Članak 1.

Definicije

Za potrebe ove Odluke primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)

„referentna vrijednost neto kreditiranja” znači iznos prihvatljivog neto kreditiranja koje sudionik treba premašiti u razdoblju od 1. travnja 2019. do 31. ožujka 2021. da bi se kvalificirao za kamatnu stopu na zaduženje sudionika u trećoj seriji ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja koja je niža od početne primjenjive kamatne stope i koja se izračunava u skladu s načelima i detaljnim odredbama utvrđenim u članku 4. odnosno Prilogu I.;

(2)	„referentna vrijednost stanja” znači zbroj sudionikovih stanja prihvatljivih kredita na dan 31. ožujka 2019. i sudionikove referentne vrijednosti neto kreditiranja koja se izračunava u skladu s načelima i detaljnim odredbama utvrđenim u članku 4. odnosno Prilogu I.;

(3)	„iznos ponude” znači najviši iznos koji sudionik može zadužiti u svakoj ciljanoj operaciji dugoročnijeg refinanciranja treće serije izračunan u skladu s načelima i detaljnim odredbama utvrđenim u članku 4. odnosno Prilogu I.;

(4)	„iznos zaduženja” znači ukupan iznos koji sudionik može zadužiti u svim operacijama treće serije ciljanih operacija refinanciranja i izračunava se u skladu s načelima i detaljnim odredbama utvrđenim u članku 4. odnosno Prilogu I.;

(5)	„kreditna institucija” znači kreditna institucija kako je definirana u točki 14. članka 2. Smjernice (EU) 2015/510 Europske središnje banke (ESB/2014/60) (3);

(6)

„odstupanje od referentne vrijednosti stanja” znači postotni bodovi za koje su se prihvatljivi krediti sudionika odobreni u razdoblju od 1. travnja 2019. do 31. ožujka 2021. povećali ili smanjili u odnosu na njegovu referentnu vrijednost stanja, kako je izračunato u skladu s detaljnim odredbama iz članka 4. Priloga I.;

(7)

„prihvatljivi krediti” znači krediti nefinancijskim društvima i kućanstvima (uključujući neprofitne institucije koje služe kućanstvima) rezidentima, kako su definirani u točki 4. članka 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2533/98 (4), u državama članicama čija je valuta euro, osim stambenih kredita kućanstvima, kako je dalje razrađeno u Prilogu II.;

(8)	„prihvatljivo neto kreditiranje” znači bruto kreditiranje u obliku prihvatljivih kredita umanjeno za otplate stanja prihvatljivih kredita tijekom određenog razdoblja, kako je dalje razrađeno u Prilogu II.;

(9)	„financijsko društvo posebne namjene” (FVC) znači financijsko društvo posebne namjene kako je definirano u članku 1. Uredbe (EU) br. 1075/2013 Europske središnje banke (ESB/2013/40) (5);

(10)	„prvo referentno razdoblje” znači razdoblje od 1. travnja 2018. do 31. ožujka 2019.;

(11)	„FVC oznaka” znači jedinstvena identifikacijska oznaka za FVC na popisu financijskih društava posebne namjene koji održava i objavljuje Europska središnja banka (ESB) za potrebe statistike u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) br. 1075/2013 (ESB/2013/33);

(12)

„poticajna prilagodba kamatne stope” znači umanjenje, ako postoji, kamatne stope koje se ima primijeniti na iznose zadužene temeljem treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja, iskazano kao razlomak prosječne razlike između najviše moguće kamatne stope i najmanje moguće kamatne stope, kako je izračunato u skladu s detaljnim odredbama navedenim u Prilogu I.;

(13)	„Identifikator pravne osobe” (LEI) znači alfanumerička referentna oznaka koja je dodijeljena pravnoj osobi u skladu sa ISO 17442.

(14)	„monetarna financijska institucija” (MFI) znači monetarna financijska institucija kako je definirana u točki (a) članka 1. Uredbe (EU) br. 1071/2013 Europske središnje banke (ESB/2013/33) (6);

(15)	„MFI oznaka” znači jedinstvena identifikacijska oznaka za MFI na popisu monetarnih financijskih institucija koji održava i objavljuje Europska središnja banka (ESB) za potrebe statistike u skladu s člankom 4. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33);

(16)	„stanja prihvatljivih kredita” znači stanja prihvatljivih kredita u bilanci, osim prihvatljivih kredita koji su sekuritizirani ili na drugi način preneseni bez isknjižavanja iz bilance, kao što je detaljnije objašnjeno u Prilogu II.;

(17)

„sudionik” znači druga ugovorna strana prihvatljiva za operacije monetarne politike Eurosustava na otvorenom tržištu u skladu sa Smjernicom (EU) 2015/510 (ESB/2014/60), koja sudjeluje u aukcijama treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja na pojedinačnoj osnovi ili na grupnoj osnovi kao vodeća institucija, i koja je podvrgnuta svim pravima i obvezama povezanim s njezinim sudjelovanjem na aukcijama treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja;

(18)	„referentno stanje” znači zbroj stanja prihvatljivih kredita i, nakon korištenja opcije iz članka 6. stavak 3., stanja samosekuritiziranih prihvatljivih kredita na dan 28. veljače 2019.;

(19)	„odgovarajući NSB” znači, u odnosu na pojedinog sudionika, NSB države članice u kojoj je sudionik osnovan;

(20)	„drugo referentno razdoblje” znači razdoblje od 1. travnja 2019. do 31. ožujka 2021.;

(21)

„sekuritizacija” znači ili: (a) tradicionalna sekuritizacija kako je definirana u članku 2. stavku 9. Uredbe (EU) br. 2017/2042 Europskog parlamenta i Vijeća (7); i/ili (b) sekuritizacija kako je definirana u članku 1. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1075/2013 (ESB/2013/40) i koja uključuje prijenos kredita koji su sekuritizirani na FVC;

(22)

„samosekuritizirani prihvatljivi krediti” znači prihvatljivi krediti koje je inicirao i sekuritizirao ili sudionik ili član grupe treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja, pri čemu vrijednosne papire osigurane imovinom koje nastanu iz sekuritizacije 100 % zadržava taj sudionik ili član grupe treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja.

Članak 2.

Treća serija ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja

Članak 3.

Sudjelovanje

Članak 4.

Iznos zaduženja, iznos ponude i referentne vrijednosti

Članak 5.

Kamate

Članak 6.

Izvještajni zahtjevi

Članak 7.

Neispunjavanje izvještajnih zahtjeva

Članak 8.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu 3. kolovoza 2019.

PRILOG I.

PROVOĐENJE TREĆE SERIJE CILJANIH OPERACIJA DUGOROČNIJEG REFINANCIRANJA

1.   Izračun iznosa zaduženja i iznos ponude

Sudionici u jednoj od ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja treće serije, koji djeluju pojedinačno ili kao vodeća institucija grupe za treću seriju ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja, podvrgnuti su iznosu zaduženja. Izračunati iznos i zaduženja zaokružuju se na sljedeći višekratnik od 10 000 eura.

