EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 02014O0060-20200408
Guideline (EU) 2015/510 of the European Central Bank of 19 December 2014 on the implementation of the Eurosystem monetary policy framework (General Documentation Guideline) (ECB/2014/60) (recast)
Consolidated text: Smjernica (EU) 2015/510 Europske središnje banke od 19. prosinca 2014. o provedbi okvira monetarne politike Eurosustava (Smjernica o Općoj dokumentaciji) (ESB/2014/60) (preinaka)
Smjernica (EU) 2015/510 Europske središnje banke od 19. prosinca 2014. o provedbi okvira monetarne politike Eurosustava (Smjernica o Općoj dokumentaciji) (ESB/2014/60) (preinaka)
ELI: http://data.europa.eu/eli/guideline/2015/510/2020-04-08
02014O0060 — HR — 08.04.2020 — 009.001
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
|
►M2 SMJERNICA (EU) 2015/510 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE od 19. prosinca 2014. o provedbi okvira monetarne politike Eurosustava (Smjernica o Općoj dokumentaciji) (ESB/2014/60) ◄ ( L 091 2.4.2015, 3) |
Koju je izmijenila:
|
|
|
|||
|
br. |
stranica |
datum |
||
|
SMJERNICA (EU) 2015/732 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE od 16. travnja 2015. |
L 116 |
22 |
7.5.2015 |
|
|
SMJERNICA (EU) 2015/1938 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE od 27. kolovoza 2015. |
L 282 |
41 |
28.10.2015 |
|
|
SMJERNICA (EU) 2016/64 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE od 18. studenoga 2015. |
L 14 |
25 |
21.1.2016 |
|
|
SMJERNICA (EU) 2016/2298 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE od 2. studenoga 2016. |
L 344 |
102 |
17.12.2016 |
|
|
SMJERNICA (EU) 2017/1362 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE od 18. svibnja 2017. |
L 190 |
26 |
21.7.2017 |
|
|
SMJERNICA (EU) 2018/570 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE od 7. veljače 2018. |
L 95 |
23 |
13.4.2018 |
|
|
SMJERNICA (EU) 2019/1032 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE od 10. svibnja 2019. |
L 167 |
64 |
24.6.2019 |
|
|
ODLUKA (EU) 2020/506 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE od 7. travnja 2020. |
L 109I |
1 |
7.4.2020 |
|
SMJERNICA (EU) 2015/510 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE
od 19. prosinca 2014.
o provedbi okvira monetarne politike Eurosustava (Smjernica o Općoj dokumentaciji) (ESB/2014/60)
(preinaka)
|
SADRŽAJ |
|
|
DIO PRVI – |
PREDMET, PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE |
|
DIO DRUGI – |
ALATI, OPERACIJE, INSTRUMENTI I POSTUPCI MONETARNE POLITIKE EUROSUSTAVA |
|
GLAVA I. – |
Operacije na otvorenom tržištu |
|
Poglavlje 1. – |
Pregled operacija na otvorenom tržištu |
|
Poglavlje 2. – |
Kategorije operacija na otvorenom tržištu |
|
Poglavlje 3. – |
Instrumenti za provođenje operacija na otvorenom tržištu |
|
GLAVA II. – |
Stalno raspoložive mogućnosti |
|
Poglavlje 1. – |
Mogućnost posudbe na kraju dana |
|
Poglavlje 2. – |
Novčani depozit |
|
GLAVA III. – |
Postupci za operacije monetarne politike Eurosustava |
|
Poglavlje 1. – |
Aukcije i bilateralni postupci za operacije Eurosustava na otvorenom tržištu |
|
Odjeljak 1. – |
Aukcije |
|
Odjeljak 2. – |
Operativne faze aukcija |
|
Pododjeljak 1. – |
Najava aukcija |
|
Pododjeljak 2. – |
Priprema i podnošenje ponuda od strane drugih ugovornih strana |
|
Pododjeljak 3. – |
Raspodjela aukcija |
|
Pododjeljak 4. – |
Objava rezultata aukcija |
|
Odjeljak 3. – |
Bilateralni postupci za operacije Eurosustava na otvorenom tržištu |
|
Poglavlje 2. – |
Postupci namire za operacije monetarne politike Eurosustava |
|
DIO TREĆI – |
PRIHVATLJIVE DRUGE UGOVORNE STRANE |
|
DIO ČETVRTI – |
PRIHVATLJIVA IMOVINA |
|
GLAVA I. – |
Opća načela |
|
GLAVA II. – |
Kriteriji prihvatljivosti i zahtjevi kreditne kvalitete za utrživu imovinu |
|
Poglavlje I. – |
Kriteriji prihvatljivosti za utrživu imovinu |
|
Odjeljak 1. – |
Opći kriteriji prihvatljivosti za utrživu imovinu |
|
Odjeljak 2. – |
Posebni kriteriji prihvatljivosti za utrživu imovinu |
|
Pododjeljak 1. – |
Posebni kriteriji prihvatljivosti za vrijednosne papire osigurane imovinom |
|
Pododjeljak 2. – |
Posebni kriteriji prihvatljivosti za pokrivene obveznice osigurane vrijednosnim papirima osiguranim imovinom |
|
Pododjeljak 3. – |
Posebni kriteriji prihvatljivosti za dužničke certifikate koje izdaje Eurosustav |
|
Pododjeljak 4. – |
Posebni kriteriji prihvatljivosti za određene neosigurane dužničke instrumente |
|
Poglavlje 2. – |
Zahtjevi kreditne kvalitete Eurosustava za utrživu imovinu |
|
GLAVA III. – |
Kriteriji prihvatljivosti i zahtjevi kreditne kvalitete za neutrživu imovinu |
|
Poglavlje 1. – |
Kriteriji prihvatljivosti za neutrživu imovinu |
|
Odjeljak 1. – |
Kriteriji prihvatljivosti za kreditna potraživanja |
|
Odjeljak 2. – |
Kriteriji prihvatljivosti za oročene depozite |
|
Odjeljak 3. – |
Kriteriji prihvatljivosti za hipotekarne dužničke instrumente |
|
Odjeljak 4. – |
Kriteriji prihvatljivosti za neutržive dužničke instrumente osigurane prihvatljivim kreditnim potraživanjima |
|
Poglavlje 2. – |
Zahtjevi kreditne kvalitete Eurosustava za neutrživu imovinu |
|
Odjeljak 1. – |
Zahtjevi kreditne kvalitete Eurosustava za kreditna potraživanja |
|
Odjeljak 2. – |
Zahtjevi kreditne kvalitete Eurosustava za hipotekarne dužničke instrumente |
|
Odjeljak 3. – |
Zahtjevi kreditne kvalitete Eurosustava za neutržive dužničke instrumente osigurane prihvatljivim kreditnim potraživanjima |
|
GLAVA IV. – |
Jamstva za utrživu i neutrživu imovinu |
|
GLAVA V. – |
Okvir za kreditnu procjenu Eurosustava za utrživu i neutrživu imovinu |
|
GLAVA VI. – |
Kontrola rizika i okvir za vrednovanje utržive i neutržive imovine |
|
Poglavlje 1. – |
Mjere za kontrolu rizika utržive imovine |
|
Poglavlje 2. – |
Mjere za kontrolu rizika neutržive imovine |
|
Poglavlje 3. – |
Pravila vrednovanja za utrživu i neutrživu imovinu |
|
GLAVA VII. – |
Prihvaćanje kolaterala koji nije nominiran u eurima u nepredvidivim okolnostima |
|
GLAVA VIII. – |
Pravila korištenja prihvatljive imovine |
|
GLAVA IX. – |
Prekogranična potreba prihvatljive imovine |
|
DIO PETI – |
SANKCIJE U SLUČAJU NEISPUNJAVANJA OBVEZA DRUGE UGOVORNE STRANE |
|
DIO ŠESTI – |
DISKRECIJSKE MJERE |
|
DIO SEDMI – |
DODATNA MINIMALNA ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA KOJA SE ODNOSE NA OPERACIJE MONETARNE POLITIKE EUROSUSTAVA |
|
Poglavlje 1. – |
Dodatna minimalna zajednička obilježja koja se primjenjuju na sve aranžmane za operacije monetarne politike Eurosustava |
|
Poglavlje 2. – |
Dodatna minimalna zajednička obilježja koja se primjenjuju na repo ugovore i ugovore o kolateraliziranim kreditima |
|
Poglavlje 3. – |
Dodatna minimalna zajednička obilježja koja su specifična za repo transakcije |
|
Poglavlje 4. – |
Dodatna minimalna zajednička obilježja koja su specifična za ugovore o kolateraliziranim kreditima |
|
Poglavlje 5. – |
Dodatna minimalna zajednička obilježja koja su specifična za valutne ugovore o razmjeni za potrebe monetarne politike |
|
DIO OSMI – |
ZAVRŠNE ODREDBE |
|
PRILOG I. – |
Minimalne pričuve |
|
PRILOG II. – |
Najava aukcija |
|
PRILOG III. – |
Raspodjela na aukcijama i aukcijski postupci |
|
PRILOG IV. – |
Objava rezultata aukcije |
|
PRILOG V. – |
Kriteriji odabira drugih ugovornih strana koje sudjeluju u intervencijama na deviznom tržištu |
|
PRILOG VI. – |
Prekogranična upotreba prihvatljive imovine |
|
PRILOG VI.a – |
Kriteriji prihvatljlivosti za upotrebu sustava namire vrijednosnih papira i veza između sustava namire vrijednostnih papira u kreditnim operacijama Eurosustava |
|
PRILOG VII. – |
Izračun sankcija koje se primjenjuju u skladu s dijelom petim i novčane kazne koje se primjenjuju u skladu s dijelom sedmim |
|
PRILOG VIII. – |
Izvještajni zahtjevi u vezi s podacima na razini pojedinačnog kredita za vrijednosne papire osigurane imovinom i zahtjevi za repozitorije podataka na razini pojedinačnog kredita |
|
PRILOG IX. – |
Postupak praćenja provedbe okvira za kreditnu procjenu Eurosustava |
|
PRILOG IX.a – |
Minimalni zahtjevi za pokriće za vanjske institucije za kreditnu procjenu u okviru kreditne procjene Eurosustava |
|
PRILOG IX.b – |
Minimalni zahtjevi u okviru za kreditnu procjenu Eurosustava za nova izdanja i nadzorna izvješća o programima pokrivenih obveznica |
|
PRILOG XI. – |
Oblici vrijednosnih papira |
|
PRILOG XII. – |
Primjeri operacija i postupaka monetarne politike Eurosustava |
|
PRILOG XII.a – |
|
|
PRILOG XIII. – |
Korelacijska tablica |
|
PRILOG XIV. – |
Smjernica koja je stavljena izvan snage i popis njezinih uzastopnih izmjena |
DIO PRVI
PREDMET, PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE
Članak 1.
Predmet i područje primjene
1. Ova Smjernica utvrđuje jedinstvena pravila za provođenje jedinstvene monetarne politike od strane Eurosustava u državama članicama čija je valuta euro.
2. Eurosustav provodi odgovarajuće mjere za provedbu operacija monetarne politike Eurosustava u skladu s načelima, alatima, instrumentima, zahtjevima, kriterijima i postupcima utvrđenim u ovoj Smjernici.
3. Pravni odnos između Eurosustava i drugih ugovornih strana uspostavlja se odgovarajućim ugovorima ili propisima koje primjenjuje relevantni NSB, a u kojima su na odgovarajući način provedene odredbe ove Smjernice.
4. Upravno vijeće ESB-a može, u svako doba, izmijeniti alate, instrumente, zahtjeve, kriterije i postupke za provođenje operacija monetarne politike Eurosustava.
5. Eurosustav zadržava pravo tražiti i dobiti sve bitne informacije od drugih ugovornih strana koje su mu potrebne radi izvršavanja zadaća i ispunjavanja ciljeva Eurosustava u vezi s operacijama monetarne politike. Ovo pravo ne dovodi u pitanje bilo koje drugo posebno pravo Eurosustava da traži dostavu informacija koje se odnose na operacije monetarne politike.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Smjernice primjenjuju se sljedeće definicije:
„metoda računanja dana stvarni broj dana/360 dana u godini” znači metoda koja se koristi u operacijama monetarne politike Eurosustava koja određuje stvarni broj kalendarskih dana uključenih u obračun kamate na temelju godine koja ima 360 dana;
„agencija” znači subjekt osnovan u državi članici čija je valuta euro koji sudjeluje u određenim aktivnostima za opće dobro koje se provode na nacionalnoj ili regionalnoj razini ili služi potrebama za financiranje, a koji je Eurosustav razvrstao kao agenciju. Popis subjekata koji su razvrstani kao agencije objavljuje se na mrežnim stranicama ESB-a i određuje jesu li iza svaki subjekt ispunjeni kvantitativni kriteriji za potrebe korektivnih faktora utvrđeni u Prilogu XII.a;
„vrijednosni papiri osigurani imovinom” (ABS) znači dužnički instrumenti koji su osigurani skupom namjenske financijske imovine (fiksne ili revolving), koja se pretvara u gotovinu u određenom razdoblju. Pored toga, mogu postojati prava ili druga imovina koja osiguravaju servisiranje ili pravovremenu raspodjelu primitaka imateljima vrijednosnog papira. Vrijednosne papire osigurane imovinom obično izdaje za to posebno osnovan investicijski subjekt koji je stekao skup financijske imovine od inicijatora ili prodavatelja. U tom smislu, plaćanja po vrijednosnim papirima osiguranim imovinom prvenstveno ovise o novčanim tokovima koje ostvaruje imovina u odnosnom skupu i drugim pravima oblikovanim radi osiguranja pravovremenog plaćanja, kao što su instrumenti likvidnosti, jamstva ili druga svojstva koja se općenito nazivaju kreditna poboljšanja;
„bilateralni postupak” znači postupak kojim nacionalne središnje banke ili, u iznimnim slučajevima, ESB provode operacije fine prilagodbe ili izravne transakcije, izravno s jednom ili s više drugih ugovornih strana ili preko burza ili tržišnih posrednika, bez provođenja aukcija;
„sustav nematerijaliziranih vrijednosnih papira” znači sustav koji dopušta prijenos vrijednosnih papira i druge financijske imovine bez fizičkog premještanja papirnatih dokumenata ili certifikata, npr. elektronički prijenos vrijednosnih papira;
„radni dan” znači: (a) u vezi s obvezom izvršavanja plaćanja, bilo koji dan kada je sustav TARGET2 otvoren za izvršavanje takvog plaćanja; ili (b) u vezi s bilo kojom obvezom isporuke imovine, bilo koji dan kada su otvoreni sustavi namire vrijednosnih papira preko kojih treba izvršiti isporuku, u mjestu gdje treba izvršiti isporuku odgovarajućih vrijednosnih papira;
„središnji depozitorij vrijednosnih papira” znači središnji depozitorij vrijednosnih papira kako je definiran u točki 1. članka 2. stavka 1. Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 );
„kolateralizirani kredit” znači ugovor između NSB-a i druge ugovorne strane pri čemu se drugoj ugovornoj strani osigurava likvidnost u obliku kredita osiguranog ovršivim osiguranjem koje je ta druga ugovorna strana dala NSB-u, npr. u obliku zaloga, prijenosa ili nekog drugog tereta nad imovinom;
„prikupljanje oročenih depozita” znači instrument koji se koristi u provođenju operacija na otvorenom tržištu, pri čemu Eurosustav poziva druge ugovorne strane da polože oročene depozite na račune kod svojih matičnih nacionalnih središnjih banaka kako bi se povukla likvidnost s tržišta;
„nadležno tijelo” znači tijelo javne vlasti ili tijelo koje je u skladu s nacionalnim pravom službeno priznato i ovlašteno za nadzor nad institucijama u sklopu sustava nadzora u dotičnoj državi članici, uključujući ESB u pogledu zadaća dodijeljenih mu Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013 ( 2 );
„druga ugovorna strana” znači institucija koja ispunjava kriterije prihvatljivosti utvrđene u dijelu trećem, koji joj daju pravo na pristup operacijama monetarne politike Eurosustava;
„pokrivena obveznica” znači dužnički instrument koji ima dvostruku ulogu: (a) izravnu ili neizravnu prema kreditnoj instituciji; i (b) prema dinamičnom pokrivenom skupu odnosne imovine, a za koji nema tranširanja rizika;
„kreditno potraživanje” znači potraživanje za povrat novca koje predstavlja dužničku obvezu dužnika prema drugoj ugovornoj strani. Kreditna potraživanja također obuhvaćaju Schuldscheindarlehen i nizozemska privatna potraživanja koja glase na ime od države ili od ostalih prihvatljivih dužnika koja su pokrivena državnim jamstvom, npr. stambene zadruge;
„kreditna institucija” znači kreditna institucija u smislu članka 2. stavka 5. Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 3 ) i točke 1. članka 4. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 4 ), koja je predmet nadzora nadležnog tijela ili je kreditna institucija u javnom vlasništvu u smislu članka 123. stavka 2. Ugovora koja je predmet nadzora po standardu koji je usporediv s nadzorom od strane nadležnog tijela;
„kreditni rejting” ima isto značenje kako je određeno u članku 3. stavku 1. točki (a) Uredbe (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća ( 5 );
„prekogranično korištenje” znači dostavljanje, kao kolaterala, od strane druge ugovorne strane svom NSB-u:
utržive imovine koja se drži u drugoj državi članici čija je valuta euro;
utržive imovine koja je izdana u drugoj državi članici, a koja se drži u državi članici matičnog NSB-a;
kreditnih potraživanja kod kojih je za ugovor o kreditnom potraživanju mjerodavno pravo druge države članice čija je valuta euro, a koja nije država članica matičnog NSB-a;
hipotekarnih dužničkih instrumenata fizičkih osoba (RMBD) u skladu s primjenjivim postupcima CCBM-a;
neutrživih dužničkih instrumenata osiguranih prihvatljivim kreditnim potraživanjima izdanih u drugoj državi članici čija je valuta euro i koji se drže u toj državi članici, osim države njezinog matičnog NSB-a;
„zaštita od valutnog rizika” znači sporazum koji sklapaju izdavatelj vrijednosnih papira i druga ugovorna strana koja pruža zaštitu, u skladu s kojim se dio valutnog rizika koji proizlazi iz primitka novčanih tokova u valuti koja nije euro smanjuje zamjenom tih novčanih tokova za plaćanja u eurima koja izvršava druga ugovorna strana koja pruža zaštitu, uključujući sva jamstva druge ugovorne strane koja pruža zaštitu za navedena plaćanja;
„skrbnik” znači subjekt koji preuzima pohranu i upravljanje vrijednosnim papirima i drugom financijskom imovinom u ime drugih;
„tržišna vrijednost pri nastanku statusa neispunjavanja obveza” znači, u odnosu na bilo koju imovinu na bilo koji datum:
tržišna vrijednost takve imovine u vrijeme vrednovanja statusa neispunjavanja obveza, obračunata na temelju najreprezentativnije cijene na radni dan koji prethodi datumu vrednovanja;
u slučaju nepostojanja reprezentativne cijene za određenu imovinu na radni dan koji prethodi datumu vrednovanja, koristi se posljednja cijena trgovanja. Ako cijena trgovanja nije dostupna, NSB koji provodi operaciju odredit će cijenu, vodeći računa o posljednjoj cijeni koja je utvrđena za imovinu na referentnom tržištu;
ako se radi o imovini za koju ne postoji tržišna vrijednost, sve ostale prihvatljive metode vrednovanja;
ako je NSB prodao imovinu ili istovjetnu imovinu po tržišnoj cijeni, prije vremena vrednovanja kod nastanka statusa neispunjavanja obveza, NSB obračunava i određuje iznose neto primitaka od prodaje po odbitku svih prihvatljivih troškova, naknada i izdataka koji nastaju u vezi s takvom prodajom;
„isporuka uz plaćanje” ili „sustav isporuke uz plaćanje” znači mehanizam u sustavu namire razmjene za vrijednost, koji osigurava da se konačni prijenos odnosno prijenos imovine, izvrši samo ako dođe do odgovarajućeg konačnog prijenosa neke druge imovine odnosno plaćanja;
„novčani depozit” znači stalno raspoloživa mogućnost Eurosustava koju druge ugovorne strane mogu koristiti kako bi položile prekonoćne depozite kod Eurosustava preko NSB-a, na koje se plaća kamata po prethodno određenoj kamatnoj stopi;
„pasivna kamatna stopa” znači kamatna stopa koja se primjenjuje na novčani depozit;
„izravna veza” znači sporazum između dva sustava namire vrijednosnih papira kojima upravljaju središnji depozitoriji vrijednosnih papira, pri čemu jedan središnji depozitorij vrijednosnih papira postaje izravan sudionik u sustavu namire vrijednosnih papira kojim upravlja drugi središnji depozitorij vrijednosnih papira otvaranjem računa vrijednosnih papira, da bi omogućio prijenos vrijednosnih papira između računa nematerijaliziranih vrijednosnih papira;
„domaće korištenje” znači dostavljanje kao kolaterala od strane druge ugovorne strane osnovane u državi članici čija je valuta euro:
utržive imovine koja se izdaje i drži u istoj državi članici u kojoj se nalazi matični NSB;
kreditnih potraživanja kada je ugovor o kreditnom potraživanju uređen pravom države članice u kojoj se nalazi matični NSB;
hipotekarnih dužničkih instrumenata izdanih od strane subjekata osnovanih u državi članici u kojoj se nalazi matični NSB;
neutrživih dužničkih instrumenata osiguranih prihvatljivim kreditnim potraživanjima koji se izdaju i drže u istoj državi članici u kojoj se nalazi matični NSB;
„sustav za namjenu kolaterala” znači sustav nacionalnih središnjih banaka za upravljanje kolateralom u kojem se likvidnost osigurava na temelju određene utvrdive imovine namjenski označene kao kolateral za određene kreditne operacije Eurosustava. NSB može dopustiti zamjenu ove imovine za drugu određenu prihvatljivu imovinu pod uvjetom da je namjenski označena kao kolateral i da je prikladna za određenu operaciju;
„prihvatljiva imovina” znači imovina koja udovoljava kriterijima utvrđenim u dijelu četvrtom i koja je prihvatljiva kao kolateral za kreditne operacije Eurosustava;
„prihvatljiva veza” znači izravna ili neizravna veza za koju je Eurosustav procijenio da je u skladu s kriterijima prihvatljivosti utvrđenim u Prilogu VI.a za upotrebu u kreditnim operacijama Eurosustava i koja je objavljena na popisu prihvatljivih veza Eurosustava na mrežnim stranicama ESB-a. Prihvatljiva neizravna veza sastoji se od odnosnih prihvatljivih izravnih veza;
„prihvatljivi sustav namire vrijednosnih papira” znači sustav namire vrijednosnih papira kojim upravlja središnji depozitorij vrijednosnih papira koji je Eurosustav procijenio da je u skladu s kriterijima prihvatljivosti utvrđenim u Prilogu VI.a za upotrebu u kreditnim operacijama Eurosustava i koji je objavljen na popisu prihvatljivih sustava namire vrijednosnih papira Eurosustava na mrežnim stranicama ESB-a;
„kraj dana” znači vrijeme radnog dana nakon što se zatvori sustav TARGET2 kada su plaćanja obrađena u sustavu TARGET2 zaključena za taj dan;
„datum aktivacije izvješćivanja ESMA-e” znači prvi dan kada je (a) sekuritizacijski repozitorij registriran od strane Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) i stoga postaje sekuritizacijski repozitorij ESMA-e i (b) kada je Komisija donijela odgovarajuće provedbene tehničke standarde u obliku standardiziranih obrazaca u skladu s člankom 7. stavkom 4. Uredbe (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća ( 6 ) i kada su ti provedbeni tehnički standardi postali primjenjivi;
„sekuritizacijski repozitorij ESMA-e” znači sekuritizacijski repozitorij u smislu članka 2. točke 23. Uredbe (EU) 2017/2402 koji je registriran kod ESMA-e u skladu s člankom 10. te Uredbe;
„indeks inflacije za europodručje” znači indeks koji dostavlja Eurostat ili nacionalno statističko tijelo države članice čija je valuta euro (npr. HICP);
„Europski gospodarski prostor” (EGP) znači sve države članice, neovisno o tome jesu li formalno pristupile EGP-u, zajedno s Islandom, Lihtenštajnom i Norveškom.
„Eurosustav” znači ESB i nacionalne središnje banke;
„radni dan Eurosustava” znači svaki dan kada su ESB i barem jedan NSB otvoreni za potrebe provođenja operacija monetarne politike Eurosustava;
„kreditne operacije Eurosustava” znači: (a) obratne transakcije za puštanje likvidnosti, tj. operacije monetarne politike Eurosustava za puštanje likvidnosti osim valutnih ugovora o razmjeni za potrebe monetarne politike i izravne kupnje; i (b) unutardnevni kredit;
„repozitorij koji je odredio Eurosustav” znači subjekt koji je odredio Eurosustav u skladu s Prilogom VIII. i koji nastavlja ispunjavati zahtjeve za određivanje utvrđene u tom prilogu;
„operacije monetarne politike Eurosustava” znači operacije na otvorenom tržištu i stalno raspoložive mogućnosti;
▼M6 —————
„konačni prijenos” znači neopoziv i bezuvjetan prijenos kojim se izvršava obveza provedbe prijenosa;
„financijsko društvo” znači financijsko društvo kako je definirano u Prilogu A Uredbi (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 7 );
„operacije fine prilagodbe” znači kategorija operacija na otvorenom tržištu koje provodi Eurosustav, posebno zbog fluktuacija likvidnosti na tržištu;
„fiksni kuponi” znači dužnički instrumenti s unaprijed određenim periodičnim plaćanjem kamate;
„aukcija s fiksnom kamatnom stopom” znači aukcija kod koje ESB određuje kamatnu stopu, cijenu, swap bodove ili raspon prije aukcije, a druge ugovorne strane sudionice nude iznos novca s kojim žele zaključiti posao po fiksnoj kamatnoj stopi, cijeni, swap bodovima ili rasponu;
„kupon s promjenjivom kamatnom stopom” znači kupon povezan s referentnom kamatnom stopom s razdobljem ponovnog određivanja za taj kupon koje nije dulje od godinu dana;
„valutni ugovor o razmjeni za potrebe monetarne politike” je instrument koji se koristi u provođenju operacija na otvorenom tržištu kada Eurosustav promptno kupuje ili prodaje euro u zamjenu za stranu valutu i istodobno je prodaje natrag ili ponovno kupuje u terminskoj transakciji na određeni datum povratne kupnje;
„matični NSB” znači NSB države članice čija je valuta euro u kojoj je druga ugovorna strana osnovana;
„okvirni kalendar redovnih aukcija Eurosustava” znači kalendar koji je pripremio Eurosustav, a koji je potvrdilo Upravno vijeće ESB-a, u kojem se navodi razdoblje održavanja obvezne pričuve te najava, raspodjela i dospijeće glavnih operacija refinanciranja i redovnih operacija dugoročnijeg refinanciranja;
„dokapitalizacija u naravi unosom instrumenata javnog duga” znači sve oblike povećanja upisanog kapitala kreditne institucije kod kojih je cijeli ili dio uloga osiguran izravnim plasmanom dužničkih instrumenata državnog ili javnog sektora kod te kreditne institucije, koje je izdala suverena država ili subjekt javnog sektora, čime se kreditnoj instituciji osigurava novi kapital;
„međunarodni središnji depozitorij vrijednosnih papira” (ICSD) znači središnji depozitorij vrijednosnih papira (CSD) koji djeluje u namiri vrijednosnih papira kojima se trguje međunarodno s različitih nacionalnih tržišta, u pravilu raznim valutama;
„međunarodna organizacija” znači subjekt naveden u članku 118. Uredbe (EU) br. 575/2013, pri čemu se za izloženost prema takvom subjektu dodjeljuje ponder rizika od 0 %;
„međunarodni identifikacijski broj vrijednosnih papira” (ISIN) znači međunarodna identifikacijska oznaka dodijeljena vrijednosnim papirima koji su izdani na financijskom tržištu;
„unutardnevni kredit” znači unutardnevni kredit kako je definiran u točki 26. članka 2. Smjernice ESB/2012/27 ( 8 );
„investicijsko društvo” znači investicijsko društvo sa značenjem iz točke 2. članka 4. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013;
„investicijski fond” znači novčani fondovi ili nenovčani fondovi kako su definirani u Prilogu A Uredbi (EU) br. 549/2013;
„izdavanje dužničkih certifikata ESB-a” znači instrument monetarne politike koji se koristi u provođenju operacija na otvorenom tržištu, kad ESB izdaje dužničke certifikate koji predstavljaju dužničku obvezu ESB-a prema imatelju certifikata;
„pokrivena obveznica velikog iznosa” znači pokrivena obveznica s opsegom izdanja od najmanje 1 milijardu eura, za koju najmanje tri održavatelja tržišta osiguravaju redovne ponude na kupnju i prodaju;
„potraživanja po leasingu” znači predviđeno i ugovorom naloženo plaćanje primatelja leasinga davatelju leasinga pod uvjetima ugovora o leasingu. Preostale vrijednosti nisu potraživanja po leasingu. Ugovori „Personal Contract Purchase (PCP)”, tj. ugovori na temelju kojih dužnik može iskoristiti mogućnost za: (a) konačno plaćanje radi stjecanja punopravnog vlasništva robe; ili (b) vraćanje robe na ime ispunjenja ugovornih obveza, izjednačavaju se s ugovorima o leasingu;
„potpora likvidnosti” znači svako strukturno, stvarno ili potencijalno obilježje koje je usmjereno na ili se smatra prikladnim za pokrivanje svih privremenih manjkova u novčanom toku koji mogu nastati za vrijeme trajanja transakcije vrijednosnim papirom osiguranim imovinom;
„repozitorij podataka na razini pojedinačnoga kredita” znači sekuritizacijski repozitorij ESMA-e ili repozitorij koji je odredio Eurosustav;
„operacije dugoročnijeg refinanciranja” (en. longer-term refinancing operations (LTRO)) znači kategorija operacija na otvorenom tržištu koje provodi Eurosustav u obliku obratnih transakcija s ciljem osiguravanja likvidnosti s dospijećem dužim od glavnih operacija refinanciranja financijskom sektoru;
„glavne operacije refinanciranja” (en. main refinancing operations MRO)) znači kategorija redovnih operacija na otvorenom tržištu koje provodi Eurosustav u obliku obratnih transakcija;
„razdoblje održavanja” ima isto značenje kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9);
„maržni poziv” znači postupak koji se odnosi na primjenu varijacijske marže, što podrazumijeva da će Eurosustav, ako vrijednost imovine mobilizirane kao kolateral od druge ugovorne strane, koja se redovno mjeri, padne ispod određene razine, tražiti od druge ugovorne strane da dostavi dodatnu prihvatljivu imovinu ili gotovinu. Za sustave sa skupom imovine, maržni poziv provodi se samo u slučajevima nedovoljne kolateraliziranosti, a za sustave za namjenu kolaterala provode se simetrični maržni pozivi, kako je dalje određeno u nacionalnoj dokumentaciji matičnog NSB-a;
„granična kamatna stopa” znači najniža kamatna stopa na aukcijama s promjenjivom kamatnom stupom kojima se pušta likvidnost po kojoj su ponude prihvaćene ili najviša kamatna stopa na aukcijama s promjenjivom kamatnom stopom kojima se povlači likvidnost po kojoj su ponude prihvaćene;
„mogućnost posudbe na kraju dana” znači stalno raspoloživa mogućnost koju nudi Eurosustav, a koje druge ugovorne strane mogu koristiti za primanje prekonoćnih kredita od Eurosustava putem NSB-a po prethodno određenoj kamatnoj stopi podložno zahtjevima za dovoljno prihvatljivu imovinu kao kolateral;
„kamatna stopa na mogućnost posudbe na kraju dana” znači kamatna stopa primjenjiva na mogućnost posudbe na kraju dana;
„granična kotacija swap boda” znači kotacija swap boda pri kojoj je iscrpljen ukupni iznos za raspodjelu na aukciji;
„utrživa imovina” znači dužnički instrumenti koji su uvršteni za trgovanje na tržištu i koji ispunjavaju kriterije prihvatljivosti utvrđene u dijelu četvrtom;
„datum dospijeća” znači datum na koji ističe operacija monetarne politike Eurosustava. U slučaju repo ugovora ili ugovora o razmjeni (swap) datum dospijeća odgovara datumu povratne kupnje;
„država članica” znači država članica Unije;
„multi cédulas” znači dužnički instrumenti koje je izdao određeni španjolski SPV (Fondo de Titulizacion de Activos, FTA) a koji omogućavaju grupiranje određenog broja malih pojedinih cédulas (španjolskih pokrivenih obveznica) različitih inicijatora;
„multilateralna razvojna banka” znači subjekt naveden u članku 117. stavku 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, pri čemu se za izloženost prema takvom subjektu dodjeljuje ponder rizika od 0 %;
„aukcija s višestrukim kamatnim stopama (američka aukcija)” znači aukcija kod koje je kamatna stopa ili cijena ili swap bod raspodjele jednak kamatnoj stopi ili cijeni ili swap bodu ponuđenom u svakoj pojedinačnoj ponudi;
„višestupanjski kupon” znači struktura kupona u kojoj se dio marže (x) povećava više nego jedanput za vrijeme trajanja imovine u skladu s unaprijed određenim rasporedom na unaprijed određene datume, obično datum kupnje ili datum plaćanja kupona;
„nacionalna središnja banka” (NSB) znači nacionalna središnja banka države članice čija je valuta euro;
„radni dan NSB-a” znači svaki dan kad je NSB otvoren za potrebe provođenja operacija monetarne politike Eurosustava, uključujući dan kada podružnice tog NSB-a mogu biti zatvorene zbog lokalnih ili regionalnih neradnih dana;
„države članice G-10 izvan EGP-a” znači države sudionice u G-10 koje nisu države EGP-a, tj. Sjedinjene Američke Države, Kanada, Japan i Švicarska;
„nefinancijska društva” ima isto značenje kao u Uredbi (EU) br. 549/2013;
„neutrživa imovina” znači svaka od sljedeće imovine: oročeni depoziti, kreditna potraživanja neutrživi hipotekarni dužnički instrumenti i neutrživi dužnički instrumenti osigurani prihvatljivim kreditnim potraživanjima;
„neutrživi dužnički instrumenti osigurani prihvatljivim kreditnim potraživanjima” znači dužnički instrumenti:
koji su, izravno ili neizravno, osigurani kreditnim potraživanjima koja zadovoljavaju sve kriterije prihvatljivosti Eurosustava za kreditna potraživanja u skladu s četvrtim dijelom glavom III. poglavljem 1. odjeljkom 11., u skladu s odredbama članka 107.f;
koji imaju dvostruku ulogu: i. prema kreditnoj instituciji koja je inicijator odnosnih kreditnih potraživanja; i ii. prema dinamičnom pokrivenom skupu odnosnih kreditnih potraživanja navedenih u točki (a);
za koji nema tranširanja rizika;
„ostale pokrivene obveznice” znači strukturirane pokrivene obveznice ili multi cédulas;
„izravna transakcija” znači instrument koji se koristi u provođenju operacija na otvorenom tržištu pri kojima Eurosustav kupuje ili prodaje prihvatljivu utrživu imovinu izravno na tržištu (promptno ili terminski), što ima za posljedicu potpuni prijenos vlasništva s prodavatelja na kupca bez povezanog povratnog prijenosa vlasništva;
„sustav sa skupom imovine” znači sustav za upravljanje kolateralima nacionalnih središnjih banaka, pri kojem druga ugovorna strana drži zbirni račun kod NSB-a za polaganje imovine koja kolateralizira kreditne operacije te druge ugovorne strane povezane s Eurosustavom, pri čemu se imovina evidentira na takav način da pojedina prihvatljiva imovina nije povezana s određenom kreditnom operacijom Eurosustava i druga ugovorna strana može zamijeniti prihvatljivu imovinu na trajnoj osnovi;
„javni kreditni rejting” znači kreditni rejting koji je: (a) izdan ili potvrđen od strane agencije za kreditni rejting registrirane u Uniji koja je prihvaćena kao vanjska institucija za kreditnu procjenu od strane Eurosustava; i (b) koji je javno objavljen ili raspodijeljen temeljem pretplate;
„subjekt iz javnog sektora” znači subjekt koji je od strane nacionalnog statističkog tijela razvrstan kao jedinica unutar javnog sektora za potrebe Uredbe (EU) br. 549/2013;
„brza aukcija” znači aukcija koja se obično provodi unutar vremenskog okvira od 105 minuta od najave aukcije do potvrde rezultata raspodjele te koja može biti ograničena na ograničeni skup drugih ugovornih strana, kako je dalje određeno u dijelu drugom;
„neizravna veza” znači veza uspostavljena između sustava namire vrijednosnih papira kojima upravljaju dva različita središnja depozitorija vrijednosnih papira koji razmjenjuju transakcije vrijednosnim papirima ili transfere putem trećeg sustava namire vrijednosnih papira kojima upravlja središnji depozitorij vrijednosnih papira koji djeluje kao posrednik ili, u slučaju sustava namire vrijednosnih papira kojim upravljaju središnji depozitiroji vrijednosnih papira koji sudjeluju u sustavu TARGET2-Securities, putem nekoliko sustava namire vrijednosnih papira kojima upravljaju središnji depozitoriji vrijednosnih papira koji djeluju kao posrednici;
„repo ugovor” znači ugovor temeljem kojeg se prihvatljiva imovina prodaje kupcu bez zadržavanja vlasništva na strani prodavatelja, dok prodavatelj istodobno stječe pravo i obvezu da kupi istovjetnu imovinu po određenoj cijeni na neki budući datum ili na zahtjev;
„datum povratne kupnje” znači datum na koji je kupac obvezan prodati istovjetnu imovinu prodavatelju u vezi s transakcijom temeljem repo ugovora;
„cijena povratne kupnje” znači cijenu po kojoj je kupac obvezan prodati istovjetnu imovinu prodavatelju u vezi s transakcijom temeljem repo ugovora. Cijena povratne kupnje odgovara zbroju kupovne cijene i razlike u cijeni koja odgovara kamatama na odobrenu likvidnost za razdoblje do dospijeća operacije;
„obratna transakcija” znači instrument koji se koristi pri provođenju operacija na otvorenom tržištu i pri omogućavanju pristupa mogućnostima posudbe na kraju dana pri čemu NSB kupuje ili prodaje prihvatljivu imovinu temeljem repo ugovora ili provodi kreditne operacije u obliku kolateraliziranih kredita;
„skrbnički račun” znači račun vrijednosnih papira kojim upravlja ICSD, CSD ili NSB, a na koji kreditne institucije mogu položiti vrijednosne papire prihvatljive za kreditne operacije Eurosustava;
„sustav namire vrijednosnih papira” znači sustav namire vrijednosnih papira kako je definiran u točki 10. članka 2. stavka 1. Uredbe (EU) br. 909/2014, koji omogućava prijenos vrijednosnih papira bez plaćanja ili uz plaćanje (isporuka uz plaćanje);
„datum namire” znači datum kada je transakcija namirena;
„aukcija s jedinstvenom kamatnom stopom (nizozemska aukcija)” znači aukcija pri kojoj je kamatna stopa ili cijena ili swap bod raspodjele koja se primjenjuje na sve prihvaćene ponude, jednaka graničnoj kamatnoj stopi ili cijeni ili swap bodu;
„subjekt posebne namjene” (en. special purpose vehicle (SPV)) znači sekuritizacijski subjekt posebne namjene definiran u točki 66. članka 4. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013;
„standardna aukcija” znači aukcija koja se obično provodi unutar vremenskog okvira od 24 sata od najave aukcije do potvrde rezultata raspodjele;
„strukturne operacije” znači kategorija operacija na otvorenom tržištu koje provodi Eurosustav kako bi prilagodio strukturni likvidnosni položaj Eurosustava financijskom sektoru ili radi ostvarivanja drugih ciljeva monetarne politike kako je dalje određeno u dijelu drugom;
„strukturirana pokrivena obveznica” znači pokrivena obveznica, osim multi cédulas, koja nije izdana u skladu sa zahtjevima iz članka 52. stavka 4. Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 9 );
„swap bod” znači razlika između tečaja terminske transakcije i tečaja promptne transakcije u valutnom ugovoru o razmjeni, koja kotira sukladno općim tržišnim običajima;
„zamjenjivo izdavanje” ili „zamjenjivo izdanje” znači izdanje koje čini jedinstvenu seriju s ranijim izdavanjem ili izdanjem;
„sustav TARGET2” znači sustav za namiru u realnom vremenu na bruto načelu za euro, koji omogućava namiru plaćanja u eurima u novcu središnje banke, uređen Smjernicom ESB/2012/27;
„aukcija” znači postupak kojim Eurosustav pušta likvidnost ili povlači likvidnost s tržišta pri čemu NSB zaključuje transakciju prihvaćanjem ponuda koje su podnijele druge ugovorne strane nakon javne najave;
„datum trgovanja” (en. trade date (T)) znači datum kada je zaključeno trgovanje, tj. sporazum o financijskoj transakciji između dvije druge ugovorne strane. Datum trgovanja može se podudarati s datumom namire transakcije (namira istog dana) ili može prethoditi datumu namire za neki određeni broj radnih dana (datum namire utvrđuje se kao T + odgoda namire);
„pokrivena obveznica usklađena s UCITS-om” znači pokrivena obveznica izdana u skladu sa zahtjevima iz članka 52. stavka 4. Direktive 2009/65/EZ;
„agent treća strana” znači središnji depozitorij vrijednosnih papira koji djeluje kao prihvatljiv sustav namire vrijednosnih papira koji je sklopio ugovor s NSB-om temeljem kojeg takav depozitorij vrijednosnih papira osigurava određene usluge upravljanja kolateralom kao zastupnik tog NSB-a;
„Unija” znači Europska unija;
„korektivni faktor” znači postotno smanjenje koje se primjenjuje na tržišnu vrijednost imovine mobilizirane kao kolateral u kreditnim operacijama Eurosustava;
„umanjenje vrijednosti” znači postotno smanjenje tržišne vrijednosti imovine mobilizirane kao kolateral u kreditnim operacijama Eurosustava, prije primjene bilo kojeg korektivnog faktora;
„aukcija s promjenjivom kamatnom stopom” znači aukcija na kojoj sudjelujuće druge ugovorne strane u međusobnom nadmetanju nude i iznos novca s kojim žele zaključiti transakciju i kamatnu stopu, swap bod ili cijenu po kojoj žele zaključiti transakciju s Eurosustavom, a pri čemu se prvo prihvaćaju najkonkurentnije ponude sve dok se ne iscrpi ukupni ponuđeni iznos;
„subjekt koji prestaje s radom” znači subjekt, u javnom ili privatnom vlasništvu (a) čija je glavna zadaća postupna prodaja svoje imovine i prestanak poslovanja; ili (b) koji je subjekt za upravljanje imovinom ili subjekt za prodaju osnovan radi podupiranja restrukturiranja i/ili sanacije financijskog sektora, uključujući subjekte za upravljanje imovinom nastale iz sanacije u obliku primjene instrumenta izdvajanja imovine u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća ( 10 ) ili nacionalnim zakonodavstvom kojim se prenosi članak 42. Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 11 ).
„bez kupona” znači dužnički instrument bez periodičnih plaćanja kupona.
DIO DRUGI
ALATI, OPERACIJE, INSTRUMENTI I POSTUPCI MONETARNE POLITIKE EUROSUSTAVA
Članak 3.
Provedbeni okvir monetarne politike Eurosustava
1. Alati koje koristi Eurosustav u provedbi monetarne politike su:
operacije na otvorenom tržištu;
stalno raspoložive mogućnosti;
minimalne pričuve.
2. Odredbe o minimalnim pričuvama navedene su u Uredbi (EZ) br. 2531/98 i Uredbi (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9). Određena obilježja odredbi o minimalnim pričuvama prikazana su u prilogu za informativne svrhe.
Članak 4.
Okvirne značajke operacija monetarne politike Eurosustava
Pregled značajki operacija monetarne politike Eurosustava opisan je u tablici 1.
Tablica 1.
