustavi namire vrijednosnih papira i veze između sustava namire vrijednosnih papira mogu se upotrebljavati samo ako ih je Eurosustav procijenio kao prihvatljive.

(12)

Od 1998. Eurosustav primjenjuje korisničke standarde za procjenu sustava namire vrijednosnih papira i veza između sustava namire vrijednosnih papira radi utvrđivanja njihove prihvatljivosti za upotrebu u kreditnim operacijama Eurosustava.

(13)

Donošenjem Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (2) i povezanih tehničkih standarda koji sadrže regulatorne tehničke standarde i provedbene tehničke standarde, te s obzirom na značajno preklapanje između zahtjeva Uredbe (EU) br. 909/2014 i korisničkih standarda Eurosustava, Eurosustav je odlučio racionalizirati postupak za procjenu sustava namire vrijednosnih papira i veza između sustava namire vrijednosnih papira.

(14)

Trebalo bi utvrditi zahtjeve specifične za Eurosustav koji nisu obuhvaćeni zahtjevima utvrđenim u Uredbi (EU) br. 909/2014 u odnosu na središnje depozitorije vrijednosnih papira.

(15)

Eurosustav je razvio standarde za korištenje agenata koji su treća strana u kreditnim operacijama Eurosustava. Svi agenti koji su treća strana i koji nude prekogranične ili domaće usluge trebali bi biti podvrgnuti sličnim postupcima procjene.

(16)

Potrebno je izvršiti nekoliko izmjena da bi se odrazile promjene o kojima je odlučilo Upravno vijeće u odnosu na kriterije prihvatljivosti kolaterala koji se primjenjuju na neosigurane bankovne obveznice za kreditne operacije Eurosustava.

(17)

Potrebno je izvršiti nekoliko manjih tehničkih izmjena radi jasnoće, uključujući izmjene u odnosu na vrijednosne papire više izdavatelja, pravilo implicitne kreditne procjene i okvir nepostupanja.

(18)

Smjernicu (EU) 2015/510 (ESB/2014/60) trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

Članak 2. mijenja se kako slijedi:

2.

U članku 4. tablica 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Tablica 1.

Pregled značajki operacija monetarne politike Eurosustava

3.

U članku 6. stavku 2. točka (f) zamjenjuje se sljedećim:

4.

U članku 7. stavku 2. točka (f) zamjenjuje se sljedećim:

5.

U članku 8. stavku 2. točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

6.

U članku 9. stavku 2. točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

7.

U članku 10., stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   U odnosu na operativne značajke, obratne transakcije za potrebe monetarne politike:

8.

U članku 11., stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.   Na druge ugovorne strane koje sudjeluju u valutnim ugovorima o razmjeni za potrebe monetarne politike primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti utvrđeni u dijelu trećem, ovisno o postupku koji se primjenjuje za odgovarajuću operaciju.”.

9.

U članku 12., stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7.   Na druge ugovorne strane koje sudjeluju u prikupljanju oročenih depozita primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti utvrđeni u dijelu trećem, ovisno o postupku koji se primjenjuje za određenu operaciju.”.

10.

U članku 13., stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.   Na druge ugovorne strane koje sudjeluju na standardnim aukcijama za izdavanje dužničkih certifikata ESB-a primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti određeni u dijelu trećem.”.

11.

U članku 14., stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Na druge ugovorne strane koje sudjeluju u izravnim transakcijama primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti određeni u dijelu trećem.”.

12.

U članku 25. stavku 2., tablice 5. i 6. zamjenjuju se sljedećim:

„Tablica 5.

Okvirni vremenski raspored za operativne faze standardnih aukcija (vremena su navedena prema srednjoeuropskom vremenu (1))

Tablica 6.

Okvirni vremenski okvir za operativne faze brzih aukcija (vremena su navedena prema SEV-u (1))

13.

Članak 55. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 55.

Kriteriji prihvatljivosti za sudjelovanje u operacijama monetarne politike Eurosustava

U odnosu na operacije monetarne politike Eurosustava, sukladno članku 57., Eurosustav dozvoljava sudjelovanje samo institucijama koje ispunjavaju sljedeće kriterije:

14.