Iznos zaduženja koji se primjenjuje na pojedinačnog sudionika u trećoj seriji ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja izračunava se na temelju referentnog stanja koje se sastoji od stanja prihvatljivih kredita i, nakon korištenja opcije iz članka 6. stavak 3., samosekuritiziranih prihvatljivih kredita na dan 28. veljače 2019. Iznos zaduženja koji se primjenjuje na vodeću instituciju grupe za treću seriju ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja izračunava se na temelju referentnog stanja u odnosu na sve članove te grupe za treću seriju ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja.

Iznos zaduženja jednak je 30 % referentnog stanja a koji se odnosi na sudionika (1) umanjeno za iznos zaduženja od strane sudionika u ciljanim operacijama dugoročnijeg refinanciranja temeljem Odluke (EU) 2016/810 (ECB/2016/10) (ciljane operacije dugoročnijeg refinanciranja druge serije), a koji su još nepodmireni na datum namire odgovarajuće treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja ili nula ako je taj iznos negativan, odnosno:

BAk = max(0,3 × ORFeb 2019 – OBk , 0) za k = 1,…,7.

Kada je BAk iznos zaduživanja u trećoj seriji ciljanih operacija dugoročnijeg refinaniciranja k (s k = 1,…,7), ORFeb 2019 je referentno stanje na dan 28. veljače 2019. i OB k je iznos koji je sudionik zadužio u ciljanoj operaciji dugoročnijeg refinanciranja druge serije i još je nepodmiren na datum namire treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja k.

Iznos ponude koji se primjenjuje na svakog sudionika u svakoj ciljanoj operaciji dugoročnijeg refinanciranja treće serije je ili: a) njegov iznos zaduživanja BAk umanjen za iznose zadužene u okviru prethodnih ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja treće serije; ili b) jedna desetina ukupnog referentnog stanja, što god je manje. Neka je Ck ≥ 0 zaduženje sudionika u trećoj seriji ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja k, tada Ck ≤ BLk gdje je BLk iznos ponude za ovog sudionika u operaciji k koja se definira kako slijedi:

BL 1 = min(BA 1, 0,1 × ORFeb 2019)

i

za k = 2,…,7.

2.   Izračun referentnih vrijednosti

Neka je NLm prihvatljivo neto kreditiranje sudionika u kalendarskom mjesecu m, izračunato kao bruto tokovi novih prihvatljivih kredita sudionika u tom mjesecu umanjeno za otplate prihvatljivih krediti, kako je utvrđeno u Prilogu II.

Označeno s NLB je referentna vrijednost neto kreditiranja za ovog sudionika. Definira se kako slijedi:

NLB = min (NLApr 2018 + NLMay 2018 + … + NLMar 2019, 0)

To podrazumijeva da ako sudionik ima pozitivno ili nula prihvatljivo neto kreditiranjo u prvom referentom razdoblju, onda NLB = 0. Međutim, ako sudionik ima negativno neto kreditiranje u prvom referentnom razdoblju, onda NLB = NLApr 2018 + NLMay 2018 + … + NLMar 2019.

Označeno s OAB referentna vrijednost stanja sudionika. Definira se kako slijedi:

OAB = max (OLMar 2019 + NLB,0)

gdje je OLMar 2019 stanje prihvatljivih kredita na kraju ožujka 2019.

3.   Izračun kamatne stope

Neka NSMar 2021 bude iznos dobiven zbrajanjem prihvatljivog neto kreditiranja tijekom razdoblja od 1. travnja 2019. do 31. ožujka 2021. i stanja prihvatljivih kredita na dan 31. ožujka 2019.; ovo se izračunava kao NSMar 2021 = OLMar 2019 + NLApr 2019 + … + NLMar 2021.

Neka sada bude EX postotak odstupanja od NSMar 2021 od referentne vrijednosti stanja, to jest,

EX se iskazuje kao postotak zaokružen na 15 decimalnih mjesta. Kada je OAB jednak nuli, smatra se da je EX jednak 2,5.

Neka bude prosjek stope operacije glavnog refinanciranja (MRO) koja prevladava za vrijeme trajanja treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja k i izražena je kao godišnja postotna stopa i neka bude prosjek pasivne kamatne stope koja prevladava za vrijeme trajanja treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja k i izražena je kao godišnja postotna stopa, t.j.:

U gornjim jednadžbama nk (za k=1,…7) označava broj dana treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja k, MROk,t označava stopu koja se primijenjuje na MRO na t-ti dan treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja k, ako se taj MRO provodi u režimu pune raspodjele s fiksnom stopom, ili MROk,t označava minimalnu stopu ponude primijenjenu na MRO na t-ti dan treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja k, ako se taj MRO provodi u postupku aukcije s promijenjivom stopom, i izražava se kao godišnja postotna stopa. U gornjim jednadžbama DFk,t označava stopu koja se primijenjuje na depozite t-ti dan treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja k, i izražava se kao godišnja postotna stopa.

Neka se poticajna prilagodba kamatne stope, izmjerena kao dio prosječnog koridora između najveće moguće kamatne stope () i najmanje moguće kamatne stope (), označi sa iri; neka se kamatna stopa koja se primijenjuje za treću seriju ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja k, izražena kao godišnja postotna stopa, označi sa rk ; iri i rk su utvrđeni kako slijedi:

(a)

Ako sudionik ne premaši svoju referentnu vrijednost stanja prihvatljivih kredita na dan 31. ožujka 2021., kamatne stope koje se primjenjuju na sve iznose koje je sudionik zadužio temeljem treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja postavljaju se na 10 baznih bodova iznad prosječne MRO stope za vrijeme trajanja odnosne treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja, odnosno: ako je EX ≤ 0, onda je iri = 0 % i

(b)

Ako sudionik premaši svoju referentnu vrijednost stanja prihvatljivih kredita za najmanje od 2,5 % na dan 31. ožujka 2021., kamatna stopa koja se primjenjuje na sve iznose koje je sudionik zadužio temeljem treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja jednaka je 10 baznih bodova iznad prosječne kamatne stope na depozite važeće za trajanja odnosne treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja, odnosno: ako je EX ≥ 2,5, onda je iri = 100 % i

(c)

Ako sudionik premaši svoju referentnu vrijednost stanja prihvatljivih kredita, ali za manje od 2,5 % na dan 31. ožujka 2021., kamatna stopa koja se primjenjuje na sve iznose koje je sudionik zadužio temeljem treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja linearno napreduje ovisno o postotku za koji sudionik premašuje svoju referentnu vrijednost stanja prihvatljivih kredita, odnosno, ako je 0 < EX < 2,5, onda je i

Poticajna prilagodba kamatne stope (iri) iskazuje se zaokruživanjem na 15 decimalnih mjesta.

Kamatna stopa (rk ) iskazuje se kao godišnji postotak, zaokružen prema dolje na četiri decimalna mjesta.

---

(1)  Upućivanja na „sudionika” smatraju se upućivanjima na pojedinačne sudionike ili grupe za treću seriju ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja.

PRILOG II.

TREĆA SERIJA CILJANIH DUGOROČNIJIH OPERACIJA REFINANCIRANJA – SMJERNICE ZA PRIPREMANJE PODATAKA KOJI SE TRAŽE IZVJEŠTAJNIM OBRASCIMA

1.   Uvod (1)

Ove smjernice daju upute za sastavljanje izvješća o podacima koje sudionici u trećoj seriji ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja moraju dostaviti u skladu s člankom 6. Izvještajni zahtjevi prikazani su u izvještajnima obrascima na kraju ovog Priloga. Ove smjernice također navode izvještajne zahtjeve za vodeće institucije u grupama za treću seriju ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja koje sudjeluju u operacijama.