Pregled značajki operacija monetarne politike Eurosustava
|
Kategorije operacija monetarne politike |
Vrste instrumenta |
Dospijeće |
Učestalost |
Postupak |
||
|
Puštanje likvidnosti |
Povlačenje likvidnosti |
|||||
|
Operacije na otvorenom tržištu |
Glavne operacije refinanciranja |
Obratne transakcije |
— |
1 tjedan |
Tjedno |
Standardne aukcije |
|
Operacije dugoročnijeg refinanciranja |
Obratne transakcije |
— |
Tri mjeseca (*1) |
Mjesečno (*1) |
Standardne aukcije |
|
|
Operacije fine prilagodbe |
Obratne transakcije |
Obratne transakcije |
Nestandardizirano |
Nestandardizirano |
Aukcije Bilateralni postupci (*2) |
|
|
Valutni ugovori o razmjeni |
Valutni ugovori o razmjeni |
|||||
|
— |
Prikupljanje oročenih depozita |
|||||
|
Strukturne operacije |
Obratne transakcije |
Obratne transakcije |
Nestandardizirano |
Nestandardizirano |
Standardne aukcije (*3) |
|
|
— |
Izdavanje dužničkih certifikata ESB-a |
Manje od 12 mjeseci |
||||
|
Izravne kupnje |
Izravne prodaje |
— |
Bilateralni postupci Aukcije (*4) |
|||
|
Stalno raspoložive mogućnosti |
Mogućnost posudbe na kraju dana |
Obratne transakcije |
— |
Prekonoćno |
Pristup prema izboru drugih ugovornih strana |
|
|
Novčani depozit |
— |
Depoziti |
Prekonoćno |
Pristup prema izboru drugih ugovornih strana |
||
|
(*1) U skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (b), člankom 7. stavkom 2. točkom (c), člankom 7. stavkom 3. i člankom 7. stavkom 4. (*2) U skladu s člankom 8. stavkom 2. točkom (c), člankom 10. stavkom 4. točkom (c), člankom 11. stavkom 5. točkom (c) i člankom 12. stavkom 6. točkom (c). (*3) U skladu s člankom 9. stavkom 2. točkom (c), člankom 10. stavkom 4. točkom (c) i člankom 13. stavkom 5. točkom (d). (*4) U skladu s člankom 9. stavkom 2. točkom (c) i člankom 14. stavkom 3. točkom (c). |
||||||
GLAVA I.
OPERACIJE NA OTVORENOM TRŽIŠTU
POGLAVLJE 1.
Pregled operacija na otvorenom tržištu
Članak 5.
Pregled kategorija i instrumenata u odnosu prema operacijama na otvorenom tržištu
1. Eurosustav može provoditi operacije na otvorenom tržištu radi kontrole kamatnih stopa, upravljanja likvidnosnim uvjetima na financijskom tržištu i signaliziranja stava monetarne politike.
2. Ovisno o njihovim posebnim svrhama, operacije na otvorenom tržištu mogu se podijeliti u sljedeće kategorije:
glavne operacije refinanciranja;
operacije dugoročnijeg refinanciranja;
operacije fine prilagodbe;
strukturne operacije.
3. Operacije na otvorenom tržištu provode se sljedećim instrumentima:
obratne transakcije;
valutni ugovori o razmjeni za potrebe monetarne politike;
prikupljanje oročenih depozita;
izdavanje dužničkih certifikata ESB-a;
izravne transakcije.
4. U odnosu na pojedine kategorije operacija na otvorenom tržištu utvrđene u stavku 2. primjenjuju se sljedeći instrumenti iz stavka 3.:
glavne operacije refinanciranja i operacije dugoročnijeg refinanciranja provode se isključivo obratnim transakcijama;
operacije fine prilagodbe mogu se provoditi:
obratnim transakcijama;
valutnim ugovorima o razmjeni za potrebe monetarne politike;
prikupljanjem oročenih depozita;
Strukturne operacije mogu se provoditi:
obratnim transakcijama;
izdavanjem dužničkih certifikata ESB-a;
izravnim transakcijama.
5. ESB pokreće operacije na otvorenom tržištu i također odlučuje o uvjetima njihove provedbe i o instrumentima koji će se koristiti.
POGLAVLJE 2.
Kategorije operacija na otvorenom tržištu
Članak 6.
Glavne operacije refinanciranja
1. Eurosustav provodi glavne operacije refinanciranja obratnim transakcijama.
2. U odnosu na operativne značajke, glavne operacije refinanciranja:
su operacije za puštanje likvidnosti;
obično se provode svaki tjedan u skladu s okvirnim kalendarom za redovne aukcije Eurosustava;
obično imaju rok dospijeća od tjedan dana, kako je navedeno u okvirnom kalendaru redovnih aukcija Eurosustava, u skladu s iznimkom navedenom u stavku 3.;
nacionalne središnje banke ih provode decentralizirano;
provode se na standardnim aukcijama;
podložne su kriterijima prihvatljivosti utvrđenim u dijelu trećem, koje moraju ispunjavati sve druge ugovorne strane koje podnose ponude za takve operacije;
temelje se na prihvatljivoj imovini kao kolateralu.
3. Dospijeće glavnih operacija refinanciranja može se razlikovati zbog različitih neradnih dana u državama članicama čija je valuta euro.
4. Upravno vijeće ESB-a redovno donosi odluku o kamatnim stopama za glavne operacije refinanciranja. Revidirane kamatne stope važeće su od početka novog razdoblja održavanja pričuva.
5. Bez obzira na stavak 4., Upravno vijeće ESB-a može u bilo kojem trenutku promijeniti kamatnu stopu za glavne operacije refinanciranja. Takva odluka stupa na snagu najranije sljedećeg radnog dana Eurosustava.
6. Glavne operacije refinanciranja provode se putem aukcija s nepromjenjivom kamatnom stopom ili aukcija s promjenjivom kamatnom stopom, a prema odluci Eurosustava.
Članak 7.
Operacije dugoročnijeg refinanciranja
1. Eurosustav provodi operacije dugoročnijeg refinanciranja obratnim transakcijama kako bi osigurao drugim ugovornim stranama likvidnost s dospijećem duljim od dospijeća glavnih operacija refinanciranja.
2. U odnosu na operativne značajke, operacije dugoročnijeg refinanciranja:
su obratne operacije za puštanje likvidnosti;
provode se redovno svakog mjeseca u skladu s okvirnim kalendarom redovnih aukcija Eurosustava, podložno izuzecima utvrđenim u stavku 4.;
obično imaju dospijeće od tri mjeseca u skladu s okvirnim kalendarom za redovne aukcije Eurosustava, podložno izuzecima utvrđenim u stavcima 3. i 4.;
nacionalne središnje banke ih provode decentralizirano;
provode se na standardnim aukcijama;
podložne su kriterijima prihvatljivosti kako su utvrđeni u dijelu trećem, koje moraju ispunjavati sve druge ugovorne strane koje podnose ponude za takve operacije;
temelje se na prihvatljivoj imovini kao kolateralu.
3. Dospijeće operacija dugoročnijeg refinanciranja može se razlikovati zbog različitih neradnih dana u državama članicama čija je valuta euro.
4. Eurosustav može povremeno provoditi operacije dugoročnijeg refinanciranja s dospijećem različitim od tri mjeseca. Takve operacije ne navode se u okvirnom kalendaru za redovne aukcije Eurosustava.
5. Operacije dugoročnijeg refinanciranja s dospijećem duljim od tri mjeseca koje se ne provode redovno, kao što je utvrđeno u stavku 4., mogu sadržavati klauzulu o prijevremenoj otplati. Takva prijevremena otplata može predstavljati mogućnost ili obvezu za druge ugovorne strane prema kojoj mogu platiti sav ili dio iznosa koji im je raspodijeljen u određenoj operaciji. U vrijeme objave operacije Eurosustav objavljuje datume kada su prijevremene otplate važeće. Eurosustav može, u iznimnim okolnostima, odlučiti odgoditi prijevremene otplate na određene datume zbog, između ostaloga, neradnih dana u državi članici čija je valuta euro.
6. Operacije dugoročnijeg refinanciranja provode se na aukcijama s promjenjivom kamatnom stopom, osim ako Eurosustav odluči da se provedu na aukcijama s fiksnom kamatnom stopom. U tom slučaju, kamatna stopa koja se primjenjuje na aukciju s fiksnom kamatnom stopom može biti indeksirana uz odnosnu referentnu stopu (npr. prosječnu stopu za glavne operacije refinanciranja) za vrijeme trajanja operacije, sa ili bez raspona.
Članak 8.
Operacije fine prilagodbe
1. Eurosustav može provoditi operacije fine prilagodbe obratnim transakcijama, valutnim ugovorima o razmjeni za svrhe monetarne politike ili prikupljanjem oročenih depozita, naročito radi rješavanja fluktuacija likvidnosti na tržištu.
2. U odnosu na operativne značajke, operacije fine prilagodbe:
mogu se provoditi kao operacije puštanja likvidnosti ili kao operacije povlačenja likvidnosti;
imaju učestalost i dospijeće koji obično nisu standardizirani;
obično se provode na brzim aukcijama, osim ako Eurosustav odluči provesti određene operacije fine prilagodbe drugim sredstvima (standardnim aukcijama ili bilateralnim postupkom) s obzirom na određena stajališta monetarne politike ili kako bi reagirao na uvjete na tržištu;
provode ih nacionalne središnje banke decentralizirano; ne dovodeći u pitanje članak 45. stavak 3.;
podložne su kriterijima prihvatljivosti za druge ugovorne strane kako je utvrđeno u dijelu trećem, ovisno o:
određenoj vrsti instrumenta za provođenje operacija fine prilagodbe; i
prihvatljivom postupku za tu određenu vrstu instrumenta;
kada se provode putem obratnih transakcija, temelje se na prihvatljivoj imovini kao kolateralu.
3. ESB može provoditi operacije fine prilagodbe svakog radnog dana Eurosustava kako bi se ispravile likvidnosne neravnoteže u razdoblju održavanja pričuva. Ako dan trgovanja, dan namire i dan plaćanja nisu radni dani NSB-a, matični NSB nije dužan provoditi takve operacije.
4. Eurosustav zadržava visok stupanj fleksibilnosti u odnosu na izbor postupaka i operativnih značajki u provođenju operacija fine prilagodbe kako bi reagirao na uvjete na tržištu.
Članak 9.
Strukturne operacije
1. Eurosustav može provoditi strukturne operacije obratnim transakcijama, izdavanjem dužničkih certifikata ESB-a ili izravnim transakcijama kako bi se strukturna pozicija Eurosustava prilagodila financijskom sustavu, ili za druge potrebe provođenja monetarne politike.
2. U odnosu na operativne značajke, strukturne operacije:
su operacije za puštanje likvidnosti ili za povlačenje likvidnosti;
imaju učestalost i dospijeće koje nije standardizirano;
provode se na aukcijama ili bilateralnim postupcima, ovisno o određenoj vrsti instrumenta za provođenje strukturnih operacija;
provode ih nacionalne središnje banke decentralizirano;
podložne su kriterijima prihvatljivosti za druge ugovorne strane kako je utvrđeno u dijelu trećem, ovisno o: i. određenoj vrsti instrumenta za provođenje strukturnih operacija; i ii. prihvatljivom postupku za tu određenu vrstu instrumenta;
strukturne operacije za puštanje likvidnosti temelje se na prihvatljivoj imovini kao kolateralu, izuzev izravnih kupnji.
3. Eurosustav zadržava visok stupanj fleksibilnosti u odnosu na izbor postupaka i operativnih značajki u provođenju strukturnih operacija kako bi reagirao na uvjete na tržištu i druga strukturna kretanja.
POGLAVLJE 3.
Instrumenti za provođenje operacija na otvorenom tržištu
Članak 10.
Obratne transakcije
1. Obratne transakcije su određeni instrumenti za provođenje operacija na otvorenom tržištu pri kojima NSB kupuje ili prodaje prihvatljivu imovinu temeljem repo ugovora ili provodi kreditne operacije u obliku kolateraliziranih kredita ovisno o odgovarajućim ugovorima ili propisima koje primjenjuju nacionalne središnje banke.
2. Repo ugovori i kolateralizirani krediti moraju udovoljavati dodatnim zahtjevima za takve instrumente utvrđenim u dijelu sedmom.
3. Obratne transakcije kojima se pušta likvidnost temelje se na prihvatljivoj imovini kao kolateralu, u skladu s dijelom četvrtim.
4. U odnosu na operativne značajke, obratne transakcije za potrebe monetarne politike:
mogu se provoditi kao operacije puštanja likvidnosti ili kao operacije povlačenja likvidnosti;
imaju učestalost i dospijeće koje ovisi o kategoriji operacija na otvorenom tržištu za koju se upotrebljavaju;
koje ulaze u kategoriju operacija na otvorenom tržištu isključene su u obliku standardnih aukcija, s iznimkom operacija fine prilagodbe gdje se izvršavaju putem aukcija ili bilateralnih postupaka;
koje ulaze u kategoriju mogućnosti posudbe na kraju dana isključene su kako je opisano u članku 18.;
nacionalne središnje banke provode ih decentralizirano, ne dovodeći u pitanje članak 45. stavak 3.
5. Obratne transakcije kojima se povlači likvidnost temelje se na imovini koju je osigurao Eurosustav. Kriterij prihvatljivosti za tu imovinu istovjetni su onima koji se primjenjuju za prihvatljivu imovinu koja se koristi u obratnim transakcijama kojima se pušta likvidnost, u skladu s dijelom četvrtim. U obratnim transakcijama kojima se povlači likvidnost ne primjenjuju se korektivni faktori.
Članak 11.
Valutni ugovori o razmjeni za potrebe monetarne politike
1. Valutni ugovori o razmjeni za potrebe monetarne politike sastoje se od istovremenih promptnih i terminskih transakcija u eurima u zamjenu za stranu valutu.
2. Valutni ugovori o razmjeni za potrebe monetarne politike moraju udovoljavati dodatnim zahtjevima za takve instrumente utvrđenim u dijelu sedmom.
3. Osim ako Upravno vijeće ESB-a odluči drugačije, Eurosustav posluje samo s valutama kojima se učestalo trguje i u skladu sa standardnom tržišnom praksom.
4. U svakom valutnom ugovoru o razmjeni za potrebe monetarne politike, Eurosustav i druge ugovorne strane dogovaraju se o swap bodovima za transakciju koji su kotirani u skladu s općim tržišnim običajima. Uvjeti tečajeva za valutne ugovore o razmjeni za potrebe monetarne politike navedeni su u tablici 2.
5. U odnosu na operativne značajke, valutni ugovori o razmjeni za potrebe monetarne politike:
mogu se provoditi kao operacije puštanja likvidnosti ili kao operacije povlačenja likvidnosti;
imaju učestalost i dospijeće koje nije standardizirano;
obično se provode na brzim aukcijama ili bilateralnim postupcima, osim ako Eurosustav odluči provesti određene operacije drugim sredstvima (standardnim aukcijama) s obzirom na određena stajališta monetarne politike ili kako bi reagirao na uvjete na tržištu;
nacionalne središnje banke ih provode decentralizirano, ne dovodeći u pitanje članak 45. stavak 3.
6. Na druge ugovorne strane koje sudjeluju u valutnim ugovorima o razmjeni za potrebe monetarne politike primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti utvrđeni u dijelu trećem, ovisno o postupku koji se primjenjuje za odgovarajuću operaciju.
Tablica 2.
Uvjeti tečajeva za valutne ugovore o razmjeni za potrebe monetarne politike
|
S |
= |
promptni (na datum transakcije valutnog ugovora o razmjeni) tečaj između eura (EUR) i strane valute ABC
|
|
FM |
= |
terminski tečaj između eura i strane valute ABC na datum povratne kupnje ugovora o razmjeni (M)
|
|
ΔΜ |
= |
swap bodovi između eura i ABC na datum povratne kupnje ugovora o razmjeni (M)
|
|
N(.) |
= |
promptni iznos valute; N(.)M je terminski iznos valute:
|
Članak 12.
Prikupljanje oročenih depozita
1. Eurosustav može pozvati druge ugovorne strane da polože oročene depozite kod svojih matičnih nacionalnih središnjih banaka.
2. Depoziti drugih ugovornih strana imaju određeni rok i na njih se primjenjuje nepromjenjiva kamatna stopa.
3. Kamatna stopa koja se primjenjuje na oročene depozite može biti: (a) pozitivna; (b) utvrđena po stopi od 0 %; (c) negativna.
4. Kamatna stopa koja se primjenjuje na oročeni depozit jednostavna je kamatna stopa koja se temelji na metodi računanja dana stvarni broj dana/360 dana u godini. Kamata se plaća po dospijeću depozita. U slučaju negativne kamatne stope, njena primjena na oročene depozite dovodi do obveze plaćanja imatelja depozita matičnom NSB-u, uključujući pravo tog NSB-a da shodno tome tereti račun druge ugovorne strane. Nacionalne središnje banke ne daju nikakav kolateral za oročene depozite.
5. Oročeni depoziti drže se na računima kod matičnog NSB-a, čak i kada se takve operacije provode centralizirano putem ESB-a temeljem članka 45. stavka 3.
6. U odnosu na operativne značajke, prikupljanje oročenih depozita:
provodi se radi povlačenja likvidnosti;
može se provoditi na temelju prethodno objavljenog rasporeda operacija s prethodno utvrđenom učestalošću i dospijećem ili se može provoditi ad hoc kako bi se reagiralo na kretanja likvidnosti (npr. prikupljanje oročenih depozita može se provesti posljednjeg dana razdoblja održavanja pričuve kako bi se ispravile moguće likvidnosne neravnoteže nastale nakon raspodjele sredstava iz posljednje glavne operacije refinanciranja);
provodi se na brzim aukcijama, osim ako ESB odluči provesti određene operacije drugim sredstvima (bilateralnim postupcima ili na standardnim aukcijama) s obzirom na određena stajališta monetarne politike ili kako bi reagirao na uvjete na tržištu;
nacionalne središnje banke ga provode decentralizirano; ne dovodeći u pitanje članak 45. stavak 3.
7. Na druge ugovorne strane koje sudjeluju u prikupljanju oročenih depozita primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti utvrđeni u dijelu trećem, ovisno o postupku koji se primjenjuje za određenu operaciju.
Članak 13.
Izdavanje dužničkih certifikata ESB-a
1. Dužnički certifikati ESB-a predstavljaju dužničku obvezu ESB-a prema imatelju certifikata.
2. Dužnički certifikati ESB-a izdaju se i vode u dematerijaliziranom obliku u depozitorijima vrijednosnih papira u državama članicama čija je valuta euro.
3. ESB ne uvodi nikakva ograničenja u pogledu prenosivosti dužničkih certifikata ESB-a.
4. ESB može izdavati dužničke certifikate ESB-a:
po diskontiranom iznosu izdanja koji je niži od nominalnog iznosa; ili
po iznosu koji je iznad nominalnog iznosa,
a koji se otkupljuju po dospijeću po nominalnom iznosu.
Razlika između izdanja i nominalnog iznosa (iznosa otkupa) odgovara obračunatoj kamati na iznos izdanja po dogovorenoj kamatnoj stopi za razdoblje do dospijeća certifikata. Kamatna stopa koja se primjenjuje jest jednostavna kamatna stopa koja se temelji na metodi računanja dana stvarni broj dana/360 dana u godini. Obračun iznosa izdanja provodi se u skladu s tablicom 3.
Tablica 3.
Izdavanje dužničkih certifikata ESB-a
Iznos izdanja je:
pri čemu je:
|
N |
= |
nominalna vrijednost dužničkog certifikata ESB-a |
|
rI |
= |
kamatna stopa (u %) |
|
D |
= |
dospijeće dužničkog certifikata ESB-a (u danima) |
|
PT |
= |
iznos izdanja dužničkog certifikata ESB-a |
5. U odnosu na operativne značajke, dužnički certifikati ESB-a:
izdaju se kao operacije na otvorenom tržištu kojima se povlači likvidnost;
mogu se izdavati na redovitoj ili neredovitoj osnovi;
imaju dospijeće kraće od 12 mjeseci;
izdaju se putem standardnih aukcija;
nacionalne središnje banke ih nude i namiruju decentralizirano.
6. Na druge ugovorne strane koje sudjeluju na standardnim aukcijama za izdavanje dužničkih certifikata ESB-a primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti određeni u dijelu trećem.
Članak 14.
Izravne transakcije
1. Izravne transakcije uključuju potpuni prijenos vlasništva s prodavatelja na kupca bez povezanog povratnog prijenosa vlasništva.
2. Pri zaključenju izravnih transakcija i izračunu cijena, Eurosustav djeluje u skladu s najšire prihvaćenim tržišnim običajima za dužničke instrumente koji se koriste u transakciji.
3. U odnosu na operativne značajke, izravne transakcije:
mogu se provoditi kao operacije za puštanje likvidnosti (izravne kupnje) ili kao operacije za povlačenje likvidnosti (izravne prodaje);
imaju učestalost koja nije standardizirana;
provode se putem bilateralnih postupaka, osim ako ESB odluči provesti određenu operaciju na brzim ili standardnim aukcijama;
nacionalne središnje banke ih provode decentralizirano; ne dovodeći u pitanje članak 45. stavak 3.;
temelje se samo na prihvatljivoj utrživoj imovini kako je navedena u dijelu četvrtom.
4. Na druge ugovorne strane koje sudjeluju u izravnim transakcijama primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti određeni u dijelu trećem.
Članak 15.
Obveze kolateralizacije i namira u obratnim transakcijama i valutnim ugovorima o razmjeni za potrebe monetarne politike
1. U odnosu na obratne transakcija za puštanje likvidnosti i valutne ugovore o razmjeni za puštanje likvidnosti za potrebe monetarne politike, druge ugovorne strane:
prenose dovoljan iznos prihvatljive imovine u slučaju obratnih transakcija ili odgovarajući iznos u stranoj valuti u slučaju valutnih ugovora o razmjeni radi namire na datum namire;
osiguravaju odgovarajuću kolateralizaciju operacije do njena dospijeća; vrijednost imovine mobilizirane kao kolateral u svako doba pokriva ukupni nenamireni iznos operacije za puštanje likvidnosti uključujući obračunate nedospjele kamate za vrijeme trajanja operacije. Ako se kamata obračunava po pozitivnoj stopi, primjenjivi iznos treba na dnevnoj osnovi dodati ukupnom nenamirenom iznosu operacije za puštanje likvidnosti, a ako se obračunava po negativnoj stopi, primjenjivi iznos treba na dnevnoj osnovi oduzeti od ukupnog nenamirenog iznosa operacije za puštanje likvidnosti;
ako je primjenjivo, vezano uz točku (b), osiguravaju odgovarajuću kolateralizaciju putem odgovarajućih maržnih poziva pomoću dovoljno prihvatljive imovine ili gotovine.
2. U odnosu na obratne transakcije za povlačenje likvidnosti i valutne ugovore o razmjeni za povlačenje likvidnosti za potrebe monetarne politike, druge ugovorne strane:
prenose dovoljan iznos gotovine radi namire iznosa koji im je raspodijeljen u određenoj operaciji povlačenja likvidnosti;
osiguravaju odgovarajuću kolateralizaciju operacije do njena dospijeća;
ako je primjenjivo, vezano uz točku (b), osiguravaju odgovarajuću kolateralizaciju putem odgovarajućih maržnih poziva pomoću dovoljno prihvatljive imovine ili gotovine.
3. Neispunjavanje zahtjeva iz stavaka 1. i 2. sankcionira se, prema potrebi, temeljem članaka 154. do 157.
Članak 16.
Obveze za namiru za izravne kupnje i prodaje, prikupljanje oročenih depozita i izdavanje dužničkih certifikata ESB-a
1. U operacijama na otvorenom tržištu koje se provode izravnim kupnjama ili prodajama, prikupljanjem oročenih depozita i izdavanjem dužničkih certifikata ESB-a, druge ugovorne strane prenose dovoljan iznos prihvatljive imovine ili gotovine radi namire iznosa dogovorenog u transakciji.
2. Neispunjavanje zahtjeva iz stavaka 1. i 2. sankcionira se, prema potrebi, temeljem članaka 154. do 157.
GLAVA II.
STALNO RASPOLOŽIVE MOGUĆNOSTI
Članak 17.
Stalno raspoložive mogućnosti
1. Nacionalne središnje banke omogućavaju pristup stalno raspoložim mogućnostima koje nudi Eurosustav na inicijativu drugih ugovornih strana.
2. Stalno raspoložive mogućnosti sastoje se od sljedećih kategorija:
mogućnost posudbe na kraju dana;
novčani depozit.
3. Uvjeti stalno raspoloživih mogućnosti jednaki su u svim državama članicama čija je valuta euro.
4. Nacionalne središnje banke omogućavaju pristup stalno raspoloživim mogućnostima samo u skladu s ciljevima i općim stajalištima monetarne politike ESB-a.
5. ESB može prilagoditi uvjete stalno raspoloživih mogućnosti ili ih u bilo kojem trenutku ukinuti.
6. Upravno vijeće ESB-a redovito donosi odluku o kamatnim stopama za stalno raspoložive mogućnosti. Revidirane kamatne stope važeće su od početka novog razdoblja održavanja pričuva, kako je određeno u članku 7. Uredbe (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9). ESB objavljuje kalendar razdoblja održavanja pričuva najmanje tri mjeseca prije početka svake kalendarske godine.
7. Bez obzira na stavak 6., Upravno vijeće ESB-a može u bilo kojem trenutku promijeniti kamatnu stopu za stalno raspoložive mogućnosti. Takva odluka važeća je najranije od sljedećeg radnog dana Eurosustava.
POGLAVLJE 1.
Mogućnost posudbe na kraju dana
Članak 18.
Karakteristike mogućnosti posudbe na kraju dana
1. Druge ugovorne strane mogu se koristiti mogućnostima posudbe na kraju dana radi postizanja prekonoćne likvidnosti iz Eurosustava putem obratnih transakcija sa njihovim matičnim NSB-om po prethodno određenoj kamatnoj stopi koristeći prihvatljivu imovinu kao kolateral.
2. Nacionalne središnje banke osiguravaju likvidnost temeljem mogućnosti posudbe na kraju dana putem repo ugovora ili kolateraliziranih kredita temeljem ugovora ili propisa koje primjenjuju nacionalne središnje banke.
3. Nema ograničenja na iznos likvidnosti koji se može osigurati temeljem mogućnosti posudbe na kraju dana, sukladno zahtjevu za davanje odgovarajućeg kolaterala temeljem stavka 4.
4. Druge ugovorne strane trebaju predočiti dovoljno prihvatljive imovine kao kolateral prije korištenja mogućnosti posudbe na kraju dana. Ova imovina treba biti unaprijed deponirana kod odgovarajućeg NSB-a ili dostavljena zajedno sa zahtjevom za pristup mogućnosti posudbe na kraju dana.
Članak 19.
Uvjeti za pristup mogućnosti posudbe na kraju dana
1. Mogućnosti posudbe na kraju dana mogu pristupiti institucije koje udovoljavaju kriterijima prihvatljivosti temeljem članka 55. i koje imaju pristup računu kod NSB-a na kojem se transakcije namiruju, osobito u sustavu TARGET2.
2. Pristup mogućnosti posudbe na kraju dana odobrava se samo u dane kada sustav TARGET2 radi. U dane kada sustavi namire vrijednosnih papira ne rade, pristup mogućnosti posudbe daje se na temelju prihvatljive imovine koja je već unaprijed bila deponirana kod nacionalnih središnjih banaka.
3. Ako NSB ili bilo koja njegova podružnica, zbog nacionalnih ili regionalnih neradnih dana, nisu otvoreni za potrebe provođenja operacija monetarne politike na određeni radni dan Eurosustava, matični NSB obavješćuje svoje druge ugovorne strane unaprijed o postupku koji je potrebno provesti kako bi se pristupilo mogućnosti posudbe na taj neradni dan.
4. Pristup mogućnosti posudbe na kraju dana može se dozvoliti temeljem određenog zahtjeva druge ugovorne strane ili automatski, kako je navedeno u stavku 5. odnosno stavku 6.
5. Druga ugovorna strana može zahtjev za pristup mogućnosti posudbe na kraju dana poslati svom NSB-u. Ako je zahtjev primljen u matičnom NSB-u najkasnije 15 minuta nakon vremena zatvaranja sustava TARGET2, NSB obrađuje zahtjev istog dana u sustavu TARGET2. Rok za podnošenje zahtjeva za pristup mogućnosti posudbe na kraju dana odgađa se za dodatnih 15 minuta posljednjeg radnog dana Eurosustava za razdoblje održavanja pričuva. U iznimnim okolnostima Eurosustav može odlučiti da će primijeniti kasnije rokove. Zahtjev za pristup mogućnosti posudbe na kraju dana treba sadržavati iznos zahtijevanog kredita. Druga ugovorna strana treba dostaviti dovoljno prihvatljive imovine kao kolateral za transakciju, osim ako druga ugovorna strana nije već unaprijed deponirala tu imovinu kod matičnog NSB-a sukladno članku 18. stavku 4.
6. Na kraju svakog radnog dana, negativno stanje na računu za namiru druge ugovorne strane kod njenog matičnog NSB-a nakon dovršetka kontrolnih postupaka na kraju dana automatski se smatra zahtjevom za pristup mogućnosti posudbe na kraju dana. Radi ispunjavanja zahtjeva iz članka 18. stavka 4., druge ugovorne strane trebaju kod svog matičnog NSB-a imati unaprijed deponirano dovoljno prihvatljive imovine kao kolateral za transakciju prije nego dođe do podnošenja takvog automatskog zahtjeva. Neispunjavanje ovog uvjeta za pristup podložno je sankcijama u skladu s člancima 154. do 157.
Članak 20.
Dospijeće i kamatna stopa za mogućnosti posudbe na kraju dana
1. Dospijeće kredita odobrenog temeljem mogućnosti posudbe na kraju dana jest preko noći. Za druge ugovorne strane koje izravno sudjeluju u sustavu TARGET2, kredit se vraća sljedećeg dana na koji rade: (a) sustav TARGET2; i (b) odgovarajući sustav namire vrijednosnih papira.
2. Eurosustav objavljuje unaprijed kamatnu stopu na mogućnosti posudbe na kraju dana i ona se izračunava kao jednostavna kamatna stopa koja se temelji na metodi računanja dana stvarni broj dana/360 dana u godini. Kamatna stopa koja se primjenjuje na mogućnosti posudbe na kraju dana naziva se kamatna stopa na mogućnost posudbe na kraju dana.
3. Kamata na mogućnosti posudbe na kraju dana plaća se zajedno s vraćanjem kredita.
POGLAVLJE 2.
Novčani depozit
Članak 21.
Karakteristike novčanog depozita
1. Druge ugovorne strane mogu koristiti instrument polaganja novčanog depozita radi prekonoćnog deponiranja kod Eurosustava putem matičnog NSB-a, na koji se primjenjuje prethodno utvrđena kamatna stopa.
2. Kamatna stopa koja se primjenjuje na novčani depozit može biti: (a) pozitivna; (b) utvrđena po stopi od 0 %; (c) negativna.
3. Nacionalne središnje banke ne daju kolateral za depozite.
4. Ne postoji ograničenje u pogledu iznosa koji druga ugovorna strana može deponirati kao novčani depozit.
Članak 22.
Uvjeti pristupa instrumentu polaganja novčanog depozita
1. Instrument polaganja novčanog depozita mogu koristiti institucije koje udovoljavaju kriterijima prihvatljivosti iz članka 55. ove Smjernice i koje imaju pristup računu kod NSB-a na kojem se transakcije namiruju, osobito u sustavu TARGET2. Pristup instrumentu polaganja novčanog depozita odobrava se samo u dane kada sustav TARGET2 radi.
2. Radi odobravanja pristupa instrumentu polaganja novčanog depozita, druga ugovorna strana treba poslati zahtjev svom matičnom NSB-u. Ako je zahtjev primljen u matičnom NSB-u najkasnije 15 minuta nakon vremena zatvaranja sustava TARGET2, matični NSB obrađuje zahtjev istog dana u sustavu TARGET2. Rok za podnošenje zahtjeva za pristup instrumentu polaganja novčanog depozita odgađa se za dodatnih 15 minuta posljednjeg radnog dana Eurosustava za razdoblje održavanja pričuva. U iznimnim okolnostima Eurosustav može odlučiti da će primijeniti kasnije rokove. U zahtjevu mora biti naveden iznos koji će biti deponiran u okviru instrumenta novčanog depozita.
3. Zbog postojanja različitih struktura računa u nacionalnim središnjim bankama, nacionalne središnje banke mogu, uz prethodno odobrenje ESB-a, primijeniti uvjete pristupa koji se razlikuju od uvjeta pristupa iz ovog članka. Nacionalne središnje banke obavješćuju druge ugovorne strane o svakom odstupanju od uvjeta pristupa opisanih u ovom članku.
Članak 23.
Dospijeće i izračun kamata na novčani depozit
1. Dospijeće depozita u okviru instrumenta polaganja novčanog depozita jest preko noći. Za druge ugovorne strane koje izravno sudjeluju u sustavu TARGET2, depoziti koji se drže u okviru instrumenta polaganja novčanog depozita dospijevaju sljedećeg dana kada radi sustav TARGET2, u trenutku kada se taj sustav otvara za poslovanje.
2. Eurosustav unaprijed objavljuje kamatnu stopu koja se primjenjuje na depozite i ona se izračunava kao jednostavna kamatna stopa koja se temelji na metodi računanja dana stvarni broj dana/360 dana u godini.
3. Kamate na depozite plaćaju se po dospijeću depozita. U slučaju negativne kamatne stope, njena primjena na novčane depozite dovodi do obveze plaćanja imatelja depozita matičnom NSB-u, uključujući pravo tog NSB-a da shodno tome tereti račun druge ugovorne strane.
GLAVA III.
POSTUPCI ZA OPERACIJE MONETARNE POLITIKE EUROSUSTAVA
POGLAVLJE 1.
Aukcije i bilateralni postupci za operacije Eurosustava na otvorenom tržištu
Članak 24.
Vrste postupaka za operacije na otvorenom tržištu
Operacije na otvorenom tržištu provode se na aukcijama ili bilateralnim postupcima.
Članak 25.
Pregled aukcija
1. Aukcije se provode u šest operativnih faza koje su navedene u tablici 4.
Tablica 4.
Operativne faze aukcija
|
Faza 1. |
Najava aukcije (a) Javna najava ESB-a (b) Javna najava nacionalnih središnjih banaka i izravna najava pojedinim drugim ugovornim stranama (ako se smatra potrebnim) |
|
Faza 2. |
Priprema drugih ugovornih strana i dostava ponuda |
|
Faza 3. |
Prikupljanje ponuda od strane Eurosustava |
|
Faza 4. |
Raspodjela na aukciji i objava rezultata aukcije (a) odluka ESB-a o raspodjeli na aukciji (b) javna objava ESB-a rezultata raspodjele |
|
Faza 5. |
Izdavanje potvrda o pojedinim rezultatima raspodjele |
|
Faza 6. |
Namira transakcija |
2. Aukcije se provode u obliku standardnih aukcija ili brzih aukcija. Operativne značajke standardnih aukcija i brzih aukcija jednake su, osim u odnosu na vremenski okvir (tablice 5. i 6.) i krug drugih ugovornih strana.
Tablica 5.
Okvirni vremenski raspored za operativne faze standardnih aukcija (vremena su navedena prema srednjoeuropskom vremenu (1))
(1) Srednjoeuropsko vrijeme (SEV) uzima u obzir promjenu na srednjoeuropsko ljetno računanje vremena.
Tablica 6.
Okvirni vremenski okvir za operativne faze brzih aukcija (vremena su navedena prema SEV-u (1))
(1) Srednjoeuropsko vrijeme (SEV) uzima u obzir promjenu na srednjoeuropsko ljetno računanje vremena.
3. Eurosustav može provoditi aukcije s fiksnom kamatnom stopom ili aukcije s promjenjivom kamatnom stopom.
Članak 26.
Standardne aukcije
1. Eurosustav koristi standardne aukcije za provođenje: (a) glavnih operacija refinanciranja; (b) operacija dugoročnijeg refinanciranja; (c) određenih strukturnih operacija, tj. obratnih strukturnih operacija i za izdavanje dužničkih certifikata ESB-a.
2. Eurosustav može također koristiti standardne aukcije za provođenje operacija fine prilagodbe i strukturnih operacija koje se provode putem izravnih transakcija s obzirom na određena stajališta monetarne politike ili kako bi reagirao na uvjete na tržištu.
3. Za standardne aukcije, u pravilu: (a) najviše 24 sata može proteći od najave aukcije do izdavanja potvrda o rezultatu raspodjele; i (b) vrijeme između roka za podnošenje ponuda i objave rezultata raspodjele iznosi približno dva sata.
4. ESB može odlučiti prilagoditi vremenski okvir za pojedine operacije ako to smatra primjerenim.
Članak 27.
Brze aukcije
1. Eurosustav obično koristi brze aukcije za provođenje operacija fine prilagodbe, ali može također koristiti brze aukcije za strukturne operacije koje se provode putem izravnih transakcija s obzirom na određena stajališta monetarne politike ili kako bi reagirao na uvjete na tržištu.
2. Brze aukcije provode se u roku od 105 minuta od najave aukcije, a potvrda o rezultatu raspodjele izdaje se odmah nakon objave rezultata raspodjele.
3. ESB može odlučiti prilagoditi vremenski okvir za pojedine operacije ako to smatra primjerenim.
4. Eurosustav može odabrati, u skladu s kriterijima i postupcima navedenim u članku 57., ograničen broj drugih ugovornih strana za sudjelovanje u brzim aukcijama.
Članak 28.
Provođenje standardnih aukcija za glavne operacije refinanciranja i redovne operacije dugoročnijeg refinanciranja, temeljem kalendara aukcija
1. Aukcije za glavne operacije refinanciranja i redovne operacije dugoročnijeg refinanciranja provode se u skladu s okvirnim kalendarom za redovne aukcije Eurosustava.
2. Okvirni kalendar za redovne aukcije Eurosustava objavljuje se na mrežnim stranicama ESB-a i nacionalnih središnjih banaka najmanje tri mjeseca prije početka kalendarske godine na koju se odnosi.
3. Okvirni dani trgovanja za glavne operacije refinanciranja i redovne operacije dugoročnijeg refinanciranja navedeni su u tablici 7.
Tablica 7.
Uobičajeni dani trgovanja za glavne operacije refinanciranja i redovne operacije dugoročnijeg refinanciranja
|
Kategorije operacija na otvorenom tržištu |
Uobičajeni dan trgovanja (T) |
|
Glavne operacije refinanciranja |
Svakog utorka (*1) |
|
Redovne operacije dugoročnijeg refinanciranja |
Posljednja srijeda svakog kalendarskog mjeseca (*2) |
|
(*1) Moguće je drugačije određivanje zbog praznika. (*2) Zbog praznika se operacije iz prosinca uobičajeno pomiču za jedan tjedan, tj. na prethodnu srijedu u tome mjesecu. |
|
Članak 29.
Provođenje aukcija za operacije fine prilagodbe i strukturne operacije neovisno o kalendaru aukcija
1. Operacije fine prilagodbe ne provode se u skladu s unaprijed utvrđenim kalendarom održavanja. ESB može odlučiti provesti operacije fine prilagodbe bilo kojeg radnog dana Eurosustava. U takvim operacijama sudjeluju samo nacionalne središnje banke u kojima su dan trgovanja, dan namire i dan plaćanja radni dani NSB-a.
2. Strukturne operacije putem standardnih aukcija ne provode se prema unaprijed određenom kalendaru. One se obično provode i namiruju na dane koji su radni dani NSB-a u svim državama članicama čija je valuta euro.
Članak 30.
Najava standardnih aukcija i brzih aukcija
1. ESB unaprijed javno najavljuje standardne aukcije. Osim toga, nacionalne središnje banke mogu standardne aukcije najaviti javno i izravno drugim ugovornim stranama, ako to smatraju potrebnim.
2. ESB može unaprijed javno najaviti brze aukcije. Kod brzih aukcija koje su unaprijed javno najavljene, NSB može izravno stupiti u vezu s odabranim drugim ugovornim stranama, ako to smatra potrebnim. Kod brzih aukcija koje nisu unaprijed javno najavljene, nacionalne središnje banke izravno stupaju u vezu s odabranim drugim ugovornim stranama.
3. Najava aukcije predstavlja poziv drugim ugovornim stranama na podnošenje ponuda koje su pravno obvezujuće. Najava ne predstavlja ponudu od strane ESB-a ili od strane nacionalnih središnjih banaka.
4. Informacije koje je potrebno uključiti u javnu najavu aukcije određene su u Prilogu II.
5. ESB može poduzeti sve radnje koje smatra primjerenima radi ispravljanja pogrešaka u najavi aukcija, uključujući poništavanje ili prekid aukcije koja je u tijeku.
Članak 31.
Oblik i mjesto podnošenja ponuda
1. Ponude se moraju podnijeti matičnom NSB-u druge ugovorne strane. Ponude pojedine institucije mogu se podnijeti matičnom NSB-u od strane jedne poslovne jedinice u svakoj državi članici čija je valuta euro u kojoj je institucija osnovana, tj. ili od strane glavnog ureda ili od strane ovlaštene podružnice.
2. Druge ugovorne strane podnose ponude u obliku koji slijedi obrasce koje je NSB dostavio za odgovarajuću operaciju.
Članak 32.
Podnošenje ponuda
1. Kod aukcija s nepromjenjivom kamatnom stopom, druge ugovorne strane u svojim ponudama navode iznos novca s kojim su spremne zaključiti posao s nacionalnim središnjim bankama.
2. Kod aukcija valutnih ugovora o razmjeni s nepromjenjivom kamatnom stopom, druge ugovorne strane navode iznos valute koji se ne mijenja, koji žele prodati i otkupiti ili kupiti i prodati natrag po toj stopi.
3. Kod aukcija s promjenjivom kamatnom stopom, druge ugovorne strane mogu podnijeti ponude za do 10 različitih kamatnih stopa, cijena ili swap bodova. U iznimnim okolnostima, Eurosustav može uvesti ograničenje broja ponuda koje može podnijeti druga ugovorna strana. U svakoj ponudi, druge ugovorne strane navode iznos novca s kojim su spremne zaključiti transakciju i odgovarajuću kamatnu stopu ili cijenu ili swap bod. Ponuđena kamatna stopa ili swap bod izražava se kao višekratnik 0,01 postotnog boda. Ponuđena cijena izražava se kao višekratnik 0,001 postotnog boda.
4. Kod aukcija valutnih ugovora o razmjeni s promjenjivom kamatnom stopom, druge ugovorne strane navode iznos valute koji se ne mijenja i kotaciju swap boda po kojoj žele sudjelovati u operaciji.
5. Kod aukcija valutnih ugovora o razmjeni s promjenjivom kamatnom stopom, swap bodove treba kotirati u skladu sa standardnim tržišnim običajima, a ponude moraju biti izražene kao višekratnici 0,01 swap boda.
6. U vezi s izdavanjem dužničkih certifikata ESB-a, ESB može odlučiti da ponude moraju biti iskazane u obliku cijene, umjesto kamatne stope. U takvim slučajevima, cijene moraju biti navedene kao postotak nominalnog iznosa s tri decimalna mjesta.
Članak 33.
Minimalni i maksimalni iznosi ponude
1. Za glavne operacije refinanciranja, minimalni iznos ponude je 1 000 000 eura. Ponude koje premašuju taj iznos, moraju biti izražene kao višekratnici 100 000 eura. Minimalni iznos ponude primjenjuje se na svaku pojedinačnu razinu kamatne stope.
2. Kod operacija dugoročnijeg refinanciranja, svaki NSB određuje minimalni iznos ponude u rasponu od 10 000 do 1 000 000 eura. Ponude koje premašuju minimalni iznos ponude moraju biti izražene kao višekratnici 10 000 eura. Minimalni iznos ponude primjenjuje se na svaku pojedinačnu razinu kamatne stope.
3. Za operacije fine prilagodbe i strukturne operacije, minimalni iznos ponude jest 1 000 000 eura. Ponude koje premašuju taj iznos, moraju biti izražene kao višekratnici 100 000 eura. Minimalni iznos ponude primjenjuje se na svaku pojedinačnu kamatnu stopu, cijenu ili swap bod, ovisno o pojedinoj vrsti transakcije.
4. ESB može odrediti maksimalni iznos ponude, koji predstavlja najveću prihvatljivu ponudu od pojedine druge ugovorne strane radi sprječavanja nerazmjerno visokih ponuda. U tom slučaju, ESB uključuje pojedinosti o takvom maksimalnom iznosu ponude u javnu najavu aukcije.
Članak 34.
Minimalna i maksimalna ponuđena kamatna stopa
1. Kod aukcija s promjenjivom kamatnom stopom kojima se pušta likvidnost, ESB može odrediti minimalnu ponuđenu kamatnu stopu, koja predstavlja najnižu kamatnu stopu po kojoj druge ugovorne strane mogu podnositi ponude.
2. Kod aukcija s promjenjivom kamatnom stopom kojima se povlači likvidnost, ESB može odrediti maksimalnu ponuđenu kamatnu stopu, koja predstavlja gornju granicu kamatne stope po kojoj druge ugovorne strane mogu podnositi ponude.
Članak 35.