U članku 61., stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   ESB objavljuje ažurirani popis prihvatljive utržive imovine na svojim mrežnim stranicama, u skladu s tamo navedenim metodologijama, i ažurira taj popis svakog dana kada je otvoren sustav TARGET2. Utrživa imovina uključena na popis prihvatljive utržive imovine postaje prihvatljiva za upotrebu u kreditnim operacijama Eurosustava nakon što bude objavljena na popisu. Iznimno od navedenog, u pojedinom slučaju dužničkih instrumenata s istim danom namire, Eurosustav može dodijeliti prihvatljivost od datuma izdanja. Imovina procijenjena u skladu s člankom 87. stavkom 3. ne objavljuje se na ovom popisu prihvatljive utržive imovine.”.

15.

Članak 66. mijenja se kako slijedi:

16.

Članak 67. mijenja se kako slijedi:

17.

Članak 69. mijenja se kako slijedi:

18.

U članku 70., stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Da bi bili prihvatljivi, dužničke instrumente mora izdati izdavatelj osnovan u EGP-u ili u državi skupine G10 izvan EGP-a, uz primjenu izuzeća iz stavaka od 3. do 6. ovog članka i stavka 4. članka 81.a. Za utrživu imovinu više od jednog izdavatelja, ovaj se zahtjev primjenjuje na svakog izdavatelja.”.

19.

Članak 73. stavak 1. točka (b) briše se.

20.

Članak 73. stavak 6. briše se.

21.

Članak 81.a. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 81.a

Kriteriji prihvatljivosti za određene neosigurane dužničke instrumente koje izdaju kreditne institucije ili investicijska društva ili njihovi blisko povezani subjekti

1.   Odstupajući od članka 64. i pod uvjetom da ispunjavaju sve druge kriterije prihvatljivosti, sljedeći podređeni neosigurani dužnički instrumenti koje izdaju kreditne institucije ili investicijska društva ili njihovi blisko povezani subjekti kako je navedeno u članku 141. stavku 3. prihvatljivi su do dospijeća, pod uvjetom da su izdani prije 31. prosinca 2018. i da njihova podređenost ne proizlazi niti iz ugovorne podređenosti kako je definirana u stavku 2. niti iz strukturne podređenosti sukladno stavku 3.:

2.   Za potrebe stavka 1. ugovorna podređenost znači podređenost zasnovana na uvjetima neosiguranog dužničkog instrumenta neovisno o tome je li takva podređenost zakonski priznata.

3.   Neosigurani dužnički instrumenti koje izdaju holding društva, uključujući posrednička holding društva, sukladno nacionalnom zakonodavstvu kojim se prenosi Direktiva 2014/59/EU ili slični okviri oporavka i sanacije, neprihvatljivi su.

4.   Za neosigurane dužničke instrumente koje izdaju kreditne institucije ili investicijska društva ili njihovi blisko povezani subjekti kako je navedeno u članku 141. stavku 3., osim neosiguranih dužničkih instrumenata koje izdaju multilateralne razvojne banke ili međunarodne organizacije kako je navedeno u članku 70. stavku 4., izdavatelj mora biti osnovan u Uniji.

5.   Neosigurani dužnički instrumenti koji su bili prihvatljivi prije 16. travnja 2018., ali ne udovoljavaju zahtjevima prihvatljivosti utvrđenim u ovom članku ostaju prihvatljivi do 31. prosinca 2018. pod uvjetom da udovoljavaju svim drugim kriterijima prihvatljivosti za utrživu imovinu.

(*8)  Odluka (EU) 2015/774 Europske središnje banke od 4. ožujka 2015. o programu kupnje vrijednosnih papira javnog sektora na sekundarnim tržištima (SL L 121, 14.5.2015., str. 20.).”."

22.

U članku 84. točki (a), točka iii. zamjenjuje se sljedećim:

23.

Članak 87. mijenja se kako slijedi:

24.

Članak 90. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 90.