Odjeljci 2. i 3. daju opće informacije u vezi s prikupljanjem i prijenosom podataka, a odjeljak 4. objašnjava indikatore koje je potrebno dostaviti.

2.   Opće informacije

Mjere koje se koriste u izračunavanju iznosa zaduženja odnose se na kredite monetarnih financijskih institucija (MFI) nefinancijskim društvima iz europodručja i kredite monetarnih financijskih institucija kućanstvima iz europodručja (2), osim stambenih kredita, u svim valutama. U skladu s člankom 6., moraju se dostaviti dva izvješća o podacima: prvo izvješće obuhvaća podatke o referentnim stanjima i podatke koji se odnose na prvo referentno razdoblje, i drugo izvješće koje se odnoi na drugo referentno razdoblje. Iznosi se moraju dostavljati odvojeno za nefinancijska društva i za kućanstva. Stanja prihvatljivih kredita prilagođavaju se računima kredita koji su sekuritizirani ili na drugi način preneseni, a nisu isknjiženi, međutim, sudionici mogu iskoristiti mogućnost iz stavka 3. članka 6. nadodavanja interno sekuritiziranih prihvatljivih kredita za potrebe izračuna njihovih iznosa zaduženja, neovisno o njihovom statusu priznavanja u bilanci. Detaljni podaci također se zahtijevaju o odgovarajućim podmodelima ovih stavki te o učincima koji imaju za posljedicu promjene stanja prihvatljivih kredita, ali koji nisu povezani s prihvatljivim neto kreditiranjem (dalje u tekstu „prilagođavanje stanjima”), također obuhvaćajući prodaje i kupnje kredita i druge prijenose kredita.

U odnosu na korištenje prikupljenih informacija, podaci o referentnim stanjima koristit će se za određivanje iznosa zaduženja. Pored toga, podaci o prihvatljivom neto kreditiranju tijekom prvog referentnog razdoblja koristite će se za izračun referentnih vrijednosti neto kreditiranja i referentne vrijednosti stanja. U međuvremenu, podaci o prihvatljivom neto kreditiranju tijekom drugog referentnog razdoblja koristit će se za procjenu kreditnih kretanja i shodno tome, primjenjivih kamatnih stopa. Svi drugi indikatori potrebni su radi potvrde unutarnje usklađenosti podataka i njihove usklađenost sa statističkim podacima prikupljenim unutar Eurosustava i radi dubinskog praćenja utjecaja programa treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja.

Opći okvir na kojem se temelji popunjavanje izvješća o podacima osiguran je izvještajnim zahtjevima monetarnih financijskih institucija iz europodručja u okviru statistike bilančnih stavki monetarnih financijskih institucija, kako je navedeno u Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33). Posebno, u pogledu kredita, članak 8. stavak 2. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) zahtijeva da se oni „dostavljaju prema stanju glavnice na kraju mjeseca. Otpisi i djelomični otpisi kako su utvrđeni odgovarajućim računovodstvenim praksama isključeni su iz tog iznosa. […] krediti se ne netiraju s drugom imovinom i obvezama”. Međutim, kao iznimka od pravila utvrđenih u članku 8. stavku 2. koja također podrazumijevaju da se podaci o kreditima trebaju dostaviti u bruto iznosu s rezervacijama, članak 8. stavak 4. propisuje da „nacionalne središnje banke mogu dopustiti dostavljanje podataka o kreditima za koje postoje rezervacije bez rezervacija i dostavljanje podataka o kupljenim kreditima po cijeni dogovorenoj u vrijeme njihova stjecanja (tj. prema vrijednosti transakcije) pod uvjetom da se takve prakse dostavljanja podataka primjenjuju od strane svih izvještajnih jedinica koje su rezidenti”. Učinci koje ovo odstupanje od općih smjernica statistike bilančnih stavki ima na prikupljanje izvješća o podacima detaljnije razmatraju se dalje u tekstu.

Uredba (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) također se treba koristiti kao referentni dokument u odnosu na definicije koje se primjenjuju u prikupljanju izvješća o podacima. Vidjeti, posebno, članak 1. za opće definicije i odjeljke 2. i 3. Priloga II. za definicije kategorija instrumenata koji su obuhvaćeni pojmom „krediti” odnosno sektora sudionika. Značajno je da u okviru bilančnih stavki potraživanja, obračunate kamate po kreditima, u pravilu su predmet evidentiranja u bilanci po obračunu (tj. na obračunskom principu, a ne kad su stvarno naplaćene), ali se isključuju iz podataka o stanjima kredita. Međutim, kapitaliziranu kamatu potrebno je iskazati kao dio stanja.

Iako je većina podataka koji se trebaju iskazati u obrascu već prikupljena od strane monetarnih financijskih institucija u skladu sa zahtjevima Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33), od sudionika koji sudjeluju u drugoj seriji ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja moraju se prikupiti neki dodatni podaci. Metodološki okvir statistike bilančnih stavki, kako je utvrđen u Priručniku o statistici bilance monetarnih financijskih institucija (3), osigurava sve pozadinske informacije koje se zahtijevaju kako bi se prikupili ovi dodatni podaci; dodatne pojedinosti navedene su u točki 4. u odnosu na definicije pojedinačnih indikatora.

3.   Opće upute u vezi izvješćivanja

(a)   Struktura izvještajnih obrazaca

Obrasci uključuju naznaku referentnih datuma na koje se podaci odnose i grupiraju indikatore u dva bloka: Krediti monetarnih financijskih institucija nefinancijskim društvima iz europodručja i krediti monetarnih financijskih institucija kućanstvima iz europodručja, osim stambenih kredita. Podaci istaknuti žutom bojom u svim poljima izračunavaju se iz podataka unesenih u druga polja, temeljem danih formula. Obrasci također uključuju pravila potvđivanja koja potvrđuju internu dosljednost podataka.

Postoje dva izvješća u trećoj seriji ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja.

—

Za prvo izvješće je potreban ispunjeni obrazac A koji se odnosi na referentno stanje za potrebe izračuna iznosa zaduženja i iznosa ponude. Sudionici koji koriste pravo opcije u skladu s člankom 6. stavkom 3. moraju dostaviti dodatne stavke koje se odnose na samosekuritizirane prihvatljive kredite, te revizorsku procjenu ovih stavaka, u skladu s člankjom 6. stavak 6. točka (c)v. Prvo izvješće također zahtijeva i ispunjeni obrazac B za „prvo referentno razdoblje”, odnosno od 1. travnja 2018. do 31. ožujka 2019., za potrebe izračuna prihvatljivog neto kreditiranja i referentnih vrijednosti.

—	Za drugo izvješće je potreban ispunjeni obrazac „drugo referentno razdoblje”, odnosno od 1. travnja 2019. do 31. ožujka 2021.