Rok za podnošenje ponuda
1. Druge ugovorne strane mogu opozvati svoje ponude u bilo koje vrijeme do isteka roka za podnošenje ponuda.
2. Ponude podnesene nakon isteka roka neće se razmatrati i smatrat će se neprihvatljivima.
3. Matični NSB određuje je li druga ugovorna strana poštovala rok za podnošenje ponuda.
Članak 36.
Odbijanje ponuda
1. NSB odbija:
sve ponude druge ugovorne strane ako ukupan iznos ponude premašuje bilo koju maksimalnu granicu ponude koju je odredio ESB;
svaku ponudu druge ugovorne strane, ako je ponuda niža od minimalnog iznosa ponude;
svaku ponudu druge ugovorne strane, ako je ponuda niža od minimalne prihvaćene kamatne stope, cijene ili swap boda ili ako je viša od maksimalne prihvaćene kamatne stope, cijene ili swap boda.
2. NSB može odbiti ponude koje su nepotpune ili ne slijede odgovarajući obrazac.
3. Ako matični NSB odluči odbiti ponudu, obavještava drugu ugovornu stranu o svojoj odluci prije raspodjele na aukciji.
Članak 37.
Raspodjela na aukcijama s nepromjenjivom kamatnom stopom kojima se pušta likvidnost i aukcijama s nepromjenjivom kamatnom stopom kojima se povlači likvidnost
1. Kod aukcija s nepromjenjivom kamatnom stopom, ponude drugih ugovornih strana raspodjeljuju se na sljedeći način:
ponude se zbrajaju;
ako ukupan iznos ponude premašuje ukupan iznos likvidnosti koji treba raspodijeliti, podnesene ponude prihvaćaju se razmjerno, prema udjelu iznosa za raspodjelu u ukupnom iznosu ponude, u skladu s tablicom 1. iz Priloga III.;
iznos koji se raspodjeljuje svakoj drugoj ugovornoj strani zaokružuje se na najbliži iznos u eurima.
2. ESB može odlučiti raspodijeliti:
minimalni iznos raspodjele, koji je donja granica iznosa koji se može raspodijeliti svakom ponuditelju; ili
minimalnu stopu raspodjele, koja je donja granica, izražena u postocima, stope ponuda pri graničnoj kamatnoj stopi koje se mogu raspodijeliti svakom ponuditelju.
Članak 38.
Raspodjela kod aukcija s promjenjivom kamatnom stopom u eurima kojima se pušta likvidnost
1. Kod aukcija s promjenjivom kamatnom stopom u eurima kojima se pušta likvidnost, ponude drugih ugovornih strana raspodjeljuju se na sljedeći način:
Ponude se razvrstavaju temeljem ponuđenih kamatnih stopa od najviših prema najnižim ili temeljem ponuđenih cijena od najnižih prema najvišim.
Prvo se prihvaćaju ponude s najvišom kamatnom stopom (najnižom cijenom), a zatim one sa sukcesivno nižim kamatnim stopama (višom cijenom), sve dok se ne iscrpi ukupna likvidnost za raspodjelu.
Ako kod granične kamatne stope (najviše prihvaćene cijene), ukupan iznos ponude premašuje preostali iznos za raspodjelu, preostali iznos raspoređuje se razmjerno između ponuda prema omjeru preostalog iznosa za raspodjelu i ukupnog iznosa ponude pri graničnoj kamatnoj stopi (najvišoj prihvaćenoj cijeni), u skladu s tablicom 2. iz Priloga III.
Iznos koji se raspodjeljuje svakoj drugoj ugovornoj strani zaokružuje se na najbliži iznos u eurima.
2. ESB može odlučiti da svakom uspješnom ponuditelju raspodijeli minimalni iznos raspodjele.
Članak 39.
Raspodjela kod aukcija s promjenjivom kamatnom stopom u eurima kojima se povlači likvidnost
1. Kod aukcija s promjenjivom kamatnom stopom u eurima kojima se povlači likvidnost, a koje se koriste za izdavanje dužničkih certifikata ESB-a i za prikupljanje oročenih depozita, ponude drugih ugovornih strana raspodjeljuju se na sljedeći način:
Ponude se razvrstavaju temeljem ponuđenih kamatnih stopa od najnižih prema najvišim ili temeljem ponuđenih cijena od najviših prema najnižim.
Prvo se prihvaćaju ponude s najnižom kamatnom stopom (najvišom cijenom), a zatim se prihvaćaju one sa sukcesivno višim kamatnim stopama (ponude s nižom cijenom), sve dok se ne iscrpi ukupna likvidnost koju treba povući.
Ako kod granične kamatne stope (najniže prihvaćene cijene), ukupan iznos ponude premašuje preostali iznos za raspodjelu, preostali iznos raspoređuje se razmjerno između ponuda, prema omjeru preostalog iznosa za raspodjelu i ukupnog iznosa ponuda pri graničnoj kamatnoj stopi (najnižoj prihvaćenoj cijeni), u skladu s tablicom 2. iz Priloga III.
Iznos koji se raspodjeljuje svakoj drugoj ugovornoj strani zaokružuje se na najbliži iznos u eurima. U odnosu na izdavanje dužničkih certifikata ESB-a, raspodijeljeni nominalni iznos zaokružuje se na najbliži višekratnik 100 000 eura.
2. ESB može odlučiti da svakom uspješnom ponuditelju raspodijeli minimalni iznos raspodjele.
Članak 40.
Raspodjela kod aukcija valutnih ugovora o razmjeni s promjenjivom stopom kojima se pušta likvidnost
1. Kod aukcija valutnih ugovora o razmjeni s promjenjivom kamatnom stopom kojima se pušta likvidnost, ponude drugih ugovornih strana raspodjeljuju se na sljedeći način:
Ponude se razvrstavaju od najniže prema najvišoj kotaciji swap boda uzimajući u obzir predznak kotacije.
Predznak kotacije ovisi o predznaku razlike kamatnih stopa između strane valute i eura. Za dospijeće ugovora o razmjeni:
ako je kamatna stopa za stranu valutu viša od odgovarajuće kamatne stope za euro, kotacija swap boda je pozitivna, tj. euro kotira uz premiju u odnosu na stranu valutu; i
ako je kamatna stopa za stranu valutu niža od odgovarajuće kamatne stope za euro, kotacija swap boda je negativna, tj. euro kotira uz diskont u odnosu na stranu valutu.
Prvo se prihvaćaju ponude s najnižim kotacijama swap bodova, a zatim se prihvaćaju one sa sukcesivno višim kotacijama swap bodova, sve dok se ne iscrpi ukupni iznos osnovne (fiksne) valute za raspodjelu.
Ako kod najviše prihvaćene kotacije swap boda, tj. kod granične kotacije swap boda, ukupan iznos ponude premašuje preostali iznos za raspodjelu, preostali iznos se raspoređuje razmjerno na ponude, prema omjeru preostalog iznosa za raspodjelu i ukupnog iznosa ponuda pri graničnoj kotaciji swap boda, u skladu s tablicom 3. iz Priloga III.
Iznos koji se raspodjeljuje svakoj drugoj ugovornoj strani zaokružuje se na najbliži iznos u eurima.
2. ESB može odlučiti da svakom uspješnom ponuditelju raspodijeli minimalni iznos raspodjele.
Članak 41.
Raspodjela kod aukcija valutnih ugovora o razmjeni s promjenjivom stopom kojima se povlači likvidnost
1. Kod aukcija valutnih ugovora o razmjeni s promjenjivom kamatnom stopom kojima se povlači likvidnost, ponude drugih ugovornih strana raspodjeljuju se na sljedeći način:
Ponude se razvrstavaju od najviše prema najnižoj ponuđenoj kotaciji swap boda uzimajući u obzir predznak kotacije.
Predznak kotacije ovisi o predznaku razlike kamatnih stopa između strane valute i eura. Za dospijeće ugovora o razmjeni:
ako je kamatna stopa za stranu valutu viša od odgovarajuće kamatne stope za euro, kotacija swap boda je pozitivna, tj. euro kotira uz premiju u odnosu na stranu valutu; a
ako je kamatna stopa za stranu valutu niža od odgovarajuće kamatne stope za euro, kotacija swap boda je negativna, tj. euro kotira uz diskont u odnosu na stranu valutu.
Prvo se prihvaćaju ponude s najvišim kotacijama swap bodova, a zatim se prihvaćaju one sa sukcesivno nižim kotacijama swap bodova sve dok:
se ne iscrpi ukupan iznos osnovne (fiksne) valute koji treba povući; i
kod prihvaćene najniže kotacije swap boda, tj. kod granične kotacije swap boda, ukupni iznos ponude ne premaši preostali iznos za raspodjelu.
Preostali iznos raspodjeljuje se razmjerno na ponude, prema omjeru preostalog iznosa za raspodjelu i ukupnog iznosa ponuda pri graničnoj kotaciji swap boda, u skladu s tablicom 3. iz Priloga III. Iznos koji se raspodjeljuje svakoj drugoj ugovornoj strani zaokružuje se na najbliži iznos u eurima.
2. ESB može odlučiti da svakom uspješnom ponuditelju raspodijeli najniži iznos raspodjele.
Članak 42.
Vrste aukcija za aukcije s promjenjivom kamatnom stopom
Kod aukcija s promjenjivom kamatnom stopom, Eurosustav može primijeniti aukcije s jedinstvenom kamatnom stopom (nizozemske aukcije) ili aukcije s višestrukim kamatnim stopama (američke aukcije).
Članak 43.
Objava rezultata aukcije
1. ESB javno objavljuje odluku o raspodjeli na aukciji u odnosu na rezultate aukcije. Pored toga, nacionalne središnje banke mogu objaviti odluku ESB-a o raspodjeli na aukciji javno i izravno drugim ugovornim stranama, ako to smatraju potrebnim.
2. Informacije koje je potrebno uključiti u javnu objavu u odnosu na rezultate aukcije određene su u Prilogu IV.
3. Ako odluka o raspodjeli sadržava pogrešne informacije u odnosu na bilo koju informaciju sadržanu u javnoj objavi rezultata aukcije iz stavka 1. ESB može poduzeti sve radnje koje smatra primjerenima kako bi ispravio te pogrešne informacije.
4. Nakon javne objave odluke ESB-a o raspodjeli na aukcijama o rezultatima aukcija iz stavka 1. nacionalne središnje banke izravno potvrđuju pojedinačne rezultate raspodjele drugim ugovornim stranama, pri čemu svaka druga ugovorna strana prima pojedinačnu i nedvojbenu potvrdu svoje uspješnosti na aukciji i točan iznos koji joj je raspodijeljen.
Članak 44.
Pregled bilateralnih postupaka
1. Eurosustav može provoditi sljedeće operacije na otvorenom tržištu putem bilateralnih postupaka:
operacije fine prilagodbe (obratne transakcije, valutni ugovori o razmjeni ili prikupljanje oročenih depozita); ili
strukturne operacije (izravne transakcije).
2. Bilateralni postupci, ovisno o određenoj transakciji, mogu se provoditi izravnim stupanjem u vezu s drugim ugovornim stranama, kako je utvrđeno u članku 45. ili preko burzi i tržišnih posrednika, kako je utvrđeno u članku 46.
Članak 45.
Bilateralni postupci koji se provode izravnim stupanjem u vezu s drugim ugovornim stranama
1. Bilateralni postupci za operacije fine prilagodbe i strukturne operacije koje se provode putem izravnih transakcija mogu se provoditi izravnim stupanjem u vezu s drugim ugovornim stranama.
2. Nacionalne središnje banke izravno stupaju u vezu s jednom ili više institucija odabranih u skladu s kriterijima prihvatljivosti utvrđenim u članku 57. Nacionalne središnje banke slijede upute ESB-a kad odlučuju hoće li provesti transakciju s tim institucijama.
3. Ne dovodeći u pitanje stavak 2. Upravno vijeće ESB-a može odlučiti da u iznimnim okolnostima, ESB ili jedna ili više nacionalnih središnjih banaka koje djeluju kao operativna jedinica ESB-a, provedu operacije fine prilagodbe ili strukturne operacije koje se provode pomoću izravnih transakcija putem bilateralnih postupaka. U takvom slučaju, postupci za te operacije prilagođavaju se na odgovarajući način. ESB odlučuje hoće li provesti transakciju s institucijama s kojima je stupio u vezu.
Članak 46.
Bilateralni postupci koji se provode putem burzi i tržišnih posrednika
1. Ne dovodeći u pitanje članak 45., bilateralni postupci za strukturne operacije koje se provode pomoću izravnih transakcija mogu se provoditi putem burzi i tržišnih posrednika.
2. Krug drugih ugovornih strana nije ograničen, kako je propisano u članku 57.
3. Postupci se prilagođavaju tržišnim običajima za dužničke instrumente koji su predmet transakcija.
Članak 47.
Najava operacija koje se provode pomoću bilateralnih postupaka
1. Operacije fine prilagodbe ili strukturne operacije koje se provode pomoću izravnih transakcija koje se provode bilateralnim postupcima javno se ne objavljuju unaprijed, osim ako ESB odluči drugačije.
2. Osim toga, ESB može odlučiti da neće javno objaviti rezultate bilateralnih postupaka.
Članak 48.
Dani kada se provode bilateralni postupci
1. ESB može odlučiti da će provoditi bilateralne postupke za operacije fine prilagodbe bilo kojeg radnog dana Eurosustava. U takvim operacijama sudjeluju samo nacionalne središnje banke u odnosu na koje su dan trgovanja, dan namire i dan plaćanja radni dani NSB-a.
2. Bilateralni postupci za strukturne operacije koje se provode izravnim transakcijama obično se provode i namiruju samo na dane koji su radni dani NSB-a u svim državama članicama čija je valuta euro.
POGLAVLJE 2.
Postupci namire za operacije monetarne politike Eurosustava
Članak 49.
Pregled postupaka namire
1. Nalozi za plaćanje koji se odnose na sudjelovanje u operacijama na otvorenom tržištu ili na korištenje stalno raspoloživih mogućnosti namiruju se na računima drugih ugovornih strana kod NSB-a ili na računima banke za namiru koja sudjeluje u sustavu TARGET2.
2. Nalozi za plaćanje koji se odnose na sudjelovanje u operacijama na otvorenom tržištu za pružanje likvidnosti ili na korištenje mogućnosti posudbe na kraju dana namiruju se u trenutku ili nakon konačnog prijenosa prihvatljive imovine kao kolaterala za operaciju. U tu svrhu, druge ugovorne strane:
prethodno deponiraju prihvatljivu imovinu kod NSB-a; ili
namiruju prihvatljivu imovinu kod NSB-a na osnovi isporuke uz plaćanje.
Članak 50.
Namira operacija na otvorenom tržištu
1. Eurosustav nastoji namiriti transakcije koje se odnose na operacije na otvorenom tržištu u isto vrijeme u svim državama članicama čija je valuta euro, sa svim drugim ugovornim stranama koje su osigurale dovoljno prihvatljive imovine kao kolateral. Međutim, zbog operativnih ograničenja i tehničkih značajki (npr. sustava namire vrijednosnih papira), vrijeme tijekom dana kada se namiruju operacije na otvorenom tržištu može se razlikovati u državama članicama čija je valuta euro.
2. Okvirni datumi namire prikazani su u tablici 8.
Tablica 8.
Okvirni datumi namire za operacije eurosustava na otvorenom tržištu (*1)
|
Instrument monetarne politike |
Datum namire za operacije na otvorenom tržištu temeljem standardnih aukcija |
Datum namire za operacije na otvorenom tržištu temeljem brzih aukcija ili bilateralnih postupaka |
|
Obratne transakcije |
T + 1 |
T |
|
Izravne transakcije |
U skladu s tržišnim običajem za prihvatljivu imovinu |
|
|
Izdavanje dužničkih certifikata ESB-a |
T + 2 |
— |
|
Valutni ugovori o razmjeni |
T, T + 1 ili T + 2 |
|
|
Prikupljanje oročenih depozita |
T, T + 1 |
|
|
(*1) Datum namire odnosi se na radne dane Eurosustava. T označuje dan trgovanja. |
||
Članak 51.
Namira operacija na otvorenom tržištu koje se provode na standardnim aukcijama
1. Eurosustav nastoji namiriti operacije na otvorenom tržištu koje se provode na standardnim aukcijama, prvog dana nakon dana trgovanja kada su otvoreni sustav TARGET2 i odgovarajući sustavi namire vrijednosnih papira.
2. Datumi namire za glavne operacije refinanciranja i redovne operacije dugoročnijeg refinanciranja unaprijed su navedeni u okvirnom kalendaru za redovne aukcije Eurosustava. Ako uobičajeni datum namire pada na neradni dan, ESB može odlučiti primijeniti neki drugi datum namire, uz mogućnost namire istog dana. Eurosustav nastoji osigurati da se vrijeme namire glavnih operacija refinanciranja i redovnih operacija dugoročnijeg refinanciranja podudara s vremenom isplate prethodne operacije s odgovarajućim rokom dospijeća.
3. Izdavanje dužničkih certifikata ESB-a namiruje se drugog dana nakon dana trgovanja kada je otvoren sustav TARGET2 i svi odgovarajući sustavi namire vrijednosnih papira.
Članak 52.
Namira operacija na otvorenom tržištu koje se provode na brzim aukcijama ili bilateralnim postupcima
1. Eurosustav nastoji namiriti operacije na otvorenom tržištu koje se provode na brzim aukcijama ili bilateralnim postupcima na dan trgovanja. Mogu se primijeniti i drugi datumi namire, posebno za izravne transakcije i valutne ugovore o razmjeni.
2. Operacije fine prilagodbe ili strukturne operacije koje se provode putem izravnih transakcija koje se provode bilateralnim postupcima namiruju se decentralizirano putem nacionalnih središnjih banaka.
Članak 53.
Daljnje odredbe u vezi s namirom i postupcima na kraju dana
1. Ne dovodeći u pitanje zahtjeve utvrđene u ovom poglavlju, za određene instrumente monetarne politike mogu se ugovorima ili propisima koje primjenjuju nacionalne središnje banke ili ESB, utvrditi dodatne odredbe u vezi s namirom.
2. Postupci na kraju dana navedeni su u dokumentaciji koja se odnosi na sustav TARGET2.
Članak 54.
Sredstva pričuva i višak pričuva
1. U skladu s člankom 6. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9), račun za namiru druge ugovorne strane kod NSB-a može se koristiti kao račun pričuva. Sredstva pričuva na računima za namiru mogu se koristiti za potrebe unutardnevne namire. Dnevna sredstva pričuva druge ugovorne strane obračunavaju se kao stanje na njezinom računu pričuve na kraju dana. Za potrebe ovog članka, „račun pričuva” ima isto značenje kao u Uredbi (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9).
2. Sredstva pričuve koja premašuju minimalne pričuve koje se zahtijevaju sukladno Uredbi (EZ) br. 2531/98 i Uredbi (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9) remuneriraju se po stopi od nula posto ili po pasivnoj kamatnoj stopi, ovisno o tome koja je niža.
DIO TREĆI
PRIHVATLJIVE DRUGE UGOVORNE STRANE
Članak 55.
Kriteriji prihvatljivosti za sudjelovanje u operacijama monetarne politike Eurosustava
U odnosu na operacije monetarne politike Eurosustava, sukladno članku 57., Eurosustav dozvoljava sudjelovanje samo institucijama koje ispunjavaju sljedeće kriterije:
podvrgnute su sustavu minimalnih pričuva Eurosustava sukladno članku 19. stavku 1. Statuta ESSB-a i nije im odobreno izuzeće od njihovih obveza temeljem sustava minimalnih pričuva Eurosustava sukladno Uredbi (EZ) br. 2531/98 i Uredbi (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9);
radi se o sljedećim institucijama:
koje su podvrgnute najmanje jednom obliku usklađenog nadzora nadležnih tijela Unije/EGP-a u skladu s Direktivom 2013/36/EU i Uredbom (EU) br. 575/2013;
kreditne institucije u javnom vlasništvu, u smislu članka 123. stavka 2. Ugovora, koje su podvrgnute nadzoru prema standardu koji je usporediv s nadzorom nadležnih tijela na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013;
institucije koje su podvrgnute neusklađenom nadzoru od strane nadležnih tijela prema standardu koji je usporediv s usklađenim nadzorom nadležnih tijela Unije/EGP-a na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013, npr. podružnice koje su u državi članici čija je valuta euro osnovale institucije osnovane izvan EGP-a. Za potrebe procjene prihvatljivosti institucije da sudjeluje u operacijama monetarne politike Eurosustava, kao pravilo, neusklađeni nadzor smatra se standardom usporedivim s usklađenim nadzorom nadležnih tijela Unije/EGP-a na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013 ako se smatra da su odgovarajući standardi Basel III doneseni od strane Bazelskog odbora za nadzor banaka primijenjeni u nadzornom režimu u određenoj državi;
moraju biti financijski stabilne u smislu članka 55.a;
ispunjavaju sve operativne zahtjeve navedene u ugovornim ili zakonodavnim mehanizmima koje primjenjuju matični NSB ili ESB u pogledu određenog instrumenta ili operacije.
Članak 55.a
Procjena financijske stabilnosti institucija
1. Prilikom procjene financijske stabilnosti pojedinih institucija za potrebe ovog članka, Eurosustav može uzeti u obzir sljedeće informacije o bonitetu:
informacije koje se dostavljaju svaka tri mjeseca o kapitalu, omjeru financijske poluge i omjeru likvidnosti, koji se dostavljaju sukladno Uredbi (EU) br. 575/2013 na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, u skladu s nadzornim zahtjevima; ili
prema potrebi, informacije o bonitetu usporedive s informacijama iz točke (a).
2. Ako te informacije o bonitetu nisu stavljene na raspolaganje matičnom NSB-u institucije niti ESB-u od strane nadzornog tijela institucije, matični NSB ili ESB mogu zahtijevati od institucije da te informacije učini dostupnima. Kada institucija izravno dostavlja te podatke, institucija je također dužna dostaviti ocjenu informacija koju je izvršilo odgovarajuće nadzorno tijelo. Može se također zahtijevati dodatna potvrda od strane vanjskog revizora.
3. Kada se radi o podružnicama, informacije koje se dostavljaju na temelju stavka 1. odnose se na instituciju kojoj podružnica pripada.
4. U odnosu na procjenu financijske stabilnosti institucija koje su podvrgnute dokapitalizaciji u naravi unosom instrumenata javnog duga, Eurosustav može uzeti u obzir metode korištene za dokapitalizacije u naravi i ulogu tih dokapitalizacija u naravi, uključujući vrstu i likvidnost tih instrumenata te pristup tržištu izdavatelja tih instrumenata, kod osiguravanja ispunjavanja stopa kapitala o kojima se izvješćuje u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013.
5. Subjekt koji prestaje s radom nije prihvatljiv za pristup operacijama monetarne politike Eurosustava osim ako je prihvaćen kao prihvatljiva druga ugovorna strana za sudjelovanje u operacijama monetarne politike Eurosustava do 22. ožujka 2017. U tom slučaju ostaje prihvatljiv do 31. prosinca 2021. s ograničenjem da njegov pristup kreditnim operacijama Eurosustava, kako je definiran u točki 31. članka 2., bude ograničen na prosječnu razinu njegovog korištenja kreditnih operacija Eurosustava tijekom 12-mjesečnog razdoblja koje prethodi 22. ožujka 2017., s mogućnošću da se to ograničenje, ako je primjenjivo, zajednički računa i primijeni u odnosu na određeni broj subjekata koji prestaju s radom, koji pripadaju istoj grupi. Nakon toga, subjekt koji prestaje s radom više neće biti prihvatljiv za pristup operacijama monetarne politike Eurosustava.
Članak 56.
Pristup operacijama na otvorenom tržištu koje se provode na standardnim aukcijama i stalno raspoloživim mogućnostima
1. Institucije koje ispunjavaju kriterije prihvatljivosti iz članka 55. imaju pristup sljedećim operacijama monetarne politike Eurosustava;
stalno raspoložive mogućnosti;
operacije na otvorenom tržištu koje se provode na standardnim aukcijama.
2. Pristup stalno raspoloživim mogućnostima ili operacijama na otvorenom tržištu koje se provode na standardnim aukcijama dozvoljava se samo institucijama koje ispunjavaju kriterije prihvatljivosti iz članka 55., putem njihovog matičnog NSB-a.
3. Ako institucija koje ispunjava kriterije prihvatljivosti iz članka 55. ima poslovne jedinice, npr. glavni ured ili podružnice u više od jedne države članice čija je valuta euro, svaka poslovna jedinica koja ispunjava kriterije prihvatljivosti iz članka 55. može pristupiti stalno raspoloživim mogućnostima ili operacijama na otvorenom tržištu na standardnim aukcijama, putem svog matičnog NSB-a.
4. Ponude za operacije na otvorenom tržištu koje se provode na standardnim aukcijama i za pristup stalno raspoloživim mogućnostima dostavljaju se od strane jedne poslovne jedinice u svakoj državi članici čija je valuta euro, tj. ili od strane glavnog ureda ili od strane ovlaštene podružnice.
Članak 57.
Odabir drugih ugovornih strana za pristup operacijama na otvorenom tržištu koje se provode na brzim aukcijama ili bilateralnim postupcima
1. Druge ugovorne strane koje mogu sudjelovati u operacijama na otvorenom tržištu koje se provode na brzim aukcijama ili bilateralnim postupcima biraju se u skladu sa stavcima od 2. do 4.
2. Krug drugih ugovornih strana koje mogu sudjelovati u strukturnim operacijama koje se provode izravnim transakcijama koje se provode bilateralnim postupcima nije ograničen. Za strukturne operacije koje se provode pomoću izravnih transakcija koje se provode na brzim aukcijama, primjenjuju se kriteriji utvrđeni u članku 57. stavku 3. točki (b).
3. Za operacije fine prilagodbe koje se provode na brzim aukcijama ili bilateralnim postupcima, druge ugovorne strane biraju se kako slijedi:
Za operacije fine prilagodbe koje se provode pomoću valutnih ugovora o razmjeni za potrebe monetarne politike i koje se izvršavaju pomoću brzih aukcija ili bilateralnim postupcima, krug drugih ugovornih strana istovjetan je krugu subjekata koji su odabrani za intervencije na deviznom tržištu Eurosustava i koji su osnovani u državi članici čija je valuta euro. Druge ugovorne strane za valutne ugovore o razmjeni za potrebe monetarne politike pomoću brzih aukcija ili bilateralnih postupaka ne trebaju ispunjavati kriterije utvrđene u članku 55. Kriterij odabira za druge ugovorne strane koje sudjeluju u intervencijama na deviznom tržištu Eurosustava temelje se na načelima opreznosti i učinkovitosti, kako je određeno u Prilogu V. Nacionalne središnje banke mogu primijeniti sustave koji se temelje na ograničenju kako bi nadzirale kreditne izloženosti u odnosu na pojedine druge ugovorne strane koje sudjeluju u valutnim ugovorima o razmjeni za potrebe monetarne politike.
Za operacije fine prilagodbe koje se provode pomoću obratnih transakcija ili putem prikupljanja oročenih depozita, a koje izvršavaju pomoću brzih aukcija ili bilateralnih postupaka, svaki NSB za određenu transakciju odabire skup drugih ugovornih strana između institucija koje ispunjavaju kriterije prihvatljivosti utvrđene u članku 55., a koje su osnovane u državi članici čija je valuta euro. Odabir se prvenstveno temelji na aktivnosti određene institucije na novčanom tržištu. NSB može primijeniti dodatni kriterij odabira, kao što je učinkovitost odjela za trgovanje i potencijal za sudjelovanje na aukcijama.
4. Ako Upravno vijeće ESB-a, sukladno članku 45. stavku 3., odluči da će ESB, samostalno ili pomoću jedne ili više nacionalnih središnjih banaka, provoditi operacije fine prilagodbe koje se provode pomoću bilateralnih postupaka, ESB odabire druge ugovorne strane u skladu sa sustavom rotacije među drugim ugovornim stranama koje su prihvatljive za sudjelovanje u brzim aukcijama i bilateralnim postupcima.
5. Ne dovodeći u pitanje stavke od 1. do 4., operacije na otvorenom tržištu koje se provode pomoću brzih aukcija ili bilateralnih postupaka mogu se također provoditi sa širim krugom drugih ugovornih strana od onih koje su gore navedene, ako tako odluči Upravno vijeće ESB-a.
DIO ČETVRTI
PRIHVATLJIVA IMOVINA
GLAVA I.
OPĆA NAČELA
Članak 58.
Prihvatljiva imovina i prihvaćene tehnike kolateralizacije za kreditne operacije Eurosustava
1. Eurosustav primjenjuje jedinstveni okvir za prihvatljivu imovinu, koji je zajednički za sve kreditne operacije Eurosustava, kako je utvrđeno u ovoj Smjernici.
2. Kako bi sudjelovale u kreditnim operacijama Eurosustava, druge ugovorne strne osiguravaju Eurosustavu imovinu koje je prihvatljiva kao kolateral za takve operacije. Budući da kreditne operacije Eurosustava uključuju unutardnevni kredit, kolateral koji druge ugovorne strane daju vezano za unutardnevni kredit također treba udovoljavati kriterijima prihvatljivosti utvrđenima u ovoj Smjernici, kako je navedeno u Smjernici ESB/2012/27.
3. Druge ugovorne strane osiguravaju prihvatljivu imovinu:
prijenosom vlasništva koji ima pravni oblik repo ugovora; ili
uspostavljanjem prava osiguranja, tj. zaloga, prijenosa ili nekog drugog tereta (en. charge) nad odgovarajućom imovinom, koji ima pravni oblik kolateraliziranog kredita,
u svakom slučaju sukladno nacionalnim ugovorima ili propisima kako je utvrdio i dokumentirao matični NSB.
4. Ako druge ugovorne strane daju prihvatljivu imovinu kao kolateral, matični NSB može tražiti namjensku raspodjelu (en. earmarking) ili udruživanje (en. pooling) prihvatljive imovine, ovisno o tome koju vrstu sustava upravljanja kolateralom upotrebljava.
5. Ne pravi se razlika između utržive i neutržive imovine u odnosu na kvalitetu imovine i njenu prihvatljivost za različite vrste kreditnih operacija Eurosustava.
6. Ne dovodeći u pitanje obveze drugih ugovornih strana iz stavka 2. da dostave Eurosustavu imovinu koja je prihvatljiva kao kolateral, Eurosustav može, na zahtjev, savjetovati druge ugovorne strane u pogledu prihvatljivosti utržive imovine ako je ona već izdana ili u pogledu prihvatljivosti neutržive imovine ako je već podnesen zahtjev za njezinu dostavu. Eurosustav ne daje unaprijed savjete o ovim događajima.
Članak 59.
Opće značajke okvira za kreditnu procjenu Eurosustava za prihvatljivu imovinu
1. Kao jedan od kriterija prihvatljivosti, imovina mora udovoljavati visokim bonitetnim standardima navedenim u Okviru za kreditnu procjenu Eurosustava (ECAF).
2. ECAF utvrđuje postupke, pravila i tehnike kojima se osigurava da se održavaju zahtjevi za visokim bonitetnim standardima Eurosustava za prihvatljivu imovinu i da prihvatljiva imovina udovoljava zahtjevima kreditne kvalitete koje je utvrdio Eurosustav.
3. Za potrebe ECAF-a, Eurosustav utvrđuje zahtjeve kreditne kvalitete u obliku stupnjeva kreditne kvalitete utvrđivanjem vrijednosti praga za vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza (PD) za razdoblje od godinu dana, kako slijedi:
Eurosustav smatra, ovisno o redovnom preispitivanju, maksimalnu vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza za razdoblje od godinu dana od 0,10 % jednakovrijednom zahtjevima kreditne kvalitete 2. stupnja kreditne kvalitete i maksimalnu vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza za razdoblje od godinu dana od 0,40 % jednakovrijednom zahtjevima kreditne kvalitete 3. stupnja kreditne kvalitete.
Sva prihvatljiva imovina za kreditne operacije Eurosustava mora udovoljavati najmanje zahtjevima kreditne kvalitete koji odgovaraju 3. stupnju kreditne kvalitete. Eurosustav primjenjuje dodatne zahtjeve kreditne kvalitete za određenu imovinu u skladu s glavama II. i III. dijela četvrtog.
4. Eurosustav objavljuje informacije o stupnjevima kreditne kvalitete na mrežnim stranicama ESB-a u obliku usklađene ljestvice kreditnih rejtinga Eurosustava, uključujući usporedbu kreditnih procjena, dostavljenih od strane prihvaćenih vanjskih institucija za kreditnu procjenu (VIKP), sa stupnjem kreditne kvalitete.
5. Pri procjeni zahtjeva kreditne kvalitete, Eurosustav uzima u obzir informacije o kreditnoj procjeni sustava za kreditnu procjenu koji pripadaju jednom od tri izvora, u skladu s glavom V. dijela četvrtog.
6. Kao dio procjene bonitetnog standarda određene imovine, Eurosustav može uzeti u obzir institucionalne kriterije i značajke koje osiguravaju sličnu zaštitu imatelju imovine, kao što su jamstva. Eurosustav zadržava pravo da na temelju informacija koje smatra značajnim utvrdi ispunjavaju li izdanje, izdavatelj, dužnik ili jamac zahtjeve kreditne kvalitete Eurosustava za osiguravanje odgovarajuće zaštite Eurosustava od rizika.
7. ECAF slijedi definiciju „nastanka statusa neispunjavanja obveza” utvrđenu u Direktivi 2013/36/EU i Uredbi (EU) br. 575/2013.
GLAVA II.
KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI I ZAHTJEVI KREDITNE KVALITETE ZA UTRŽIVU IMOVINU
POGLAVLJE 1.
Kriteriji prhvatljivosti za utrživu imovinu
Članak 60.
Kriteriji prihvatljivosti u odnosu na sve vrste utržive imovine
Kako bi bila prihvatljiva kao kolateral za kreditne operacije Eurosustava, utrživa imovina mora se sastojati od dužničkih instrumenata koji udovoljavaju kriterijima prihvatljivosti utvrđenim u odjeljku 1., osim u slučajevima određenih vrsta utržive imovine, kako je utvrđeno u odjeljku 2.
Članak 61.
Popis prihvatljive utržive imovine i pravila izvješćivanja
1. ESB objavljuje ažurirani popis prihvatljive utržive imovine na svojim mrežnim stranicama, u skladu s tamo navedenim metodologijama, i ažurira taj popis svakog dana kada je otvoren sustav TARGET2. Utrživa imovina uključena na popis prihvatljive utržive imovine postaje prihvatljiva za upotrebu u kreditnim operacijama Eurosustava nakon što bude objavljena na popisu. Iznimno od navedenog, u pojedinom slučaju dužničkih instrumenata s istim danom namire, Eurosustav može dodijeliti prihvatljivost od datuma izdanja. Imovina procijenjena u skladu s člankom 87. stavkom 3. ne objavljuje se na ovom popisu prihvatljive utržive imovine.
2. U pravilu, NSB koji izvješćuje ESB o određenoj utrživoj imovini je NSB države u kojoj je utrživa imovina uvrštena za trgovanje.
Članak 62.
Glavnica utržive imovine
1. Da bi bili prihvatljivi do konačnog otkupa, dužnički instrumenti imaju:
nepromjenjivi i bezuvjetni iznos glavnice; ili
bezuvjetni iznos glavnice koji je povezan, na jedinstvenoj osnovi, sa samo jednim indeksom inflacije u europodručju u određenom trenutku, koji ne sadržava druge kompleksne strukture.
2. Dužnički instrumenti s iznosom glavnice povezanim s jednim indeksom inflacije europodručja u određenom trenutku također su dozvoljeni, s obzirom da je struktura kupona ona određena u četvrtoj alineji članka 63. stavka 1. točke (b) podtočke i. te da je povezana s istim indeksom inflacije u europodručju.
3. Imovina s varantima (en. warrants) ili sličnim pravima nije prihvatljiva.
Članak 63.
Prihvatljive strukture kupona za utrživu imovinu
1. Da bi bili prihvatljivi, dužnički instrumenti moraju imati jednu od sljedećih struktura kupona do konačnog otkupa:
fiksni kupon, bez kupona ili višestupanjski kuponi s unaprijed određenim rasporedom kupona i unaprijed određenim vrijednostima kupona; ili
kuponi s promjenjivom kamatnom stopom koji imaju sljedeću strukturu: kuponska stopa = (referentna kamatna stopa * l) ± x, s f ≤ kuponske stope ≤ c, gdje:
referentna kamatna stopa je samo jedna od sljedećih u određenom trenutku:
f (donja granica), c (gornja granica), l (faktor financijske poluge/smanjenja financijske poluge) i x (marža) su, ako postoje, brojevi koji su ili unaprijed određeni pri izdavanju, ili koji se tijekom vremena mogu mijenjati samo kako je unaprijed određeno pri izdavanju, kada je l veći od nule tijekom cjelokupnog vijeka trajanja imovine. Za kupone s promjenjivom kamatnom stopom s referentnom kamatnom stopom s indeksom inflacije, l je jednako jedan.
2. Svaka struktura kupona koja nije u skladu sa stavkom 1. nije prihvatljiva, uključujući slučajeve kada samo dio strukture remuneracije, kao što je premija, nije usklađen.
3. Za potrebe ovog članka, ako se radi o fiksnom višestupanjskom kuponu ili višestupanjskom kuponu s promjenjivom kamatnom stopom, procjena odgovarajuće strukture kupona temelji se na čitavom vijeku trajanja imovine s perspektivom okrenutoj budućnosti i prošlosti.
4. Prihvatljive strukture kupona nemaju opcije za izdavatelja, tj. tijekom čitavog vijeka trajanja imovine, temeljem perspektive okrenute budućnosti i prošlosti, promjene u strukturi kupona koje su ovisne o odluci izdavatelja nisu prihvatljive.
Članak 64.
Nepodređenost u odnosu na utrživu imovinu
Prihvatljivi dužnički instrumenti ne smiju dovesti do prava na glavnicu i/ili kamatu koja su podređena pravima imatelja drugih dužničkih instrumenata istog izdavatelja.
Članak 65.
Valuta nominacije utržive imovine
Da bi bili prihvatljivi, dužnički instrumenti moraju biti nominirani u eurima ili u jednoj od prijašnjih valuta država članica čija je valuta euro.
Članak 66.
Mjesto izdanja utržive imovine
1. Sukladno stavku 2., da bi bili prihvatljivi, dužnički instrumenti moraju biti izdani u EGP-u od strane središnje banke ili prihvatljivog sustava namire vrijednosnih papira.
2. U odnosu na dužničke instrumente koje su izdala ili za koje jamče nefinancijska društva za koja ne postoji procjena kreditne kvalitete od strane prihvaćenog sustava VIKP-a za izdanje, izdavatelja ili jamca, mjesto izdavanja mora biti u europodručju.
3. Međunarodni dužnički instrumenti izdani putem međunarodnoga središnjeg depozitorija vrijednosnih papira moraju udovoljavati sljedećim kriterijima, ovisno o slučaju:
Međunarodni dužnički instrumenti izdani u globalnom obliku na donositelja (engl. global bearer form) izdaju se u obliku novih globalnih zapisa (engl. new global notes) i deponiraju se kod zajedničkog skrbnika koji je međunarodni središnji depozitorij vrijednosnih papira ili središnji depozitorij vrijednosnih papira koji djeluje kao prihvatljivi sustav namire vrijednosnih papira. Ovaj zahtjev se ne primjenjuje na međunarodne dužničke instrumente izdane u globalnom obliku na donositelja izdane u obliku klasičnih globalnih zapisa prije 1. siječnja 2007. i zamjenjiva izdanja takvih zapisa izdana pod istom oznakom ISIN, neovisno o datumu izdanja.
Međunarodni dužnički instrumenti izdani u globalnom obliku na ime izdaju se na temelju nove skrbničke strukture za međunarodne dužničke instrumente. Zbog odstupanja, ovo se ne primjenjuje na međunarodne dužničke instrumente izdane u obliku globalnih instrumenata na ime prije 1. listopada 2010.
Međunarodni dužnički instrumenti u obliku pojedinačnog zapisa nisu prihvatljivi osim ako su izdani u obliku pojedinačnog zapisa prije 1. listopada 2010.
Članak 67.
Postupci namire za utrživu imovinu
1. Da bi bili prihvatljivi, dužnički instrumenti moraju biti prenosivi u nematerijaliziranom obliku i moraju se držati i namirivati u državama članicama čija je valuta euro putem računa kod NSB-a ili kod prihvatljivog sustava namire vrijednosnih papira, tako da oblik i sadržaj kao i unovčenje kolaterala uređuje pravo države članice čija je valuta euro.
1.a Osim toga, kada upotreba takvih dužničkih instrumenata uključuje usluge upravljanja kolateralom koje pruža agent treća strana, na domaćoj ili međunarodnoj osnovi, te usluge pruža agent treća strana koji je pozitivno procijenjen u skladu sa „Standardima Eurosustava za upotrebu agenata koji su treća strana u kreditnim operacijama Eurosustava”, objavljenim na mrežnim stranicama ESB-a.
2. Ako središnji depozitorij vrijednosnih papira gdje je imovina izdana i središnji depozitorij vrijednosnih papira gdje se imovina drži nisu isti, sustavi namire vrijednosnih papira kojima upravljaju ovi središnji depozitoriji vrijednosnih papira moraju biti povezani prihvatljivim vezom u skladu s člankom 150.
Članak 68.
Prihvatljiva tržišta za utrživu imovinu
1. Da bi bili prihvatljivi, dužnički instrumenti su oni koji su uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu kako je utvrđeno u Direktivi 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 12 ), ili su uvršteni za trgovanje na određenim prihvatljivim neuređenim tržištima.
2. ESB objavljuje popis prihvatljivih neuređenih tržišta na svojim mrežnim stranicama i ažurira ga najmanje jednom godišnje.
3. Procjena neuređenih tržišta koju daje Eurosustav, temelji se na sljedećim načelima sigurnosti, transparentnosti i dostupnosti:
Sigurnost znači sigurnost glede transakcija, a posebno sigurnost što se tiče valjanosti i ovršivosti transakcija.
Transparentnost znači neometani pristup informacijama o pravilima poslovanja i djelovanja tržišta, financijskim značajkama imovine, mehanizmu formiranja cijene te o relevantnim cijenama i količinama, npr. kotacije, kamatne stope, opseg trgovanja, nenamireni iznosi.
Dostupnost znači mogućnost Eurosustava da sudjeluje na tržištu i da ima pristup tržištu. Tržište se smatra dostupnim ako njegova pravila poslovanja i djelovanja omogućuju Eurosustavu da dobije informacije i provede transakcije kada je to potrebno za potrebe upravljanja kolateralom.
4. Postupak odabira za neuređena tržišta utvrđuje se isključivo u smislu obavljanja funkcije upravljanja kolateralom od strane Eurosustava i ne bi se trebao smatrati kao procjena istinske kvalitete bilo kojeg tržišta od strane Eurosustava.
Članak 69.
Vrste izdavatelja ili jamca za utrživu imovinu
1. Da bi bili prihvatljivi, dužnički instrumenti moraju biti izdani ili za njih mora jamčiti središnja banka države članice, subjekti javnog sektora, agencije, kreditne institucije, financijska društva osim kreditnih institucija, nefinancijska društva, multilateralne razvojne banke ili međunarodne organizacije. Za utrživu imovinu više od jednog izdavatelja, ovaj zahtjev primjenjuje se na svakog izdavatelja.
▼M7 —————
3. Dužnički instrumenti izdani ili za koje jamče investicijski fondovi nisu prihvatljivi.
Članak 70.
Mjesto osnivanja izdavatelja ili jamca
1. Da bi bili prihvatljivi, dužničke instrumente mora izdati izdavatelj osnovan u EGP-u ili u državi skupine G10 izvan EGP-a, uz primjenu izuzeća iz stavaka od 3. do 6. ovog članka i stavka 4. članka 81.a. Za utrživu imovinu više od jednog izdavatelja, ovaj se zahtjev primjenjuje na svakog izdavatelja.
2. Da bi bili prihvatljivi, jamci dužničkih instrumenata moraju biti osnovani u EGP-u, osim ako jamstvo nije potrebno za ispunjavanje zahtjeva kreditne kvalitete za određene dužničke instrumente, uz primjenu izuzeća utvrđenih u stavcima 3. i 4. Mogućnost korištenja rejtinga jamca od strane VIKP-a za utvrđivanje odgovarajućih zahtjeva kreditne kvalitete za određeni dužnički instrument utvrđena je u članku 84.
3. Za dužničke instrumente koje su izdala ili za koje jamče nefinancijska društva za koja ne postoji kreditna procjena od strane prihvaćenog VIKP-a za izdanje, izdavatelja ili jamca, izdavatelj ili jamac moraju biti osnovani u državi članici čija je valuta euro.
3.a Za dužničke instrumente koji su izdale agencije ili za koje jamče agencije, izdavatelj ili jamac moraju biti osnovani u državni članici čija je valuta euro.