Glavnica i kuponi kreditnih potraživanja

Da bi bila prihvatljiva, kreditna potraživanja moraju udovoljavati, do konačne otplate, sljedećim uvjetima:

25.

U članku 138. stavak 3. mijenja se kako slijedi:

26.

U članku 139. dodaje se sljedeći stavci 3. i 4.:

„3.   Ako je potrebno provjeriti postupanje u skladu sa stavkom 1.(b), i to za pokrivene obveznice, kada važeće zakonodavstvo ili prospekt ne isključuju dužničke instrumente iz stavka 1.(b) kao imovinu skupa za pokriće i kada je izdavatelj ili subjekt blisko povezan s izdavateljem izdao takve dužničke instrumente, nacionalne središnje banke mogu poduzeti sve ili neke od sljedećih mjera za provođenje ad hoc provjere postupanja u skladu sa stavkom 1.(b):

4.   Ako druga ugovorna strana ne dostavi potvrdu koju sama izdaje i potvrdu u skladu sa stavkom 3. na zahtjev NSB-a, pokrivene obveznice se ne mobiliziraju kao kolateral od strane te druge ugovorne strane u skladu sa stavkom 1.”.

27.

Članak 141. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 141.

Ograničenja u odnosu na neosigurane dužničke instrumente koje izdaju kreditne institucije i s njima blisko povezani subjekti

1.   Druga ugovorna strana ne smije dostaviti ili upotrebljavati kao kolateral neosigurane dužničke instrumente koje je izdala kreditna institucija ili bilo koji drugi subjekt s kojim je ta kreditna institucija u bliskoj vezi, u mjeri u kojoj vrijednost tog kolaterala koji je izdala ta kreditna institucija ili drugi subjekt s kojim je u bliskoj vezi, nakon primjene važećeg korektivnog faktora, zajedno prelazi 2,5 % ukupne vrijednosti imovine koju ta druga ugovorna strana upotrebljava kao kolateral. Ovaj se prag ne primjenjuje u sljedećim slučajevima:

2.   Ako se između dva ili više izdavatelja neosiguranih dužničkih instrumenata uspostavi bliska veza ili dođe do spajanja odnosno pripajanja, prag iz stavka 1. se primjenjuje šest mjeseci nakon datuma kada je došlo do uspostavljanja bliske veze ili spajanja odnosno pripajanja.

3.   Za potrebe ovog članka, ‚bliske veze’ između izdavatelja i drugog subjekta ima isto značenje kao ‚bliske veze’ između druge ugovorne strane i drugog subjekta, kako je navedeno u članku 138.”.

28.

Članak 148. mijenja se kako slijedi:

29.

Članak 150. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 150.

Prihvatljive veze između sustava namire vrijednosnih papira

1.   Osim korespondentnog centralnobankarskog modela, druge ugovorne strane mogu upotrebljavati prihvatljive veze za prekogranični prijenos utržive imovine. ESB objavljuje popis prihvatljivih veza na svojim mrežnim stranicama.

2.   Imovina koja se drži putem prihvatljive veze može se upotrebljavati za kreditne operacije Eurosustava, kao i za bilo koju drugu svrhu koju odabere druga ugovorna strana.

3.   Pravila o upotrebi prihvatljivih veza navedena su u Prilogu VI.”.

30.

Članak 151. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 151.

Korespondentni centralnobankarski model zajedno s prihvatljivim vezama

1.   Druge ugovorne strane mogu upotrebljavati prihvatljive veze zajedno s korespondentnim centralnobankarskim modelom radi mobiliziranja prihvatljive utržive imovine na prekograničnoj osnovi.

2.   Prilikom upotrebe veza između sustava namire vrijednosnih papira zajedno s korespondentnim centralnobankarskim modelom, druge ugovorne strane drže imovinu izdanu u sustavu namire vrijednosnih papira izdavatelja na računu u sustavu namire vrijednosnih papira investitora, izravno ili preko skrbnika.

3.   Imovinu mobiliziranu na temelju stavka 2. može izdati sustav za namiru vrijednosnih papira iz EGP-a izvan europodoručja za koji je Eurosustav procijenio da je u skladu s kriterijima prihvatljivosti utvrđenim u Prilogu VI.a pod uvjetom da postoji prihvatljiva veza između sustava namire vrijednosnih papira izdavatelja i sustava namire vrijednosnih papira investitora.