U Obrascu B, pokazatelji koji se odnose na stanja moraju se dostavljati s krajem mjeseca koji prethodi početku izvještajnog razdoblja i na kraju izvještajnog razdoblja; stoga, za prvo izvještajno razdoblje stanja se moraju dostaviti sa stanjem na dan 31. ožujka 2018. i 31. ožujka 2019., a za drugo referentno razdoblje stanja se moraju dostaviti sa stanjem na dan 31. ožujka 2019. i na dan 31. ožujka 2021. S druge strane, podaci o transakcijama i usklađivanjima moraju obuhvatiti sve bitne učinke koji nastanu tijekom izvještajnog razdoblja.

(b)   Izvješćivanje u odnosu na grupe za treću seriju ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja

U odnosu na grupe koje sudjeluju u trećoj seriji ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja, podaci se trebaju dostavljati, u pravilu, na agregiranoj osnovi. Međutim, nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro imaju mogućnost prikupljanja podataka na osnovi pojedinačne institucije, ako to smatraju primjerenim.

(c)   Prijenos izvješća o podacima

Popunjena izvješća o podacima potrebno je dostaviti odgovarajućem NSB-u kako je navedeno u članku 6. i u skladu s okvirnim kalendarom za treću seriju ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja objavljenim na mrežnim stranicama ESB-a, koji također navodi referentna razdoblja koja trebaju biti obuhvaćena u svakom prijenosu i koje starije podatke je potrebno koristiti za prikupljanje podataka.

(d)   Jedinica podataka

Podaci se moraju dostavljati iskazani u tisućama eura.

4.   Definicije

Ovaj odjeljak sadrži definicije stavki koji se trebaju dostaviti; numeriranje korišteno u izvještajnim obrascima navodi se u zagradama.

(a)   Stanja prihvatljivih kredita (1. i 4.)

Podaci u ovim poljima izračunavaju se na temelju podataka dostavljenih u odnosu na nastavne stavke bilance: „stanja u bilanci” (1.1. i 4.1.), umanjeno za „stanja kredita koji su sekruritizirani ili na drugi način preneseni, ali nisu isknjiženi iz bilance” (1.2. i 4.2.), uvećano za, „stanja rezervacija” (1.3. i 4.3.). Posljednji potpojam bitan je samo u slučajevima kada se, suprotno općoj praksi bilančnih stavki, podaci o kreditima iskazuju bez rezervacija.

Osnovne stavke stanja prihvatljivih kredita su kako slijedi:

i.

Stanja iz bilance (1.1. i 4.1.) Ova stavka obuhvaća stanja kredita odobrenih nefinancijskim društvima i kućanstvima iz europodručja, osim stambenih kredita. Obračunata kamata, za razliku od kapitalizirane kamate, isključena je iz pokazatelja. Ova polja izravno su povezana sa zahtjevima dijela 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) (blok 2. tablice 1. o mjesečnim stanjima). Za detaljnije definicije stavki koje je potrebno uključiti u izvješća o podacima, vidjeti dio 2. Priloga II. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) i odjeljak 4.3. Priručnika o statistici bilance monetarnih financijskih institucija.

ii.

Stanja kredita koji su sekuritizirani ili na drugi način preneseni, ali nisu isknjiženi iz bilance (1.2. i 4.2.) Ova stavka obuhvaća stanja kredita koji su sekuritizirani ili na drugi način preneseni, ali koji nisu isknjiženi iz bilance. Moraju se iskazati podaci o svim sekuritizacijama, neovisno o tome jesu li uključena financijska društva posebne namjene rezidenti. Krediti dani kao kolateral Eurosustavu za kreditne operacije monetarne politike u obliku kreditnih potraživanja, koji dovode do prijenosa bez isknjižavanja iz bilance, isključeni su iz ove stavke. Dio 5. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) (blok 5.1. tablice 5a o mjesečnim podacima) obuhvaća zahtijevane podatke o neisknjiženim sekuritiziranim kreditima nefinancijskim društvima i kućanstvima, ali ne zahtijeva da potonji budu raščlanjeni prema namjeni. Pored toga, stanja kredita koji su na drugi način preneseni (tj. ne putem sekuritizacije), ali nisu isknjiženi, nisu obuhvaćeni Uredbom (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33). Za potrebe sastavljanja izvješća o podacima, tako se zahtijevaju posebni izvaci podataka iz unutarnjih baza podataka monetarnih financijskih institucije. Za dodatne podatke o stavkama koje je potrebno uključiti u izvješća o podacima, vidjeti dio 5. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) i odjeljak 2.3 Priručnika o statistici bilance monetarnih financijskih institucija.

iii.

Stanja rezervacija (1.3. i 4.3.) Ovi podaci bitni su samo za one institucije koje, suprotno općoj praksi bilančnih stavki, dostavljaju podatke o kreditima bez rezervacija. U slučaju institucija koje sudjeluje kao grupa za treću seriju ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja, ovaj se zahtjev primjenjuje samo na one institucije u grupi koje iskazuju kredite bez rezervacija. Ova stavka uključuje pojedinačna i kolektivna smanjenja vrijednosti i gubitke po kreditima (prije otpisa i djelomičnih otpisa). Podaci se moraju odnositi na „stanja kredita u bilanci” (1.1. i 4.1.), isključujući „stanja kredita koji su sekuritizirani ili na drugi način preneseni, a koji nisu isknjiženi iz bilance” (1.2. i 4.2.). Kako je navedeno u trećem podstavku točke 2., u statistici bilančnih stavki krediti trebaju biti iskazani, u pravilu, sa stanjem glavnice, uz odgovarajuće rezervacije raspoređene u „kapital i pričuve”. U tim se slučajevima ne trebaju iskazati posebni podaci o rezervacijama. Istodobno, u slučajevima kada se krediti iskazuju bez rezervacija, ovi dodatni podaci trebaju se iskazati radi prikupljanja potpuno usporedivih podataka monetarnih financijskih institucija. Kada postoji praksa iskazivanja stanja kredita bez rezervacija, nacionalne središnje banke mogu iskazivanje ovih podataka odrediti kao neobavezno. Međutim, u takvim slučajevima izračuni temeljem okvira treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja zasnivat će se na stanjima kredita iz bilance bez rezervacija (4). Za dodatne pojedinosti, vidjeti upućivanje na odredbe u definiciji „Kapital i pričuve” iz dijela 2. Priloga II. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33).

(b)   Prihvatljivo neto kreditiranje (2.)

U ovim poljima iskazuju se podaci o neto kreditima (transakcijama) odobrenim tijekom izvještajnog razdoblja. Podaci se izračunavaju na osnovi podataka iskazanih za podstavke, odnosno „bruto kreditiranje” (2.1.) umanjeno za „otplate” (2.2.).

Krediti u vezi kojih je sklopljen ponovni sporazum o uvjetima kreditiranja trebaju se iskazati i kao „otplate” i kao „bruto kreditiranje” u vrijeme sklapanja ponovnog sporazuma o uvjetima kreditiranja. Podaci o usklađivanjima moraju uključiti učinke koje se odnose na ponovne sporazume o uvjetima kreditiranja.

Obratne transakcije tijekom razdoblja (tj. krediti odobreni i otplaćeni tijekom razdoblja) trebaju u načelu biti iskazani i kao „bruto kreditiranje” i kao „otplate”. Međutim, također je dopustivo za monetarne financijske institucije koje sudjeluju na aukcijama da isključe ove operacije kad sastavljaju izvješća o podacima, u mjeri i kojoj bi ovo ublažilo njihov teret izvješćivanja. U tom slučaju, one trebaju izvijestiti odgovarajući NSB i podaci o usklađivanjima u odnosu na stanja moraju također isključivati utjecaje koji se odnose na ove obratne transakcije. Ova iznimka se ne primjenjuje na kredite odobrene tijekom razdoblja, a koji su sekuritizirani ili na drugi način preneseni.