4. Za dužničke instrumente koje su izdale ili za koje jamče multilateralne razvojne banke ili međunarodne organizacije, ne primjenjuje se ovaj kriterij mjesta osnivanja i one se smatraju prihvatljivima neovisno o mjestu osnivanja.
5. Za vrijednosne papire osigurane imovinom, izdavatelj mora biti osnovan u EGP-u u skladu s člankom 74.
6. Dužnički instrumenti koje su izdali izdavatelji osnovani u državama članicama G-10 izvan EGP- smatraju se prihvatljivima samo ako je Eurosustav na zadovoljavajući način utvrdio da će njegova prava biti zaštićena na odgovarajući način temeljem propisa određene države članice G-10 izvan EGP-a. U tu svrhu, odgovarajućem NSB-u podnosi se pravna procjena u obliku i sa sadržajem prihvatljivim za Eurosustav, prije nego se odgovarajući dužnički instrument može smatrati prihvatljivim.
Članak 71.
Zahtjevi kreditne kvalitete za utrživu imovinu
Da bi bili prihvatljivi, dužnički instrumenti moraju udovoljavati zahtjevima kreditne kvalitete navedenim u poglavlju 2., osim ako nije drugačije navedeno.
Članak 72.
Kriteriji prihvatljivosti za vrijednosne papire osigurane imovinom
Da bi bili prihvatljivi za kreditne operacije Eurosustava, vrijednosni papiri osigurani imovinom moraju udovoljavati općim kriterijima prihvatljivosti u odnosu na sve vrste utržive imovine utvrđene u odjeljku 1., uz izuzetak zahtjeva utvrđenih u članku 62. u odnosu na glavnicu i osim toga, posebnim kriterijima prihvatljivosti utvrđenim u ovom pododjeljku.
Članak 73.
Homogenost i sastav imovine koja stvara novčani tok
1. Da bi vrijednosni papiri osigurani imovinom bili prihvatljivi, sva imovina koja stvara novčani tok, a koja osigurava vrijednosne papire osigurane imovinom mora biti homogena, tj. mora biti moguće izvješćivati o toj imovini u skladu s jednim od obrazaca za dostavljanje podataka na razini pojedinačnog kredita iz Priloga VIII., a što se odnosi na sljedeće:
hipoteke na stambenim nekretninama;
krediti malim i srednjim poduzećima;
krediti za kupnju automobila;
potrošački financijski krediti;
potraživanja po lizingu;
potraživanja po kreditnim karticama.
2. Eurosustav može utvrditi da određeni vrijednosni papir osiguran imovinom nije homogen nakon procjene podataka koji je dostavila druga ugovorna strana.
3. Vrijednosni papiri osigurani imovinom ne smiju sadržavati imovinu koja stvara novčani tok, a koja izravno potječe od SPV-a koji izdaje vrijednosne papire osigurane imovinom.
4. Imovina koja stvara novčani tok ne smije sadržavati, u cijelosti ili djelomično, stvarno ili potencijalno, tranše drugih vrijednosnih papira osiguranih imovinom. Ovaj kriterij ne isključuje vrijednosne papire osigurane imovinom kod kojih su u strukturu izdanja uključena dva SPV-a, a u vezi s tim subjektima posebne namjene ispunjen je zahtjev za „pravu prodaju”, tako da su dužnički instrumenti koje izdaje drugi SPV izravno ili neizravno osigurani izvornim skupom imovine, a svi novčani tokovi imovine koja stvara novčani tok prenose se s prvog na drugi SPV.
5. Imovina koja stvara novčani tok ne smije sadržavati, u cijelosti ili djelomično, stvarno ili potencijalno, kreditne zapise, ugovore o razmjeni ili druge izvedenice, sintetske vrijednosne papire ili slična potraživanja. Ovo ograničenje ne obuhvaća ugovore o razmjeni koji se koriste u transakcijama vrijednosnim papirima osiguranim imovinom isključivo za zaštitu od rizika.
▼M6 —————
▼M4 —————
Članak 74.
Zemljopisna ograničenja u odnosu na vrijednosne papire osigurane imovinom i imovinu koja stvara novčani tok
1. Izdavatelj vrijednosnih papira osiguranih imovinom je SPV osnovan u EGP-u.
2. Imovina koja stvara novčani tok potječe od inicijatora osnovanog u EGP-u i prodana je SPV-u od strane inicijatora ili posrednika osnovanog u EGP-u.
3. Za potrebe stavka 2., upravitelj založene imovine (eng. mortgage trustee) ili upravitelj potraživanja (eng. receivables trustee) smatra se posrednikom.
4. Dužnici i vjerovnici imovine koja stvara novčani tok moraju biti osnovani ili, ako se radi o fizičkim osobama, moraju biti rezidenti EGP-a. Dužnici koji su fizičke osobe moraju biti rezidenti EGP-a u vrijeme kada je nastala imovina koja stvara novčani tok. Svako povezano osiguranje mora se nalaziti u EGP-u, a mjerodavno pravo za imovinu koja stvara novčani tok mora biti pravo države EGP-a.
Članak 75.
Stjecanje imovine koja stvara novčani tok od strane subjekta posebne namjene (SPV)
1. Za stjecanje imovine koja stvara novčani tok od strane SPV-a mjerodavno je pravo države članice.
2. SPV stječe imovinu koja stvara novčani tok od inicijatora ili od posrednika kako je utvrđeno u članku 74. stavku 2. na način koji Eurosustav smatra „pravom prodajom” koja je ovršiva u odnosu na bilo koje treće osobe i koja je izvan dosega inicijatora i njegovih vjerovnika ili posrednika i njegovih vjerovnika, kao i u slučaju inicijatorove ili posrednikove insolventnosti.
Članak 76.
Procjena pravila o poništavanju prodaje za vrijednosne papire osigurane imovinom
1. Vrijednosni papiri osigurani imovinom smatraju se prihvatljivim samo ako Eurosustav utvrdi da bi njegova prava bila na odgovarajući način zaštićena od pravila o poništavanju prodaje koje Eurosustav smatra mjerodavnima prema pravu odgovarajuće države EGP-a. U tu svrhu, prije nego što se vrijednosni papiri osigurani imovinom mogu smatrati prihvatljivim, Eurosustav može zahtijevati:
neovisnu pravnu procjenu koja je prema obliku i prema sadržaju prihvatljiva za Eurosustav, a koja utvrđuje primjenjiva pravila o poništavanju prodaje u odnosnoj državi; i/ili
bilo koji drugi dokument, kao što je potvrda o solventnosti od prenositelja za određeno razdoblje, a koje predstavlja razdoblje tijekom kojeg likvidator može poništiti prodaju imovine koja stvara novčani tok i koja osigurava vrijednosne papire osigurane imovinom.
2. Pravila o poništavanju prodaje koja Eurosustav smatra strogima i koja zbog toga nisu prihvatljiva, uključuju:
pravila temeljem kojih prodaja imovine koja stvara novčani tok i koja osigurava vrijednosne papire osigurane imovinom može biti poništena od strane likvidatora isključivo na temelju toga što je prodaja zaključena tijekom određenog razdoblja, kako je navedeno u stavku 1. točki (b), prije proglašenja insolventnosti prodavatelja; ili
pravila prema kojima stjecatelj može spriječiti takvo poništavanje samo ako dokaže da u trenutku prodaje nije znao za insolventnost prodavatelja.
Za potrebe ovog kriterija, prodavatelj može biti inicijator ili posrednik, prema potrebi.
Članak 77.
Nepodređenost tranši za vrijednosne papire osigurane imovinom
1. Prihvatljivim se smatraju samo tranše ili podtranše vrijednosnih papira osiguranih imovinom koje nisu podređene drugim tranšama istog izdanja za vrijeme trajanja imovine.
2. Smatra se da tranša ili podtranša nije podređena u odnosu na druge tranše ili podtranše istog izdanja ako u skladu s pravom prvenstva plaćanja nakon ovrhe i kad je primjenjivo, pravom prvenstva plaćanja nakon ubrzanja plaćanja kako je navedeno u prospektu, niti jedna tranša ili podtranša nema prednost pred tom tranšom ili podtranšom u odnosu na primanje plaćanja, tj. glavnice i kamata te je stoga takva tranša ili podtranša posljednja u trpljenju gubitaka među različitim tranšama ili podtranšama.
Članak 77.a
Ograničenja investicija za vrijednosne papire osigurane imovinom
Svaka novčana investicija koja predstavlja potraživanje na bankovnom računu izdavatelja ili bilo kojeg posredničkog SPV-a prema dokumentaciji o transakcijama ne smije se sastojati, u cijelosti ili djelomično, stvarno ili potencijalno, od tranši drugih vrijednosnih papira osiguranih imovinom, kreditnih zapisa, ugovora o razmjeni ili drugih izvedenih instrumenata, sintetskih vrijednosnih papira ili sličnih potraživanja.
Članak 78.
Dostupnost podataka na razini pojedinačnog kredita za vrijednosne papire osigurane imovinom
1. Sveobuhvatni i standardizirani podaci na razini pojedinačnog kredita o skupu imovine koja stvara novčani tok i kojom su osigurani vrijednosni papiri osigurani imovinom stavljaju se na raspolaganje u skladu s postupcima utvrđenim u Prilogu VIII. koji uključuju informacije o zahtijevanoj ocjeni kvalitete podataka i zahtjeve za određivanje repozitorija podataka na razini pojedinačnog kredita. Pri procjeni prihvatljivosti Eurosustav uzima u obzir: (a) svaki propust dostavljanja podataka; i (b) koliko često pojedina polja s podacima na razini pojedinačnog kredita ne sadržavaju smislene podatke.
2. Neovisno o zahtijevanim ocjenama navedenima u Prilogu VIII. u pogledu podataka na razini pojedinačnog kredita, Eurosustav može kao kolateral prihvatiti vrijednosne papire osigurane imovinom s nižom ocjenom od zahtijevane ocjene (A1) na temelju procjene svakog pojedinačnog slučaja te ovisno o dostavi odgovarajućih pojašnjenja u vezi s nepostizanjem zahtijevane ocjene. Za svako odgovarajuće pojašnjenje, Eurosustav određuje najvišu razinu tolerancije i razdoblje tolerancije, kako je detaljnije navedeno na mrežnim stranicama ESB-a. Razdoblje tolerancije navodi razdoblje tijekom kojega se kvaliteta podataka za vrijednosne papire osigurane imovinom mora poboljšati.
Članak 79.
Zahtjevi za podacima za vrijednosne papire osigurane imovinom
Eurosustav zadržava pravo od svake treće osobe koju smatra bitnom, uključujući, ali ne isključivo, izdavatelja, inicijatora i/ili organizatora, zahtijevati svako pojašnjenje i/ili pravnu potvrdu koju smatra potrebnom radi procjene prihvatljivosti vrijednosnih papira osiguranih imovinom i u odnosu na dostavu podataka na razini pojedinačnog kredita. Ako treća osoba ne udovolji određenom zahtjevu, Eurosustav može odlučiti ne prihvatiti vrijednosne papire osigurane imovinom kao kolateral ili može odlučiti privremeno ukinuti prihvatljivost takvog kolaterala.
Članak 80.
Kriteriji prihvatljivosti za pokrivene obveznice osigurane vrijednosnim papirima osiguranim imovinom
1. U slučaju pokrivenih obveznica osiguranih vrijednosnim papirima osiguranih imovinom, skup za pokriće pokrivenih obveznica sadrži samo vrijednosne papire osigurane imovinom koji udovoljavaju sljedećem:
Imovina koja stvara novčani tok i koja osigurava vrijednosne papire osigurane imovinom udovoljava kriterijima utvrđenima u članku 129. stavku 1. točke od (d) do (f) Uredbe (EU) br. 575/2013 u odnosu na vrijednosne papire osigurane imovinom koji osiguravaju pokrivene obveznice.
Imovinu koja stvara novčani tok inicirao je subjekt blisko povezan s izdavateljem pokrivenih obveznica, kako je opisano u članku 138.
Koristi se kao tehničko sredstvo za prijenos hipoteka ili osiguranih stambenih kredita od inicijatora u skup za pokriće odnosne pokrivene obveznice.
2. Sukladno stavku 4., nacionalne središnje banke koriste sljedeće mjere za provjeru da skup za pokriće pokrivenih obveznica osiguranih vrijednosnim papirima osiguranih imovinom ne sadrži vrijednosne papire osigurane imovinom koji nisu u skladu sa stavkom 1.
Nacionalne središnje banke tromjesečno zahtijevaju potvrdu samog izdavatelja kojom potvrđuje da skup za pokriće pokrivenih obveznica osiguranih vrijednosnim papirima osiguranih imovinom ne sadrži vrijednosne papire osigurane imovinom koji nisu u skladu sa stavkom 1. U zahtjevu nacionalnih središnjih banaka navodi se da potvrdu samog izdavatelja treba potpisati glavni izvršni direktor izdavatelja, glavni financijski direktor izdavatelja ili rukovoditelj na slično visokom položaju, ili ovlašteni potpisnik u njihovo ime.
Nacionalne središnje banke godišnje zahtijevaju od izdavatelja ex-post potvrdu vanjskog revizora ili nadzornika skupa za pokriće kojom se potvrđuje da skup za pokriće pokrivenih obveznica pokrivenih vrijednosnim papirima osiguranim imovinom ne sadrži vrijednosne papire osigurane imovinom koji nisu u skladu sa stavkom 1. za promatrano razdoblje.
3. Ako izdavatelj ne udovolji određenom zahtjevu ili ako Eurosustav smatra da je sadržaj potvrde netočan ili nedovoljan tako da nije moguće potvrditi da skup za pokriće pokrivenih obveznica osiguranih vrijednosnim papirima osiguranih imovinom udovoljava kriterijima iz stavka 1. Eurosustav će odlučiti da neće prihvatiti pokrivene obveznice kao prihvatljivi kolateral ili će privremeno ukinuti njihovu prihvatljivost.
4. Ako mjerodavno pravo ili prospekt isključuju uključivanje vrijednosnih papira osiguranih imovinom koji nisu u skladu sa stavkom 1. kao imovinu skupa za pokriće, ne zahtijeva se potvrda sukladno stavku 2.
5. Za potrebe stavka 1. točke (b), bliska veza utvrđuje se u vrijeme kada su jedinice s pravom prvenstva vrijednosnih papira osiguranih imovinom prenesene u skup za pokriće pokrivene obveznice.
Članak 81.
Kriteriji prihvatljivosti za dužničke certifikate koje izdaje Eurosustav
1. Dužnički certifikati koje je izdao ESB i dužnički certifikati koje su izdale nacionalne središnje banke prije datuma usvajanja eura u svojim odnosnim državama članicama čija je valuta euro prihvatljivi su kao kolateral za kreditne operacije Eurosustava.
2. Na dužničke certifikate koje izdaje Eurosustav ne primjenjuju se kriteriji utvrđeni u ovom poglavlju.
Članak 81.a
Kriteriji prihvatljivosti za određene neosigurane dužničke instrumente koje izdaju kreditne institucije ili investicijska društva ili njihovi blisko povezani subjekti
1. Odstupajući od članka 64. i pod uvjetom da ispunjavaju sve druge kriterije prihvatljivosti, sljedeći podređeni neosigurani dužnički instrumenti koje izdaju kreditne institucije ili investicijska društva ili njihovi blisko povezani subjekti kako je navedeno u članku 141. stavku 3. prihvatljivi su do dospijeća, pod uvjetom da su izdani prije 31. prosinca 2018. i da njihova podređenost ne proizlazi niti iz ugovorne podređenosti kako je definirana u stavku 2. niti iz strukturne podređenosti sukladno stavku 3.:
2. Za potrebe stavka 1. ugovorna podređenost znači podređenost zasnovana na uvjetima neosiguranog dužničkog instrumenta neovisno o tome je li takva podređenost zakonski priznata.
3. Neosigurani dužnički instrumenti koje izdaju holding društva, uključujući posrednička holding društva, sukladno nacionalnom zakonodavstvu kojim se prenosi Direktiva 2014/59/EU ili slični okviri oporavka i sanacije, neprihvatljivi su.
4. Za neosigurane dužničke instrumente koje izdaju kreditne institucije ili investicijska društva ili njihovi blisko povezani subjekti kako je navedeno u članku 141. stavku 3., osim neosiguranih dužničkih instrumenata koje izdaju multilateralne razvojne banke ili međunarodne organizacije kako je navedeno u članku 70. stavku 4., izdavatelj mora biti osnovan u Uniji.
▼M7 —————
POGLAVLJE 2.
Zahtjevi kreditne kvalitete Eurosustava za utrživu imovinu
Članak 82.
Zahtjevi kreditne kvalitete Eurosustava za utrživu imovinu
1. Osim općim pravilima utvrđenim u članku 59. i posebnim pravilima utvrđenim u članku 84., utrživa imovina mora udovoljavati sljedećim zahtjevima kreditne kvalitete kako bi bila prihvatljiva kao kolateral za kreditne operacije Eurosustava:
Sva utrživa imovina, osim vrijednosnih papira osiguranih imovinom, mora imati procjenu kreditne kvalitete od strane najmanje jednog prihvatljivog sustava VIKP-a, izraženu u obliku javnog kreditnog rejtinga, usporedivu s najmanje 3. stupnjem kreditne kvalitete na usklađenoj ljestvici kreditnih rejtinga Eurosustava.
Vrijednosni papiri osigurani imovinom moraju imati kreditnu procjenu od strane najmanje dva različita prihvaćena sustava VIKP-a, izraženu u obliku dva javna kreditna rejtinga, jedan od svakog od ovih sustava VIKP-a, usporedivu s najmanje 2. stupnjem kreditne kvalitete na usklađenoj ljestvici kreditnih rejtinga Eurosustava.
2. Eurosustav može tražiti pojašnjenja koja smatra potrebnim u odnosu na javni kreditni rejting iz stavka 1.
Članak 83.
Vrste kreditnih procjena VIKP-a koje se primjenjuju za procjenu kreditne kvalitete utržive imovine
Sljedeće vrste kreditnih procjena VIKP-a koje su izradile prihvaćene vanjske institucije za kreditnu procjenu primjenjuju se za utvrđivanje usklađenosti sa zahtjevima kreditne kvalitete koji se primjenjuje na utrživu imovinu.
|
(a) |
Rejting izdanja koje je dodijelio VIKP : ovaj rejting odnosi se na kreditnu procjenu VIKP-a dodijeljenu izdanju ili, ako ne postoji rejting izdanja koje je dodijelio isti VIKP, program ili seriju izdanja pod kojom je imovina izdana. Procjena VIKP-a dodijeljena programu ili seriji izdanja bitna je samo ako se odnosi na određenu imovinu i ako izričito i nedvosmisleno odgovara ISIN oznaci imovine koju je dodijelio VIKP te ako ne postoji drugačiji rejting izdanja dodijeljen od strane istog VIKP-a. Za rejtinge izdanja od strane VIKP-a, Eurosustav ne pravi razliku s obzirom na izvorni rok dospijeća imovine. |
|
(b) |
Rejting izdavatelja koji je dodijelio VIKP : ovaj rejting odnosi se na kreditnu procjenu VIKP-a dodijeljenu izdavatelju. Za rejtinge izdavatelja koje je dodijelio VIKP, Eurosustav pravi razliku s obzirom na izvorni rok dospijeća imovine u odnosu na prihvatljivu kreditnu procjenu VIKP-a. Razlikuju se:
i.
kratkotrajna imovina, odnosno imovina s izvornim rokom dospijeća do i uključujući 390 dana; i
ii.
dugotrajna imovina, odnosno imovina s izvornim rokom dospijeća od više od 390 dana. Za kratkotrajnu imovinu prihvatljivi su kratkoročni i dugoročni rejtinzi izdavatelja koje je dodijelio VIKP. Za dugotrajnu imovinu, prihvatljivi su samo dugoročni rejtinzi izdavatelja koje je dodijelio VIKP. |
|
(c) |
Rejting jamca koji je dodijelio VIKP : ovaj rejting odnosi se na kreditnu procjenu VIKP-a dodijeljenu jamcu, ako jamstvo ispunjava uvjete iz glave IV. Za rejting jamca koji je dodijelio VIKP, Eurosustav ne pravi razliku s obzirom na izvorni rok dospijeća imovine. Prihvatljivi su samo dugoročni rejtinzi jamca od strane VIKP-a. |
Članak 84.
Prioritet kreditne procjene VIKP-a u odnosu na utrživu imovinu
Za utrživu imovinu, Eurosustav uzima u obzir kreditne procjene VIKP-a koje određuju usklađenost imovine sa zahtjevima kreditne kvalitete, u skladu s niže navedenim pravilima.
Na utrživu imovinu, osim utržive imovine koju izdaju središnja država, regionalna država, lokalna država, agencije, multilateralne razvojne ili međunarodne organizacije i na vrijednosne papire osigurane imovinom, primjenjuju se sljedeća pravila:
Eurosustav daje prednost rejtingu izdanja koji je dodijelio VIKP u odnosu na rejtinge izdavatelja ili jamca koje je dodijelio VIKP. Ne dovodeći u pitanje primjenu ovog pravila o prioritetu, u skladu s člankom 82. stavkom 1. točkom (a), najmanje jedna kreditna procjena VIKP-a mora udovoljavati primjenjivim zahtjevima kreditne kvalitete Eurosustava.
Ako postoji više rejtinga izdanja od strane VIKP-a koji se odnose na isto izdanje, Eurosustav uzima u obzir prvi najbolji od tih rejtinga izdanja VIKP-a. Ako prvi najbolji rejting izdanja VIKP-a ne udovoljava pragu kreditne kvalitete Eurosustava za utrživu imovinu, imovina nije prihvatljiva, iako postoji jamstvo prihvatljivo sukladno glavi IV.
Ako ne postoji rejting izdanja od strane VIKP-a ili, u slučaju pokrivenih obveznica, ako ne postoji rejting izdanja koji udovoljava zahtjevima iz Priloga IX.b, Eurosustav uzima u obzir rejting izdavatelja koji je dodijelio VIKP ili rejting jamca koji je dodijelio VIKP. Ako postoji više rejtinga izdavatelja i jamca koje je dodijelio VIKP za isto izdanje, Eurosustav uzima u obzir prvi najbolji od tih rejtinga.
Na utrživu imovinu koju izdaju središnja država, regionalna država, lokalna država, agencije, multilateralne banke ili međunarodne organizacije, primjenjuju se sljedeća pravila:
U skladu s člankom 82. stavkom 1. točkom (a), najmanje jedna kreditna procjena VIKP-a mora udovoljavati primjenjivim zahtjevima kreditne kvalitete Eurosustava. Eurosustav uzima u obzir samo rejtinge izdavatelja ili jamca koje je dodijelio VIKP.
Ako postoji više rejtinga izdavatelja i jamca koje je dodijelio VIKP, Eurosustav uzima u obzir prvi najbolji od tih rejtinga.
Pokrivene obveznice koje izdaju agencije ne procjenjuju se u skladu s pravilima iz ove točke i umjesto toga, procjenjuju se u skladu s točkom (a).
Na vrijednosne papire osigurane imovinom primjenjuju se sljedeća pravila:
U skladu s člankom 82. stavkom 1. točkom (b), najmanje dvije kreditne procjene VIKP-a moraju udovoljavati primjenjivim zahtjevima kreditne kvalitete Eurosustava. Eurosustav uzima u obzir samo rejtinge izdanja koje je dodijelio VIKP.
Ako postoje više od dva rejtinga izdanja VIKPA-a, Eurosustav uzima u obzir prvi i drugi najbolji od tih rejtinga izdanja VIKP-a.
Članak 85.
Vrijednosni papiri više izdavatelja
Za utrživu imovinu koja ima više od jednog izdavatelja (vrijednosni papiri više izdavatelja), primjenjivi rejting izdavatelja od strane VIKP-a određuje se na temelju potencijalne odgovornosti svakog izdavatelja kako slijedi:
Ako je svaki izdavatelj solidarno odgovoran za obveze svih drugih izdavatelja tog izdanja ili, ako je primjenjivo, za programe/ili serije izdavanja, uzima se u obzir najviši rejting među najboljim rejtinzima izdavatelja od strane VIKP-a među svim odgovarajućim izdavateljima; ili
Ako bilo koji izdavatelj nije solidarno odgovoran za obveze svih drugih izdavatelja tog izdanja ili, ako je primjenjivo, za programe/ili serije izdavanja, uzima se u obzir najniži rejting među najboljim rejtinzima izdavatelja od strane VIKP-a među svim odgovarajućim izdavateljima.
Članak 86.
Rejtinzi koji se ne odnose na euro
Za potrebe rejtinga izdavatelja koje dodjeljuje VIKP, prihvatljivi su rejtinzi u stranoj valuti. Ako je imovina nominirana u domaćoj valuti izdavatelja, prihvatljivi su i rejtinzi u domaćoj valuti.
Članak 87.
Kriteriji procjene kreditne kvalitete za utrživu imovinu ako ne postoji kreditna procjena od strane prihvaćenog sustava VIKP-a
1. Ako ne postoji odgovarajuća kreditna procjena izdanja, izdavatelja ili jamca od strane prihvaćenog VIKP-a, kao što bi bilo primjenjivo sukladno članku 84. točki (a) ili (b), Eurosustav izvodi implicitnu kreditnu procjenu utržive imovine (osim vrijednosnih papira osiguranih imovinom) u skladu s pravilima utvrđenim u stavcima 2. i 3. Implicitna kreditna procjena mora udovoljavati zahtjevima kreditne kvalitete Eurosustava.
2. Ako su dužničke instrumente izdali ili za njih jamče regionalna država ili lokalna tijela ili „subjekt javnog sektora” kako je definiran u točki 8. članka 4. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 (dalje u tekstu „subjekt javnog sektora prema CRR-u”), osnovani u državama članicama čija je valuta euro, Eurosustav provodi kreditnu procjenu u skladu sa sljedećim pravilima:
Ako su izdavatelji ili jamci regionalna država, lokalna tijela ili subjekti javnog sektora prema CRR-u, s kojima se u svrhu kapitalnih zahtjeva sukladno članku 115. stavku 2. ili članku 116. stavku 4. Uredbe (EU) br. 575/2013 postupa jednako kao sa središnjom državom u kojoj su osnovani, dužničkim instrumentima koje su izdali ili za koje jamče ovi subjekti dodjeljuje se stupanj kreditne kvalitete koji odgovara najboljem kreditnom rejtingu koji je prihvaćeni VIKP dodijelio središnjoj državi na čijem su području ovi subjekti osnovani.
Ako su izdavatelji ili jamci regionalna država, lokalna tijela ili subjekti javnog sektora prema CRR-u koji nisu obuhvaćeni u točki (a), dužničkim instrumentima koje su izdali ili za koje jamče ovi subjekti dodjeljuje se stupanj kreditne kvalitete koji odgovara stupnju kreditne kvalitete ispod najboljeg kreditnog rejtinga koji je prihvaćeni VIKP dodijelio središnjoj državi na čijem su području ovi subjekti osnovani.
Ako su izdavatelji ili jamci „subjekti javnog sektora” kako su definirani u točki 75. članka 2. a na koje se ne odnose točke (a) i (b), implicitna kreditna procjena se ne izvodi, a s dužničkim instrumentima koje su izdali ili za koje jamče ovi subjekti postupa se jednako kao s dužničkim instrumentima koje su izdali ili za koje jamče subjekti privatnog sektora.
3. Ako dužničke instrumente izdaju ili za njih jamče nefinancijska društva osnovana u državi članci čija je valuta euro, Eurosustav provodi procjenu kreditne kvalitete temeljem pravila za procjenu kreditne kvalitete koja se primjenjuju na procjenu kreditne kvalitete kreditnih potraživanja iz poglavlja 2. glave III. Imovina u odnosu na koju se kreditne kvaliteta procjenjuje u skladu s pravilima iz ovog stavka ne uključuje se u javni popis prihvatljive utržive imovine.
Tablica 9.
Implicitna procjena kreditne kvalitete za izdavatelje ili jamce koji nemaju procjenu kreditne kvalitete VIKP-a
|
|
Raspodjela izdavatelja ili jamaca na temelju Uredbe (EU) br. 575/2013 (CRR (*1)) |
Izvođenje ECAF implicitne procjene kreditne kvalitete izdavatelja ili jamca koji pripadaju odgovarajućoj kategoriji |
|
Kategorija 1. |
Regionalna država, lokalna tijela i subjekti javnog sektora prema CRR-u s kojima nadležna tijela postupaju na isti način kao sa središnjom državom za potrebe kapitalnih zahtjeva sukladno članku 115. stavku 2. i članku 116. stavku 4. Uredbe (EU) br. 575/2013. |
Dodjeljuje se kreditna procjena VIKP-a dodijeljena središnjoj državi na čijem području je subjekt osnovan |
|
Kategorija 2. |
Ostala regionalna država, lokalna tijela i subjekti javnog sektora prema CRR-u |
Dodjeljuje se procjena kreditne kvalitete jedan stupanj kreditne kvalitete (*2) ispod procjene kreditne kvalitete VIKP-a dodijeljene središnjoj državi na čijem području je subjekt osnovan |
|
Kategorija 3. |
Subjekti javnog sektora kako su definirani u točki 75. članka 2. koji nisu subjekti javnog sektora prema CRR-u |
S njima se postupa kao s izdavateljima ili dužnicima iz privatnog sektora |
|
(*1) Uredba (EU) br. 575/2013, koja se za potrebe ove tablice naziva i CRR. (*2) Informacije o stupnjevima kreditne kvalitete objavljuju se na mrežnim stranicama ESB-a. |
||
Članak 88.
Dodatni zahtjevi kreditne kvalitete za vrijednosne papire osigurane imovinom
1. Za vrijednosne papire osigurane imovinom, procjena kreditne kvalitete temelji se na javnom rejtingu izdanja obrazloženom u javno dostupnom izvješću o kreditnom rejtingu, tj. izvješću o novom izdanju. Javno dostupno izvješće o kreditnim rejtinzima uključuje, između ostalog, sveobuhvatnu analizu strukturnih i pravnih aspekata, podrobnu procjenu skupa kolaterala, analizu sudionika u transakciji i analizu svih drugih bitnih značajki transakcije.
2. Osim zahtjeva iz stavka 1., za vrijednosne papire osigurane imovinom zahtijevaju se redovna nadzorna izvješća koja objavljuju prihvaćene vanjske institucije za kreditnu procjenu. Ova izvješća objavljuju se najkasnije četiri tjedna nakon datuma plaćanja kupona za vrijednosne papire osigurane imovinom. Referentni datum ovih izvješća je posljednji datum plaćanja kupona, osim za vrijednosne papire osigurane imovinom kod kojih je plaćanje kupona mjesečno, u kom slučaju se nadzorno izvješće objavljuje najmanje tromjesečno. Nadzorna izvješća moraju sadržavati najmanje ključne podatke o transakciji, npr. sastav skupa kolaterala, sudionike u transakciji, strukturu kapitala te podatke o poslovanju.
GLAVA III.
KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI I ZAHTJEVI KREDITNE KVALITETE ZA NEUTRŽIVU IMOVINU
POGLAVLJE 1.
Kriteriji prihvatljivosti za neutrživu imovinu
Članak 89.
Prihvatljive vrste imovine
1. Prihvatljiva vrsta imovine kreditno je potraživanje koje čini dužničku obvezu dužnika prema drugoj ugovornoj strani.
2. Vrste kreditnih potraživanja koja imaju „opadajući saldo” tj. gdje se glavnica i kamate otplaćuju u skladu s prethodno ugovorenim planom i iskorištene kreditne linije, prihvatljiva su vrsta kreditnih potraživanja.
3. Prekoračenja po tekućem računu, akreditivi i neiskorištene kreditne linije (npr. neiskorištene mogućnosti revolving kreditnih potraživanja) koje dopuštaju korištenje kredita, no nisu sami po sebi kreditna potraživanja, nisu prihvatljive vrste kreditnih potraživanja.
4. Udio u sindiciranom kreditu jest prihvatljiva vrsta kreditnog potraživanja. Za potrebe ovog odjeljka, udio u sindiciranom kreditu znači kreditno potraživanje koje proizlazi iz sudjelovanja davatelja kredita u kreditu koji odobrava grupa davatelja kredita u kreditnom sindikatu.
5. Kreditno potraživanje odobreno u kontekstu odnosa koji se ne smatra samo davanjem u zajam, može predstavljati prihvatljivu vrstu imovine. Imovina povezana s određenim strukturama leasinga ili faktoringa može predstavljati prihvatljivu vrstu imovine ako predstavlja kreditno potraživanje. Potraživanja kupljena na temelju faktoringa mogu se smatrati prihvatljivom vrstom imovine u mjeri u kojoj stvarno predstavljaju kreditna potraživanja, za razliku od drugih potraživanja, kao što su potraživanja koja se odnose na kupovnu cijenu.
Članak 90.
Glavnica i kuponi kreditnih potraživanja
Da bi bila prihvatljiva, kreditna potraživanja moraju udovoljavati sljedećim uvjetima:
moraju imati, do konačne otplate, nepromjenjivi, bezuvjetni iznos glavnice; i
do konačne otplate jednu od sljedećih kamatnih stopa:
„bez kupona”;
nepromjenjiva;
promjenjiva, tj. povezana s referentnom kamatnom stopom i sa sljedećom strukturom: kuponska stopa = referentna kamatna stopa ± x, s f ≤ kuponske stope ≤ c, ako:
ako njihov posljednji novčani tok nije bio negativan. Ako dođe do negativnog novčanog toka, kreditno potraživanje nije prihvatljivo u tom trenutku. Može ponovno postati prihvatljivo nakon novčanog toka koji nije negativan, pod uvjetom da ispunjava sve ostale odgovarajuće uvjete.
Članak 91.
Nepodređenost
Kreditna potraživanja ne smiju davati prava na glavnicu i/ili kamate, koja su podređena: (a) pravima imatelja drugih neosiguranih dužničkih obveza dužnika uključujući druge udjele ili podudjele u istom sindiciranom kreditu; i (b) pravima imatelja dužničkih instrumenata istog izdavatelja.
Članak 92.
Zahtjevi kreditne kvalitete za kreditna potraživanja
Kreditna kvaliteta kreditnih potraživanja procjenjuje se na temelju kreditne kvalitete dužnika ili jamca. Odgovarajući dužnik ili jamac treba udovoljavati zahtjevima kreditne kvalitete Eurosustava kako su utvrđeni pravilima ECAF-a za kreditna potraživanja utvrđena u poglavlju 2. glave III. dijela četvrtoga.
Članak 93.
Najmanji iznos kreditnih potraživanja
Za domaću upotrebu, kreditna potraživanja moraju u vrijeme njihove dostave kao instrumenta osiguranja od strane druge ugovorne strane, zadovoljavati minimalni prag od 0 eura ili bilo koji veći iznos koji je utvrdio matični NSB. Za prekograničnu upotrebu primjenjuje se minimalni prag od 500 000 eura.
Članak 94.
Valuta nominacije kreditnih potraživanja
Kreditna potraživanja nominirana su u eurima ili u jednoj od prijašnjih valuta država članica čija je valuta euro.
Članak 95.
Vrsta dužnika ili jamca
1. Dužnici i jamci prihvatljivih kreditnih potraživanja su nefinancijska društva, subjekti iz javnog sektora (osim javnih financijskih društava), multilateralne razvojne banke ili međunarodne organizacije.
2. Ako kreditno potraživanje ima više od jednog dužnika, svaki dužnik je pojedinačno odgovoran za potpunu otplatu cjelokupnog kreditnog potraživanja.
Članak 96.
Mjesto gdje se dužnik ili jamac nalaze
1. Dužnik kreditnih potraživanja mora biti osnovan u državi članici čija je valuta euro.
2. Jamac kreditnih potraživanja također mora biti osnovan u državi članici čija je valuta euro, osim ako jamstvo nije potrebno za ispunjavanje zahtjeva kreditne kvalitete za neutrživu imovinu jer postoji odgovarajuća kreditna procjena dužnika.
3. Za dužnike ili jamce koji su multilateralne razvojne banke ili međunarodne organizacije, pravila iz stavka 1. i 2. se ne primjenjuju i oni se smatraju prihvatljivima neovisno o njihovom mjestu osnivanja.
Članak 97.
Mjerodavno pravo
Za ugovor o kreditnom potraživanju i ugovor između druge ugovorne strane i matičnog NSB-a o mobiliziranju kreditnog potraživanja kao kolaterala mjerodavno je pravo države članice čija je valuta euro. Nadalje, ne mogu postojati više od dva mjerodavna prava koja se primjenjuju na:
drugu ugovornu stranu;
vjerovnika;
dužnika;
jamca (ako je primjenjivo);
ugovor o kreditnom potraživanju;
ugovor između druge ugovorne strane i matičnog NSB-a o mobiliziranju kreditnog potraživanja kao kolaterala.
Članak 98.
Postupci upravljanja
S kreditnim potraživanjima upravlja se u skladu s postupcima Eurosustava utvrđenim u odgovarajućoj nacionalnoj dokumentaciji nacionalnih središnjih banaka.
Članak 99.
Dodatni zakonski uvjeti za kreditna potraživanja
1. Kako bi se osiguralo zasnivanje valjanog osiguranja za kreditna potraživanja te brzo unovčenje kreditnog potraživanja u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveze druge ugovorne strane, moraju biti ispunjeni dodatni zakonski uvjeti. Ti se zakonski uvjeti odnose na sljedeće:
provjeru postojanja kreditnih potraživanja;
valjanost ugovora za mobilizaciju kreditnih potraživanja
potpuni učinak mobilizacije u odnosu na treće osobe
nepostojanje ograničenja u odnosu na mobilizaciju i realizaciju kreditnih potraživanja
nepostojanje ograničenja u odnosu na bankovnu tajnu i povjerljivost
2. Sadržaj ovih zakonskih uvjeta naveden je u člancima od 100. do 105. Dodatne pojedinosti o posebnim značajkama nacionalnih pravnih sustava navedene su u odgovarajućoj nacionalnoj dokumentaciji nacionalnih središnjih banaka.
Članak 100.
Provjera postupaka koji se upotrebljavaju radi dostave kreditnih potraživanja
Nacionalne središnje banke, nadzorna tijela ili vanjski revizori provest će jednokratnu provjeru o prikladnosti postupaka koje upotrebljavaju druge ugovorne strane radi dostave informacija o kreditnim potraživanjima Eurosustavu. U slučaju većih promjena tih postupaka, može se provesti nova jednokratna provjera tih postupaka.
Članak 101.
Provjera postojanja kreditnih potraživanja
1. Nacionalne središnje banke poduzimanju najmanje sve sljedeće korake kako bi provjerile postojanje kreditnih potraživanja koja su mobilizirana kao kolateral:
Nacionalne središnje banke, najmanje tromjesečno, primaju pisanu potvrdu od drugih ugovornih strana kojom druge ugovorne strane potvrđuju:
postojanje kreditnih potraživanja (ovu potvrdu moguće je zamijeniti uzajamnim provjerama informacija koje se čuvaju u središnjim registrima kredita, ako oni postoje);
usklađenost kreditnih potraživanja s kriterijima prihvatljivosti koje primjenjuje Eurosustav;
da se niti jedno takvo kreditno potraživanje istodobno ne upotrebljava kao kolateral u korist neke treće osobe i da druga ugovorna strana neće mobilizirati takvo kreditno potraživanje kao kolateral za bilo koju treću osobu;
da će druga ugovorna strana obavijestiti odgovarajući NSB najkasnije tijekom sljedećeg radnog dana o svakom događaju koji znatno utječe na ugovorni odnos između druge ugovorne strane i NSB-a, posebno o prijevremenoj, djelomičnoj ili ukupnoj otplati, smanjenju vrijednosti ili značajnoj promjeni uvjeta kreditnog potraživanja.
Nacionalne središnje banke ili odgovarajući središnji registri kredita, nadležna tijela za nadzor banaka ili vanjski revizori, obavljaju nasumične provjere kvalitete i točnosti pisane potvrde drugih ugovornih strana, dostavljanjem fizičke dokumentacije ili pomoću posjeta na licu mjesta. Provjerene informacije u odnosu na svako kreditno potraživanje moraju obuhvatiti najmanje značajke koje utvrđuju postojanje i prihvatljivost kreditnih potraživanja. Za druge ugovorne strane sa sustavima zasnovanim na internim rejtinzima (sustav IRB) koji su odobreni od strane ECAF-a, provode se dodatne provjere procjene kreditne kvalitete kreditnih potraživanja koje uključuju provjere vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza (PD) u odnosu na dužnike kreditnih potraživanja koje se upotrebljavaju kao kolateral u kreditnim operacijama Eurosustava.
2. U odnosu na provjere koje sukladno članku 100 ili stavcima 1. točkama (a) i (b) ovog članka poduzimaju nacionalne središnje banke, nadzorna tijela, vanjski revizori ili središnji registri kredita, oni koji poduzimaju te provjere ovlašteni su za obavljanje takvih istraga, prema potrebi na temelju ugovora ili u skladu s važećim nacionalnim zahtjevima.
Članak 102.
Valjanost ugovora za mobilizaciju kreditnih potraživanja
Ugovor za mobilizaciju kreditnih potraživanja kao kolaterala valjan je između druge ugovorne strane i odgovarajućeg NSB-a temeljem važećeg nacionalnog zakonodavstva. Moraju se ispuniti sve pravne formalnosti potrebne da se osiguraju valjanost ugovora i mobilizacija kreditnog potraživanja kao kolaterala od strane druge ugovorne strane i/ili stjecatelja, ovisno o slučaju.
Članak 103.
Potpuni učinak mobilizacije u odnosu na treće osobe
1. Ugovor za mobilizaciju kreditnih potraživanja kao kolaterala valjan je u odnosu na treće osobe u skladu s važećim nacionalnim zakonodavstvom. Druga ugovorna strana i/ili stjecatelj, ovisno o slučaju, moraju ispuniti sve pravne formalnosti potrebne da bi se osigurala valjana mobilizacija.
2. U odnosu na obavještavanje dužnika, ovisno o važećem nacionalnom zakonodavstvu, primjenjuje se sljedeće.
Ako je obavješćivanje dužnika ili registracija s javnim učinkom mobilizacije kreditnog potraživanja kao kolaterala, potrebno kako bi se osigurala potpuna učinkovitost mobilizacije u odnosu na treće osobe, a posebno kako bi se osiguralo pravo prednosti osiguranja matičnog NSB-a u odnosu na druge vjerovnike, zahtjevu za obavještavanje ili registraciju potrebno je udovoljiti unaprijed ili u trenutku stvarne mobilizacije kreditnog potraživanja kao kolaterala.
Ako ex ante obavješćivanje dužnika ili registracija s javnim učinkom mobilizacije kreditnog potraživanja kao kolaterala nije potrebna u skladu s točkom (a), kao što je određeno važećom nacionalnom dokumentacijom, zahtijeva se ex post obavješćivanje dužnika. Ex post obavješćivanje znači da druga ugovorna strana ili matični NSB, kako je određeno važećom nacionalnom dokumentacijom, moraju obavijestiti dužnika o tome da je druga ugovorna strana mobilizirala kreditno potraživanje kao kolateral u korist NSB-a, odmah nakon nastanka statusa neispunjavanja obveza ili sličnog kreditnog događaja kako je detaljnije opisano u važećoj nacionalnoj dokumentaciji.
NSB može donijeti odluku da traži ex ante obavješćivanje ili registraciju s javnim učinkom unaprijed ili u trenutku mobilizacije, čak i ako te formalnosti nisu potrebne za svrhe navedene u točki (a).
Za kreditna potraživanja koja su instrumenti koji glase na donositelja, matični NSB može zahtijevati da se takvi instrumenti koji glase na donositelja fizički prenesu na njega ili na treću osobu unaprijed ili u trenutku njihove stvarne mobilizacije kao kolaterala. Zahtjevi za obavješćivanje iz točaka (a) i (b) ne primjenjuju se na kreditna potraživanja koja su instrumenti koji glase na donositelja.
3. Navedeni zahtjevi su minimalni zahtjevi. Nacionalne središnje banke mogu donijeti odluku da osim navedenog u gore spomenutim slučajevima traže i ex ante obavješćivanje ili registraciju, uključujući i u slučaju instrumenata koji glase na donositelja.
Članak 104.
Nepostojanje ograničenja u odnosu na mobilizaciju i realizaciju kreditnih potraživanja
1. Kreditna potraživanja moraju biti u potpunosti prenosiva i moraju se moći mobilizirati bez ograničenja u korist Eurosustava. Ugovor o kreditnom potraživanju ili drugi sporazum između druge ugovorne strane i dužnika ne smije sadržavati nikakve ograničavajuće odredbe o mobilizaciji kao kolaterala, osim ako nacionalno zakonodavstvo predviđa da takva ugovorna ograničenja su bez utjecaja na položaj Eurosustava u vezi s mobilizacijom kolaterala.