4.   Pravila o upotrebi korespondentnog centralnobankarskog modela zajedno s prihvatljivim vezama navedena su u Prilogu VI.”.

31.

U članku 152., stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Korespondentni centralnobankarski model (uključujući korespondentni centralnobankarski model zajedno s prihvatljivim vezama) može se upotrebljavati kao temelj za prekograničnu uporabu usluga upravljanja kolateralom koje pruža agent treća strana. Prekogranična uporaba usluga upravljanja kolateralom koje pruža agent treća strana uključuje NSB, kada se usluge upravljanja kolateralom koje pruža agent treća strana nude za prekograničnu uporabu Eurosustava, koji djeluje kao korespondent za nacionalne središnje banke čije su druge ugovorne strane zatražile uporabu takvih usluga upravljanja kolateralom koje pruža agent treća strana na prekograničnoj osnovi za potrebe kreditnih operacija Eurosustava.

Radi davanja usluga upravljanja kolateralom koje pruža treća strana za prekograničnu uporabu od strane Eurosustava u skladu s prvim podstavkom, odgovarajući agent treća strana mora udovoljavati skupu dodatnih funkcionalnih zahtjeva koje je utvrdio Eurosustav, kako je navedeno u ‚Korespondentnom centralnobankarskom modelu – postupcima za druge ugovorne strane Eurosustava’ (odjeljak 2.1.3. drugi stavak).”.

32.

U članku 156., stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Ako druga ugovorna strana ne ispuni obvezu utvrđenu u članku 154. stavku 1. točki (c) više od dva puta tijekom dvanaestomjesečnog razdoblja i ako su u odnosu na svako protivno postupanje ispunjeni sljedeći uvjeti:

Eurosustav mora, u slučaju treće povrede odredbi, suspendirati drugu ugovornu stranu iz prve operacije puštanja likvidnosti na otvorenom tržištu tijekom razdoblja održavanja pričuva nakon obavijesti o suspenziji.

Ako druga ugovorna strana kasnije ponovno povrijedi odredbu, bit će suspendirana iz prve operacije puštanja likvidnosti na otvorenom tržištu tijekom razdoblja održavanja pričuva nakon obavijesti o suspenziji dok ne istekne razdoblje od dvanaest mjeseci bez takve povede od strane druge ugovorne strane.

Svako dvanaestomjesečno razdoblje računa se od datuma obavijesti o sankciji zbog neispunjavanja obveze utvrđene u članku 154. stavku 1. točki (c). Druga i treća povreda počinjene unutar 12 mjeseci od te obavijesti uzet će se u obzir.”.

33.

Članak 158. mijenja se kako slijedi:

34.

U članku 159., stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Eurosustav može isključiti slijedeću imovinu s popisa prihvatljive utržive imovine:

35.

U članku 166., stavak 4.a zamjenjuje se sljedećim:

„4.a   Svaki NSB primjenjuje ugovorne ili zakonodavne mehanizme koji osiguravaju da matični NSB u svako doba bude u pravnom položaju da izrekne novčanu kaznu radi propuštanja druge ugovorne strane da nadoknadi ili plati, u cijelosti ili djelomično, bilo koji iznos kredita ili cijene otkupa, ili da dostavi kupljenu imovinu, o dospijeću ili kad je inače dospjela, u slučaju da joj nisu dostupna sredstva u skladu s člankom 166. stavkom 2. Novčana kazna izračunava se u skladu s Prilogom VII., odjeljkom III., uzimajući u obzir iznos gotovine koju druga ugovorna strana ne može platiti ili nadoknaditi ili imovine koju druga ugovorna strana ne može isporučiti i broj kalendarskih dana tijekom kojih druga ugovorna strana nije platila, nadoknadila ili isporučila.”.

36.

Umeće se novi Prilog VI.a, a prilozi VII., VIII. i IX.a mijenjaju se u skladu s Prilogom ovoj Smjernici.