Dugovanja po kreditnim karticama, revolving krediti i prekoračenja trebaju također biti uzeta u obzir. Za ove instrumente, promjene u bilancama zbog iznosa iskorištenih ili povučenih tijekom izvještajnog razdoblja trebaju biti korištene kao približne za neto kreditiranje. Pozitivne iznose potrebno je iskazati kao „bruto kreditiranje” (2.1.), a negativne iznose potrebno je iskazati (s pozitivnom predznakom) kao „otplate” (2.2.).

i.

Bruto kreditiranje (2.1.) Ova stavka obuhvaća tok bruto novih kredita u izvještajnom razdoblju, isključujući bilo koje stjecanje kredita. Odobrene kredite koji se odnose na dugovanje po kreditnim karticama, revolving kredite i prekoračenja potrebno je iskazati kako je gore objašnjeno. Iznose dodane tijekom razdoblja na klijentovo stanje duga, primjerice na kapitalizirane kamate (za razliku od obračunate kamate) i naknade, potrebno je također uključiti.

ii.

Otplate (2.2.) Ova stavka obuhvaća tokove otplate glavnice tijekom izvještajnog razdoblja, isključujući one koji se odnose na sekuritizirane kredite ili kredite prenesene na drugi način, a koji nisu isknjiženi iz bilance. Otplate koje se odnose na dugovanje po kreditnim karticama, revolving kredite i prekoračenja trebaju se također iskazati, kako je gore objašnjeno. Podatke o otplatama kamate koje se odnose na obračunate kamate koje još nisu kapitalizirane, prijenose kredita i druga usklađivanja u odnosu na neotplaćene iznose (uključujući otpise i djelomične otpise) ne treba iskazati. Uredba (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) zahtijeva da se sa konverzijama duga u vlasničke udjele postupa kao s transakcijama. Međutim, za potrebe sastavljanja izvješća o podacima treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja, konverzije duga u vlasničke udjele, gdje se krediti koje je odobrio sudionik nefinancijskim društvima zamijenjuju za vlasničke udjele koje drži taj sudionik u tim nefinancijskim društvima, može se iskazati prije kao reklasifikacija nego kao povrat kredita pod uvjetom da je iznos financiranja koji sudionik pruža realnom gospodarstvu time nije umanjen, kako to utvrdi odgovarajući NSB. Sudionik će NSB-u dostaviti sve potrebne podatke kako bi NSB mogao odlučiti kako bi postupiti s konverzijom.

(c)   Usklađivanja stanja (3.)

Ova polja služe za izvješćivanje o promjenama u stanjima prihvatljivih kredita (umanjenja (–) i povećanja (+)) koje nastanu tijekom izvještajnog razdoblja, a koje nisu povezane s prihvatljivim neto kreditiranjem. Takve promjene nastaju iz operacija kao što su sekuritizacije kredita i drugi prijenosi kredita tijekom izvještajnog razdoblja i od drugih usklađenja povezanih s revalorizacijama zbog promjena tečajeva, otpisa ili djelomičnih otpisa kredita i reklasifikacija.

Stavke koje se odnose na prilagodbe stanja se izračunavaju na temelju iznosa iskazanih pod podstavkom, odnosno „Prodaje i kupnje kredita i drugi prijenosi kredita tijekom izvještajnog razdoblja” (3.1.) uvećano za „Ostala usklađivanja” (3.2.).

i.

Prodaje i kupnje kredita i drugi prijenosi kredita tijekom izvještajnog razdoblja (3.1.) — Neto tokovi kredita koji su sekuritizirani s utjecajem na stanja kredita (3.1A) Ova stavka obuhvaća neto iznose kredita koji su sekuritizirani tijekom izvještajnog razdoblja s utjecajem na iskazano stanje kredita, izračunato kao stjecanja umanjeno za raspolaganja (5). Moraju se iskazati podaci o svim sekuritizacijama, neovisno o tome jesu li uključena financijska društva posebne namjene rezidenti. Prijenose kredita potrebno je iskazati u nominalnom iznosu bez otpisa i djelomičnih otpisa u vrijeme prodaje. Ovi otpisi i djelomični otpisi iskazuju se, ako ih je moguće utvrditi, pod stavkom 3.2B (vidjeti dolje). Kada se radi o monetarnim financijskim institucijama koje dostavljaju podatke o kreditima bez rezervacija, podatke o prijenosima potrebno je dostavljati po bilančnoj vrijednosti (tj. nominalni iznos bez stanja rezervacija) (6). Zahtjevi dijela 5. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) (blok 1.1. tablice 5a o mjesečnim podacima i tablice 5b o tromjesečnim podacima) obuhvaćaju ove elemente. Za iscrpnije definicije stavki koje je potrebno iskazati, vidjeti dio 5. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) i odjeljak 4.3.11. Priručnika o statistici bilančnih stavki monetarnih financijskih institucija. — Neto tokovi kredita koji su na drugi način preneseni s utjecajem na stanja kredita (3.1B) Ova stavka uključuje neto iznose kredita prodanih ili stečenih tijekom razdoblja s utjecajem na iskazana stanja kredita u operacijama koje nisu povezane sa sekuritizacijom i izračunava se kao stjecanja umanjeno za raspolaganja. Podatke o prijenosima potrebno je iskazati u nominalnom iznosu bez otpisa i djelomičnih otpisa u vrijeme prodaje. Ove otpise i djelomične otpise potrebno je iskazati, ako ih je moguće utvrditi, pod stavkom 3.2B. Kada se radi o monetarnim financijskim institucijama koje iskazuju podatke o kreditima bez rezervacija, podaci o prijenosima trebaju se iskazati po bilančnoj vrijednosti (tj. nominalni iznos bez stanja rezervacija). Zahtjevi iz dijela 5. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) djelomično obuhvaćaju ove elemente. Blokovi 1.2. iz tablice 5.a o mjesečnim podacima i tablice 5.b o tromjesečnim podacima uključuju podatke o neto tokovima kredita koji su na drugi način preneseni s utjecajem na stanja kredita, ali isključuju: 1. kredite prodane drugoj domaćoj monetarnoj financijskoj instituciji ili stečene od druge domaće monetarne financijske institucije, uključujući prijenose unutar grupe zbog restrukturiranja (npr. prijenos skupa kredita od društva kćeri domaće monetarne financijske institucije matičnoj monetarnoj financijskoj instituciji); 2. prijenose kredita u kontekstu reorganizacije unutar grupe zbog spajanja, pripajanja i podjela. Podatke o svim ovim učincima potrebno je iskazati za potrebe sastavljanja izvješća o podacima. Za dodatne pojedinosti o stavkama koje se iskazuju, vidjeti dio 5. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) i odjeljak 4.3.11. Priručnika o statistici bilance monetarnih financijskih institucija. U odnosu na „Promjene u strukturi sektora monetarnih financijskih institucija” odjeljak 5.6. Priručnika o statistici bilance monetarnih financijskih institucija navodi detaljne opise prijenosa unutar grupe, koji razlikuju slučajeve gdje se prijenosi odvijaju između pojedinačnih institucionalnih jedinica (npr. prije nego jedna ili više jedinica prestane postojati zbog spajanja ili pripajanja) i one gdje se prijenos odvija u trenutku prestanka neke jedinice, u kojem je slučaju potrebno provesti statističku reklasifikaciju. Za potrebe sastavljanja izvješća o podacima, u oba su slučaja učinci su isti i podatke je potrebno iskazati pod stavkom 3.1C (a ne pod stavkom 3.2C). — Neto tokovi kredita koji su sekuritizirani ili na drugi način preneseni bez utjecaja na stanja kredita (3.1C) Ova stavka obuhvaća neto iznose kredita koji su sekuritizirani ili na drugi način preneseni tijekom izvještajnog razdoblja bez utjecaja na iskazana stanja kredita, a izračunava se kao stjecanja umanjeno za raspolaganja. Podatke o prijenosima potrebno je iskazati u nominalnom iznosu bez otpisa i djelomičnih. Ove otpise i djelomične otpise potrebno je iskazati, ako ih je moguće utvrditi, pod stavkom 3.2B. Kada se radi o monetarnim financijskim institucijama koje iskazuju podatke o kreditima bez rezervacija, podaci o prijenosima trebaju se iskazati po bilančnoj vrijednosti (tj. nominalni iznos bez stanja rezervacija). Neto tokovi koji se odnose na osiguravanje kredita kao kolaterala Eurosustavu za kreditne operacije monetarne politike u obliku kreditnih potraživanja koji ima za posljedicu prijenos bez isknjižavanja iz bilance isključeni su iz ove stavke. Zahtjevi iz dijela 5. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) djelomično obuhvaćaju ove elemente. Blokovi 2.1 tablice 5.a o mjesečnim podacima i tablice 5.b o tromjesečnim podacima obuhvaćaju podatke o neto tokovima kredita koji su sekuritizirani ili na drugi način preneseni bez utjecaja na stanja kredita, ali stambeni krediti kućanstvima ne utvrđuju se odvojeno i stoga trebaju biti odvojeno izlučeni iz unutarnjeg skupa podataka monetarnih financijskih institucija. Pored toga, kako je gore navedeno, zahtjevi isključuju: 1. Kredite prodane drugoj domaćoj monetarnoj financijskoj instituciji ili stečene od druge domaće monetarne financijske institucije, uključujući prijenose unutar grupe zbog restrukturiranja (npr. kad društvo kći domaće monetarne financijske institucije prenese skup kredita matičnoj monetarnoj financijskoj instituciji); 2. Prijenose kredita u okviru reorganizacije unutar grupe zbog spajanja, pripajanja i podjela. Podatke o svim ovim učincima potrebno je iskazati za potrebe sastavljanja izvješća o podacima. Za dodatne pojedinosti o stavkama koje je potrebno uključiti, vidjeti dio 5. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) i odjeljak 4.3.11. Priručnika o statistici bilance monetarnih financijskih institucija.