2. Sporazum o kreditnim potraživanjima ili drugi sporazum između druge ugovorne strane i dužnika ne smije sadržavati nikakva ograničenja u odnosu na realizaciju kreditnih potraživanja koja se koriste kao kolateral za kreditne operacije Eurosustava, uključujući bilo koji oblik, vrijeme ili druge zahtjeve u vezi s realizacijom.
3. Ne dovodeći u pitanje stavke 1. i 2., odredbe koje ograničavaju prijenos udjela sindiciranih kredita bankama, financijskim institucijama i tijelima koja su redovito uključena ili osnovana u svrhu izdavanja, kupnje ili ulaganja u kredite, vrijednosne papire ili drugu financijsku imovinu, ne smatraju se ograničenjem realizacije kreditnih potraživanja.
3.a Od 1. siječnja 2018., nacionalne središnje banke moraju koristiti mehanizam kojim osiguravaju isključivanje ili znatno smanjenje rizika prijeboja kad prihvaćaju kao kolateral kreditna potraživanja koja su stvorena nakon tog datuma. Kreditna potraživanja koja su stvorena prije 1. siječnja 2018. koja nisu bila predmet tog mehanizma mogu biti mobilizirana kao kolateral do 31. prosinca 2019. pod uvjetom da su ispunjeni drugi kriteriji prihvatljivosti.
4. Ne dovodeći u pitanje stavke 1. i 2., agent (en. facility agent) za prikupljanje i raspodjelu plaćanja i upravljanje kreditom ne smatra se ograničenjem mobilizacije i realizacije udjela sindiciranog kredita, pod uvjetom da: (a) agent je kreditna institucija koja se nalazi u Uniji; i (b) odnos između odgovarajućeg člana sindikata i agenta može biti prenesen uz ili kao dio udjela sindiciranog kredita.
Članak 105.
Nepostojanje ograničenja u odnosu na bankovnu tajnu i povjerljivost
Druga ugovorna strana i dužnik ugovorom utvrđuju da je dužnik bezuvjetno suglasan s dostavljanjem Eurosustavu, od strane druge ugovorne strane, pojedinosti o kreditnom potraživanju i dužniku koje zahtijeva matični NSB u svrhu zasnivanja valjanog osiguranja naplate kreditni potraživanja i brze realizacije kreditnih potraživanja u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza druge ugovorne strane. Ovaj zahtjev nije potreban ako je neograničeno davanje takvih podataka osigurano na temelju važećeg nacionalnog zakonodavstva, kako je određeno važećom nacionalnom dokumentacijom matičnog NSB-a.
Članak 106.
Kriteriji prihvatljivosti za oročene depozite
Oročeni depoziti, kako je opisano u članku 12., koje drži druga ugovorna strana, prihvatljiva su imovina kao kolateral za kreditne operacije Eurosustava.
Članak 107.
Kriteriji prihvatljivosti za hipotekarne dužničke instrumente
1. Hipotekarni dužnički instrument je vlastita ili trasirana mjenica koja je osigurana skupom stambenih hipoteka, ali nije u potpunosti sekuritizirana. Zamjena imovine u odnosnom skupu mora biti moguća te je potrebno uvesti mehanizam radi osiguranja prednosti matičnog NSB-a u odnosu na vjerovnike, osim onih koji su izuzeti iz razloga monetarne politike.
2. Hipotekarni dužnički instrumenti moraju imati nepromjenjivi, bezuvjetni iznos glavnice i kamatnu stopu koja ne može prouzročiti negativan novčani tok.
3. Hipotekarni dužnički instrumenti udovoljavaju zahtjevima kreditne kvalitete Eurosustava koji su utvrđeni pravilima ECAF-a za hipotekarne dužničke instrumente, kako je utvrđeno u poglavlju 2. glave III. ovog dijela četvrtoga.
4. Hipotekarne dužničke instrumente izdaju kreditne institucije koje su druge ugovorne strane osnovane u državi članici čija je valuta euro.
5. Hipotekarni dužnički instrumenti nominirani su u eurima ili u jednoj od prijašnjih valuta država članica čija je valuta euro.
6. Izdavatelj hipotekarnih dužničkih instrumenata sam potvrđuje, najmanje jednom mjesečno, da stambene hipoteke koje čine skup za pokriće udovoljavaju kriterijima prihvatljivosti utvrđenim u nacionalnim mehanizmima koje je utvrdio matični NSB i na kojima se temelji kreditna procjena.
7. Mobilizacija, postupci uporabe i upravljanja u vezi s hipotekarnim dužničkim instrumentima podliježu postupcima Eurosustava kako je određeno u nacionalnoj dokumentaciji matičnog NSB-a.
Članak 107.a
Prihvatljiva vrste imovine
1. Prihvatljiva vrsta imovine su dužnički instrumenti u okviru definicije neutrživih dužničkih instrumenata osiguranih prihvatljivim kreditnim potraživanjima iz članka 2. stavka 70.a.
2. Neutrživi dužnički instrumenti osigurani prihvatljivim kreditnim potraživanjima moraju imati nepromjenjivi, bezuvjetni iznos glavnice i strukturu kupona koja je u skladu s kriterijima navedenim u članku 63. Skup za pokriće mora sadržavati samo kreditna potraživanja za koja su na raspolaganju:
posebni obrazac za dostavljanje podataka na razini pojedinačnog kredita za neutržive dužničke instrumente ESB-a osigurane prihvatljivim kreditnim potraživanjima; ili
izvještajni obrazac za dostavljanje podataka na razini pojedinačnog kredita za vrijednosne papire osigurane imovinom u skladu s člankom 73.
3. Odnosna kreditna potraživanja su ona odobrena dužnicima osnovanim u državi članici čija je valuta euro. Inicijator mora biti druga ugovorna strana Eurosustava osnovana u državi članici čija je valuta euro, a izdavatelj mora steći kreditno potraživanje od inicijatora.
4. Izdavatelj neutrživih dužničkih instrumenata osiguranih prihvatljivim kreditnim potraživanjima mora biti subjekt posebne namjene osnovan u državi članici čija je valuta euro. Strane koje sudjeluju u transakciji, osim izdavatelja, dužnika odnosnih kreditnih potraživanja i inicijatora, moraju biti osnovane u EGP-u.
5. Neutrživi dužnički instrumenti osigurani prihvatljivim kreditnim potraživanjima moraju biti nominirani u eurima ili u jednoj od prijašnjih valuta država članica čija je valuta euro.
6. Nakon što izvrši pozitivnu procjenu, Eurosustav odobrava strukturu neutrživih dužničkih instrumenata osiguranih prihvatljivim kreditnim potraživanjima kao prihvatljiv kolateral Eurosustava.
7. Mjerodavno pravo koje se primjenjuje na neutržive dužničke instrumente osigurane prihvatljivim kreditnim potraživanjima, inicijatora, dužnike, te prema potrebi jamce odnosnih kreditnih potraživanja, sporazume o odnosnim kreditnim potraživanjima i sve sporazume koji osiguravaju izravan ili neizravan prijenos odnosnih kreditnih potraživanja od strane inicijatora na izdavatelja, jest pravo države u kojoj je izdavatelj osnovan.
8. Neutrživi dužnički instrumenti osigurani prihvatljivim kreditnim potraživanjima moraju ispunjavati uvjete o mjestu izdavanja i postupcima namire kao što je utvrđeno u člancima 66. i 67.
Članak 107.b
Nepodređenost u odnosu na neutržive dužničke instrumente osigurane prihvatljivim kreditnim potraživanjima
Neutrživi dužnički instrumenti osigurani prihvatljivim kreditnim potraživanjima ne smiju dovesti do prava na glavnicu i/ili kamatu koja su podređena pravima imatelja drugih dužničkih instrumenata istog izdavatelja.
Članak 107.c
Zahtjevi kreditne kvalitete
Neutrživi dužnički instrumenti osigurani prihvatljivim kreditnim potraživanjima moraju udovoljavati zahtjevima kreditne kvalitete Eurosustava kako je utvrđeno u ovom dijelu četvrtom glavi III. poglavlju 2. odjeljku 3.
Članak 107.d
Stjecanje odnosnih kreditnih potraživanja od strane izdavatelja
Izdavatelj mora steći skup odnosne imovine od inicijatora na način koji Eurosustav smatra „pravom prodajom” ili koja je jednaka „pravoj prodaji” koja je ovršiva u odnosu na bilo koju treću osobu i koja je izvan dosega inicijatora i njegovih vjerovnika, također u slučaju inicijatorove insolventnosti.
Članak 107.e
Zahtjevi za transparentnost za neutržive dužničke instrumente osigurane prihvatljivim kreditnim potraživanjima
1. Neutrživi dužnički instrumenti osigurani prihvatljivim kreditnim potraživanjima moraju ispunjavati zahtjeve za transparentnost na razini strukture neutrživih dužničkih instrumentata osiguranih prihvatljivim kreditnim potraživanjima i na razini odnosnih pojedinih kreditnih potraživanja.
2. Na razini strukture neutrživih dužničkih instrumenata osiguranih prihvatljivim kreditnim potraživanjima, iscrpne informacije o ključnim podacima o transakciji za neutržive dužničke instrumente osigurane prihvatljivim kreditnim potraživanjima, kao što su podaci o stranama koje sudjeluju u transakciji, sažetak ključnih strukturnih obilježja, sažeti opis kolaterala te uvjeti neutrživih dužničkih instrumenata osiguranih prihvatljivim kreditnim potraživanjima bit će javno dostupni. Eurosustav može, tijekom svoje procjene zatražiti svu dokumentaciju o transakcijama i pravnim mišljenjima koje smatra potrebnim, od bilo koje treće osobe koju smatra bitnom, uključujući, ali ne ograničavajući se na izdavatelja i/ili inicijatora.
3. Na razini odnosnih pojedinih kreditnih potraživanja, sveobuhvatni i standardizirani podaci na razini pojedinačnih kredita o skupu odnosnih kreditnih potraživanja moraju se staviti na raspolaganje u skladu s postupcima i istim provjerama koje su primjenjuju na imovinu koja stvara novčani tok i koja osigurava vrijednosne papire osigurane imovinom, utvrđenim u Prilogu VIII., osim u odnosu na učestalost izvještavanja, primjenjive obrasce za dostavljanje podataka na razini pojedinačnog kredita i dostavljanje podataka na razini pojedinačnog kredita repozitoriju podataka na razini pojedinačnog kredita od strane odgovarajućih strana. Kako bi neutrživi dužnički instrumenti osigurani prihvatljivim kreditnim potraživanjima bili prihvatljivi, sva odnosna kreditna potraživanja moraju biti homogena, tj, izvješćivanje o njima mora biti moguće korištenjem jedinstvenog obrasca za dostavljanje podataka na razini pojedinačnog kredita za neutržive dužničke instrumente ESB-a osigurane prihvatljivim kreditnim potraživanjima. Eurosustav može odrediti da neutrživi dužnički instrument osiguran prihvatljivim kreditnim potraživanjima nije homogen nakon ocjene relevantnih podataka.
4. Podaci na razini pojedinačnog kredita dostavljaju se najmanje jednom mjesečno, najkasnije mjesec dana od krajnjeg datuma. Krajnji datum kada se podaci na razini pojedinačnog kredita moraju dostaviti jest posljednji kalendarski dan u mjesecu. Ako podaci na razini pojedinačnog kredita nisu dostavljeni ili ažurirani u roku od mjesec dana od krajnjeg datuma, neutrživi dužnički instrument osiguran prihvatljivim kreditnim potraživanjima prestaje biti prihvatljiv.
5. Zahtjevi u vezi s kvalitetom podataka koji se primjenjuju za vrijednosne papire osigurane imovinom, primijenit će se za neutržive dužničke instrumente osigurane prihvatljivim kreditnim potraživanjima, uključujući posebne obrasce za dostavljanje podataka na razini pojedinačnog kredita za neutržive dužničke instrumente ESB-a osigurane prihvatljivim kreditnim potraživanjima. Podaci na razini pojedinačnog kredita dostavljaju se na posebnom obrascu za dostavljanje podataka na razini pojedinačnog kredita za neutržive dužničke instrumente ESB-a osigurane prihvatljivim kreditnim potraživanjima, kako je objavljen na mrežnim stranicama ESB-a, sljedećim primateljima:
sekuritizacijskom repozitoriju ESMA-e; ili
repozitoriju koji je odredio Eurosustav.
5.a Dostave podataka na razini pojedinačnog kredita za neutržive dužničke instrumente osigurane prihvatljivim potraživanjima sekuritizacijskim repozitorijima ESMA-e u skladu sa stavkom 5.a počinju početkom kalendarskog mjeseca koji slijedi odmah nakon isteka tri mjeseca od datuma aktivacije izvješćivanja ESMA-e.
Dostave podataka na razini pojedinačnog kredita za neutržive dužničke instrumente repozitorijima koje je odredio Eurosustav u skladu sa stavkom 5.b dozvoljene su do kraja kalendarskog mjeseca u kojem nastupa datum tri godine i tri mjeseca od datuma aktivacije izvješćivanja ESMA-e.
ESB objavljuje datum aktivacije izvješćivanja ESMA-e na svojoj mrežnoj stranici.
6. Pri procjeni prihvatljivosti Eurosustav uzima u obzir: (a) svaki propust dostavljanja podataka; i (b) koliko često pojedina polja s podacima na razini pojedinačnog kredita ne sadržavaju smislene podatke.
Članak 107.f
Vrste prihvatljivih odnosnih kreditnih potraživanja
1. Svako odnosno kreditno potraživanje mora biti u skladu s kriterijima prihvatljivosti navedenim u dijelu četvrtom glavi III. poglavlju 1. odjeljku 1., u skladu s izmjenama utvrđenim u ovom članku.
2. Kako bi se osiguralo zasnivanje valjanog osiguranja za odnosna kreditna potraživanja, omogućavajući izdavatelju i imateljima neutrživih dužničkih instrumenata osiguranih prihvatljivim kreditnim potraživanjima brzo unovčenje tih potraživanja u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveze inicijatora, moraju biti ispunjeni zakonski uvjeti određeni u stavcima od 3. do 9.:
provjera postojanja odnosnih kreditnih potraživanja;
valjanost ugovora za mobilizaciju odnosnih kreditnih potraživanja;
potpuni učinak mobilizacije u odnosu na treće osobe;
nepostojanje ograničenja u vezi s prijenosom odnosnih kreditnih potraživanja;
nepostojanje ograničenja u vezi s realizacijom odnosnih kreditnih potraživanja;
nepostojanje ograničenja u vezi s bankovnom tajnom i povjerljivosti:
Dodatne pojedinosti o posebnim značajkama nacionalnih pravnih sustava navedene su u odgovarajućoj nacionalnoj dokumentaciji nacionalnih središnjih banaka.
3. Nacionalna središnja banka države u kojoj je inicijator osnovan, nadzorna tijela ili vanjski revizori, provode jednokratnu provjeru postupaka koje koristi inicijator za dostavu informacija o postojanju odnosnih kreditnih potraživanja Eurosustavu.
4. Nacionalna središnja banka države u kojoj je inicijator osnovan, poduzima najmanje sve sljedeće korake kako bi provjerila postojanje odnosnih kreditnih potraživanja koja su mobilizirana kao kolateral:
obvezna je, najmanje tromjesečno dobiti pisanu potvrdu od inicijatora kojom inicijatori potvrđuju:
postojanje odnosnih kreditnih potraživanja (ovu potvrdu moguće je zamijeniti uzajamnim provjerama informacija koje se čuvaju u središnjim registrima kredita, ako oni postoje);
usklađenost odnosnih kreditnih potraživanja s kriterijima prihvatljivosti koje primjenjuje Eurosustav;
da se odnosna kreditna potraživanja neće istodobno upotrebljavati kao kolateral u korist neke treće osobe i da druga ugovorna strana neće mobilizirati ta odnosna kreditna potraživanja kao kolateral za Eurosustav ili za bilo koju treću osobu;
da će inicijator obavijestiti odgovarajući NSB najkasnije tijekom sljedećeg radnog dana o svakom događaju koji bitno utječe na vrijednost kolaterala odnosnih kreditnih potraživanja, posebno o prijevremenoj, djelomičnoj ili ukupnoj otplati, smanjenju vrijednosti ili značajnoj promjeni uvjeta odnosnih kreditnih potraživanja;
NSB države u kojoj se inicijator nalazi ili odgovarajući središnji registri kredita, nadležna tijela za nadzor banaka ili vanjski revizori, obavljaju nasumične provjere kvalitete i točnosti pisane potvrde inicijatora, dostavljanjem fizičke dokumentacije ili putem posjeta na licu mjesta. Provjerene informacije u odnosu na svako odnosno kreditno potraživanje moraju obuhvatiti najmanje značajke koje utvrđuju postojanje i prihvatljivost odnosnih kreditnih potraživanja. Za inicijatore sa sustavima zasnovanim na internim rejtinzima (sustav IRB) koji su odobreni od strane ECAF-a, provode se dodatne provjere procjene kreditne kvalitete odnosnih kreditnih potraživanja koje uključuju provjere vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza (PD) u odnosu na dužnike kreditnih potraživanja koja osiguravaju neutržive dužničke instrumente osigurane prihvatljivim kreditnim potraživanjima koji se koriste u kreditnim operacijama Eurosustava;
za provjere koje sukladno članku 107.f stavku 3. ili članku 107.f stavku 4. točkama (a) ili (b) poduzima NSB države u kojoj se nalazi inicijator, nadzorna tijela, vanjski revizori ili središnji registri kredita, te oni koji poduzimaju te provjere ovlašteni su za obavljanje takvih istraga, prema potrebi temeljem ugovora ili u skladu s važećim nacionalnim zahtjevima.
5. Ugovor o prijenosu odnosnih kreditnih potraživanja izdavatelju ili ugovor o njihovoj mobilizaciji putem prijenosa, ustupanja potraživanja ili zaloga, važeći je između izdavatelja i inicijatora i/ili stjecatelja/primatelja ustupljenih prava/založnih vjerovnika, ovisno o slučaju, prema važećem nacionalnom pravu. Inicijator i/ili stjecatelj moraju ispuniti sve pravne formalnosti potrebne za osiguranje valjanosti ugovora i osiguranje važećeg izravnog ili neizravnog prijenosa odnosnih kreditnih potraživanja kao kolaterala, ovisno o slučaju. U odnosu na obavješćivanje dužnika, primjenjuje se sljedeće, ovisno o važećem nacionalnom pravu.
Ponekad mogu biti potrebni obavješćivanje dužnika ili registracija s javnim učinkom: i. prijenosa (izravnog ili neizravnog) odnosnih kreditnih potraživanja izdavatelju; ili ii. kada druge ugovorne strane kao kolateral mobiliziraju neutržive dužničke instrumente osigurane prihvatljivim kreditnim potraživanjima matičnom NSB-u kako bi se osigurala potpuna učinkovitost takvog prijenosa ili mobilizacije u odnosu na treće osobe; a posebno iii. radi osiguranja prava prednosti osiguranja izdavatelja (u odnosu na odnosna kreditna potraživanja) i/ili osiguranja prava prednosti matičnog NSB-a (u odnosu na neutržive dužničke instrumente osigurane prihvatljivim kreditnim potraživanjima koji se koriste kao kolateral) u odnosu na druge vjerovnike. U takvim slučajevima, tim zahtjevima za obavještavanje ili registraciju potrebno je udovoljiti: i. unaprijed ili u vrijeme stvarnog prijenosa odnosnih kreditnih potraživanja (izravnog ili neizravnog) izdavatelju; ili ii. u trenutku kada druge ugovorne strane mobiliziraju neutržive dužničke instrumente osigurane prihvatljivim kreditnim potraživanjima kao kolateral matičnom NSB-u.
Ako ex ante obavješćivanje dužnika ili registracija s javnim učinkom nije potrebna u skladu s točkom (a), kao što je određeno važećom nacionalnom dokumentacijom, zahtijeva se ex post obavješćivanje dužnika. Ex post obavješćivanje znači da se dužnik mora obavijestiti, kako je određeno važećom nacionalnom dokumentacijom, o prijenosu ili mobilizaciji odnosnih kreditnih potraživanja odmah nakon nastanka statusa neispunjavanja obveza ili sličnog kreditnog događaja kako je detaljnije opisano u važećoj nacionalnoj dokumentaciji.
Točke (a) i (b) su minimalni zahtjevi. Eurosustav može donijeti odluku da zahtijeva ex ante obavješćivanje ili registraciju i u situacijama osim onih gore navedenih, uključujući u slučaju instrumenata koji glase na donositelja.
6. Odnosna kreditna potraživanja moraju biti u potpunosti prenosiva i moraju se se moći prenijeti izdavatelju bez ograničenja. Ugovori o odnosnim kreditnim potraživanjima ili drugi sporazumi između inicijatora i dužnika ne smiju sadržavati nikakve ograničavajuće odredbe o prijenosu kolaterala. Sporazumi o odnosnim kreditnim potraživanjima ili drugi sporazumi između inicijatora i dužnika ne smiju sadržavati nikakva ograničenja u odnosu na realizaciju odnosnih kreditnih potraživanja, uključujući bilo kakva ograničenja u odnosu na oblik, vrijeme ili druge zahtjeve u vezi s realizacijom, tako da će Eurosustav biti u stanju realizirati kolateral neutrživih dužničkih instrumenata osiguranih prihvatljivim kreditnim potraživanjima.
7. Ne dovodeći u pitanje stavak 6., odredbe koje ograničavaju prijenos udjela sindiciranih kredita bankama, financijskim institucijama i tijelima koja su redovito uključena ili osnovana u svrhu izdavanja, kupnje ili ulaganja u kredite, vrijednosne papire ili drugu financijsku imovinu, ne smatraju se ograničenjem realizacije odnosnih kreditnih potraživanja.
8. Ne dovodeći u pitanje stavke 6. i 7., agent (eng. facility agent) za prikupljanje i raspodjelu plaćanja i upravljanje kreditom ne smatra se ograničenjem prijenosa i realizacije udjela sindiciranog kredita, pod sljedećim uvjetima:
ako je agent (eng. facility agent) kreditna institucija koja se nalazi u državi članici; i
odnos između odgovarajućeg člana sindikata i agenta (eng. facility agent) može biti prenesen uz udio sindiciranog kredita ili kao dio udjela sindiciranog kredita.
9. Inicijator i dužnik ugovorom utvrđuju da je dužnik bezuvjetno suglasan s dostavljanjem Eurosustavu, od strane inicijatora, izdavatelja i svake druge ugovorne strane koja mobilizira dužnički instrument osiguran prihvatljivim kreditnim potraživanjima, pojedinosti o tom odnosnom kreditnom potraživanju i dužniku, koje zahtijeva matični NSB u svrhu zasnivanja valjanog osiguranja naplate odnosnih kreditnih potraživanja i brze realizacije kreditnih potraživanja u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza inicijatora/izdavatelja.
POGLAVLJE 2.
Zahtjevi kreditne kvalitete Eurosustava za neutrživu imovinu
Članak 108.
Zahtjevi kreditne kvalitete Eurosustava za neutrživu imovinu
Kako bi neutrživa imovina bila prihvatljiva, primjenjuju se sljedeći zahtjevi kreditne kvalitete Eurosustava.
Za kreditna potraživanja, kreditna kvaliteta kreditnih potraživanja procjenjuje se na temelju kreditne kvalitete dužnika ili jamca koja odgovara najmanje 3. stupnju kreditne kvalitete, kao što je određeno u usklađenoj ljestvici kreditnih rejtinga Eurosustava.
Za hipotekarne dužničke instrumente, procjena kreditne kvalitete odgovara najmanje 2. stupnju kreditne kvalitete, kao što je određeno u usklađenoj ljestvici kreditnih rejtinga Eurosustava.
Članak 109.
Opća pravila za procjenu kreditne kvalitete kreditnih potraživanja
1. Eurosustav procjenjuje kreditnu kvalitetu kreditnih potraživanja na temelju kreditne kvalitete dužnika ili jamca dobivene pomoću sustava za kreditnu procjenu ili iz izvora kojeg je izabrala druga ugovorna strana u skladu s člankom 110.
2. Druge ugovorne strane tijekom sljedećeg radnog dana obavještavaju odgovarajući NSB o svakom kreditnom događaju koji je poznat drugoj ugovornoj strani, uključujući kašnjenje u plaćanju dužnika kreditnih potraživanja koja su mobilizirana kao kolaterala ako to zatraži odgovarajući NSB, povlače ili zamjenjuju imovinu.
3. Druge ugovorne strane odgovorne su za osiguravanje korištenja najnovijih procjena kreditne kvalitete za dužnike ili za jamce kreditnih potraživanja koja su mobilizirana kao kolateral, a koje su na raspolaganju pri izabranom sustavu kreditne procjene ili izvoru.
Članak 110.
Odabir sustava za kreditnu procjenu ili izvora
1. Druge ugovorne strane koje mobiliziraju kreditna potraživanja kao kolateral, odabiru jedan sustav kreditne procjene iz jednog od četiriju izvora za kreditnu procjenu kojeg je prihvatio Eurosustav u skladu s općim kriterijima za prihvaćanje iz glave V. dijela četvrtog. Ako su druge ugovorne strane odabrale izvor VIKP, svaki sustav VIKP-a može biti korišten.
2. Nastavno na stavak 1., nacionalne središnje banke mogu dozvoliti drugim ugovornim stranama upotrebu više od jednog sustava za kreditnu procjenu ili izvora nakon dostave obrazloženog zahtjeva matičnom NSB-u potkrijepljenog odgovarajućim poslovnim razlogom koji se temelji na nedostatku dostatnog obuhvata „glavnog izvora” za kreditnu procjenu ili sustava.
3. U slučajevima kada je drugim ugovornim stranama dozvoljena upotreba više od jednog sustava ili izvora za kreditnu procjenu, očekuje se da je „glavni” sustav ili izvor onaj koji osigurava procjenu kreditne kvalitete najvećeg broja dužnika kreditnih potraživanja koja su mobilizirana kao kolateral. Ako je kreditna procjena za dužnika ili jamca raspoloživa iz ovog glavnog sustava ili izvora, samo ova kreditna procjena utvrđuje prihvatljivosti i korektivne faktore primjenjive na dužnika ili jamca.
4. Druge ugovorne strane koriste odabrane sustave ili izvore za kreditnu procjenu ili izvor tijekom razdoblja od najmanje 12 mjeseci.
5. Nakon razdoblja navedenog u stavku 4., druge ugovorne strane mogu podnijeti izričit obrazloženi zahtjev matičnom NSB-u za promjenu odabranog sustava kreditne procjene ili izvora.
6. U određenim slučajevima, a posebno kad druga ugovorna strana postepeno uvodi svoj sustav IRB ili počinje koristiti kreditna potraživanja kao kolateral, nakon dostave obrazloženog zahtjeva, NSB može iznimno odobriti odstupanje drugoj ugovornoj strani u vezi s razdobljem ograničavanja od najmanje 12 mjeseci, navedenim u stavku 4., i dozvoliti drugoj ugovornoj strani promjenu svog odabranog sustava ili izvora za kreditnu procjenu unutar tog razdoblja.
7. Ako je druga ugovorna strana odabrala za izvor kreditne procjene VIKP, može upotrebljavati rejting dužnika ili jamca koji je dodijelio VIKP. Ako su za isto kreditno potraživanje na raspolaganju višestruki rejtinzi dužnika i/ili garanta od strane VIKP-a, tada se može koristiti najbolja među njima raspoloživa kreditna procjena VIKP-a.
Članak 111.
Kreditna procjena kreditnih potraživanja čiji su dužnici ili jamci subjekti iz javnog sektora ili nefinancijska društva
1. Eurosustav procjenjuje kreditnu kvalitetu kreditnih potraživanja čiji su dužnici ili jamci subjekti iz javnog sektora u skladu sa sljedećim pravilima, koja se primjenjuju prema sljedećem redoslijedu.
Ako kreditna procjena, dobivena pomoću sustava ili izvora koji je izabrala druga ugovorna strana postoji, Eurosustav upotrebljava tu kreditnu procjenu kako bi utvrdio zadovoljava li subjekt javnog sektora koji djeluje u svojstvu dužnika ili jamca zahtjeve kreditne kvalitete Eurosustava za neutrživu imovinu utvrđene u članku 108.
Ako ne postoji kreditna procjena iz točke (a), Eurosustav koristi kreditnu procjenu VIKP-a dobivenu od prihvaćenog sustava VIKP-a za subjekt iz javnog sektora koji djeluje u svojstvu dužnika ili jamca.
Ako kreditna procjena nije na raspolaganju u skladu s točkama (a) ili (b), postupak utvrđen u članku 87. za utrživu imovinu primjenjuje se na odgovarajući subjekt iz javnog sektora koji djeluje u svojstvu dužnika ili garanta.
2. Eurosustav procjenjuje kreditnu kvalitetu kreditnih potraživanja čiji su dužnici ili jamci nefinancijska društva, kako slijedi: kreditna procjena dobivena pomoću sustava ili izvora za kreditnu procjenu koji je izabrala druga ugovorna strana daje kreditnu procjenu koja udovoljava zahtjevima kreditne kvalitete Eurosustava za neutrživu imovinu utvrđenim u članku 108.
Članak 112.
Uspostava zahtjeva kreditne kvalitete Eurosustava za hipotekarne dužničke instrumente
U svrhu udovoljavanja zahtjevima kreditne kvalitete utvrđenim u članku 108. matični NSB procjenjuje kreditnu kvalitetu hipotekarnih dužničkih instrumenata na temelju okvira za kreditnu procjenu koji uzima u obzir posebnosti pojedinih pravnih poredaka utvrđenih u važećoj nacionalnoj dokumentaciji.
Članak112.a
Zahtjevi kreditne kvalitete Eurosustava za neutržive dužničke instrumente osigurane prihvatljivim kreditnim potraživanjima
1. Neutrživi dužnički instrumenti osigurani prihvatljivim kreditnim potraživanjima ne moraju biti procijenjeni od strane jednog od četiriju izvora za kreditnu procjenu kojeg je prihvatio Eurosustav u skladu s općim kriterijima za prihvaćanje iz dijela četvrtog glave V.
2. Svako odnosno kreditno potraživanje u skupu za pokriće neutrživih dužničkih instrumenata osiguranih prihvatljivim kreditnim potraživanjima ima kreditnu procjenu od strane jednog od četiriju izvora za kreditnu procjenu kojeg je prihvatio Eurosustav u skladu s općim kriterijima za prihvaćanje iz dijela četvrtog glave V. Pored toga, korišteni sustav za kreditnu procjenu ili izvor, mora biti isti sustavi ili izvor koje je odabrao inicijator u skladu s člankom 110. Primjenjuju se pravila o zahtjevima kreditne kvalitete Eurosustava za odnosna kreditna potraživanja utvrđenja u odjeljku 1.
3. Kreditna kvaliteta svakog odnosnog kreditnog potraživanja u skupu za pokriće neutrživih dužničkih instrumenata osiguranih prihvatljivim kreditnim potraživanjima procjenjuje se na temelju kreditne kvalitete dužnika ili jamca koja odgovara najmanje 3. stupnju kreditne kvalitete, kao što je određeno u usklađenoj ljestvici kreditnih rejtinga Eurosustava.
GLAVA IV.
JAMSTVA ZA UTRŽIVU I NEUTRŽIVU IMOVINU
Članak 113.
Važeći zahtjevi za jamstva
1. Zahtjevi kreditne kvalitete Eurosustava mogu biti utvrđeni na temelju kreditnih procjena danih za jamce u skladu s člancima 82. do 84. u odnosu na utrživu imovinu, i člankom 108. u odnosu na kreditna potraživanja.
2. Jamstva koja daju jamci koji su dužni ispuniti zahtjeve kreditne kvalitete Eurosustava moraju biti u skladu s ovom glavom.
3. Za potrebe stavka 1., odgovarajući jamac zasebno se procjenjuje na temelju njegove kreditne procjene i mora udovoljavati zahtjevima kreditne kvalitete Eurosustava.
Članak 114.
Obilježja jamstva
1. U skladu s uvjetima jamstva, jamci daju bezuvjetno i neopozivo jamstvo na prvi poziv u odnosu na obveze izdavatelja ili dužnika u vezi s plaćanjem glavnice, kamata i svih drugih iznosa koji se moraju na temelju utržive imovine ili kreditnih potraživanja plaćati njihovim imateljima ili vjerovnicima, sve dok utrživa imovina ili kreditna potraživanja nisu u potpunosti otplaćena. U vezi s tim, jamstvo ne mora biti točno određeno u odnosu na utrživu imovinu ili kreditno potraživanje, već može vrijediti samo za izdavatelja ili dužnika, pod uvjetom da je odgovarajuća utrživa imovina ili kreditno potraživanje pokriveno jamstvom.
2. Jamstvo mora biti plativo na prvi poziv neovisno o utrživoj imovini ili kreditnom potraživanju za koje se jamči. Jamstva koja daju osobe javnog prava, koje imaju pravo razrezivanja poreza, moraju ili biti plativa na prvi poziv ili moraju na neki drugi način osiguravati brzo i pravovremeno plaćanje nakon nastanka statusa neispunjavanja obveza.
3. Jamstvo je pravno valjano, obvezujuće i ovršivo u odnosu na jamca.
4. Jamstvo je uređeno pravom države članice.
5. Ako jamac nije subjekt javnog prava koji ima pravo razrezivanja poreza, potrebno je potvrdu, kojom se potvrđuje pravna valjanost, obvezujući učinak i ovršivost jamstva, dostaviti odgovarajućem NSB-u u obliku i sa sadržajem koji je prihvatljiv za Eurosustav prije nego što se utrživa imovina ili kreditno potraživanje, na koje se jamstvo odnosi, može smatrati prihvatljivim. Potvrdu sastavljaju osobe koje su neovisne od druge ugovorne strane, izdavatelja/dužnika i jamca i koje su ovlaštene na temelju zakona za izdavanje takve potvrde prema mjerodavnom pravu, npr. odvjetnici zaposleni u odvjetničkom uredu ili zaposleni u priznatom akademskoj institutuciji ili javnom tijelu. U potvrdi se također mora navesti da jamstvo nije osobno te da je ovršivo samo od strane imatelja utržive imovine ili vjerovnika kreditnog potraživanja. Ako je jamac osnovan na području nadležnosti države čije pravo nije mjerodavno za jamstvo, potvrda također mora potvrđivati da je jamstvo valjano i ovršivo prema mjerodavnom pravu države u kojoj je jamac osnovan. U slučaju utržive imovine, druga ugovorna strana mora dostaviti potvrdu na provjeru NSB-u koji prijavljuje određenu imovnu, na koju se odnosi jamstvo, radi uvrštavanja u popis prihvatljive imovine. U slučaju kreditnih potraživanja, druga ugovorna strana koja želi mobilizirati kreditno potraživanje treba dostaviti potvrdu NSB-u na području nadležnosti države čije zakonodavstvo uređuje kreditno potraživanje. Na uvjet ovršivosti primjenjuju se svi zakoni iz područja insolventnosti ili stečaja, opća načela jednakosti i drugi slični zakoni i načela koja se primjenjuju na jamca i općenito utječu na prava koja vjerovnici imaju prema jamcima.
Članak 115.
Nepodređenost obveza jamca
Obveze jamca temeljem jamstva moraju biti rangirane barem jednako (pari passu) i razmjerno (pro rata) svim drugim neosiguranim obvezama jamca.
Članak 116.
Zahtjevi kreditne kvalitete za jamce
Jamac mora udovoljavati zahtjevima kreditne kvalitete Eurosustava koji su određeni pravilima ECAF-a za jamce utržive imovine koja su utvrđena u člancima od 82. do 84. ili pravilima za jamce kreditnih potraživanja utvrđenim u članku 108.
Članak 117.
Vrste jamaca
Jamac mora biti:
za utrživu imovinu u skladu s člankom 69.: središnja banka države članice, subjekt iz javnog sektora, agencija, kreditna institucija, financijsko društvo koje nije kreditna institucija, nefinancijsko društvo, multilateralna razvojna banka ili međunarodna organizacija; ili
za kreditna potraživanja u skladu s člankom 95.: nefinancijsko društvo, subjekt iz javnog sektora, multilateralna razvojna banka ili međunarodna organizacija.
Članak 118.
Mjesto osnivanja jamca
1. Jamac mora biti osnovan:
u slučaju utržive imovine, u skladu s člankom 70., u EGP-u, osim ako jamstvo nije potrebno za ispunjavanje zahtjeva kreditne kvalitete za određeni dužnički instrument. Mogućnost upotrebe rejtinga jamca od strane VIKP-a za ispunjavanje zahtjeva kreditne kvalitete za utrživu imovinu navedena je u članku 84.
za dužničke instrumente za koje jamče nefinancijska društva za koja ne postoji kreditna procjena od strane prihvaćenog VIKP-a za izdanje, izdavatelja ili jamca, u skladu s člankom 70. jamac mora biti osnovan u državi članici čija valuta je euro;
u slučaju kreditnih potraživanja u skladu s člankom 96., u državi članici čija valuta je euro, osim ako jamstvo nije potrebno za ispunjavanje zahtjeva kreditne kvalitete za neutrživu imovinu. Mogućnost korištenja kreditne procjene u odnosu na jamca radi ispunjavanja određenih zahtjeva kreditne kvalitete za kreditna potraživanja navedena je u članku 108.
2. Neovisno o stavku 1., u skladu s člancima 70. i 96. multilateralne razvojne banke i međunarodne organizacije prihvatljivi su jamci bez obzira na njihovo mjesto osnivanja.
GLAVA V.
OKVIR ZA KREDITNU PROCJENU EUROSUSTAVA ZA PRIHVATLJIVU IMOVINU
Članak 119.
Prihvaćeni izvori i sustavi za kreditnu procjenu
1. Informacije o kreditnim procjenama, na kojima Eurosustav temelji procjenu prihvatljivosti imovine prihvatljive kao kolateral za kreditne operacije Eurosustava, dostavljaju sustavi kreditne procjene koji pripadaju jednom od tri sljedeća izvora:
vanjskim institucijama za kreditnu procjenu;
internim sustavima za kreditnu procjenu nacionalnih središnjih banaka;
sustavima zasnovanim na internim rejtinzima (sustav IRB) drugih ugovornih strana.
2. Unutar svakog izvora za kreditnu procjenu navedenog u stavku 1. može postojati skup sustava za procjenu. Sustavi kreditne procjene moraju zadovoljavati kriterije za prihvaćanje utvrđene u ovoj glavi. Popis prihvaćenih sustava za kreditnu procjenu, tj. popis prihvaćenih vanjskih institucija za kreditnu procjenu i internih sustava za kreditnu procjenu objavljuje se na mrežnim stranicama ESB-a.
3. Svi prihvaćeni sustavi za kreditnu procjenu predmet su postupka analize učinkovitosti ECAF-a kako je utvrđen u članku 126.
4. Objavljivanjem informacija o prihvaćenim sustavima za kreditnu procjenu u vezi s kreditnim operacijama Eurosustava, Eurosustav ne preuzima nikakvu odgovornost za svoju ocjenu prihvaćenih sustava za kreditnu procjenu.
5. U slučaju povrede pravila i postupaka ECAF-a, odgovarajući sustav za kreditnu procjenu trajno se isključuje iz sustava prihvaćenih od strane ECAF-a.
Članak 120.
Opći kriteriji za prihvaćanje za vanjske institucije za kreditnu procjenu kao sustava za kreditnu procjenu
1. Za potrebe ECAF-a, opći kriteriji za prihvaćanje za vanjske institucije za kreditnu procjenu su sljedeći:
Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala registrira vanjske institucije za kreditnu procjenu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1060/2009.
Vanjske institucije za kreditnu procjenu moraju ispunjavati operativne kriterije i osiguravati odgovarajuće pokriće kako bi se osigurala učinkovita provedba ECAF-a. Kreditna procjena VIKP-a posebno se koristi ako Eurosustav ima na raspolaganju informacije o tim procjenama, kao i informacije potrebne za usporedbu i dodjelu odnosno raspoređivanje procjena na određene stupnjeve kreditne kvalitete Eurosustava i za potrebe provođenja postupka analize učinkovitosti na temelju članka 126.
2. Eurosustav zadržava pravo odlučiti hoće li započeti postupak prihvaćanja ECAF-a na zahtjev agencije za kreditni rejting (CRA). Prilikom donošenja odluke, Eurosustav uzima u obzir, između ostalog, osigurava li agencija za kreditni rejting odgovarajuće pokriće za učinkovitu provedbu ECAF-a u skladu sa zahtjevima iz Priloga IX.a.
2.a Nakon započinjanja postupka prihvaćanja ECAF-a, Eurosustav mora istražiti sve dodatne informacije koje smatra potrebnim radi osiguravanja učinkovite provedbe ECAF-a, uključujući sposobnost VIKP-a da ispuni kriterije i pravila postupka analize učinkovitosti ECAF-a u skladu sa zahtjevima iz Priloga IX. i posebnim kriterijima iz Priloga IX.b (ako je primjenjivo). Eurosustav zadržava pravo odlučiti hoće li prihvatiti VIKP za potrebe ECAF-a na osnovi dobivenih informacija i svoje vlastite dubinske analize.
3. Zajedno s dostavljenim podacima za analizu učinkovitosti ECAF-a u skladu s člankom 126., VIKP dostavlja potpisanu potvrdu glavnog izvršnog direktora VIKP-a ili ovlaštenog potpisnika koji je odgovoran za funkciju revizije i usklađenosti unutar VIKP-a, kojom se potvrđuju točnost i valjanost dostavljenih informacija o analizi učinkovitosti.
Članak 121.
Opći kriteriji za prihvaćanje i operativni postupci za interne sustave za kreditnu procjenu nacionalnih središnjih banaka
1. Nacionalne središnje banke mogu odlučiti da će upotrebljavati svoj vlastiti interni sustav za kreditnu procjenu (ICAS) za potrebe kreditne procjene. NSB koji odluči koristiti svoj vlastiti (ICAS) mora proći kroz postupak provjere koji provodi Eurosustav.
2. Kreditna procjena putem internog sustava za kreditnu procjenu može se izraditi unaprijed, ili na poseban zahtjev druge ugovorne strane nakon dostave imovine NSB-u upotrebom internog sustava za kreditnu procjenu (NSB internog sustava za kreditnu procjenu).
3. Imajući u vidu stavak 2., nakon dostave imovine NSB-u internog sustava za kreditnu procjenu u odnosu na koji se procjenjuje prihvatljivost dužnika ili garanta, NSB internog sustava za kreditnu procjenu obavještava drugu ugovornu stranu o njegovom statusu prihvatljivosti ili o vremenu potrebnom za izradu kreditne procjene. Ako je interni sustav za kreditnu procjenu ograničen u dosegu i procjenjuje samo određene vrste dužnika ili jamaca, ili ako NSB internog sustava za kreditnu procjenu nije u mogućnosti dobiti informacije i podatke potrebne za svoju kreditnu procjenu, NSB internog sustava za kreditnu procjenu će o tome obavijestiti drugu ugovornu stranu bez odgode. U oba slučaja, odgovarajući dužnik ili garant smatra se neprihvatljivim osim ako imovina udovoljava zahtjevima kreditne kvalitete u skladu s drugim izvorom ili sustavom za kreditnu procjenu koji druga ugovorna strana može upotrebljavati u skladu s člankom 110. U slučaju da mobilizirana imovina postane neprihvatljiva zbog pogoršanja kreditne sposobnosti dužnika ili jamca, imovina mora biti uklonjena što je prije moguće. Budući da ne postoji ugovorni odnos između nefinancijskih društava i NSB-a internih sustava za kreditnu procjenu, niti bilo kakva pravna obveza pružanja nejavnih informacija NSB-u internog sustava za kreditnu procjenu za ta društva, informacije se dostavljaju dobrovoljno.
4. U državama u kojima su hipotekarni dužnički instrumenti mobilizirani kao kolateral za kreditne operacije Eurosustava, matični NSB uspostavlja okvir za kreditnu procjenu za tu vrstu imovine, u skladu s ECAF-om. Takvi okviri podliježu postupku provjere koji provodi Eurosustav i godišnjem postupku analize učinkovitosti, kako je dalje utvrđeno u članku 126.
Članak 122.
Opći kriteriji za prihvaćanje za sustave zasnovane na internim rejtinzima
1. Kako bi ishodila odobrenje ECAF-a za sustav IRB, druga ugovorna strana mora podnijeti zahtjev matičnom NSB-u.
2. Zahtjev iz stavka 1. primjenjuje se na sve druge ugovorne strane koje namjeravaju upotrebljavati sustav IRB bez obzira na njihov status, tj. na matično društvo, društvo kći ili podružnicu i bez obzira na to je li odobrenje za upotrebu sustava IRB dobiveno od nadležnog tijela u istoj državi za matično društvo i po mogućnosti za društva kćeri ili od strane nadležnog tijela u matičnoj državi matičnog društva za podružnice i po mogućnosti za društva kćeri.