ii.

Ostala usklađivanja (3.2.) Sljedeće stavke koje se odnose na ostala usklađivanja moraju se iskazati za stanja kredita iz bilance, isključujući sekuritizirane ili na drugi način prenesene kredite koji nisu isknjiženi. — Revalorizacije zbog promjena tečajeva (3.2A) Promjene tečajeva u odnosu na euro dovode do promjena u vrijednosti kredita u stranim valutama kad su izraženi u eurima. Podatke o ovim učincima potrebno je iskazati s negativnim (pozitivnim) predznakom kada na neto osnovi dovode do smanjenja (povećanja) stanja i kada su potrebni radi omogućavanja potpunog usklađivanja između neto kreditiranja i promjena u stanjima. Ova usklađivanja nisu obuhvaćena zahtjevima utvrđenim u Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013733). Za potrebe izvješća o podacima, ako podaci (ili samo procjene) nisu na raspolaganju monetarnim financijskim institucijama, mogu se izračunati u skladu sa smjernicom iz odjeljka 7.2.2 Priručnika o statistici bilance monetarnih financijskih institucija. Predloženi postupak procjene ograničava opseg izračuna na glavne valute i zasniva se na sljedećim koracima: 1) stanja prihvatljivih kredita na kraju mjeseca koji prethodi početku razdoblja i na kraju razdoblja (stavke 1. i 4.) raščlanjeni su prema valuti u kojoj su izraženi, usredotočujući se na skupove kredita izraženih u GBP, USD, CHF i JPY. Ako ovi podaci nisu na raspolaganju, mogu se koristiti podaci o ukupnim stanjima iz bilance, uključujući sekuritizirane ili na druge način prenesene kredite koji nisu isknjiženi – stavke 1.1. i 4.1.; 2) sa svakim skupom kredita postupa se kako slijedi. Odgovarajuće jednadžbe iz Priručnika o statistici bilance monetarnih financijskih institucije prikazane su u zagradama: — stanja na kraju mjeseca koji prethodi početku izvještajnog razdoblja i na kraju razdoblja preračunavaju se u originalnu valutu u kojoj su izraženi, upotrebom odgovarajućih nominalnih tečajeva (7) (jednadžbe [7.2.2] i [7.2.3]), — promjene u stanjima tijekom referentnog razdoblja iskazane u stranoj valuti izračunavaju se i preračunavaju u euro upotrebom prosječne vrijednosti dnevnih tečajeva tijekom izvještajnog razdoblja (jednadžba [7.2.4]), — razlika između promjene u stanjima preračunatim u euro, kako je izračunata u prethodnom koraku i promjene u stanjima u euru izračunavaju se (jednadžba [7.2.5], sa suprotnom predznakom); 3) konačno usklađivanje tečajeva procjenjuje se kao zbroj usklađivanja za svaku valutu. Za dodatne informacije, vidjeti odjeljke 5.8. i 7.2.2. Priručnika o statistici bilance monetarnih financijskih institucija. — Otpisi/Djelomični otpisi (3.2B) U skladu s točkom (g) članka 1. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33), „djelomičan otpis” znači izravno smanjenje dijela vrijednosti kredita u statističkoj bilanci zbog gubitka. Slično tome, u skladu s točkom (h) članka 1. iste Uredbe, „otpis” znači smanjenje pune vrijednosti kredita što dovodi do njegova uklanjanja iz bilance. Učinke djelomičnih otpisa i otpisa potrebno je iskazati s negativnim ili pozitivnim predznakom kada oni na neto osnovi imaju za posljedicu smanjenje ili povećanje, prema potrebi, neotplaćenih iznosa. Ovi podaci potrebni su radi omogućavanja potpunog usklađivanja između neto kreditiranja i promjena u stanjima. U odnosu na otpise i djelomične otpise u pogledu neotplaćenih kredita iz bilance, mogu se koristiti podaci prikupljeni radi udovoljavanja minimalnim zahtjevima iz dijela 4. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) tablice 1.A o mjesečnim vrijednosnim usklađivanjima). Međutim, rješavanje utjecaja otpisa i djelomičnih otpisa kredita na sekuritizirane ili na drugi način prenesene kredite koji nisu isknjiženi zahtijeva posebno izlučivanje podataka iz unutarnjih baza podataka monetarnih financijskih institucija. Podaci o stanjima prihvatljivih kredita (stavke 1. i 4.) u načelu se ispravljaju za stanja rezervacija u slučajevima kada su krediti iskazani bez rezervacija u statističkoj bilanci. — U slučajevima kada sudionici iskazuju stavke 1.3. i 4.3., podaci o otpisima i djelomičnim otpisima kredita trebaju uključivati brisanje prošlih rezervacija za kredite koji su postali (djelomično ili u cijelosti) nenaplativi i pored toga, ako je primjenjivo, trebaju također uključivati sve gubitke koji premašuju rezervacije. Slično tome, kada je kredit za koji postoje rezervacije sekuritiziran ili na drugi način prenesen, potrebno je iskazati otpis ili djelomičan otpis koji je jednak stanju rezervacija, sa suprotnim predznakom, kako bi se uskladila promjena u vrijednosti iz bilance, ispravljen za iznos rezervacija i vrijednost neto toka. Rezervacije se mogu promijeniti tijekom vremena zbog novih smanjenja vrijednosti i gubitaka po kreditima (bez mogućih preinačenja, uključujući one koji nastaju kad je dužnik otplatio kredit). Takve promjene ne bi trebalo iskazati u izvješću o podacima kao dio otpisa/djelomičnih otpisa (budući da izvješća o podacima utvrđuju vrijednosti s rezervacijama) (8). Razdvajanje utjecaja otpisa i djelomičnih otpisa kredita na sekuritizirane ili na drugi način prenesene kredite koji nisu