3. Zahtjev koji podnosi druga ugovorna strana u skladu sa stavkom 1. uključuje sljedeće informacije i dokumente koji se, prema potrebi, prevode na radni jezik matičnog NSB-a:
presliku odluke nadležnog tijela koje daje odobrenje drugoj ugovornoj strani za upotrebu sustava IRB u svrhu kapitalnih zahtjeva na konsolidiranoj ili nekonsolidiranoj osnovi, zajedno sa svim posebnim uvjetima za takvu upotrebu;
ažurnu procjenu od strane nadležnog tijela koja odražava trenutno dostupne informacije o svim pitanjima koja utječu na korištenje IRB sustava za potrebe osiguranja i sva pitanja koja se odnose ne podatke koji se koriste za postupak analize učinkovitosti ECAF-a;
informacije o svim promjenama sustava IRB druge ugovorne strane, koje je preporučilo ili zahtijevalo nadležno tijelo, zajedno s rokom do kojeg je te promjene potrebno provesti;
informacije o pristupu za dodjelu statusa vjerojatnosti dužnicima, kao i podatke o rejtinzima i povezanim jednogodišnjim vjerojatnostima nastanka statusa neispunjavanja obveza koje se koriste za utvrđivanje prihvatljivih rejtinga;
presliku posljednjih informacija o okviru trećeg stupa (tržišna disciplina), koje druga ugovorna strana mora redovno objavljivati, u skladu sa zahtjevima za tržišnu disciplinu u sklopu trećeg stupa temeljem Okvira Basel III, Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013;
naziv i adresu nadležnog tijela i vanjskog revizora;
informacije o povijesnoj evidenciji ostvarenih stopa neispunjavanja obveza prema rejtinzima sustava IRB druge ugovorne strane koja obuhvaća pet kalendarskih godina koje prethode podnošenju dotičnog zahtjeva. Ako je nadležno tijelo dalo odobrenje za upotrebu sustava IRB za potrebe kapitalnih zahtjeva tijekom tih kalendarskih godina, informacije moraju obuhvaćati razdoblje od trenutka odobrenja upotrebe sustava IRB za potrebe kapitalnih zahtjeva. Povijesni godišnji podaci o ostvarenim stopama neispunjavanja obveza i moguće dodatne informacije moraju biti u skladu s odredbama za analizu učinkovitosti iz članka 126. kao da je sustav IRB bio predmet ovih odredbi tijekom tog vremenskog razdoblja.
informacije koje se zahtijevaju za analizu učinkovitosti navedenu u članku 126., a prema zahtjevu upućenom IRB sustavima za tekuću kalendarsku godinu u vrijeme podnošenja zahtjeva.
4. Druga ugovorna strana nije obvezna dostaviti informacije pod točkama od (a) do (c) ako nadležno tijelo izravno prenosi te informacije matičnom NSB-u na njegov zahtjev.
5. Zahtjev koji je druga ugovorna strana podnijela na temelju stavka 1. potpisuje glavni izvršni direktor, glavni financijski direktor ili rukovodeći službenik druge ugovorne strane na slično visokom položaju ili ovlašteni potpisnik u ime jednog od njih.
Članak 123.
Izvještajne obveze drugih ugovornih strana koje koriste sustav zasnovan na internim rejtinzima
1. Druge ugovorne strane priopćavaju informacije iz članka 121. stavka 3. točaka od (b) do (f) matičnom NSB-u na godišnjoj osnovi, ili ako i kada to zatraži matični NSB, osim ako nadležno tijelo prenosi takve informacije izravno matičnom NSB-u na zahtjev NSB-a.
2. Godišnje priopćavanje informacija iz stavka 1. mora potpisati glavni izvršni direktor, glavni financijski direktor ili rukovodeći službenik druge ugovorne strane, na slično visokom položaju, ili ovlašteni potpisnik u ime jednog od njih. Eurosustav šalje presliku tog dopisa nadležnom nadzornom tijelu i prema potrebi, vanjskom revizoru druge ugovorne strane.
3. Kao dio redovne analize sustava IRB, NSB provodi izravne i neizravne provjere statističkih informacija koje dostavljaju druge ugovorne strane za potrebe godišnjeg postupka analize učinkovitosti. Cilj takvih kontrola je provjeravanje točnosti, ispravnosti i potpunosti statičkih skupova.
4. Druge ugovorne strane moraju ispunjavati i sve dodatne operativne kriterije utvrđene u odgovarajućim ugovorima ili propisima koje primjenjuje matični NSB, uključujući odredbe koje se odnose na:
ad hoc provjere postupaka uspostavljenih za priopćavanje obilježja kreditnih potraživanja matičnom NSB-u;
godišnje provjere koje provodi matični NSB (ili, prema potrebi, nadležno tijelo ili vanjski revizor) radi utvrđivanja točnosti i valjanosti statičkih skupova kako je navedeno u Prilogu IX.;
dostavljanje informacija u vezi s promjenama u odnosu na prihvatljivost i neposredno povlačenje odgovarajućih kreditnih potraživanja, najkasnije tijekom sljedećeg radnog dana, ako je potrebno;
obavješćivanje matičnog NSB-a o činjenicama i okolnostima koje bi mogle značajno utjecati na daljnje korištenje sustava IRB za potrebe ECAF-a ili na način na koji sustav IRB dovodi do zasnivanja prihvatljivih kolaterala, posebno uključujući značajne promjene sustava IRB druge ugovorne strane koje mogu utjecati na način na koji rejtinzi sustava IRB ili vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza odgovaraju usklađenoj ljestvici kreditnih rejtinga Eurosustava.
▼M7 —————
Članak 126.
Postupak analize učinkovitosti ECAF-a
1. Svi prihvaćeni sustavi za kreditnu procjenu predmet su postupka analize učinkovitosti ECAF-a na godišnjoj osnovi, u skladu s Prilogom IX., u svrhu osiguranja da raspoređivanje informacija o kreditnim procjenama koje sustavi za kreditnu procjenu dostavljaju u usklađenu ljestvicu kreditnih rejtinga Eurosustava ostane primjereno i da rezultati dobiveni na temelju kreditnih procjena budu usporedivi među različitim sustavima i izvorima.
2. Eurosustav zadržava pravo tražiti dodatne informacije potrebne za provođenje analize učinkovitosti.
3. Postupak analize učinkovitosti može dovesti do ispravka načina na koji informacije o kreditnim procjenama koje dostavljaju sustavi za kreditnu procjenu odgovaraju usklađenoj ljestvici kreditnih rejtinga Eurosustava.
4. Eurosustav može odlučiti privremeno ili trajno isključiti sustav za kreditnu procjenu na temelju rezultata postupka analize učinkovitosti.
5. U slučaju povrede pravila koja se odnose na postupak analize učinkovitosti ECAF-a, odgovarajući sustav za kreditnu procjenu može trajno biti isključen iz popisa sustava prihvaćenih od strane ECAF-a.
GLAVA VI.
KONTROLA RIZIKA I OKVIR ZA VREDNOVANJE UTRŽIVE I NEUTRŽIVE IMOVINE
Članak 127.
Svrha kontrole rizika i okvira za vrednovanje
1. Prihvatljiva imovina koja je mobilizirana kao kolateral za kreditne operacije Eurosustava podliježe mjerama za kontrolu rizika koje su utvrđene u članku 128. stavku 1., čiji je cilj zaštita Eurosustava od rizika financijskog gubitka u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza druge ugovorne strane.
2. Eurosustav može u svakom trenutku primijeniti dodatne mjere za kontrolu rizika, kako je utvrđeno u članku 128. stavku 2., ako je to potrebno kako bi se osigurala odgovarajuća zaštita od rizika za Eurosustav, u skladu s člankom 18. stavkom 1. Statuta ESSB-a. Dodatne mjere za kontrolu rizika mogu se također primjenjivati na razini pojedinih drugih ugovornih strana, ako je to potrebno da bi se osigurala takva zaštita od rizika.
3. Sve mjere za kontrolu rizika koje primjenjuje Eurosustav trebaju osigurati dosljedne, transparentne i nediskriminirajuće uvjete za sve vrste mobilizirane prihvatljive imovine u državama članicama čija je valuta euro.
Članak 128.
Mjere za kontrolu rizika
1. Eurosustav primjenjuje sljedeće mjere za kontrolu rizika za prihvatljivu imovinu:
korektivne faktore kao što su utvrđeni u Smjernici (EU) 2016/65 Europske središnje banke (ESB/2015/35) ( 13 );
pozive na uplatu dodatne marže (iskazivanje po tržišnoj vrijednosti):
Eurosustav propisuje da se tržišna vrijednost prihvatljive imovine koja se koristi u njegovim obratnim transakcijama za puštanje likvidnosti, usklađena za korektivni faktor, održava tijekom vremena. Ako vrijednost prihvatljive imovine, koja se procjenjuje na dnevnoj osnovi, padne ispod određene razine, matični NSB tražit će od druge ugovorne strane da dostavi dodatnu imovinu ili gotovinu upućivanjem maržnog poziva. Slično tome, ako vrijednost prihvatljive imovine premaši određenu razinu nakon njezine ponovne procjene, NSB može vratiti višak imovine ili gotovine;
ograničenja u vezi s korištenjem neosiguranih dužničkih instrumenata koje izdaju kreditne institucije ili bilo koji drugi subjekt s kojim je kreditna institucija u bliskoj vezi, kako je opisano u članku 138.;
umanjenja vrijednosti (engl. valuation markdowns) kao što su utvrđena u Smjernici (EU) 2016/65 (ESB/2015/35).
2. Eurosustav može primjenjivati sljedeće dodatne mjere za kontrolu rizika:
početne marže, što podrazumijeva da bi druge ugovorne strane trebale osigurati prihvatljivu imovinu s vrijednošću koja je barem jednaka likvidnosti koju osigurava Eurosustav, uvećanu za vrijednost početne marže;
ograničenja u vezi s izdavateljem, dužnikom ili jamcem: Eurosustav može primijeniti dodatna ograničenja, osim onih koja se primjenjuju na korištenje neosiguranih dužničkih instrumenata iz stavka 1. točke (c), na izloženosti prema izdavatelju, dužniku ili jamcu;
dodatne korektivne faktore;
dodatna jamstva jamaca koji zadovoljavaju zahtjeve kreditne kvalitete Eurosustava kako bi se prihvatila određena imovina;
isključenje određene imovine od upotrebe kao kolaterala u kreditnim operacijama Eurosustava.
POGLAVLJE 1.
Mjere za kontrolu rizika utržive imovine
▼M3 —————
POGLAVLJE 2.
Mjere za kontrolu rizika neutržive imovine
▼M3 —————
POGLAVLJE 3.
Pravila vrednovanja za utrživu i neutrživu imovinu
Članak 134.
Pravila vrednovanja za utrživu imovinu
Za potrebe određivanja vrijednosti imovine koja se upotrebljava kao kolateral u operacijama na otvorenom tržištu koje se provode pomoću obratnih transakcija, nacionalne središnje banke primjenjuju sljedeća pravila.
Za svu prihvatljivu utrživu imovinu Eurosustav određuje najreprezentativniju cijenu koja će se primjenjivati pri izračunu tržišne vrijednosti.
Vrijednost utržive imovine izračunava se na temelju najreprezentativnije cijene na radni dan koji prethodi datumu vrednovanja. Ako za određenu imovinu reprezentativna cijena nije raspoloživa, Eurosustav određuje teoretsku cijenu.
Tržišna ili teoretska vrijednost dužničkog instrumenta izračunava se, uključujući obračunate nedospjele kamate.
Ovisno o razlikama u nacionalnim pravnim sustavima i poslovnoj praksi tretman priljeva npr. isplata kupona, vezana uz imovinu koja je primljena za vrijeme trajanja kreditnih operacija Eurosustava, može se razlikovati između nacionalnih središnjih banaka. Ako se priljev prenosi na drugu ugovornu stranu, matični NSB osigurava da odgovarajuće operacije budu i dalje u potpunosti pokrivene dostatnim iznosom odnosne imovine prije nego što nastupi prijenos prihoda. Cilj je svakog NSB-a osigurati da ekonomski učinak tretmana priljeva bude jednak kao i u situaciji u kojoj se prihod prenosi na drugu ugovornu stranu na datum isplate.
Članak 135.
Pravila vrednovanja za neutrživu imovinu
Eurosustav dodjeljuje neutrživoj imovini vrijednost koja odgovara neotplaćenom iznosu te neutržive imovine.
Članak 136.
Maržni pozivi
1. Imovinu koja je mobilizirana kao kolateral za kreditne operacije Eurosustava vrednuju nacionalne središnje banke svakog dana, u skladu s pravilima vrednovanja koja su utvrđena u člancima 134. i 135. Ako se koriste usluge koje pruža agent treća strana, postupak svakodnevnog vrednovanja prenosi se odgovarajućem agentu trećoj strani i temelji se na informacijama dostavljenim od strane odgovarajućeg NSB-a agentu trećoj strani.
2. Ako nakon vrednovanja i korektivnih faktora, odnosna imovina ne odgovara zahtjevima izračunatim na taj dan, provode se maržni pozivi. Ako vrijednost prihvatljive imovine koja je mobilizirana kao kolateral od strane druge ugovorne strane, nakon njezine ponovne procjene, prelazi iznos koji duguje druga ugovorna strana uvećano za poziv na uplatu dodatne marže, NSB može vratiti višak imovine ili gotovine koju je druga ugovorna strana osigurala za maržni poziv.
3. Kako bi se smanjila učestalost maržnih poziva, NSB može primijeniti prag od 0,5 % od iznosa puštene likvidnosti. Ovisno o važećem nacionalnom zakonodavstvu, ako vrijednost imovine koja je mobilizirana kao kolateral padne ispod nižeg praga, nacionalne središnje banke mogu zahtijevati provedbu maržnih poziva, ili u obliku dostavljanja dodatne imovine, ili u obliku uplate gotovine od strane druge ugovorne strane. Obratno, ako vrijednost imovine koja se upotrebljava kao kolateral prelazi gornji prag, NSB može vratiti višak imovine (ili gotovine dostavljene za ispunjavanje maržnog poziva) drugoj ugovornoj strani.
4. Pasivna kamatna stopa primjenjuje se i na novčane iznose nadoknade.
GLAVA VII.
PRIHVAĆANJE KOLATERALA KOJI NIJE NOMINIRAN U EURIMA U NEPREDVIDIVIM OKOLNOSTIMA
Članak 137.
Prihvaćanje kolaterala koji nije nominiran u eurima u nepredvidivim okolnostima
1. Upravno vijeće ESB-a može odlučiti prihvatiti kao kolateral određenu utrživu imovinu koju su izdale središnje države skupine G10 izvan europodručja u svojoj nacionalnoj valuti. Nakon donošenja takve odluke od strane Upravnog Vijeća ESB-a, druge ugovorne strane obavještavaju se o primjenjivim:
formalnim uvjetima;
postupcima za odabir i mobilizaciju;
izvorima i načelima vrednovanja;
mjerama za kontrolu rizika;
postupcima namire.
2. Primjenjuju se opći kriteriji prihvatljivosti za utrživu imovinu koji su utvrđeni u glavi II. dijela četvrtog, osim što utrživa imovina:
može biti izdana, može se držati i namirivati izvan EGP-a;
može biti nominirana u valutama koje nisu euro; i
ne smije imati vrijednost kupona koja dovodi do negativnog novčanog toka.
3. Druge ugovorne strane koje su podružnice kreditnih institucija sa sjedištem izvan EGP-a ili Švicarske nemaju pravo mobilizirati kao kolateral utrživu imovinu utvrđenu u ovom članku.
GLAVA VIII.
PRAVILA KORIŠTENJA PRIHVATLJIVE IMOVINE
Članak 138.
Bliske veze između drugih ugovornih strana i izdavatelja, dužnika ili garanta prihvatljive imovine
1. Bez obzira na činjenicu ispunjava li utrživa ili neutrživa imovina sve kriterije prihvatljivosti, druga ugovorna strana ne smije kao kolateral dostaviti bilo koju imovinu koju je izdala ili za koju jamči ona sama ili neki drugi subjekt s kojim je u bliskoj vezi.
2. „Bliske veze” znači bilo koja od sljedećih situacija u kojoj je druga ugovorna strana povezana s drugim subjektom iz stavka 1.:
druga ugovorna strana ima u vlasništvu izravno ili neizravno, preko jednog ili više drugih poduzetnika, 20 % ili više kapitala izdavatelja/dužnika/garanta;
taj drugi subjekt posjeduje, izravno ili neizravno, preko jednog ili više drugih poduzetnika, 20 % ili više kapitala druge ugovorne strane;
treća osoba posjeduje, izravno ili neizravno, preko jednog ili više društava, 20 % ili više kapitala druge ugovorne strane ili 20 % ili više kapitala drugog subjekta.
Za potrebe ocjenjivanja postojanja bliskih veza u slučaju multi-cédulas, Eurosustav će primijeniti pristup pregleda, tj. uzet će u obzir bliske veze između svakog izdavatelja odnosnih cédulas i druge ugovorne strane.
3. Stavak 1. ne primjenjuje se u odnosu na sljedeće:
bliske veze između druge ugovorne strane i subjekta javnog sektora iz EGP-a koji ima pravo razrezivanja poreza, ili slučajeve kada za dužnički instrument jamči jedan ili više subjekata javnog sektora iz EGP-a koji ima pravo razrezivanja poreza, a odgovarajuće jamstvo udovoljava obilježjima navedenim u članku 114.; i u svim slučajevima podliježe članku 139. stavku 1.;
pokrivene obveznice koje ispunjavaju zahtjeve propisane u članku 129. stavcima od 1. do 3. i stavku 6. Uredbe (EU) br. 575/2013. Od 1. veljače 2020., te pokrivne obveznice moraju imati rejting izdanja od strane VIKP-a kako je određeno u točki (a) članka 83. koji ispunjava uvjete iz Priloga IX.b;
neutrživi hipotekarni dužnički instrumenti;
multi-cédulas izdani prije 1. svibnja 2015. kada odnosni cédulas ispunjavaju kriterije navedene u članku 129. stavcima od 1. do 3. i stavku 6. Uredbe (EU) br. 575/2013.
Članak 138.a
Upotreba dužničkih instrumenata povezanih s dokapitalizacijom u naravi unosom instrumenata javnog duga
Instrumente javnog duga koji se upotrebljavaju u dokapitalizaciji u naravi druge ugovorne strane može kao kolateral upotrebljavati samo ta druga ugovorna strana ili bilo koja druga ugovorna strana koja ima bliske veze kao što je određeno u članku 138. stavku 2., s tom drugom ugovornom stranom ako Eurosustav smatra da je razina pristupa tržištu njihovog izdavatelja prikladna, također uzimajući u obzir ulogu koju takvi instrumenti igraju u dokapitalizaciji.
Članak 139.
Upotreba zajamčenih neosiguranih dužničkih instrumenata koje izdaju druge ugovorne strane ili s njima blisko povezani subjekti
1. Neosigurani dužnički instrumenti koje izdaje druga ugovorna strana ili drugi subjekt u bliskoj vezi s tom drugom ugovornom stranom, kako je određeno u stavku 2. članka 138., i za koje u cijelosti jamči jedan ili više subjekata javnog sektora iz EGP-a koji imaju pravo razrezivanja poreza, neće biti mobilizirani kao kolateral za kreditne poslove Eurosustava niti od strane te druge ugovorne strane:
izravno; niti
neizravno, kada su uključeni u skup pokrivenih obveznica.
2. U iznimnim okolnostima Upravno vijeće može odlučiti da za razdoblje od najviše tri godine odobri privremena odstupanja od ograničenja utvrđenog u stavku 1. za najviše tri godine. Zahtjevu za odstupanje druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev prilaže plan financiranja u kojemu se navodi način na koji će se mobilizacija odgovarajuće imovine postupno ukinuti u razdoblju od tri godine od odobrenja odstupanja. Takvo odstupanje bit će omogućeno samo kada priroda jamstva, koje daje jedna ili više središnjih država, jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave ili drugi subjekti iz javnog sektora iz EGP-a koja imaju pravo razrezivanja poreza, ispunjava zahtjeve za jamstva utvrđene u članku 114.
3. Ako je potrebno provjeriti postupanje u skladu sa stavkom 1.(b), i to za pokrivene obveznice, kada važeće zakonodavstvo ili prospekt ne isključuju dužničke instrumente iz stavka 1.(b) kao imovinu skupa za pokriće i kada je izdavatelj ili subjekt blisko povezan s izdavateljem izdao takve dužničke instrumente, nacionalne središnje banke mogu poduzeti sve ili neke od sljedećih mjera za provođenje ad hoc provjere postupanja u skladu sa stavkom 1.(b):
Nacionalne središnje banke mogu pribaviti redovna nadzorna izvješća koja sadržavaju pregled imovine u skupu pokrića pokrivenih obveznica.
Ako nadzorna izvješća ne daju dovoljno informacija za potrebe provjere, nacionalne središnje banke mogu pribaviti potvrdu samog izdavatelja i potvrdu druge ugovorne strane koja mobilizira pokrivene obveznice, a za koju je moguće da postupa protivno stavku 1.(b), kojim druga ugovorna strana potvrđuje da skup pokrića pokrivenih obveznica ne uključuje neosigurane bankovne obveznice koje primjenjuju pogodnosti iz državnih jamstava koja je izdala druga ugovorna strana ili s njom blisko povezani subjekt koji mobilizira pokrivenu obveznicu uz povredu stavka 1.(b). Potvrdu same druge ugovorne strane mora potpisati glavni izvršni direktor, glavni financijski direktor ili rukovodeći službenik druge ugovorne strane na slično visokom položaju ili ovlašteni potpisnik u njihovo ime.
Nacionalne središnje banke mogu na godišnjoj osnovi pribaviti od druge ugovorne strane koja mobilizira pokrivene obveznice, a za koju je moguće da postupa protivno stavku 1.(b), ex post potvrdu od strane vanjskog revizora ili nadzornika skupa za pokriće da skup za pokriće pokrivenih obveznica ne uključuje neosigurane bankovne obveznice koje primjenjuju pogodnosti iz državnog jamstva koje je izdala druga ugovorna strana ili njezin blisko povezani subjekt koji mobilizira pokrivenu obveznicu u povredi stavka 1.(b).
4. Ako druga ugovorna strana ne dostavi potvrdu koju sama izdaje i potvrdu u skladu sa stavkom 3. na zahtjev NSB-a, pokrivene obveznice se ne mobiliziraju kao kolateral od strane te druge ugovorne strane u skladu sa stavkom 1.
Članak 140.
Bliske veze u vezi s vrijednosnim papirima osiguranim imovinom i zaštitom od valutnog rizika
Druga ugovorna strana ne smije kao kolateral mobilizirati bilo kakve vrijednosne papire osigurane imovinom, ako druga ugovorna strana ili bilo koji subjekt s kojom je blisko povezana, kao što je utvrđeno u članku 138., osigura zaštitu od valutnog rizika za vrijednosni papir osiguran imovinom, sklapanjem transakcije zaštite od valutnog rizika s izdavateljem kao drugom ugovornom stranom u toj zaštiti.
Članak 141.
Ograničenja u odnosu na neosigurane dužničke instrumente koje izdaju kreditne institucije i s njima blisko povezani subjekti
1. Druga ugovorna strana ne smije dostaviti ili upotrebljavati kao kolateral neosigurane dužničke instrumente koje je izdala kreditna institucija ili bilo koji drugi subjekt s kojim je ta kreditna institucija u bliskoj vezi, u mjeri u kojoj vrijednost tog kolaterala koji je izdala ta kreditna institucija ili drugi subjekt s kojim je u bliskoj vezi, nakon primjene važećeg korektivnog faktora, zajedno prelazi ►M8 10 % ◄ ukupne vrijednosti imovine koju ta druga ugovorna strana upotrebljava kao kolateral. Ovaj se prag ne primjenjuje u sljedećim slučajevima:
ako vrijednost takve imovine ne prelazi 50 milijuna EUR nakon primjene važećeg korektivnog faktora;
ako za takvu imovinu jamči subjekt javnog sektora koji ima pravo razrezivanja poreza, jamstvom koje ispunjava obilježja utvrđena u članku 114.; ili
ako je takvu imovinu izdala agencija, multilateralna razvojna banka ili međunarodna organizacija.
2. Ako se između dva ili više izdavatelja neosiguranih dužničkih instrumenata uspostavi bliska veza ili dođe do spajanja odnosno pripajanja, prag iz stavka 1. se primjenjuje šest mjeseci nakon datuma kada je došlo do uspostavljanja bliske veze ili spajanja odnosno pripajanja.
3. Za potrebe ovog članka, „bliske veze” između izdavatelja i drugog subjekta ima isto značenje kao „bliske veze” između druge ugovorne strane i drugog subjekta, kako je navedeno u članku 138.
Članak 142.
Likvidnosna potpora u odnosu na vrijednosne papire osigurane imovinom
1. S učinkom od 1. studenoga 2015., druga ugovorna strana ne smije kao kolateral mobilizirati bilo kakve vrijednosne papire osigurane imovinom ako druga ugovorna strana ili bilo koji drugi subjekt s kojim je u bliskoj vezi osigura likvidnosnu potporu, kao što je određeno u nastavku. Eurosustav uzima u obzir dva oblika likvidnosne potpore za vrijednosne papire osigurane imovinom: gotovinske pričuve i likvidnosne instrumente.
2. Za likvidnosnu potporu u obliku gotovinskih pričuva, drugoj ugovornoj strani nije dozvoljeno mobilizirati kao kolateral bilo kakve vrijednosne papire osigurane imovinom, ako su sljedeća tri uvjeta ispunjena istodobno:
druga ugovorna strana je blisko povezana s bankom izdavatelja koja sudjeluje u transakciji s vrijednosnim papirima osiguranim imovinom;
tekući iznos fonda pričuve transakcije s vrijednosnim papirima osiguranim imovinom veći je od 5 % od početnog neotplaćenog iznosa svih nadređenih i podređenih tranši transakcije s vrijednosnim papirima osiguranim imovinom;
tekući iznos fonda pričuve transakcije s vrijednosnim papirima osiguranim imovinom veći je od 25 % od tekućeg neotplaćenog iznosa podređenih tranši transakcije s vrijednosnim papirima osiguranim imovinom.
3. Za likvidnosnu potporu u obliku likvidnosnih instrumenata, drugoj ugovornoj strani nije dozvoljeno mobilizirati kao kolateral bilo kakve vrijednosne papire osigurane imovinom, ako su istodobno ispunjena sljedeća dva uvjeta:
druga ugovorna strana je blisko povezana s pružateljem likvidnosnog instrumenta; i
tekući iznos likvidnosnog instrumenta transakcije s vrijednosnim papirima osiguranim imovinom veći je od 20 % od početnog neotplaćenog iznosa svih nadređenih i podređenih tranši transakcije s vrijednosnim papirima osiguranim imovinom;
4. Bliske veze u smislu ovog članka imaju isto značenje kao što je utvrđeno u članku 138. stavku 2.
▼M4 —————
Članak 144.
Neprihvaćanje prihvatljive imovine zbog operativnih razloga
Bez obzira na činjenicu je li imovina prihvatljiva, NSB može zbog operativnih razloga zatražiti od druge ugovorne strane uklanjanje takve imovine prije nastanka novčanog toka, uključujući plaćanje glavnice ili kupona, kako je dalje utvrđeno u odgovarajućoj nacionalnoj dokumentaciji.
Članak 144.a
Prihvatljiva imovina s negativnim novčanim tokom
1. Nacionalne središnje banke osiguravaju da druga ugovorna strana ostane odgovorna za pravovremeno plaćanje bilo kojeg iznosa negativnog novčanog toka povezanog s prihvatljivom imovinom koju je dostavio ili upotrijebio kao kolateral.
2. Ako druga ugovorna strana pravovremeno ne izvrši plaćanje u skladu sa stavkom 1. Eurosustav može, ali nije obvezan, izvršiti odgovarajuće plaćanje. Nacionalne središnje banke osiguravaju da druga ugovorna strana nadoknadi Eurosustavu, odmah po primitku zahtjeva Eurosustava, svaki iznos negativnog novčanog toka koji je Eurosustav platio kao rezultat neispunjavanja obveze druge ugovorne strane. Ako druga ugovorna strana pravovremeno ne izvrši plaćanje u skladu sa stavkom 1., Eurosustav ima pravo teretiti odmah i bez prethodne obavijesti iznos jednak iznosu koji Eurosustav treba platiti u ime takve druge ugovorne strane:
s odgovarajućeg računa platnog modula (PM) druge ugovorne strane u sustavu TARGET2, kako je propisano u članku 36. stavku 6. Priloga II. Smjernici ESB/2012/27; ili
s prethodnim odobrenjem banke za namiru, s TARGET2 PM računa banke za namiru, koji se koristi za kreditne poslove Eurosustava odgovarajuće druge ugovorne strane; ili
s bilo kojeg računa koji se može koristiti za operacije monetarne politike Eurosustava i koji odgovarajuća druga ugovorna strana ima kod NSB-a.
3. Svaki iznos koji je Eurosustav platio temeljem stavka 2. koji druga ugovorna strana nije nadoknadila odmah po primitku zahtjeva i koji se ne može teretiti od strane Eurosustava s bilo kojeg odgovarajućeg računa kako je propisano stavkom 2. smatrat će se kreditom Eurosustava, na koji se primjenjuje sankcija u skladu s člankom 154.
Članak 145.
Obavijest, vrednovanje i uklanjanje imovine koje je neprihvatljiva ili je protivna pravilima za upotrebu prihvatljive imovine
1. Ako je druga ugovorna strana dostavila ili upotrijebila imovinu koja se ne smije ili ne smije više upotrebljavati kao kolateral, uključujući i zbog razloga identiteta izdavatelja, dužnika ili garanta, ili postojanja bliskih veza, mora o tome odmah obavijestiti matični NSB.
2. Imovina iz stavka 1. vrednuje se po vrijednosti nula najkasnije na sljedeći datum vrednovanja, i može se aktivirati maržni poziv.
3. Druga ugovorna strana koja je dostavila ili upotrijebila bilo koju imovinu iz stavka 1., mora što prije ukloniti takvu imovinu.
4. Druga ugovorna strana mora Eurosustavu dostavljati točne i ažurirane informacije koje utječu na vrijednost kolaterala.
Članak 146.
Sankcije zbog nepoštivanja pravila za upotrebu prihvatljive imovine
Nepostupanje u skladu s pravilima utvrđenim u ovoj glavi prema potrebi podliježe sankcijama, u skladu s člancima od 154. do 157. Sankcije su primjenjive neovisno o tome sudjeluje li druga ugovorna strana aktivno u operacijama monetarne politike.
Članak 147.
Razmjena podataka unutar Eurosustava
Za potrebe provođenja monetarne politike, posebno za praćenje usklađenosti s pravilima za korištenje prihvatljive imovine što se tiče bliskih veza, Eurosustav interno razmjenjuje informacije o kapitalnim udjelima koje u tu svrhu dostavljaju nadzorna tijela. Na te se informacije primjenjuju isti standardi o tajnosti podataka, koje primjenjuju nadzorna tijela.
GLAVA IX.
PREKOGRANIČNA UPOTREBA PRIHVATLJIVE IMOVINE
Članak 148.
Opća načela
1. Druge ugovorne strane mogu upotrebljavati prihvatljivu imovinu na prekograničnoj osnovi na cijelom europodručju za sve vrste kreditnih operacija Eurosustava.
2. Druge ugovorne strane mogu za prekograničnu upotrebu mobilizirati prihvatljivu imovinu osim oročenih depozita, u skladu sa sljedećim:
utrživa imovina mobilizira se putem jednog od sljedećeg: i. prihvatljivih veza; ii. primjenjivih postupaka korespondentnog centralnobankarskog modela; iii. prihvatljivih veza zajedno s korespondentnim centralnobankarskim moelom; i
kreditna potraživanja, neutrživi dužnički instrumenti osigurani prihvatljivom imovinom i hipotekarni dužnički instrumenti mobiliziraju se u skladu s primjenjivim postupcima korespondentnog centralnobankarskog modela (CCBM).
3. Utrživa imovina može se koristiti preko računa NSB-a u sustavu namire vrijednosnih papira koji se nalaze u državi koja nije država u kojoj se nalazi navedeni NSB ako je Eurosustav odobrio korištenje takvog računa.
4. Središnja banka De Nederlandsche Bank ovlaštena je za korištenje svojeg računa u Euroclear banci za namiru kolateralnih transakcija u euroobveznicama koje je izdao taj međunarodni središnji depozitorij vrijednosnih papira. Središnja banka Central Bank of Ireland ovlaštena je za otvaranje takvog računa u Euroclear banci. Taj se račun može koristiti za svu prihvatljivu imovinu koja se drži u Euroclear banci, tj. uključujući prihvatljivu imovinu prenesenu na Euroclear banku preko prihvatljivih veza.
5. Druge ugovorne strane provode prijenos prihvatljive imovine putem svojih računa za namiru vrijednosnih papira s prihvatljivim sustavom namire vrijednosnih papira.
6. Druga ugovorna strana koja nema skrbnički račun kod NSB-a ili račun za namiru vrijednosnih papira u prihvatljivom sustavu namire vrijednosnih papira, može namiriti transakcije putem računa za namiru vrijednosnih papira ili skrbničkog računa korespondentne kreditne institucije.
Članak 149.
Korespondentni centralnobankarski model (CCBM)
1. Prema CCBM-u, prekogranični odnos uspostavljen je između nacionalnih središnjih banaka. Nacionalne središnje banke nastupaju kao skrbnici (dalje u tekstu „korespondenti”) jedne drugima i za ESB u odnosu na utrživu imovinu koja je prihvaćena kod njihovog lokalnog depozitorija, agenta treće strane ili sustava namire. Za kreditna potraživanja i hipotekarne dužničke instrumente primjenjuju se posebni postupci na temelju CCBM-a. Pojedinosti o CCBM-u i važećim postupcima utvrđeni su u Prilogu VI. i brošuri pod nazivom „Postupak korespondentnog centralnobankarskog modela (CCBM) za druge ugovorne strane Eurosustava”, koji je objavljen na mrežnim stranicama ESB-a.
2. Imovina položena kod korespondentne središnje banke može se koristiti samo za osiguranje kreditnih operacija Eurosustava.
Članak 150.
Prihvatljive veze između sustava namire vrijednosnih papira
1. Osim korespondentnog centralnobankarskog modela, druge ugovorne strane mogu upotrebljavati prihvatljive veze za prekogranični prijenos utržive imovine. ESB objavljuje popis prihvatljivih veza na svojim mrežnim stranicama.
2. Imovina koja se drži putem prihvatljive veze može se upotrebljavati za kreditne operacije Eurosustava, kao i za bilo koju drugu svrhu koju odabere druga ugovorna strana.
3. Pravila o upotrebi prihvatljivih veza navedena su u Prilogu VI.
Članak 151.
Korespondentni centralnobankarski model zajedno s prihvatljivim vezama
1. Druge ugovorne strane mogu upotrebljavati prihvatljive veze zajedno s korespondentnim centralnobankarskim modelom radi mobiliziranja prihvatljive utržive imovine na prekograničnoj osnovi.
2. Prilikom upotrebe veza između sustava namire vrijednosnih papira zajedno s korespondentnim centralnobankarskim modelom, druge ugovorne strane drže imovinu izdanu u sustavu namire vrijednosnih papira izdavatelja na računu u sustavu namire vrijednosnih papira investitora, izravno ili preko skrbnika.
3. Imovinu mobiliziranu na temelju stavka 2. može izdati sustav za namiru vrijednosnih papira iz EGP-a izvan europodoručja za koji je Eurosustav procijenio da je u skladu s kriterijima prihvatljivosti utvrđenim u Prilogu VI.a pod uvjetom da postoji prihvatljiva veza između sustava namire vrijednosnih papira izdavatelja i sustava namire vrijednosnih papira investitora.
4. Pravila o upotrebi korespondentnog centralnobankarskog modela zajedno s prihvatljivim vezama navedena su u Prilogu VI.
Članak 152.
CCBM i usluge upravljanja kolateralom koje pruža agent treća strana
1. Prekogranične usluge upravljanja kolateralom koje pruža agent treća strana dopuštaju drugoj ugovornoj strani da poveća ili smanji iznos kolaterala koji mobilizira kod svog matičnog NSB-a, služeći se kolateralom koji drži agent treća strana.
2. Korespondentni centralnobankarski model (uključujući korespondentni centralnobankarski model zajedno s prihvatljivim vezama) može se upotrebljavati kao temelj za prekograničnu uporabu usluga upravljanja kolateralom koje pruža agent treća strana. Prekogranična uporaba usluga upravljanja kolateralom koje pruža agent treća strana uključuje NSB, kada se usluge upravljanja kolateralom koje pruža agent treća strana nude za prekograničnu uporabu Eurosustava, koji djeluje kao korespondent za nacionalne središnje banke čije su druge ugovorne strane zatražile uporabu takvih usluga upravljanja kolateralom koje pruža agent treća strana na prekograničnoj osnovi za potrebe kreditnih operacija Eurosustava.
Radi davanja usluga upravljanja kolateralom koje pruža treća strana za prekograničnu uporabu od strane Eurosustava u skladu s prvim podstavkom, odgovarajući agent treća strana mora udovoljavati skupu dodatnih funkcionalnih zahtjeva koje je utvrdio Eurosustav, kako je navedeno u „Korespondentnom centralnobankarskom modelu – postupcima za druge ugovorne strane Eurosustava” (odjeljak 2.1.3. drugi stavak).
3. Tablica za upotrebu CCBM-a uslugama upravljanja kolateralom koje pruža agent treća strana utvrđena je u Prilogu VI.
DIO PETI
SANKCIJE U SLUČAJU NEISPUNJAVANJA OBVEZA DRUGE UGOVORNE STRANE
Članak 153.
Sankcije zbog nepostupanja u skladu s odredbama o minimalnim pričuvama
1. ESB izriče sankcije na temelju Uredbe (EZ) br. 2532/98, Uredbe (EZ) br. 2157/1999 (ESB/1999/4), Uredbe (EZ) br. 2531/98 ili Uredbe (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9) za institucije koje ne ispunjavaju obveze koje proizlaze iz uredbi i odluka ESB-a u vezi s primjenom minimalnih pričuva. Odgovarajuće sankcije i postupovna pravila za njihovu primjenu utvrđena su u tim uredbama.
2. Ne dovodeći u pitanje stavak 1., u slučaju ozbiljne povrede odredbi o minimalnim obveznim pričuvama, Eurosustav može privremeno isključiti druge ugovorne strane iz sudjelovanja u operacijama na otvorenom tržištu.
Članak 154.
Sankcije zbog nepostupanja u skladu s određenim operativnim pravilima
1. U skladu s odredbama ugovora ili propisa koje primjenjuje, NSB izriče jednu ili više sankcija ako druga ugovorna strana ne ispuni bilo koju od sljedećih obveza:
u odnosu na obratne transakcije i valutne ugovore o razmjeni za potrebe monetarne politike, obveze, kako je utvrđeno u članku 15., da se na odgovarajući način osigura i namiri iznos koji je raspodijeljen drugoj ugovornoj strani za vrijeme cijelog razdoblja određene operacije uključujući svaki neotplaćeni iznos određene operacije u slučaju prijevremenog raskida od strane NSB-a za vrijeme preostalog razdoblja operacije;
s obzirom na prikupljanje oročenih depozita, izravne transakcije i izdavanje dužničkih certifikata ESB-a., obvezu namire transakcije, kako je utvrđena u članku 16.;
s obzirom na upotrebu prihvatljive imovine, obvezu mobiliziranja ili upotrebe prihvatljive imovine i poštivanja pravila za korištenje prihvatljive imovine iz glave VIII. dijela četvrtog;
s obzirom na postupke na kraju dana ili uvjete za pristup stalno raspoloživoj mogućnosti posudbe od središnje banke na kraju dana, obvezu prethodnog dostavljanja dovoljno prihvatljive imovine kao kolaterala u slučajevima kada postoji bilo kakvo preostalo negativno stanje koje je ostalo na računu za namiru prihvatljive druge ugovorne strane u sustavu TARGET2, nakon završetka postupka provjere na kraju dana, i stoga se smatra da je automatski zatražena stalna mogućnost posudbe od središnje banke na kraju dana, kako je utvrđeno u članku 19. stavku 6;
svaka obveza plaćanja u skladu s člankom 144.a stavkom 3.
2. Sankcija izrečena sukladno ovom članku uključuje:
samo novčanu kaznu; ili
i novčanu i nenovčanu kaznu.
Članak 155.
Sankcije zbog nepostupanja u skladu s određenim operativnim pravilima
Ako druga ugovorna strana ne ispuni bilo koju obvezu utvrđenu u članku 154. stavku 1., Eurosustav će izreći novčanu kaznu za svaki slučaj neispunjavanja obveza. Primjenjiva novčana kazna izračunava se u skladu s Prilogom VII.
Članak 156.
Nenovčane kazne zbog nepostupanja u skladu a određenim operativnim pravilima
1. Ako druga ugovorna strana postupi protivno obvezi utvrđenoj u članku 154. stavku 1. točki (a) ili točki (b) više od dva puta tijekom razdoblja od 12 mjeseci i ako su u odnosu na svako protivno postupanje ispunjeni sljedeći uvjeti:
izrečena je novčana kazna;
druga ugovorna strana obaviještena je o svakoj odluci za izricanje novčane kazne;
svaki slučaj protivnog postupanja odnosi se na istu vrstu protivnog postupanja,
Eurosustav će privremeno isključiti drugu ugovornu stranu u slučaju trećeg protivnog postupanja i svakog sljedećeg protivnog postupanja iste vrste u odgovarajućem dvanaestomjesečnom razdoblju. Dvanaestomjesečno razdoblje računa se od datuma prvog neispunjavanja obveze utvrđenog u članku 154. stavku 1. točki (a) ili (b), ovisno o slučaju.
2. Svako privremeno isključenje koje izriče Eurosustav sukladno stavku 1. primjenjuje se u odnosu na svaku sljedeću operaciju na otvorenom tržištu koja je iste vrste kao i operacija na otvorenom tržištu koja je dovela do sankcije temeljem stavka 1.
3. Razdoblje privremenog isključenja izrečenog u skladu sa stavkom 1. određuje se u skladu s Prilogom VII.
4. Ako druga ugovorna strana ne ispuni obvezu utvrđenu u članku 154. stavku 1. točki (c) više od dva puta tijekom dvanaestomjesečnog razdoblja i ako su u odnosu na svako protivno postupanje ispunjeni sljedeći uvjeti:
izrečena je novčana kazna;
druga ugovorna strana je obaviještena o svakoj odluci o izricanju novčane kazne;
svaki slučaj protivnog postupanja odnosi se na istu vrstu protivnog postupanja.
Eurosustav mora, u slučaju treće povrede odredbi, suspendirati drugu ugovornu stranu iz prve operacije puštanja likvidnosti na otvorenom tržištu tijekom razdoblja održavanja pričuva nakon obavijesti o suspenziji.
Ako druga ugovorna strana kasnije ponovno povrijedi odredbu, bit će suspendirana iz prve operacije puštanja likvidnosti na otvorenom tržištu tijekom razdoblja održavanja pričuva nakon obavijesti o suspenziji dok ne istekne razdoblje od dvanaest mjeseci bez takve povede od strane druge ugovorne strane.
Svako dvanaestomjesečno razdoblje računa se od datuma obavijesti o sankciji zbog neispunjavanja obveze utvrđene u članku 154. stavku 1. točki (c). Druga i treća povreda počinjene unutar 12 mjeseci od te obavijesti uzet će se u obzir.
5. U iznimnim okolnostima, Eurosustav može privremeno isključiti drugu ugovornu stranu na razdoblje od tri mjeseca u odnosu na sve buduće operacije monetarne politike Eurosustava za svako neispunjavanje obveza utvrđenih u članku 154. stavku 1. U takvom slučaju, Eurosustav će uzeti u obzir ozbiljnost slučaja, a posebno uključene iznose te učestalost i trajanje protivnog postupanja.
6. Razdoblje privremenog isključenja koje izriče Eurosustav sukladno ovom članku, primjenjuje se uz odgovarajuću novčanu kaznu koja se primjenjuje u skladu s člankom 155.
Članak 157.
Primjena nenovčanih kazni zbog nepostupanja u skladu s određenim operativnim pravilima na podružnice
Kada Eurosustav privremeno isključi drugu ugovornu stranu u skladu s člankom 156. stavkom 5., to privremeno isključenje može se primijeniti na podružnice te druge ugovorne strane koja je osnovana u drugim državama članicama čija je valuta euro.
DIO ŠESTI
DISKRECIJSKE MJERE
Članak 158.