isknjiženi može biti izostavljeno ako se zasebni podaci o rezervacijama ne mogu izlučiti iz unutarnje baze podataka monetarnih financijskih institucija. — Kada postoji praksa prema kojoj se stanja kredita iskazuju bez rezervacija, ali odgovarajuće stavke (1.3. i 4.3.) koje se odnose na rezervacije nisu iskazane (vidjeti točku 4(a)), otpisi/djelomični otpisi moraju uključivati nova smanjenja vrijednosti i naknade za gubitke po kreditima iz kreditnog portfelja (bez mogućih preinačenja, uključujući one koji nastaju kad je dužnik otplatio kredit) (9). Nije potrebno razdvajanje utjecaja otpisa i djelomičnih otpisa sekuritiziranih ili na drugi način prenesenih kredita koji nisu isknjiženi ako se zasebni podaci o rezervacijama ne mogu izlučiti iz unutarnje baze podataka monetarnih financijskih institucija. U načelu, ove stavke također uključuju revalorizacije koje nastaju kada su krediti sekuritizirani ili na drugi način preneseni, a vrijednost transakcije razlikuje se od nominalnog neotplaćenog iznosa u vrijeme prijenosa. Ove revalorizacije moraju se iskazati, ako ih je moguće utvrditi, a treba ih izračunati kao razliku između vrijednosti transakcije i nominalnog neotplaćenog iznosa u vrijeme prodaje. Za dodatne informacije, vidjeti dio 4. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) i odjeljak 5.4. Priručnika o statistici bilance monetarnih financijskih institucija. — Reklasifikacije (3.2C) Reklasifikacije iskazuju sve ostale učinke koji nisu povezani s neto kreditiranjem, kako je definirano u točki 4(b), nego imaju za posljedicu promjene u stanjima kredita u bilanci, isključujući sekuritizirane ili na drugi način prenesene kredite koji nisu isknjiženi. Ovi učinci nisu obuhvaćeni zahtjevima utvrđenim u Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) i njihov učinak obično se procjenjuje na agregiranoj osnovi za sastavljanje makroekonomske statistike. Međutim, oni su važni na razini pojedinačnih institucija (ili grupa za treću seriju ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja) radi usklađivanja neto kreditiranja i promjena u stanjima. Sljedeći učinci moraju se iskazati, u odnosu na stanja kredita u bilanci, isključujući sekuritizirane ili na drugi način prenesene kredite koji nisu isknjiženi i primjenjuju se uobičajeni dogovori o učincima iskazivanja koji vode do smanjenja (povećanja) stanja s negativnim (pozitivnim) predznakom: 1. Promjene u sektorskoj klasifikaciji ili području u kojem je dužnik rezident, koje imaju za posljedicu promjene u iskazanim neotplaćenim pozicijama koje nisu dospjele u odnosu na neto kreditiranje i stoga ne trebaju biti iskazane; 2. Promjene u klasifikaciji instrumenata. One mogu također utjecati na pokazatelje ako se stanja kredita povećaju ili smanje zbog, primjerice, reklasifikacije osiguranja duga ili kredita kao osiguranja duga; 3. Usklađivanja koja imaju za posljedicu ispravke pogrešaka u izvješćivanju, u skladu s uputama primljenim od odgovarajućeg NSB-a u skladu s točkom (f) članka 7. stavka 1.; 4. Prilagodbe koje se odnose na korporativne reorganizacije i promjene u sastavu grupa za treću seriju ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja za koje ponovno dostavljanje prvog izvješća odražava novu korporativnu strukturu i sastav grupe za treću seriju ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja nije potreban u skladu s člankom 6. stavkom 8. Za dodatne informacije, vidjeti odjeljak 5.6. Priručnika o statistici bilance monetarnih financijskih institucija. Međutim, gore istaknute konceptualne razlike potrebno je uzeti u obzir za potrebe dobivanja reklasifikacijskih podataka na razini pojedinačnih institucija.

(d)   Dodatni iznosi koji se odnose na interno sekuritizirane prihvatljive kredite (S.1.)

Sudionici koje koriste opciju u skladu s člankom 6. stavkom 3. moraju također dostaviti sljedeće dodatne stavke koje se odnose na stanja samosekuritiziranih kredita u obrascu A:

(i)	„Stanja samosekuritiziranih prihvatljivih kredita koji nisu isknjiženi iz balance” (S.1.1.) Ovi podaci se odnose na kredite koji su samosekuritizirani i koji su uključeni u iznose prijavljene pod stavkom 1.2.

(ii)

„Stanja samosekuritiziranih prihvatljivih kredita koji nisu isknjiženi iz balance” (S.1.2.) Ovi podaci se odnose na kredite koji su bili samosekuritizirani i koji više nisu upisani u bilancu stoga što su isknjiženi. U onoj mjeri u kojoj će zajmove i dalje servisirati sudionik, oni će i dalje biti predmetom izvješćivanja pod Dijelom 5. Priloga I. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) (Blok 3.1. Tablica 5.a. i 5.b.).

(iii)

„Stanja rezervacija za samosekuritizirane prihvatljive kredite koji nisu isknjiženi iz bilance” (S.1.3.) Ovi podaci se odnose na kredite koji nisu isknjiženi iz bilance – tj. koji su dostavljaju pod S.1.1. Ove se stavke dostavljaju samo u slučajevima kada se, suprotno općoj praksi bilančnih stavki, podaci o kreditima iskazuju bez rezervacija. Međutim, gdje je to slučaj, sudionici mogu odlučiti ne dostaviti ove podatke, u kojem slučaju odnosni iznosi neće biti uključeni u izračun stanja prihvatljivih kredita.

Izvješćivanje o trećoj seriji ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja

Treća serija ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja - Izvještajni obrazac A

Izvještajno razdoblje:28. veljače 2019.
Krediti nefinancijskim društvima i kućanstvima, osim stambenih kredita kućanstvima (u tisućama eura)
	Glavni agregati za referentna stanja				Krediti nefinancijskim društvima	Krediti kućanstvima (uključujući neprofitne institucije koje služe kućanstvima), osim stambenih kredita
							Stavka	Formula	Potvrđivanje
	1	Stanja prihvatljivih kredita …			0	0	1	1 = 1.1 – 1.2 (+ 1.3)
	S.1.	Dodatni iznosi koji se odnose na samosekuritizirane prihvatljive kredite …			0	0	S.1	S.1 = S.1.1 + S.1.2 (+ S.1.3)
	Osnovne stavke
		Stanja prihvatljivih kredita u bilanci
	1.1	Stanja u bilanci …					1.1
	1.2	Stanja kredita koji su sekuritizirani ili na drugi način preneseni, ali nisu isknjiženi iz bilance …					1.2
	1.3	Stanja rezervacija za kredite o kojima se izvješćuje u stavci 1.1., isključujući stavku 1.2. (*1)…					1.3
		Dodatne stavke koje se odnose na samosekuritizirane prihvatljive kredite
	S.1.1	Stanja samosekuritiziranih prihvatljivih kredita koji nisu isknjiženi iz bilance …					S.1.1		S.1.1 <= 1.2
	S.1.2	Stanja samosekuritiziranih prihvatljivih kredita koji su isknjiženi iz bilance …					S.1.2
	S.1.3	Stanja rezervacija za samosekuritizirane prihvatljive kredite koji nisu isknjiženi iz bilance  (*1)…					S.1.3

Treća serija ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja - Izvještajni obrazac B

Izvještajno razdoblje:1. travnja 2018. do 31. ožujka 2019. (prvo referentno razdoblje) / 1. travnja 2019. do 31. ožujka 2021. (drugo referentno razdoblje)
Krediti nefinancijskim društvima i kućanstvima, osim stambenih kredita kućanstvima (u tisućama eura)
	Glavni agregati				Krediti nefinancijskim društvima	Krediti kućanstvima (uključujući neprofitne institucije koje služe kućanstvima), osim stambenih kredita
							Stavka	Formula	Potvrđivanje
	1	Stanja prihvatljivih kredita na kraju mjeseca koji prethodi početku izvještajnog razdoblja …			0	0	1	1 = 1.1 – 1.2 (+1.3)
	2	Prihvatljivo neto kreditiranje u izvještajnom razdoblju …			0	0	2	2 = 2.1 – 2.2
	3	Usklađenja stanja: umanjenja (–) i povećanja (+) …			0	0	3	3 = 3.1 + 3.2
	4	Stanja prihvatljivih kredita na kraju izvještajnog razdoblja …			0	0	4	4 = 4.1 – 4.2 (+4.3)	4 = 1 + 2 + 3
	Osnovne stavke
		Stanja prihvatljivih kredita na kraju mjeseca koji prethodi početku izvještajnog razdoblja
	1.1	Stanja u bilanci …					1.1
	1.2	Stanja kredita koji su sekuritizirani ili na drugi način preneseni, ali nisu isknjiženi iz bilance …					1.2
	1.3	Stanja rezervacija za kredite o kojima se izvješćuje u stavci 1.1., isključujući stavku 1.2. (*2)…					1.3
		Prihvatljivo neto kreditiranje u izvještajnom razdoblju
	2.1	Bruto kreditiranje …					2.1
	2.2	Otplate …					2.2
		Usklađenja stanja: umanjenja (–) i povećanja (+)
	3.1	Prodaje i kupnje kredita i drugi prijenosi kredita tijekom izvještajnog razdoblja …			0	0	3.1	3.1 = 3.1A + 3.1B + 3.1C
	3.1A	Neto tokovi kredita koji su sekuritizirani s utjecajem na stanja kredita …					3.1A
	3.1B	Neto tokovi kredita koji su na drugi način preneseni s utjecajem na stanja kredita …					3.1B
	3.1C	Neto tokovi kredita koji su sekuritizirani ili na drugi način preneseni bez utjecaja na stanja kredita …					3.1C
	3.2	Ostala usklađivanja …			0	0	3.2	3.2 = 3.2A + 3.2B + 3.2C
	3.2A	Revalorizacije zbog promjena tečajeva …					3.2A
	3.2B	Otpisi/djelomični otpisi …					3.2B
	3.2C	Reklasifikacije …					3.2C
		Stanja prihvatljivih kredita na kraju izvještajnog razdoblja
	4.1	Stanja u bilanci …					4.1
	4.2	Stanja kredita koji su sekuritizirani ili na drugi način preneseni, ali nisu isknjiženi iz bilance …					4.2
	4.3	Stanja rezervacija za kredite o kojima se izvješćuje u stavci 4.1., isključujući stavku 4.2. (*2)…					4.3

---

(1)  Temeljni konceptualni okvir izvještajnih zahtjeva ostaje nepromijenjen u usporedbi s onim navedenim u Odlukama ESB/2014/34 I (EU) 2016/810 (ESB/2016/10), s iznimkom izmjena koje se odnose na uključivanje interno sekuritiziranih prihvatljivih kredita za potrebe izračunavanja iznosa zaduženja.

(2)  Za potrebe izvješća o podacima, „kućanstva” uključuje neprofitne institucije koje služe kućanstvima.

(3)  Vidjeti „Priručnik o statistici bilance monetarnih financijskih institucija”, ESB, siječanj 2019., dostupan na mrežnoj stranici ESB-a na www.ecb.europa.eu. Posebno, odjeljak 4.3. str. 40. odnosi se na statističko izvješćivanje o kreditima.

(4)  Ova iznimka također utječe na iskazivanje podataka o otpisima i djelomičnim otpisima, kako je dolje pojašnjeno.

(5)  Ovo pravilo o predznaku, koje je suprotno zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33), u skladu je s općim zahtjevima koji se odnose na usklađivanje podataka, kako je gore navedeno – tj. učinci koji vode do povećanja ili smanjenja stanja koje je potrebno iskazati s pozitivnim ili negativnim predznakom.

(6)  Uredba (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) dopušta monetarnim financijskim institucijama da iskazuju kupljene kredite prema njihovoj vrijednosti transakcije sve dok je ovo nacionalna praksa koju primjenjuju sve monetarne financijske institucije rezidenti u zemlji. U takvim slučajevima, revalorizacijske komponente koje mogu nastati moraju se iskazati pod stavkom 3.2B.

(7)  Potrebno je koristiti referentne tečajeve ESB-a. Vidjeti priopćenje za javnost od 8. srpnja 1998. o uspostavi zajedničkih tržišnih standarda koje je dostupno na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu.

(8)  Ovi zahtjevi razlikuju se od zahtjeva temeljem Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33).).

(9)  Ovaj zahtjev isti je za podatke koje je potrebno iskazati temeljem Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) od strane monetarnih financijskih institucija koje iskazuju kredite bez rezervacija.

(*1)  Primjenjivo samo u onim slučajevima kada se krediti iskazuju bez rezervacija; vidi upute za izvješćivanje za više detalja.

(*2)  Primjenjivo samo u onim slučajevima kada se krediti iskazuju bez rezervacija; vidi upute za izvješćivanje za više pojedinosti.