Diskrecijske mjere radi opreznosti u poslovanju ili nakon događaja nastanka statusa neispunjavanja obveza
1. Radi opreznosti u poslovanju, Eurosustav može poduzeti bilo koju od sljedećih mjera:
privremeno isključiti, ograničiti ili trajno isključiti drugoj ugovornoj strani pristup operacijama monetarne politike Eurosustava u skladu s bilo kojim ugovorom ili propisom koji primjenjuje matični NSB ili ESB;
odbiti, ograničiti uporabu ili primijeniti dodatne korektivne faktore na imovinu koju je određena druga ugovorna strana mobilizirala kao kolateral u kreditnim operacijama Eurosustava na temelju informacija koje Eurosustav smatra značajnima, posebno ako se čini da kreditna kvaliteta druge ugovorne strane pokazuje visoku korelaciju s kreditnom kvalitetom imovine koja je mobilizirana kao kolateral.
2. Drugim ugovornim stranama koje podliježu nadzoru kao što je utvrđeno u članku 55. točki (b) podtočki i. ali koje ne ispunjavaju zahtjeve za regulatornim kapitalom utvrđene u Uredbi (EU) br. 575/2013, ili na pojedinačnoj i/ili konsolidiranoj osnovi, u skladu s nadzornim zahtjevima i drugim ugovornim stranama koje podliježu nadzoru koji je usporediv s nadzorom iz članka 55. točke (b) podtočke iii., ali koji ispunjava zahtjeve usporedive zahtjevima za regulatornim kapitalom utvrđene u Uredbi (EU) br. 575/2013, ili na pojedinačnoj i/ili konsolidiranoj osnovi, privremeno će se isključiti, ograničiti ili trajno isključiti pristup operacijama monetarne politike Eurosustava na temelju opreznosti. Postoji iznimka za slučajeve kada Eurosustav smatra da se usklađenost može ponovno upostaviti putem odgovarajućih i pravovremenih mjera dokapitalizacije, kao što je utvrdilo Upravno vijeće.
3. U kontekstu svoje procjene financijske stabilnosti druge ugovorne strane u skladu s člankom 55. točkom (c), a neovisno o bilo kojim drugim diskrecijskim mjerama, Eurosustav može sljedećim drugim ugovornim stranama privremeno isključiti, ograničiti ili trajno isključiti pristup operacijama monetarne politike Eurosustava na temelju opreznosti:
drugim ugovornim stranama za koje informacije o stopama kapitala u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 nisu pravovremeno, ili najkasnije u roku od 14 tjedana, stavljene na raspolaganje odgovarajućem NSB-u i ESB-u od kraja odgovarajućeg tromjesečja;
drugim ugovornim stranama koje ne moraju izvješćivati o stopama kapitala u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013, ali za koje informacije usporedive onima iz članka 55. točke (b) podtočke ii. nisu pravovremeno, ili najkasnije u roku od 14 tjedana, stavljene na raspolaganje odgovarajućem NSB-u i ESB-u od kraja odgovarajućeg tromjesečja.
U slučaju da je pristup monetarnim operacijama Eurosustava privremeno isključen, ograničen ili trajno isključen, pristup se može ponovno uspostaviti čim su bitne informacije stavljene na raspolaganje odgovarajućem NSB-u ili ESB-u, a Eurosustav utvrdi da druga ugovorna strana ispunjava kriterij financijske stabilnosti u skladu s člankom 55. točkom (c).
3.a Eurosustav može suspendirati, ograničiti ili isključiti, radi opreznosti, pristup operacijama monetarne politike od strane drugih ugovornih strana koje usmjeravaju likvidnost Eurosustava drugom subjektu koji pripada istoj bankovnog „grupi” (kako je definirana u točki 26. članka 2. stavka 1. Direktive 2014/59/EU i točki 11. članka 2. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 14 )) kada je subjekt koji prima takvu likvidnost i. neprihvatljivi subjekt koji prestaje s radom ili ii. podvrgnut diskrecijskim mjerama radi opreznosti.
4. Neovisno o svim drugim diskrecijskim mjerama, Eurosustav, radi opreznosti, ograničava pristup operacijama monetarne politike drugim ugovornim stranama za koje odgovarajuća tijela smatraju da „propadaju ili je vjerojatno da će propasti”, na temelju uvjeta utvrđenih u članku 18. stavku 4. točkama od (a) do (d) Uredbe (EU) br. 806/2014 ili na temelju uvjeta utvrđenih u nacionalnom zakonodavstvu kojim se prenosi članak 32. stavak 4. točke od (a) do (d) Direktive 2014/59/EU. Ograničenje odgovara razini pristupa operacijama monetarne politike Eurosustava važećih u vrijeme kada se za te druge ugovorne strana smatra da „propadaju ili je vjerojatno da će propasti”. Nacionalne središnje banke osiguravaju svojim ugovornim ili zakonodavnim mehanizmima automatsko ograničenje pristupa u odnosu na odgovarajuću drugu ugovornu stranu, bez neophodnosti posebne odluke i da je ograničenje pristupa na snazi na dan koji slijedi dan na koji odgovarajuća tijela smatraju da druga ugovorna strana „propada ili je vjerojatno da će propasti”. Ovo ograničenje bez utjecaja je na bilo koju daljnju diskrecijsku mjeru koju Eurosustav može poduzeti.
5. Pored ograničavanja pristupa operacijama monetarne politike Eurosustava u skladu sa stavkom 4., Eurosustav može, na temelju načela opreznosti, dalje ograničiti ili isključiti drugim ugovornim stranama pristup monetarnim operacijama Eurosustava ako se „smatra da propadaju ili je vjerojatno da će propasti” u skladu sa stavkom 4., a ispunjavaju bilo koji od sljedećih uvjeta:
sanacijsko tijelo ih nije podvrgnulo mjerama sanacije zbog toga što je razumno očekivati da bi druge alternativne mjere privatnog sektora ili nadzorne mjere navedene u članku 18. stavku 1. točki (b) Uredbe (EU) br. 806/2014 i nacionalnom zakonodavstvu kojim se prenosi članak 32. stavak 1. točka (b) Direktive 2014/59/EU, spriječile njegovo propadanje u razumnom vremenskom razdoblju, uzimajući u obzir razvoj alternativne mjere privatnog sektora ili nadzorne mjere;
procijenjeno je da ispunjavaju uvjete za sanaciju u skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 806/2014 ili u skladu s nacionalnom zakonodavstvom kojim se prenosi članak 32. stavak 1. Direktive 2014/59/EU, s obzirom na razvoj sanacijske mjere;
proizlaze iz sanacijske mjere kao što je određeno člankom 3. stavkom 10. Uredbe (EU) br. 806/2014 i nacionalnim zakonodavstvom kojim se prenosi članak 2. stavak 40. Direktive 2014/59/EU, ili iz alternativne mjere privatnog sektora ili nadzorne mjere kao što je navedeno u članku 18. stavku 1. točki (b) Uredbe (EU) br. 806/2014 i nacionalnom zakonodavstvu kojim se prenosi članak 32. stavak 1. točka (b) Direktive 2014/59/EU.
6. Osim ograničavanja pristupa operacijama monetarne politike Eurosustava u skladu sa stavkom 4., Eurosustav može, na temelju načela opreznosti, dalje ograničiti ili isključiti drugim ugovornim stranama pristup monetarnim operacijama Eurosustava ako se „smatra da propadaju ili je vjerojatno da će propasti”, ali za koje nije predviđena sanacijska mjera, niti je razumno očekivati da bi alternativna mjera privatnog sektora ili nadzorna mjera spriječile propadanje institucije u razumnom vremenskom razdoblju, kao što je navedeno u članku 18. stavku 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 806/2014 i nacionalnom zakonodavstvu kojim se prenosi članak 32. stavak 1. točka (b) Direktive 2014/59/EU.
7. U slučaju da se diskrecijska mjera temelji na informacijama o bonitetu, Eurosustav upotrebljava sve takve informacije, koje su dostavile ili druge ugovorne strane ili nadzorna tijela, na način koji je strogo primjeren i potreban za obavljanje zadataka Eurosustava pri vođenju monetarne politike.
8. U slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza, Eurosustav može druge ugovorne strane koje su u statusu neispunjavanja obveze, privremeno isključiti, ograničiti ili trajno isključiti iz pristupa operacijama monetarne politike Eurosustava, u skladu s bilo kojim ugovorom ili propisom koji primjenjuje Eurosustav.
9. Sve diskrecijske mjere Eurosustava moraju se primjenjivati razmjerno i na nediskriminirajući način te ih Eurosustav mora opravdati.
Članak 159.
Diskrecijske mjere koje se odnose na procjenu kreditne kvalitete Eurosustava
1. Eurosustav utvrđuje ispunjavaju li izdanje, izdavatelj, dužnik ili garant zahtjeve kreditne kvalitete Eurosustava na temelju informacija koje smatra značajnim.
2. Eurosustav može odbiti, ograničiti mobilizaciju ili upotrebu imovine ili primijeniti dodatne korektivne faktore na temelju stavka 1., ako je takva odluka potrebna za osiguranje primjerene zaštite Eurosustava od rizika.
3. U slučaju da se odbijanje iz stavka 2. temelji na informacijama o bonitetu, Eurosustav upotrebljava sve takve informacije, koje su prenijele ili druge ugovorne strane ili nadzorna tijela, na način koji je strogo razmjeran i potreban za obavljanje zadataka Eurosustava pri vođenju monetarne politike.
4. Eurosustav može isključiti slijedeću imovinu s popisa prihvatljive utržive imovine:
imovinu koju su izdali samostalno ili zajedno s drugim ugovornim stranama, koju servisiraju ili za koju jamče druge ugovorne strane ili subjekti blisko povezani s drugim ugovornim stranama za koje vrijedi zamrzavanje sredstava i/ili druge mjere za ograničavanje uporabe njihovih sredstava, koje je propisala Unija u skladu s člankom 75. Ugovora ili država članica koja ograničava uporabu sredstava; i/ili
imovinu koju su izdali samostalno ili zajedno s drugim ugovornim stranama, koju servisiraju ili za koju jamče druge ugovorne strane ili subjekti blisko povezani s drugim ugovornim stranama u odnosu na koje je Upravno vijeće ESB-a donijelo odluku o suspendiranju, ograničavanju ili isključivanju njihova pristupa operacijama na otvorenom tržištu ili stalno raspoloživim mogućnostima Eurosustava.
DIO SEDMI
DODATNA MINIMALNA ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA KOJA SE ODNOSE NA OPERACIJE MONETARNE POLITIKE EUROSUSTAVA
Članak 160.
Pravni odnos između središnjih banaka Eurosustava i drugih ugovornih strana
Eurosustav osigurava da su njihovi ugovori ili propisi koji se odnose na njihove druge ugovorne strane, iz članka 1. stavka 3., u skladu s odredbama dijela sedmog.
POGLAVLJE 1.
Dodatna minimalna zajednička obilježja koja se primjenjuju na sve aranžmane za operacije monetarne politike
Članak 161.
Izmjene provedbe okvira monetarne politike Eurosustava
1. Svaki NSB primjenjuje ugovore ili propise koji osiguravaju da je NSB u stanju provesti sve izmjene okvira monetarne politike bez nepotrebnog odgađanja.
2. Svaki NSB mora u svojim ugovorima ili propisima odrediti da se obavijest o izmjenama iz stavka 1. mora priopćiti njegovim drugim ugovornim stranama. Svaki NSB će osigurati da takva obavijest navodi točan trenutak od kojeg te izmjene proizvode pravne učinke.
Članak 162.
Nominacija plaćanja
Svaki NSB primjenjuje ugovore ili propise koji određuju da sva plaćanja koja se odnose na operacije monetarne politike Eurosustava, koja nisu devizna plaćanja u valutnim ugovorima o razmjeni za potrebe monetarne politike, moraju biti u eurima.
Članak 163.
Oblik ugovora
Ako je potrebno sve transakcije po ugovoru ujediniti u jedan ugovor i/ili je potrebno sklopiti ugovor u obliku okvirnog sporazuma kako bi se omogućio učinkoviti prekid i zatvaranje (uključujući netiranje) svih nedospjelih transakcija nakon nastanka statusa neispunjavanja obveza, ugovori ili propisi koje primjenjuje NSB trebaju utvrditi takva rješenja.
Članak 164.
Obrasci, nositelji podataka i sredstva komunikacije
Svaki NSB primjenjuje ugovore ili propise koji osiguravaju da u odnosu između NSB-a i drugih ugovornih strana, postoje primjerena i nedvosmislena pravila koja se odnose na korištenje obrazaca, uključujući potvrdu o uvjetima transakcija, nositelja podataka te sredstava i posebnosti komunikacije.
Članak 165.
Slučajevi nastanka statusa neispunjavanja obveza
1. Svaki NSB primjenjuje ugovore ili propise koji predviđaju najmanje one slučajeve nastanka statusa neispunjenja obveza koji se značajno ne razlikuju od sljedećih:
nadležna sudska ili druga tijela donijela su odluku da se u odnosu na drugu ugovornu stranu provede postupak likvidacije ili imenovanje likvidatora ili slične službene osobe nad drugom ugovornom stranom ili bilo koji drugi sličan postupak;
nadležna sudska ili druga tijela donijela su odluku da se u odnosu na sudionika provede mjera reorganizacije ili drugi sličan postupak čija je svrha zaštita ili sanacija financijskog položaja druge ugovorne strane i izbjegavanje donošenja odluke takve vrste koja je navedena pod (a);
pisana izjava druge ugovorne strane o njezinoj nemogućnosti plaćanja svih ili dijela njezinih dugova ili ispunjavanja njezinih obveza koje proizlaze iz transakcija monetarne politike ili dobrovoljnog općeg sporazuma ili ugovora koji ona sklopi sa svojim vjerovnicima ili ako druga ugovorna strana jest ili se smatra insolventnom ili se smatra da nije u stanju plaćati svoje dugove;
postupovne mjere prije donošenja odluka navedenih u točkama (a) ili (b);
svaki iskaz ili druga predugovorna izjava koju dade druga ugovorna strana ili za koju se podrazumijeva da ju je druga ugovorna strana dala, a koja je po važećim odredbama zakona netočna ili neistinita;
odobrenje druge ugovorne strane za obavljanje djelatnosti na temelju: (a) Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) No 575/2013; ili (b) Direktive 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 15 ), kako se svaka od njih provodi u odgovarajućoj državi članici čija je valuta euro, privremeno je oduzeto ili opozvano;
druga ugovorna strana privremeno je ili trajno isključena iz članstva u nekom platnom sustavu ili režimu preko kojeg se provode plaćanja u okviru transakcija monetarne politike ili je (osim za transakcije valutne razmjene) privremeno ili trajno isključena iz članstva u bilo kojem sustavu namire vrijednosnih papira koji se koristi za namiru operacija monetarne politike Eurosustava;
protiv druge ugovorne strane poduzete su mjere poput onih iz članka 41. stavka 1., članka 43. stavka 1. i članka 44. Direktive 2013/36/EU;
u vezi s obratnim transakcijama, druga ugovorna strana ne ispunjava odredbe koje se odnose na mjere za kontrolu rizika;
u vezi s repo transakcijama, druga ugovorna strana nije platila kupovnu cijenu ili cijenu ponovne kupnje ili nije isporučila kupljenu ili ponovno kupljenu imovinu ili u vezi s kolateraliziranim kreditima, druga ugovorna strana nije isporučila imovinu ili nije izvršila isplatu kredita na odgovarajuće datume za takva plaćanja ili isporuke;
u vezi s valutnim ugovorima o razmjeni za potrebe monetarne politike i oročenim depozitima, druga ugovorna strana nije platila iznos u eurima ili u vezi s valutnim ugovorima o razmjeni za potrebe monetarne politike, nije platila iznose u stranoj valuti na važeće datume za takva plaćanja;
nastanak statusa neispunjavanja obveze koji nije značajno različit od onih određenih u ovoj točki u vezi s drugom ugovornom stranom po ugovoru koji je zaključen za potrebe upravljanja deviznim pričuvama ili vlastitim sredstvima ESB-a ili bilo kojih nacionalnih središnjih banaka;
druga ugovorna strana propustila je dostaviti odgovarajuće informacije, te je na taj način prouzročila ozbiljne posljedice za matični NSB;
druga ugovorna strana propustila je izvršiti neku drugu od svojih drugih obveza po ugovorima za transakcije povratne kupnje i transakcije valutne razmjene i, ako je to moguće ispraviti, ne ispravi takav propust u roku od najviše 30 dana u slučaju kolateraliziranih transakcija i u roku od najviše 10 dana za transakcije valutne razmjene, nakon što je NSB poslao upozorenje u kojem traži da se to učini;
nastao je status neispunjavanja obveza za drugu ugovornu stranu, u bilo kojem ugovoru, s bilo kojom drugom članicom Eurosustava zaključen u svrhu provođenja operacija monetarne politike, u vezi kojih je ta druga članica Eurosustava ostvarila svoje pravo na zatvaranje bilo koje transakcije po takvom ugovoru zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza;
druga ugovorna strana postaje predmetom zamrzavanja sredstava i/ili mjera koje je uvela Unija prema članku 75. Ugovora, kojima se ograničava mogućnost druge ugovorne strane da koristi svoja sredstva;
druga ugovorna strana postaje predmetom zamrzavanja sredstava i/ili mjera koje je uvela država članica, a kojima se ograničava mogućnost druge ugovorne strane da koristi svoja sredstva;
sva imovina druge ugovorne strane ili njezin značajan dio predmet je naloga o zamrzavanju sredstava, zapljene, ovrhe ili nekog drugog postupka čija je svrha zaštita javnog interesa ili prava vjerovnika druge ugovorne strane,
sva imovina druge ugovorne strane ili njezin značajan dio ustupljen je drugom subjektu; i
svaki drugi budući ili postojeći događaj čiji bi nastanak mogao ugroziti ispunjavanje obveza druge ugovorne strane iz sporazuma koji je sklopila za potrebe provođenja operacije monetarne politike ili neka druga pravila koja se primjenjuju na odnos između druge ugovorne strane i bilo kojeg NSB-a.
2. Događaji pod točkama (a) i (p) stavka 1. moraju biti automatski; događaji pod točkama (b), (c) i (q) mogu biti automatski; događaji pod točkama od (d) do (o) i od (r) do (t) ne mogu biti automatski i na diskrecijskoj su osnovi, tj. provedeni samo nakon dostave obavijesti o nastanku statusa neispunjavanja obveza. Takva obavijest o nastanku statusa neispunjavanja obveza može odrediti „poček” do najviše tri radna dana za ispravak navedenog događaja. Za događaje nastanka statusa neispunjavanja obveza koji su na diskrecijskoj osnovi, nacionalne središnje banke osiguravaju da odredbe vezane uz korištenje takvih diskrecijskih ovlasti osiguravaju izvjesnost glede učinka takvog korištenja.
Članak 166.
Pravna sredstva u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza ili radi opreznosti u poslovanju
1. Svaki NSB primjenjuje ugovore ili propise koji osiguravaju da u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza ili radi opreznosti u poslovanju, NSB ima pravo iskoristiti sljedeća pravna sredstva:
privremeno isključiti, ograničiti ili trajno isključiti drugu ugovornu stranu iz pristupa operacijama na otvorenom tržištu;
privremeno isključiti, ograničiti ili trajno isključiti drugu ugovornu stranu iz pristupa stalno raspoloživim mogućnostima;
raskid svih nerealiziranih ugovora i transakcija; i
zahtijevati ubrzano izvršenje potraživanja koja još nisu dospjela ili su potencijalna;
korištenje depozita druge ugovorne strane koji su plasirani kod NSB-a, za prebijanje potraživanja od te druge ugovorne strane;
privremenu obustavu izvršavanja obveza prema drugoj ugovornoj strani sve dok potraživanje od druge ugovorne strane ne bude namireno.
2. Svaki NSB može primjenjivati ugovore ili propise koji u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza, uz sredstva iz stavka 1., daju matičnom NSB-u pravo upotrebe sljedećih sredstava:
potraživanje plaćanja zateznih kamata; i
potraživanje odštete za sve pretrpljene gubitke kao posljedice nastanka statusa neispunjavanja obveza druge ugovorne strane.
3. Svaki NSB može primjenjivati ugovore ili propise koji radi opreznosti u poslovanju, daju pravo matičnom NSB-u da odbije, ograniči upotrebu ili primijeni dodatne korektivne faktore na imovinu koju su druge ugovorne strane mobilizirale kao kolateral u kreditnim operacijama Eurosustava.
4. Svaki NSB primjenjuje ugovore ili propise koji osiguravaju da je matični NSB u svako doba u pravnom položaju da može svu imovinu koja je dostavljena kao kolateral unovčiti bez nepotrebnog odgađanja, te na način koji daje pravo NSB-u da realizira vrijednost odobrenog kredita, ako druga ugovorna strana bez odgode ne podmiri svoje negativno stanje.
4.a Svaki NSB primjenjuje ugovorne ili zakonodavne mehanizme koji osiguravaju da matični NSB u svako doba bude u pravnom položaju da izrekne novčanu kaznu radi propuštanja druge ugovorne strane da nadoknadi ili plati, u cijelosti ili djelomično, bilo koji iznos kredita ili cijene otkupa, ili da dostavi kupljenu imovinu, o dospijeću ili kad je inače dospjela, u slučaju da joj nisu dostupna sredstva u skladu s člankom 166. stavkom 2. Novčana kazna izračunava se u skladu s Prilogom VII., odjeljkom III., uzimajući u obzir iznos gotovine koju druga ugovorna strana ne može platiti ili nadoknaditi ili imovine koju druga ugovorna strana ne može isporučiti i broj kalendarskih dana tijekom kojih druga ugovorna strana nije platila, nadoknadila ili isporučila.
5. Da bi osiguralo jedinstvenu provedbu uvedenih mjera, Upravno vijeće ESB-a može donositi odluke o pravnim sredstvima, uključujući privremeno isključenje, ili trajno isključenje iz pristupa operacijama na otvorenom tržištu ili stalnim mogućnostima.
Članak 167.
Dostavljanje informacija od strane drugih ugovornih strana
Svaki NSB primjenjuje ugovore ili propise koji osiguravaju da NSB može pribaviti sve odgovarajuće informacije od drugih ugovornih strana u vezi s operacijama monetarne politike Eurosustava.
Članak 168.
Obavijesti i druga priopćenja
1. Svaki NSB primjenjuje ugovore ili propise koji predviđaju da sve obavijesti ili druga priopćenja trebaju biti u pisanom i/ili elektroničkom obliku.
2. Svaki NSB primjenjuje ugovore ili propise koji jasno preciziraju na koji bi način obavijesti i ostala priopćenja trebalo slati i kada stupaju na snagu. Razdoblje nakon kojeg obavijesti i ostala priopćenja stupaju na snagu ne smije biti toliko dugo da se mijenja ekonomski učinak rješenja donesenih u cjelini. Naročito je potrebno bez odgode dostavljati potvrde i promptno ih provjeravati.
Članak 169.
Prava trećih strana
1. Svaki NSB primjenjuje ugovore ili propise koji određuju da se prava i obveze druge ugovorne strane ne smiju ustupiti, opteretiti niti obnoviti ili da druga ugovorna strana ne smije s njima raspolagati na neki drugi način, bez prethodne pisane suglasnosti matičnog NSB-a.
2. Svaki NSB primjenjuje ugovore ili propise koji određuju da samo ugovorni ili matični NSB i utvrđena druga ugovorna strana imaju prava i obveze koje proizlaze iz transakcije. Međutim, takvi ugovori ili propisi omogućavaju odnose između nacionalnih središnjih banaka i/ili ESB-a:
koji proizlaze iz prekogranične- upotrebe prihvatljive imovine; i
prema potrebi, za operacije provedene s drugim ugovornim stranama koje djeluju preko mrežne institucije.
Članak 170.
Mjerodavno pravo i nadležnost
1. Svaki NSB primjenjuje ugovore ili propise koji određuju da mjerodavno pravo za odgovarajuće ugovore ili propise koje primjenjuje taj NSB, kao i za sve transakcije temeljem tih ugovora i propisa treba biti pravo one države članice čija je valuta euro, u kojoj se nalazi taj NSB, osim ako se pri prekograničnom korištenju prihvatljive imovine zahtijeva drugačije.
2. Za rješavanje sporova nadležni su sudovi države članice čija je valuta euro u kojoj se nalazi NSB, ne dovodeći pri tome u pitanje nadležnost Suda Europske unije.
Članak 171.
Dani namire za oročene depozite
Svaki NSB primjenjuje sporazume o depozitima koji određuju da se namira u vezi i s primitkom i s isplatom oročenih depozita obavlja na dane koji su određeni u obavijesti ESB-a o depozitnoj operaciji.
POGLAVLJE 2.
Dodatna minimalna zajednička obilježja koja se primjenjuju na repo ugovore i ugovore o kolateraliziranim kreditima
Članak 172.
Datum obratne strane transakcije
Svaki NSB primjenjuje ugovore ili propise koji osiguravaju da je datum obratne strane transakcije, uključujući datum otplate kolateraliziranog kredita, prema potrebi, određen u vrijeme zaključivanja svake transakcije.
Članak 173.
Radni dani
Svaki NSB primjenjuje ugovore ili propise koji određuju „radni dan” kao što je navedeno u članku 2.
Članak 174.
Kamatna stopa
1. U repo ugovoru, razlika u cijeni između kupovne cijene i cijene povratne kupnje odgovara agregiranom iznosu koji se dobiva primjenom određene kamatne stope na kupovnu cijenu tijekom razdoblja od predviđenog datuma kupnje do datuma povratne kupnje.
2. U kolateraliziranom kreditu, kamatna stopa određuje se primjenom navedene kamatne stope na iznos kredita za razdoblje do dospijeća operacije.
3. Kamatna stopa koja se primjenjuje na obratne transakcije jednaka je jednostavnoj kamatnoj stopi koja se temelji na metodi za određivanje broja dana koji se uzimaju za izračun prirasta kamata „stvarni broj dana/360 dana u godini”.
Članak 175.
Mehanizmi za konverziju iznosa koji nisu u eurima
Svaki NSB primjenjuje ugovore ili propise koji osiguravaju da mehanizmi za konverziju u eure iznosa koji nisu u eurima određuju da je tečaj koji se koristi dnevni referentni devizni tečaj ESB-a za euro ili, ako on nije dostupan, promptni tečaj koji navede ESB za radni dan prije dana kada treba izvršiti konverziju za svoju prodaju eura uz kupnju druge valute.
POGLAVLJE 3.
Dodatna minimalna zajednička obilježja koja su specifična za repo ugovore
Članak 176.
Predmet repo ugovora
1. Prilikom sklapanja repo ugovora, svaki NSB primjenjuje ugovore ili propise koji osiguravaju postojanje prodaje prihvatljive imovine za gotovinu u eurima, zajedno s istovremenim dogovorom da se istovjetna imovina u određenom trenutku proda natrag za gotovinu u eurima.
2. Svaki NSB određuje „istovjetnu imovinu” kao imovinu istog izdavatelja koja čini dio istog izdanja, bez obzira na datum izdanja, te koja je jednake vrste, nominalne vrijednosti, iznosa i opisa kao i ona imovina s kojom je uspoređena.
3. Ako je imovina u vezi s kojom se radi usporedba u stavku 2., konvertirana ili renominirana ili je po njoj izvršena opcija poziva, definiciju istovjetnosti potrebno je izmijeniti tako da znači:
u slučaju konverzije, onu imovinu u koju je imovina konvertirana;
u slučaju da je po imovini izvršena opcija opoziva, imovinu koja je istovjetna uplaćenoj imovini, pod uvjetom da je prodavatelj kupcu platio iznos koji je jednak vrijednosti opoziva;
u slučaju renominirane imovine, imovinu istovjetnu onoj u kojoj je izvorna imovina bila renominirana, po potrebi, s iznosom novca koji je jednak razlici u vrijednosti između imovine prije i nakon njezinog renominiranja.
Članak 177.
Odredbe o konačnom netiranju u vezi s repo ugovorima
1. Svaki NSB primjenjuje ugovore ili propise koji osiguravaju da nakon nastanka statusa neispunjavanja obveza imaju pravo raskinuti i zatvoriti sve nepodmirene repo transakcije.
2. Mjerodavni bi ugovori ili propisi koje primjenjuje NSB trebali sadržavati određene odredbe o netiranju s ciljem postizanja ekonomskih učinaka, istovjetnih onima koji su niže navedeni.
Nakon nastanka statusa neispunjavanja obveza, smatra se da je datum ponovne kupnje za svaku transakciju nastupio odmah te da se primjenjuje jedna od sljedećih mogućnosti:
sva istovjetna imovina koja čini maržu odmah postaje isporučiva, tako da se izvršenje odgovarajućih obveza ugovornih strana u vezi s isporukom imovine i plaćanja cijene ponovne kupnje za bilo koju ponovno kupljenu imovinu provodi samo u skladu s točkama od (b) do (d); ili
repo transakcija će se raskinuti.
tržišne vrijednosti ponovno kupljene imovine i bilo koje istovjetne imovine koja čini maržu, koju treba prenijeti i cijenu ponovne kupnje koju treba uplatiti svaka ugovorna strana, određuje NSB za sve transakcije na datum ponovne kupnje na komercijalno prihvatljiv način.
na temelju točke (b), NSB izračunava koliko je svaka ugovorna strana dužna jedna drugoj na datum ponovne kupnje. Iznosi koje jedna ugovorna strana potražuje prebijaju se s iznosima koje duguje drugoj ugovornoj strani, te samo ugovorna strana koja ima potraživanje vrednovano u nižem iznosu plaća neto saldo.
takav neto saldo dospijeva na naplatu sljedećeg dana kada je sustav TARGET2 otvoren za izvršenje plaćanja. Za potrebe ovog obračuna, svi iznosi koji nisu nominirani u eurima konvertiraju se u eure na odgovarajući datum po tečaju, koji se izračunava u skladu s člankom 175.
3. Svaki NSB utvrđuje „tržišnu vrijednost pri nastanku statusa neispunjavanja obveze” kako je navedeno u članku 2.
Članak 178.
Postupanje u skladu s mjerama za kontrolu rizika
Ako mjerodavni ugovori ili propisi koje primjenjuje NSB uključuju bilo kakve odredbe o zamjeni kolaterala, ti bi aranžmani trebali osiguravati održavanje usklađenosti sa zahtijevanim mjerama za kontrolu rizika.
Članak 179.
Gotovinske marže
Ako nacionalne središnje banke primjenjuju ugovore ili propise koji uključuju bilo kakve odredbe o maržama koje treba platiti ili vratiti u gotovini, takve odredbe također određuju da se bilo koja buduća obveza vraćanja ili osiguravanja marže najprije podmiruje s pomoću gotovine do istog iznosa, zajedno sa svim pripadajućim kamatama.
Članak 180.
Daljnje odredbe koje se odnose na repo ugovore
Ne dovodeći u pitanje odredbe ove Smjernice, svaki NSB može u svojim ugovorima ili propisima utvrditi daljnje odredbe koje se odnose na repo ugovore.
POGLAVLJE 4.
Dodatna minimalna zajednička obilježja koja su specifična za ugovore o kolateraliziranom kreditu
Članak 181.
Dostavljanje i realizacija kolaterala
1. U odnosu na aranžmane za osiguranje likvidnosti u obliku kolateraliziranih kredita, svaki NSB u svojim ugovorima i propisima uzima u obzir različite postupke i formalnosti, koji se koriste u njegovom području nadležnosti, potrebne za uspostavu i naknadnu realizaciju prava osiguranja na kolateralu, kao što su zalog, ustupanje ili osiguranje (engl. charge).
2. Svaki NSB primjenjuje kolateralizirane kreditne aranžmane koji osiguravaju da imovinu koja je dostavljena kao kolateral NSB može zakonski unovčiti, a da ne postoje prethodna potraživanja prema toj imovini. Treće osobe, uključujući nadležno tijelo za likvidaciju u slučaju insolventnosti, nemaju mogućnost intervencije i uspješnog potraživanja imovine koja je dostavljena kao kolateral, osim u slučaju prijevare, niti bilo kakvih prava povezanih s njima.
3. Svaki NSB primjenjuje kolateralizirane kreditne aranžmane koji osiguravaju da je nakon nastanka statusa neispunjavanja obveza, kao što je određeno u članku 165., u pravnom položaju da može realizirati ekonomsku vrijednost imovine koja je dostavljena kao kolateral. Takav nastanak statusa neispunjavanja obveza također odražava okolnosti u kojima NSB može tretirati drugu ugovornu stranu kao ugovornu stranu za koju je nastao status neispunjavanja obveze na temelju repo ugovora.
Članak 182.
Prekonoćna produženja unutardnevnih operacija
Svaki NSB primjenjuje ugovore ili propise koji dopuštaju mogućnost da se operacije koje su zaključene na dnevnoj osnovi mogu prekonoćno produžiti.
POGLAVLJE 5.
Dodatna minimalna zajednička obilježja koja su specifična za valutne ugovore o razmjeni za potrebe monetarne politike
Članak 183.
Ugovor o istodobno promptnoj i terminskoj prodaji i kupnji
Svaki NSB primjenjuje ugovore ili propise koji osiguravaju da je svaka transakcija zasnovana kao istodobno promptna i terminska prodaja i kupnja eura za stranu valutu.
Članak 184.
Vremenski raspored i mehanizmi za prijenos plaćanja
Svaki NSB primjenjuje ugovore ili propise koji uključuju odredbu u vezi s vremenskim rasporedom i mehanizmima za prijenos plaćanja. Datum terminske prodaje i kupnje određuje se u vrijeme zaključivanja svake transakcije.
Članak 185.
Definicije posebnih pojmova
Svaki NSB primjenjuje ugovore ili propise koji utvrđuju stranu valutu, promptni tečaj, terminski tečaj, datum prijenosa i datum povratnog prijenosa u skladu sa sljedećim:
„strana valuta” znači svaka zakonska valuta koja nije euro;
„promptni tečaj” znači, u odnosu na određenu transakciju, tečaj (izračunava se u skladu s točkom 175.) koji se primjenjuje za konverziju iznosa eura u iznos strane valute bitan za tu transakciju, koji će jedna ugovorna strana morati prenijeti drugoj strani na datum prijenosa na temelju plaćanja iznosa u eurima, a taj se tečaj određuje u potvrdi o poslu.
„terminski tečaj” znači tečaj izračunan u skladu s člankom 175. koji se primjenjuje za konverziju iznosa eura u iznos strane valute, koji će jedna ugovorna strana morati prenijeti drugoj strani na datum povratnog prijenosa na temelju plaćanja iznosa u eurima, a taj se tečaj određuje u potvrdi o poslu i utvrđuje se u mjerodavnim ugovorima ili propisima koje primjenjuje odgovarajući NSB.
„iznos povratnog prijenosa u stranoj valuti” znači iznos strane valute koji je potreban da bi se kupio iznos eura na datum povratnog prijenosa.
„datum prijenosa” znači, glede bilo koje transakcije, datum i, gdje je to primjereno, vrijeme na taj datum, kada treba provesti prijenos iznosa eura od jedne ugovorne strane drugoj, tj. datum i, gdje je to primjereno, vrijeme na taj datum, kada su se ugovorne strane dogovorile da će se provesti namira prijenosa iznosa eura.
„Datum povratnog prijenosa” znači, glede bilo koje transakcije, datum i gdje je to primjereno, vrijeme na taj datum kada jedna ugovorna strana treba izvršiti povratni prijenos iznosa eura drugoj ugovornoj strani.
Članak 186.
Sporazumi o netiranju putem zatvaranja transakcije u odnosu na valutne ugovore o razmjeni
1. Svaki NSB primjenjuje ugovore i propise koji osiguravaju da nakon nastanka statusa neispunjavanja obveza, NSB ima pravo raskinuti i zatvoriti sve nedospjele transakcije.
2. Svaki NSB primjenjuje ugovore ili propise koji sadržavaju odredbe o netiranju koje imaju za cilj postizanje ekonomskih učinaka istovjetnih onima koji su niže navedeni.
Ako nastupi događaj nastanka statusa neispunjavanja obveza, smatra se da je svaka transakcija raskinuta, a NSB utvrđuje zamjenske vrijednosti iznosa u eurima i iznosa povratnog prijenosa u stranoj valuti, tako da su te zamjenske vrijednosti iznosi koji bi bili potrebni za očuvanje ekonomskog ekvivalenta svih plaćanja koja bi se inače zahtijevala za NSB
Na temelju tako utvrđenih iznosa, NSB mora izračunati koliko duguje jedna ugovorna strana drugoj strani na datum povratnog prijenosa. Iznosi koje jedna strana potražuje od druge konvertiraju se, po potrebi, u eure u skladu s člankom 175. i prebijaju s iznosima koje jedna strana duguje drugoj strani. Samo strana koja ima potraživanje vrednovano po nižoj vrijednosti od obveze plaća neto saldo. Taj neto saldo dospijeva na naplatu sljedećeg dana kada je sustav TARGET2 otvoren za provođenje tog plaćanja.
Članak 187.
Daljnje odredbe u vezi s valutnim ugovorima o razmjeni
Ne dovodeći u pitanje zahtjeve utvrđene u ovoj Smjernici, svaki NSB može odrediti daljnje odredbe u vezi s provođenjem valutnih ugovora o razmjeni u svojim ugovorima i propisima.
DIO OSMI
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 188.
Razmjena informacija
Nacionalne središnje banke mogu, ako je to potrebno za provođenje monetarne politike, razmjenjivati pojedine informacije između članica Eurosustava, kao što su operativni podaci, koji se odnose na druge ugovorne strane koje sudjeluju u operacijama monetarne politike Eurosustava. Za te informacije vrijedi zahtjev za čuvanje poslovne tajne, koji je naveden u članku 37. Statuta ESSB-a.
Članak 189.
Zakonodavstvo koje uređuje sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma
Druge ugovorne strane u operacijama monetarne politike Eurosustava upoznate su sa svim obvezama koje su propisane zakonodavstvom koje uređuje sprječavanje pranja novca i borbu protiv terorizma, te ih ispunjavaju.
Članak 190.
Ukidanje
1. Smjernica ESB/2011/14 stavlja se izvan snage od 1. svibnja 2015.
2. Upućivanje na smjernicu koja je stavljena izvan snage tumači se kao upućivanje na ovu Smjernicu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu XIII.
Članak 191.
Stupanje na snagu, primjena i provedba
1. Ova Smjernica stupa na snagu na dan kada su o njoj obaviještene nacionalne središnje banke.
2. Sve odredbe ove Smjernice primjenjuju se od 1. svibnja 2015., osim onih utvrđenih u članku 142. koje se primjenjuju od 1. studenoga 2015.
3. Nacionalne središnje banke prosljeđuju ESB-u pravne propise i sredstva pomoću kojih se namjeravaju uskladiti s odredbama ove Smjernice koje predstavljaju značajne promjene u usporedbi sa Smjernicom ESB/2011/14 najkasnije do 16. veljače 2015.
Članak 192.
Adresati
Ova Smjernica upućena je svim središnjim bankama Eurosustava.
PRILOG I.
MINIMALNE PRIČUVE
Sadržaj ovog Priloga služi samo u informativne svrhe. U slučaju proturječnosti između ovog Priloga i pravnog okvira sustava minimalnih pričuva Eurosustava, kako je opisano u stavku 1., potonje ima prvenstvo.
Sukladno članku 19. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (dalje u tekstu „Statut ESSB-a”), Europska središnja banka (ESB) zahtijeva da kreditne institucije drže minimalne pričuve na računima nacionalnih središnjih banaka, u okviru sustava minimalne pričuve Eurosustava. Pravni okvir za taj sustav utvrđen je u članku 19. Statuta ESSB-a, Uredbi (EZ) br. 2531/98 i Uredbi (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9). Primjena Uredbe (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9) osigurava jedinstvene uvjete sustava minimalne pričuve Eurosustava u državama članicama čija je valuta euro.
Prvenstveni cilj sustava minimalnih pričuva Eurosustava je stabilizacija kamatnih stopa na tržištu novca i stvaranje (ili povećanje) manjka strukturne likvidnosti.
U skladu s člankom 2. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9), sustav minimalnih pričuva Eurosustava primjenjuje se na kreditne institucije osnovane u državama članicama čija je valuta euro. Pored toga, podružnice u europodručju kreditnih institucija koje nemaju sjedište u europodručju također su integrirane u sustav minimalnih pričuva Eurosustava. Međutim, podružnice osnovane izvan europodručja kreditnih institucija koje imaju sjedište u europodručju nisu integrirane u taj sustav.
Sukladno članku 2. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9), institucije će biti automatski izuzete iz sustava obvezne pričuve od početka razdoblja održavanja, u kojem im je odobrenje za rad oduzeto ili povučeno, ili u kojem je pravosudno ili drugo nadležno tijelo države članice donijelo odluku o pokretanju likvidacijskog postupka za određenu instituciju.
Sukladno članku 2. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9) ESB može izuzeti od obveznih pričuva, na nediskriminirajućoj osnovi, institucije navedene u točkama (a) do (c) tog članka. Te institucije uključuju, između ostalog, institucije koje podliježu reorganizacijskim mjerama, zamrzavanju sredstava i/ili drugim mjerama koje uvodi Unija ili država članica na temelju članka 75. Ugovora kojima se ograničava korištenje njihovih sredstava ili na koje se primjenjuje određena odluka Upravnog vijeća ESB-a kojom se privremeno ili trajno isključuju iz pristupa operacijama na otvorenom tržištu ili stalno raspoloživim mogućnostima Eurosustava.
Sukladno članku 2. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9) ESB utvrđuje i održava popis institucija koje su integrirane u sustav minimalnih pričuva Eurosustava.
ESB također objavljuje popis svih institucija koje su izuzete od obveza u tom sustavu, iz razloga koji se ne odnose na reorganizacijske mjere, zamrzavanje sredstava i/ili druge mjere koje je naložila Unija u skladu s člankom 75. Ugovora ili država članica, kojima se ograničava korištenje njihovih sredstava, ili u vezi s kojima je Upravno vijeće ESB-a donijelo odluku kojom se privremeno ili trajno isključuju iz pristupa operacijama na otvorenom tržištu ili stalno raspoloživim mogućnostima Eurosustava.
Osnovica za obračun pričuve za svaku instituciju određuje se u odnosu na elemente njezine bilance. Podaci o bilanci dostavljaju se nacionalnim središnjim bankama unutar općeg okvira monetarne i financijske statistike ESB-a. Institucije obračunavaju osnovicu za obračun pričuva za određeno razdoblje održavanja na temelju podataka koji se odnose na mjesec koji dolazi dva mjeseca prije mjeseca u kojem počinje razdoblje održavanja sukladno članku 3. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9), primjenjujući iznimke koje se odnose na institucije na „repu”, kao što je utvrđeno u članku 3. stavku 4. navedene uredbe.
Stope pričuva određuje ESB, uz primjenu najviše gornje granice koja je određena u Uredbi (EZ) br. 2531/98.
Iznos minimalnih pričuva koje svaka institucija mora imati u određenom razdoblju održavanja obračunava se primjenom stope pričuva na svaku odgovarajuću stavku osnovice za obračun pričuva za to razdoblje. Minimalne pričuve koje utvrdi odgovarajuća nacionalna središnja banka sudionica i institucija u skladu s postupcima navedenim u članku 5. Uredbe (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9) čine osnovu za: (a) remuneraciju sredstava obveznih pričuva; i (b) ocjenu usklađenosti institucije s obvezom držanja potrebnog iznosa minimalnih pričuva.
Kako bi provodio cilj stabiliziranja kamatnih stopa, sustav minimalnih pričuva Eurosustava omogućuje institucijama da upotrebljavaju odredbe o uprosječivanju, što podrazumijeva da se ispunjavanje obveze držanja obvezne pričuve određuje na temelju prosječnih stanja na kraju kalendarskog dana na računima pričuve drugih ugovornih strana tijekom razdoblja održavanja. Ispunjavanje obveznih pričuva određuje se na temelju prosječnih dnevnih stanja pričuva institucije tijekom razdoblja održavanja. Razdoblje održavanja određeno je u članku 7. Uredbe (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9).
U skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9) sredstva obveznih pričuva institucija remuneriraju se po prosječnoj stopi ESB-a (ponderiranoj prema broju kalendarskih dana) za glavne operacije refinanciranja prema sljedećoj formuli (pri čemu se rezultat zaokružuje na najbliži cent):
Pri čemu je:
|
Rt |
= |
remuneracija koja se plaća na sredstva obveznih pričuva za razdoblje održavanja t; |
|
Ht |
= |
prosječna dnevna stanja obveznih pričuva u razdoblju održavanja t; |
|
nt |
= |
broj kalendarskih dana u razdoblju održavanja t; |
|
rt |
= |
stopa remuneracije na sredstva obveznih pričuva za razdoblje održavanja t. Primjenjuje se uobičajeno zaokruživanje stope remuneracije na dvije decimale; |
|
i |
= |
i-ti kalendarski dan razdoblja održavanja t; |
|
MRi |
= |
granična kamatna stopa za posljednju glavnu operaciju refinanciranja, namirenu na kalendarski dan i ili prije njega. |
Ako institucija ne ispunjava druge obveze na temelju uredbi i odluka ESB-a koje se odnose na sustav minimalne pričuve Eurosustava (npr. ako relevantni podaci nisu pravodobno dostavljeni ili nisu točni), ESB ima pravo izreći sankcije u skladu s Uredbom (EZ) br. 2532/98 i Uredbom (EZ) br. 2157/1999 (ESB/1999/4). Izvršni odbor ESB-a može odrediti i objaviti kriterije prema kojima će primjenjivati sankcije propisane člankom 7. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 2531/98.
PRILOG II.
NAJAVA AUKCIJA
Poruka o najavi javne aukcije sadrži sljedeće okvirne podatke:
evidencijski broj aukcije;
datum aukcije;
vrstu operacije (puštanje ili povlačenje likvidnosti i vrstu instrumenta monetarne politike koji će se koristiti);
rok dospijeća operacije;
trajanje operacije (obično izraženo u broju dana);
vrstu aukcije, npr. aukcije s nepromjenjivom kamatnom stopom ili s promjenjivom kamatnom stopom;
kod aukcija s promjenjivom kamatnom stopom, način dodjele, tj. aukcije s jedinstvenom kamatnom stopom (nizozemske aukcije) ili aukcije s višestrukim kamatnim stopama (američke aukcije).
predviđeni opseg operacije (obično samo u slučaju operacija dugoročnijeg refinanciranja);
za aukcije s nepromjenjivom kamatnom stopom, nepromjenjiva kamatna stopa, cijena, swap bodovi ili raspon (referentni indeks u slučaju indeksiranih aukcija i vrste kotacija u slučaju stope ili raspona);
najnižu/najvišu prihvaćenu kamatnu stopu, cijenu ili swap bodove, ako je primjenjivo;
datum početka i datum dospijeća operacije, ako je primjenjivo ili datum valute i datum dospijeća instrumenta, u slučaju izdavanja dužničkih certifikata ESB-a;
uključene valute, a za valutne ugovore o razmjeni, iznos valute koji se ne mijenja;
za valutne ugovore o razmjeni referentni promptni tečaj koji se koristi za izračun ponuda;
najviši iznos ponude (ako postoji);
najniži pojedinačni iznos raspodjele (ako postoji);
najnižu stopu raspodjele, tj. donja granica izražena u postotku, stope ponuda pri graničnoj kamatnoj stopi, koje se dodjeljuju na aukciji, ako je primjenjivo;
vremenski raspored za podnošenje ponuda;
u slučaju izdavanja dužničkih certifikata ESB-a, nominalni iznos certifikata i oznaku ISIN za izdanje;
najviši broj ponuda po drugoj ugovornoj strani (za aukcije s promjenjivom kamatnom stopom, u slučaju da ESB namjerava ograničiti broj ponuda, obično se utvrđuje na deset ponuda po drugoj ugovornoj strani);
vrstu kotacije (stopa ili raspon);
referentni indeks u slučaju indeksiranih aukcija.
PRILOG III.
RASPODJELA NA AUKCIJAMA I AUKCIJSKI POSTUPCI
Tablica 1.
Rapodjela na aukcijama s nepromjenjivom kamatnom stopom
Postotak raspodjele jest:
Iznos raspodijeljen i-toj drugoj ugovornoj strani jest:
alli = all % × (ai )
pri čemu je:
|
A |
= |
ukupno raspodijeljeni iznos |
|
n |
= |
ukupni broj drugih ugovornih strana |
|
ai |
= |
iznos ponude druge ugovorne strane |
|
all % |
= |
postotak raspodjele |
|
alli |
= |
ukupni iznos raspodijeljen i-toj drugoj ugovornoj strani |
Tablica 2.
Raspodjela na aukcijama s promjenjivom kamatnom stopom
(primjer se odnosi na ponude koje se navode u obliku kamatnih stopa)
Postotak dodjele pri graničnoj kamatnoj stopi jest:
Iznos raspodjele i-toj drugoj ugovornoj strani pri graničnoj kamatnoj stopi jest:
all (rm ) i = all % (rm ) × a(rm)i
Ukupni iznos raspodijeljen i-toj drugoj ugovornoj strani jest:
pri čemu je:
|
A |
= |
ukupno raspodijeljeni iznos |
|
r s |
= |
s-ta kamatna stopa koju nude druge ugovorne strane |
|
N |
= |
ukupni broj drugih ugovornih strana |
|
a(r s ) i |
= |
iznos kojeg nudi i-ta druga ugovorna strana, po s-toj kamatnoj stopi (rs) |
|
a(r s ) |
= |
ukupan iznos ponuđen po s-toj kamatnoj stopi (rs)
|
|
r m |
= |
granična kamatna stopa:
r
1 ≥ rs
≥ rm
za aukcije kojima se pušta likvidnost
rm
≥ rs
≥ r
1 za aukcije kojima se pušta likvidnost
|
|
r m |
= |
kamatna stopa prije granične kamatne stope (posljednja kamatna stopa po kojoj su ponude u cijelosti prihvaćene):
rm – 1
> rm
za aukcije kojima se pušta likvidnost
rm
> rm – 1
za aukcije kojima se pušta likvidnost
|
|
all %(r m ) |
= |
postotak raspodjele po graničnoj kamatnoj stopi |
|
a(r s ) i |
= |
raspodjela i-toj drugoj ugovornoj strani po s-toj kamatnoj stopi |
|
all i |
= |
ukupni iznos raspodijeljen i-toj drugoj ugovornoj strani |
Tablica 3.
Raspodjela na aukcijama s valutnim ugovorom o razmjeni s promjenjivom stopom
Postotak raspodjele pri graničnoj kotaciji swap boda jest:
Iznos raspodjele i-toj drugoj ugovornoj strani pri graničnoj kotaciji swap boda jest:
all (Δ m ) i = all % (Δ m ) × a(Δm)i
Ukupni iznos raspodijeljen i-toj drugoj ugovornoj strani jest:
pri čemu je:
|
A = |
ukupno raspodijeljeni iznos |
|
Δ s = |
s-ta kotacija swap boda kojeg nude sudionici |
|
N = |
ukupni broj drugih ugovornih strana |
|
a(Δ s ) i = |
iznos koji nudi i-ta druga ugovorna strana, pri s-toj kotaciji swap boda (Δs) |
|
a(Δs) = |
ukupni iznos ponude pri s-toj kotaciji swap boda (Δs)
|
|
Δ m = |
granična kotacija swap boda: Δ
m
≥ Δ
s
≥ Δ1 kod valutnih ugovora o razmjeni za puštanje likvidnosti
Δ1 ≥ Δ
s
≥ Δ
m
kod valutnih ugovora o razmjeni kojima se povlači likvidnost
|
|
Δ m – 1 |
kotacija swap boda prije granične kotacije swap boda (posljednja kotacija swap boda kod koje su ponude u cijelosti prihvaćene): Δ
m
> Δ
m – 1
kod valutnih ugovora o razmjeni za puštanje likvidnosti
Δ
m – 1
> Δ
m
kod valutnih ugovora o razmjeni kojima se povlači likvidnost
|
|
all %(Δ m ) |
postotak raspodjele kod granične kotacije swap boda |
|
all(Δ s ) i |
raspodjela i-toj drugoj ugovornoj strani pri s-toj kotaciji swap boda |
|
all i |
ukupni iznos raspodijeljen i-toj drugoj ugovornoj strani |
PRILOG IV.
OBJAVA REZULTATA AUKCIJE
Poruka s rezultatima javne nabave obično sadrži sljedeće okvirne podatke:
evidencijski broj aukcije;
datum aukcije;
vrstu operacije;
rok dospijeća operacije;
trajanje operacije (obično izraženo u broju dana);
ukupni iznos ponude drugih ugovornih strana Eurosustava;
broj ponuditelja;
uključene valute u slučaju valutnih ugovora o razmjeni;
ukupno raspodijeljeni iznos;
postotak raspodjele u slučaju aukcija s nepromjenjivom kamatnom stopom;
promptni tečaj u slučaju valutnih ugovora o razmjeni;
za aukcije s promjenjivom kamatnom stopom, granična kamatna stopa, cijena, swap bod ili prihvaćeni raspon i postotak raspodjele po graničnoj kamatnoj stopi, cijeni ili swap bodu.
za aukcije s višestrukim kamatnim stopama, minimalnu ponuđenu kamatnu stopu i maksimalnu ponuđenu kamatnu stopu, tj. gornju i donju granicu kamatne stope po kojoj su druge ugovorne strane dostavile ponude za aukcije s promjenjivom kamatnom stopom, kao i ponderirani prosjek stope raspodjele;
u slučaju izdavanja dužničkih certifikata ESB-a, datum početka i datum dospijeća operacije, ako je primjenjivo, ili datum valute i datum dospijeća instrumenta u slučaju izdavanja dužničkih certifikata Europske središnje banke (ESB);
najniži pojedinačni iznos raspodjele, ako postoji;
najnižu stopu raspodjele, ako postoji;
u slučaju izdavanja dužničkih certifikata ESB-a, nominalni iznos certifikata i oznaku ISIN za izdanje;
najviši broj ponuda po drugoj ugovornoj strani (za aukcije s promjenjivom kamatnom stopom, u slučaju da ESB namjerava ograničiti broj ponuda, obično se utvrđuje na deset ponuda po drugoj ugovornoj strani);
PRILOG V.
KRITERIJI ODABIRA DRUGIH UGOVORNIH STRANA KOJE SUDJELUJU U INTERVENCIJAMA NA DEVIZNOM TRŽIŠTU
1. Odabir drugih ugovornih strana za operacije na deviznom tržištu Eurosustava, temelji se na dva skupa kriterija povezanih s načelima opreznosti i učinkovitosti.
2. Kriteriji povezani s učinkovitošću primjenjuju se tek nakon što su primijenjeni kriteriji povezani s načelom opreznosti.
3. Kriteriji povezani s načelom opreznosti uključuju sljedeće:
kreditna sposobnost druge ugovorne strane, koja se procjenjuje s pomoću kombinacije različitih metoda, npr. primjena kreditnih rejtinga koji se mogu dobiti od komercijalnih agencija te interna analiza kapitala i drugih poslovnih pokazatelja;
druga ugovorna strana je predmet nadzora priznatog supervizora;
druga ugovorna strana ima dobar ugled i uvažava visoke etičke standarde.
4. Kriteriji povezani s načelom učinkovitosti, između ostalog, uključuju sljedeće:
konkurentno ponašanje druge ugovorne strane pri određivanju cijena i njezina sposobnost da učinkovito provodi devizne transakcije velikih vrijednosti, u svim tržišnim uvjetima; i
kvalitetu i obuhvat informacija koje dostavljaju druge ugovorne strane.
5. Kako bi bile u stanju učinkovito intervenirati na različitim geografskim lokacijama, nacionalne središnje banke mogu odabrati druge ugovorne strane za svoje intervencije na deviznom tržištu u bilo kojem međunarodnom financijskom centru.
PRILOG VI.
PREKOGRANIČNA UPOTREBA PRIHVATLJIVE IMOVINE
I. KORESPONDENTNI CENTRALNOBANKARSKI MODEL (CCBM):
Tablica 1.
Korespondentni centralnobankarski model (CCBM):
Korištenje prihvatljive imovine koju je druga ugovorna strana, osnovana u državi A, deponirala u državi B kako bi dobila kredit od nacionalne središnje banke (NSB) u državi A.
1. Sve nacionalne središnje banke vode račune vrijednosnih papira jedna kod druge za prekogranično korištenje prihvatljive imovine. Precizan postupak CCBM-a ovisi o tome je li prihvatljiva imovina namjenski raspodijeljena (označena) za svaku pojedinačnu transakciju ili se drži kao skup odnosne imovine.
2. U sustavu za namjenu kolaterala, čim ponudu druge ugovorne strane za kredit prihvati matični NSB, druga ugovorna strana daje nalog (preko svoga skrbnika, ako je potrebno) sustavu namire vrijednosnih papira u državi u kojoj se nalazi utrživa imovina, da ju prenese u središnju banku te države (dalje u tekstu: „korespondentna središnja banka”) za račun matičnog NSB-a. Kad korespondentna središnja banka obavijesti matični NSB da je kolateral zaprimljen, NSB prenosi sredstva na drugu ugovornu stranu. Nacionalne središnje banke ne prosljeđuju sredstva dok nisu utvrdile da je korespondentna središnja banka primila utrživu imovinu druge ugovorne strane. Kad je potrebno pridržavati se rokova za namiru, druge ugovorne strane mogu unaprijed deponirati imovinu kod korespondentnih središnjih banaka za račun svog matičnog NSB-a s pomoću postupaka CCBM-a.
3. U sustavima sa skupom imovine, druga ugovorna strana može u bilo kojem trenutku dostaviti korespondentnoj središnjoj banci utrživu imovinu za račun matičnog NSB-a. Kad korespondentna središnja banka obavijesti matični NSB da je utrživa imovina zaprimljena, tada će NSB tu utrživu imovinu dodati na zbirni račun druge ugovorne strane.
4. Posebni postupci za prekogranično korištenje razvijeni su za određenu neutrživu imovinu, odnosno za kreditna potraživanja i za hipotekarne dužničke instrumente. Kada se kreditna potraživanja koriste kao kolateral u prekograničnom kontekstu, na kreditna potraživanja se primjenjuje varijanta CCBM-a koja se temelji na prijenosu vlasništva, ustupanju potraživanja i zaloga u korist matičnog NSB-a, ili osiguranja (engl. charge) u korist korespondentne središnje banke koja djeluje kao zastupnik za matični NSB. Daljnja ad hoc varijanta, koja se temelji na osiguranju u korist korespondentne središnje banke koja djeluje kao zastupnik za matični NSB, primjenjuje se kako bi se omogućilo prekogranično korištenje hipotekarnih dužničkih instrumenata.
5. „CCBM je na raspolaganju drugim ugovornim stranama, za utrživu i za neutrživu imovinu, najmanje od 9.00 do 16.00 sati prema srednjoeuropskom vremenu (SEV) svakoga radnog dana sustava TARGET2. Druga ugovorna strana koja želi koristiti CCBM mora o tome obavijestiti NSB od kojeg želi dobiti kredit, tj. svoj matični NSB, prije 16.00 sati prema srednjoeuropskom vremenu (SEV). Osim toga, druga ugovorna strana mora se pobrinuti da kolateral za osiguranje operacija monetarne politike bude dostavljen na račun korespondentne središnje banke najkasnije do 16.45 prema srednjoeuropskom vremenu (SEV). Upute ili prijenosi imovine koje ne poštuju taj rok uzet će se u obzir, u okviru mogućnosti, samo za kredit koji se odobrava sljedećega radnog dana sustava TARGET2. Kada druge ugovorne strane predvide potrebu da se CCBM koristi kasno tijekom dana, one bi, kad je to moguće, trebale unaprijed deponirati imovinu. U iznimnim okolnostima, ili kad je to potrebno u svrhu monetarne politike, ESB može odlučiti produljiti vrijeme zatvaranja CCBM-a do vremena zatvaranja sustava TARGET2, u suradnji sa središnjim depozitorijima vrijednosnih papira u pogledu njihove raspoloživosti da produlje zaključne rokove za utrživu imovinu.”
II. PRIHVATLJIVE VEZE IZMEĐU SUSTAVA NAMIRE VRIJEDNOSNIH PAPIRA
Tablica 2.
Prihvatljive veze između sustava namire vrijednosnih papira
Upotreba prihvatljive imovine koju je izdao sustav namire vrijednosnih papira države B, a koju drži druga ugovorna strana osnovana u državi A, preko prihvatljive veze između sustava namire vrijednosnih papira u državama A i B kako bi se dobio kredit od NSB-a države A.
1. Prihvatljive veze između dva sustava namire vrijednosnih papira u Europskom gospodarskom prostoru (EGP) sastoji se od niza postupaka i rješenja za prekogranični prijenos vrijednosnih papira između računa nematerijaliziranih vrijednosnih papira. Veza preuzima oblik omnibus računa otvorenoga od sustava namire vrijednosnih papira (dalje u tekstu „SSS investitor”) u drugom sustavu namire vrijednosnih papira (dalje u tekstu „SSS izdavatelj”).
2. Prihvatljive veze dozvoljavaju sudioniku u jednom od sustava namire vrijednosnih papira u EGP-u da drži vrijednosne papire, izdane u drugom sustavu namire vrijednosnih papira u EGP-u, a da nije pritom sudionik tog drugog sustava namire vrijednosnih papira. Koristeći veze između sustava namire vrijednosnih papira, druge ugovorne strane drže imovinu na vlastitom računu u svojem matičnom sustavu namire vrijednosnih papira i nemaju potrebe za skrbnikom.
III. CCBM U KOMBINACIJI S PRIHVATLJIVIM VEZAMA
Tablica 3.
CCBM u kombinaciji s prihvatljivim vezama
Upotreba prihvatljive imovine koju je izdao sustav namire vrijednosnih papira države C, koju druga ugovorna strana osnovana u državi A drži u sustavu namire vrijednosnih papira države B, preko prihvatljive veze između sustava namire vrijednosnih papira u državama B i C kako bi se dobio kredit od NSB-a države A.
Kada se prihvatljiva imovina u obliku vrijednosnih papira treba prenijeti preko CCBM-a s vezama, druge ugovorne strane osiguravaju da se vrijednosni papiri isporuče na račun odgovarajućeg SSS-a investitora do 16.00 sati prema srednjoeuropskom vremenu (SEV) na datum namire, kako bi se osigurala namira operacija s istim danom namire. Sa svakim zahtjevom za mobilizaciju koji je zaprimio matični NSB od svojih drugih ugovornih strana nakon 16.00 sati prema srednjoeuropskom vremenu (SEV) ili sa svakim zahtjevom za isporuku prihvatljive imovine na račun odgovarajućeg SSS-a investitora, nakon 16.00 sati, postupat će se u okviru mogućnosti, u skladu sa zaključnim rokovima uključenih središnjih depozitorija vrijednosnih papira (SSS).
IV. CCBM S USLUGAMA UPRAVLJANJA KOLATERALOM, KOJE PRUŽA AGENT TREĆA STRANA
Tablica 4.
Prekogranične usluge koje pruža agent treća strana
Korištenje prihvatljive imovine koja se drži kod trostranog agenta (TPA) države B, a koju drži druga ugovorna strana osnovana u državi A kako bi dobila kredit NSB-a u državi A.
Strelica „Informacije o kolateralu” između druge ugovorne strane A i NSB-a A ne mora biti značajna u slučaju određenih agenata trećih strana, ovisno o odabranom ugovornom modelu te u tom slučaju druga ugovorna strana ne šalje uputu NSB-u A, niti prima potvrdu od NSB-a A.
PRILOG VI.a
KRITERIJI PRIHVATLJLIVOSTI ZA UPOTREBU SUSTAVA NAMIRE VRIJEDNOSNIH PAPIRA I VEZA IZMEĐU SUSTAVA NAMIRE VRIJEDNOSTNIH PAPIRA U KREDITNIM OPERACIJAMA EUROSUSTAVA
I. KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI ZA SUSTAVE NAMIRE VRIJEDNOSNIH PAPIRA I VEZA IZMEĐU SUSTAVA NAMIRE VRIJEDNOSNIH PAPIRA
Eurosustav određuje prihvatljivost SSS-a kojim upravlja središnji depozitorij vrijednosnih papira uspostavljen u državi članici čija je valuta euro ili nacionalna središnja banka (NSB) ili javno tijelo kako je navedeno u članku 1. stavku 4. Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća ( 16 ) države članice čija je valuta euro (dalje u tekstu „upravitelj SSS-a”) na temelju sljedećih kriterija:
upravitelj sustava namire vrijednosnih papira iz europodručja udovoljava zahtjevima za odobrenje da djeluje kao središnji depozitorij vrijednosnih papira utvrđenim u Uredbi (EU) br. 909/2014; i
NSB države članice u kojoj posluje odnosni sustav namire vrijednosnih papira uspostavio je i održava odgovarajuće ugovorne ili druge mehanizme s upraviteljem sustava namire vrijednosnih papira iz europodručja, što uključuje zahtjeve Eurosustava utvrđene u odjeljku II.
Ako postupak davanja odobrenja utvrđen u glavi III. Uredbe (EU) br. 909/2014 u odnosu na središnji depozitorij vrijednosnih papira iz europodručja nije dovršen, točke (a) i (b) se ne primjenjuju. U tom slučaju, sustav namire vrijednosnih papira kojim upravlja središnji depozitorij vrijednosnih papira mora umjesto toga biti pozitivno procijenjen na temelju „Okvira za procjenu sustava namire vrijednosnih papira i veza radi određivanja njihove prihvatljivosti za upotrebu u kreditnim operacijama Eurosustava”, siječanj 2014., objavljeno na mrežnim stranicama ESB-a.
Eurosustav utvrđuje prihvatljivost izravne veze ili neizravne veze na temelju sljedećih kriterija:
izravna veza ili, u slučaju neizravne veze, svaka od odnosnih izravnih veza, udovoljava uvjetima utvrđenim u Uredbi (EU) br. 909/2014;
nacionalne središnje banke država članica u kojima su sustav namire vrijednosnih papira investitora, svaki sustav namire vrijednosnih papira posrednika i sustav namire vrijednosnih papira izdavatelja osnovani, uspostavio je i održava odgovarajuće ugovorne ili druge mehanizme s upraviteljima sustava namire vrijednosnih papira iz europodručja, što uključuje zahtjeve Eurosustava utvrđene u odjeljku II.;
sustav namire vrijednosnih papira investitora, svaki sustav namire vrijednosnih papira posrednika i sustav namire vrijednosnih papira izdavatelja uključeni u vezu smatraju se prihvatljivim od strane Eurosustava.
Ako postupak davanja odobrenja utvrđen u glavi III. Uredbe (EU) br. 909/2014 u odnosu na središnji depozitorij vrijednosnih papira koji djeluje kao sustav namire vrijednosnih papira uključen u vezu nije dovršen, točke od (a) do (c) se ne primjenjuju. U tom slučaju, veze koje uključuju sustav namire vrijednosnih papira kojim upravlja takav središnji depozitorij vrijednosnih papira mora umjesto toga biti pozitivno procijenjen na temelju „Okvira za procjenu sustava namire vrijednosnih papira i veza radi određivanja njihove prihvatljivosti za upotrebu u kreditnim operacijama Eurosustava”, siječanj 2014.
Prije utvrđivanja prihvatljivosti izravne ili neizravne veze koja uključuje jedan ili više sustava namire vrijednosnih papira kojima upravljaju središnji depozitoriji vrijednosnih papira osnovani u državi Europskog gospodarskog prostora (EGP) čija valuta nije euro ili nacionalne središnje banke ili javna tijela države članice EGP-a čija valuta nije euro (dalje u tekstu „sustav namire vrijednosnih papira iz EGP-a izvan europodručja” kojim upravlja „upravitelj sustava namire vrijednosnog papira iz EGP-a izvan europodručja”), Eurosustav provodi analizu poslovnih razloga koja uzima u obzir, između ostalog, vrijednost prihvatljive imovine koja je izdana ili koja se drži u tim sustavima za namiru vrijednosnih papira.
Sukladno analizi poslovnih razloga s pozitivnim ishodom, Eurosustav utvrđuje prihvatljivost veze koja uključuje sustav namire vrijednosnih papira iz EGP-a izvan europodručja na temelju sljedećih kriterija:
Upravitelji sustava namire vrijednosnih papira iz EGP-a izvan europodručja uključeni u vezu i sama veza udovoljavaju zahtjevima utvrđenim u Uredbi (EU) br. 909/2014.
Za izravne veze, NSB države članice u kojoj djeluje sustav namire vrijednosnih papira investitora uspostavio je i održava odgovarajuće ugovorne ili druge mehanizme s upraviteljem sustava namire vrijednosnih papira investitora iz europodručja. Ovi ugovorni ili drugi mehanizmi moraju utvrditi obvezu upravitelja sustava namire vrijednosnih papira iz europodručja da provodi odredbe utvrđene u odjeljku II. u svojim pravnim mehanizmima s upraviteljem iz EGP-a izvan europodručja sustava namire vrijednosnih papira izdavatelja.
Za neizravne veze, svaka od osnovnih izravnih veza u kojima sustav namire vrijednosnih papira iz EGP-a izvan europodručja djeluje kao sustav namire vrijednosnih papira izdavatelja mora ispunjavati kriterij iz prvog stavka točke (b). U neizravnoj vezi gdje su sustav namire vrijednosnih papira posrednika i sustav namire vrijednosnih papira izdavatelja sustavi namire vrijednosnih papira iz EGP-a izvan europodručja, NSB države članice u kojoj sustav namire vrijednosnih papira investitora djeluje mora uspostaviti i održavati odgovarajuće ugovorne ili druge mehanizme s upraviteljem SSS investitora iz europodručja Ovi ugovorni ili drugi mehanizmi moraju utvrditi ne samo obvezu upravitelja SSS-a iz europodručja da provodi odredbe utvrđene u odjeljku II. u svojim pravnim mehanizmima s upraviteljem SSS-a posrednika u državi EGP-a izvan europodručja, nego također i obvezu upravitelja SSS-a posrednika u državi EGP-a izvan europodručja da provede pravne odredbe utvrđene u odjeljku II. u svojim ugovornim ili drugim mehanizmima s upraviteljem SSS-a izdavatelja izvan europodručja iz EGP-a.
Svi sustavi namire vrijednosnih papira iz europodručja uključeni u vezu smatraju se prihvatljivim od strane Eurosustava.
NSB iz države EGP-a izvan europodručja u kojoj djeluje SSS investitor obvezao se da će dostavljati informacije o prihvatljivoj imovini kojom se trguje na domaćim prihvatljivim tržištima na način kako je odredio Eurosustav.
Ako postupak davanja odobrenja utvrđen u glavi III. Uredbe (EU) br. 909/2014 u odnosu na središnji depozitorij vrijednosnih papira koji upravlja SSS investitorom, posrednikom ili izdavateljem, unutar veze nije dovršen, točke od (a) do (d) se ne primjenjuju. U tom slučaju, veze koje uključuju sustav namire vrijednosnih papira kojim upravlja takav središnji depozitorij vrijednosnih papira mora umjesto toga biti pozitivno procijenjen na temelju „Okvira za procjenu sustava namire vrijednosnih papira i veza radi određivanja njihove prihvatljivosti za upotrebu u kreditnim operacijama Eurosustava”, siječanj 2014.
II. ZAHTJEVI EUROSUSTAVA
Da bi osigurao pravnu stabilnost, upravitelj SSS-a mora zadovoljiti NSB države članice u kojoj odnosni SSS djeluje, u odnosu na obvezujuću pravnu dokumentaciju, u obliku valjano sklopljenog ugovora ili upućivanjem na obvezne uvjete odgovarajućeg upravitelja SSS-a ili na drugi način, da:
prava na vrijednosne papire koji se drže u SSS-u kojima upravlja upravitelj tog SSS-a, uključujući vrijednosne papire koji se drže putem veza kojima upravlja upravitelj SSS-a (koji se drže na računima koje održavaju upravitelji povezanog SSS-a), uređena su pravom države EGP-a;
pravo sudionika u SSS-u na vrijednosne papire koji se drže u tom SSS-u je jasno, nedvojbeno i osigurava da sudionici u SSS-u nisu izloženi u odnosu na insolventnost upravitelja tog SSS-a;
kada sustav namire vrijednosnih papira djeluje u svojstvu SSS izdavatelja, pravo povezanog SSS izdavatelja na vrijednosne papire koji se drže u SSS-u izdavatelja je jasno, nedvojbeno i osigurava da SSS investitora i njegovi sudionici nisu izloženi u odnosu na insolventnost upravitelja SSS-a izdavatelja;
kada SSS djeluje u svojstvu SSS-a investitora, pravo tog SSS-a na vrijednosne papire koji se drže kod povezanog SSS-a izdavatelja je jasno, nedvojbeno i osigurava da SSS investitora i njegovi sudionici nisu izloženi u odnosu na insolventnost upravitelja SSS-a izdavatelja;
zalog ili sličan mehanizam osiguran na temelju važećeg prava ili ugovora neće imati negativan utjecaj na pravo NSB-a na vrijednosne papire koji se drže u SSS-u;
postupak raspodjele manjka vrijednosnih papira koji se drže u SSS-u posebno u slučaju insolventnosti: i. upravitelja SSS-a; ii. bilo koje treće strane uključene u pohranu vrijednosnih papira; ili iii. bilo kojeg povezanog SSS-a izdavatelja je jasan i nedvojben;
postupci koje treba poštovati radi potraživanja vrijednosnih papira na temelju pravnog okvira SSS-a su jasni i nedvojbeni, uključujući, kada SSS djeluje kao SSS investitora ispunjenje svih formalnosti prema povezanom SSS-u izdavatelja.
Upravitelj SSS-a mora osigurati da, kada SSS kojim upravlja djeluje kao SSS investitora, prijenosi vrijednosnih papira izvršeni putem veza bit će konačni u smislu Direktive 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 17 ), tj. nije moguće opozvati, vratiti, raskinuti ili na drugi način poništiti takve prijenose vrijednosnih papira.
Kada sustav namire vrijednosnih papira kojim upravlja djeluje kao SSS izdavatelja, upravitelj SSS-a mora osigurati da ne upotrebljava institucije treće strane, kao što su banka ili bilo koja strana osim SSS-a koji djeluje kao posrednik između izdavatelja i SSS-a izdavatelja ili upravitelj SSS-a mora osigurati da njegov SSS ima izravnu ili neizravnu vezu sa SSS-om koji ima ovaj (jedinstven i izravan) odnos.
Radi upotrebe veza između SSS-a koji se upotrebljavaju radi namirenja transakcija središnje banke, moraju postojati mogućnosti koje omogućavaju unutardnevnu namiru na načelu isporuke po plaćanju u novcu središnje banke ili unutardnevnu namira bez plaćanja, koje mogu imati oblik namire u realnom vremenu na bruto načelu ili serija postupaka s unutardnevnom konačnosti. Zbog značajki namire obilježja sustava TARGET2-Securities, ovaj se zahtjev smatra već ispunjenim za izravne i neizravne veze u kojima su svi SSS-ovi papira koji su uključeni u vezu integrirani u sustav TARGET2-Securities.
U odnosu na radno vrijeme i radne dane:
sustav namire vrijednosnih papira i njegove veze moraju osigurati uslugu namire u sve radne dane sustava TARGET2;
sustav namire vrijednosnih papira mora raditi tijekom dnevne obrade kako je navedeno u Dodatku V. Priloga II. Smjernici ESB/2012/27 ( 18 );
SSS-ovi uključeni u izravne veze ili neizravne veze moraju omogućiti svojim sudionicima da dostave upute za namiru istog dana za isporuke po plaćanju putem SSS-a izdavatelja i/ili SSS-a posrednika (prema potrebi) SSS-u investitora najkasnije do 15.30 po srednjoeuropskom vremenu (SEV) ( 19 );
SSS-ovi uključeni u izravne veze ili neizravne veze moraju omogućiti svojim sudionicima da dostave upute za namiru istog dana za isporuke bez plaćanja putem SSS-a izdavatelja ili SSS-a posrednika (prema potrebi) SSS-u investitora najkasnije do 16.00 po srednjoeuropskom vremenu;
SSS-ovi moraju imati uspostavljene mjere radi osiguravanja da se radno vrijeme navedeno u točkama od (b) do (d) gore produži u hitnim slučajevima.
Zbog značajki namire sustava TARGET2-Securities, ovi zahtjevi smatraju se već ispunjenim za SSS-ove uključene u sustav TARGET2-Securities i za izravne i neizravne veze u kojima svi sustavi namire vrijednosnih papira uključeni u vezu su uključeni u sustav TARGET2-Securities.
III. POSTUPAK PRIJAVE
Upravitelji SSS-a europodručja koji namjeravaju da se njihove usluge upotrebljavaju u kreditnim operacijama Eurosustava trebaju dostaviti molbu za procjenu prihvatljivosti NSB-u države članice u kojoj je SSS uspostavljen.
Za veze, uključujući one koje uključuju SSS-ove EGP-a izvan europodručja, SSS investitora treba dostaviti zahtjev za procjenu prihvatljivosti NSB-u države članice u kojoj djeluje SSS investitora.
Eurosustav može odbiti zahtjev ili, kada su SSS ili veza već prihvatljivi, može suspendirati ili povući prihvatljivost ako:
nisu ispunjeni jedan ili više kriterija prihvatljivosti propisani i odjeljku I.;
upotreba SSS-a ili veze bi mogla utjecati na sigurnost i učinkovitost kreditnih operacija Eurosustava i izložiti Eurosustav riziku financijskih gubitaka ili se na drugi način smatra, na temelju načela opreznosti, da predstavlja rizik.
Odluka Eurosustava o prihvatljivosti SSS-a ili veze dostavlja se upravitelju SSS-a koji je dostavio zahtjev za procjenu prihvatljivosti. Eurosustav će obrazložiti negativnu odluku.
SSS ili veza mogu se upotrebljavati u kreditnim operacijama Eurosustava kada su objavljeni na popisu prihvatljivih SSS-ova Eurosustava i prihvatljivih veza na mrežnim stranicama ESB-a.
PRILOG VII.
IZRAČUN SANKCIJA KOJE SE PRIMJENJUJU U SKLADU S DIJELOM PETIM I NOVČANE KAZNE KOJE SE PRIMJENJUJU U SKLADU S DIJELOM SEDMIM
I. IZRAČUN NOVČANIH KAZNI KOJI SE TREBA PRIMIJENITI U SKLADU S DIJELOM PETIM.
1. Kada NSB ili bilo koja od njegovih drugih ugovornih strana moraju izreći novčanu kaznu u skladu s dijelom petim, nacionalna središnja banka (NSB) će obračunati kaznu u skladu s unaprijed određenom zateznom kamatom, a kako slijedi:
za neispunjavanja obveze navedene u članku 154. stavku 1. točki (a), (b) ili (c), novčana kazna se obračunava upotrebljavajući kamatnu stopu na mogućnost posudbe na kraju dana koja se primjenjuje na dan kada je započelo neispunjavanje obveze, uvećana za 2,5 postotna boda;
za neispunjavanje obveze iz članka 154. stavka 1. točke (d) ili (e), novčana kazna obračunava se upotrebom kamatne stope na mogućnost posudbe na kraju dana koja se primjenjuje na dan kada je započelo neispunjavanje obveze, uvećane za 5 postotnih bodova. Za ponavljane povrede obveze iz članka 154. stavka 1. točke (d) ili obveza iz članka 154. stavka 1. točke (e) unutar razdoblja od 12 mjeseci, počevši od dana prve povrede, zatezna kamatna stopa povećava se za daljnja 2,5 postotna boda za svaku povredu.
2. U slučaju neispunjenja obveze navedene u članku 154. stavku 1. točki (a) ili (b), novčana kazna se obračunava primjenom stope zatezne kamate, u skladu sa stavkom 1. točkom (a), na iznos kolaterala ili gotovine koji druga ugovorna strana nije mogla isporučiti ili namiriti, pomnoženo s koeficijentom X/360, pri čemu je X broj kalendarskih dana, ali ne veći od sedam, tijekom kojih druga ugovorna strana nije mogla kolateralizirati ili namiriti: (a) raspodijeljeni iznos kako je utvrđen u potvrdi o pojedinim rezultatima raspodjele tijekom dospijeća operacije; ili (b) preostali iznos određene operacije u slučaju prijevremenih raskida od strane NSB-a za vrijeme preostalog razdoblja operacije.
3. U slučaju neispunjenja obveze navedene u članku 154. stavku 1. točke (c), novčana kazna se obračunava primjenom stope zatezne kamate, u skladu sa stavkom 1(a), na ukupnu vrijednost neprihvatljive imovine ili imovine koja ne može biti mobilizirana ili koju druga ugovorna strana ne može upotrebljavati nakon korektivnih faktora, kako slijedi:
u slučaju neprihvatljive imovine koje druga ugovorna strana dostavlja NSB-u, uzima se u obzir vrijednost neprihvatljive imovine nakon korektivnih faktora; ili
u slučaju imovine koja je izvorno bila prihvatljiva ali je postala neprihvatljiva ili koja više ne može biti mobilizirana ili ju druga ugovorna strana ne može upotrebljavati, vrijednost nakon korektivnih faktora na imovinu koja nije uklonjena najkasnije do početka osmog kalendarskog dana od događaja nakon kojeg prihvatljiva imovina postaje neprihvatljivom ili je druga ugovorna strana više ne smije mobilizirati ili upotrebljavati, uzima se u obzir.
4. Iznosi navedeni u stavcima 3(a) i (b) pomnoženi su s koeficijentom X/360, pri čemu je X broj kalendarskih dana, ali ne veći od sedam, tijekom kojih druga ugovorna strana nije ispunila svoje obveze u odnosu na upotrebu imovine koju je druga ugovorna strana dostavila kao kolateral u kreditnim operacijama Eurosustava. U slučaju stavka 3. točke (b), izračun X-a počinje nakon isteka razdoblja počeka od sedam dana.
[EUR (vrijednost neprihvatljive imovine nakon korektivnih faktora na prvi dan povrede] * (primjenjiva kamatna stopa na mogućnost granične posudbe od središnje banke na dan kada je povreda započela + 2,5 % *[X]/360 = EUR […]]
5. Za povrede ograničenja u pogledu neosiguranih dužničkih instrumenata izdanih od strane kreditne institucije ili s njom blisko povezanih subjekata kao što je određeno u članku 141., primjena razdoblja počeka utvrđuje se kako slijedi:
Razdoblje počeka od sedam kalendarskih dana primjenjuje se kad povreda proizlazi iz promjene postupka vrednovanja, bez dostave takvih dodatnih neosiguranih dužničkih instrumenata i bez uklanjanja imovine iz ukupnog skupa kolaterala, na temelju sljedećeg:
vrijednost već dostavljenih neosiguranih dužničkih instrumenata se povećala; ili
ukupna vrijednost skupa kolaterala se smanjila.
U takvim slučajevima od druge ugovorne strane zahtijeva se da uskladi vrijednost svog ukupnog skupa kolaterala i/ili vrijednost takvih neosiguranih dužničkih instrumenata unutar razdoblja počeka, a kako bi osigurala postupanje u skladu s primjenjivim ograničenjem.
dostava dodatnih neosiguranih dužničkih instrumenata izdanih od strane kreditne institucije ili s njom bliskom povezanih subjekata, koji čine povredu primjenjivog ograničenja ne daje drugoj ugovornoj strani pravo na razdoblje počeka.
6. Ako je druga ugovorna strana dostavila informacije koje negativno utječu na vrijednost njezina kolaterala sa stajališta Eurosustava u odnosu na članak 145. stavak 4., primjerice netočne informacije o nepodmirenom iznosu iskorištenog kreditnog potraživanja koja je pogrešna ili je bila pogrešna ili zastarjela, ili ako druga ugovorna strana pravovremeno ne dostavi informacije kako se zahtijeva na temelju članka 101. stavka 1. točke (a) podtočke iv., iznos (vrijednost) kolaterala na koji se negativno utjecalo uzima se u obzir za izračun novčane kazne na temelju stavka 3. i ne primjenjuje se razdoblje počeka. Ako je netočna informacija ispravljena unutar primjenjivog razdoblja za obavijest, npr. za kreditna potraživanja tijekom sljedećeg poslovnog dana u skladu s člankom 109. stavkom 2., kazna se ne izriče.
7. Za neispunjavanje obveza iz članka 154. stavka 1. točke (d) ili (e), novčana kazna izračunava se primjenom zatezne kamatne stope, u skladu sa stavkom 1. točkom (b), do iznosa neovlaštenog pristupa druge ugovorne strane mogućnosti granične posudbe od središnje banke ili neplaćenog kredita Eurosustava.
8. NSB će izreći minimalnu novčanu kaznu od 500 EUR, kada se u skladu s ovim Prilogom, izračunom dobije iznos manji od 500 EUR. Novčana kazna se neće izreći kada je povreda ispravljena unutar važećeg razdoblja počeka.
II. IZRAČUN NENOVČANIH KAZNI KOJI SE TREBA PRIMIJENITI U SKLADU S DIJELOM PETIM.
Privremeno isključenje zbog neispunjavanja obveza iz članka 154. stavka 1. točaka (a) ili (b)
9. Kada se primjenjuje razdoblje privremenog isključenja u skladu s člankom 156. stavkom 1., NSB će izreći privremeno isključenje u skladu sa sljedećim:
ako je iznos neisporučenog kolaterala ili gotovine do 40 % ukupnog kolaterala ili gotovine koju je potrebno isporučiti, primjenjuje se privremeno isključenje od jednog mjeseca;
ako je iznos neisporučenog kolaterala ili gotovine između 40 % i 80 % ukupnog kolaterala ili gotovine koju je potrebno isporučiti, primjenjuje se privremeno isključenje od dva mjeseca;
ako je iznos neisporučenog kolaterala ili gotovine između 80 % i 100 % ukupnog kolaterala ili gotovine koju je potrebno isporučiti, primjenjuje se privremeno isključenje od tri mjeseca.
10. U odnosu na stavke I. i II., ako se sankcija odnosi na transakciju između druge ugovorne strane i ESB-a u bilateralnom postupku, gornje odredbe tumače se u smislu izricanja sankcija od strane ESB-a.
III. IZRAČUN NOVČANIH KAZNI KOJI SE TREBA PRIMIJENITI U SKLADU S DIJELOM SEDMIM
Nacionalne središnje banke izračunavaju novčane kazne u skladu s člankom 166. stavkom 4.a u skladu sa sljedećim:
Za neispunjavanje obveze iz članka 166. stavka 4.a novčana kazna izračunava se upotrebom kamatne stope na mogućnost posudbe na kraju dana koja se primjenjuje na dan kada je započelo neispunjavanje obveze, uvećane za 2,5 postotnih bodova.
Novčana kazna izračunava se primjenom stope novčane kazne, u skladu sa stavkom (a), na iznos gotovine koji druga ugovorna strana nije mogla naknaditi ili platiti, ili na vrijednost imovine koja nije dostavljena, pomnožen s koeficijentom X/360, gdje je X broj kalendarskih dana, s najviše sedam, tijekom kojeg druga ugovorna strana nije bila u mogućnosti: i. naknaditi bilo koji iznos kredita, platiti otkupnu cijenu ili drugi dužan iznos; ili ii. dostaviti imovinu o dospijeću ili kada dospijeva u skladu s ugovornim ili zakonskim mehanizmima.
Za izračun novčane kazne u skladu sa stavkom 1.(a) i (b) gore upotrebljava se sljedeća formula:
[EUR [iznos gotovine koji druga ugovorna strana nije mogla naknaditi ili platiti, ili vrijednost imovine koju druga ugovorna strana nije mogla dostaviti] * (primjenjiva kamatna stopa na mogućnost posudbe na kraju dana na dan kada je započelo neispunjavanje obveze uvećana za 2,5 postotnih bodova) * [X]/360 (gdje je X broj kalendarskih dana tijekom kojih druga ugovorna strana nije platila, naknadila ili dostavila) = EUR […]].
PRILOG VIII.
IZVJEŠTAJNI ZAHTJEVI U VEZI S PODACIMA NA RAZINI POJEDINAČNOG KREDITA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE OSIGURANE IMOVINOM I ZAHTJEVI ZA REPOZITORIJE PODATAKA NA RAZINI POJEDINAČNOG KREDITA
Ovaj se Prilog primjenjuje na dostavu sveobuhvatnih i standardiziranih podataka na razini pojedinačnog kredita o skupu imovine koja stvara novčani tok i kojom su osigurani vrijednosni papiri osigurani imovinom, kako je određeno u članku 78. i utvrđuje zahtjeve za repozitorije podataka na razini pojedinačnog kredita.
I. DOSTAVA PODATAKA NA RAZINI POJEDINAČNOG KREDITA
1. Odgovarajuće strane moraju dostaviti podatke na razini pojedinačnog kredita repozitoriju podataka na razini pojedinačnog kredita u skladu s ovim Prilogom. Repozitorij podataka na razini pojedinačnog kredita objavljuje te podatke u elektroničkom obliku.
2. Podaci na razini pojedinačnog kredita mogu se dostaviti za svaku pojedinačnu transakciju upotrebom:
za transakcije koje se dostavljaju sekuritizacijskom repozitoriju ESMA-e, odgovarajućih obrazaca određenih u provedbenim tehničkim standardima koje je donijela Komisija u skladu s člankom 7. stavkom 4. Uredbe (EU) 2017/2402; ili
za transakcije koje se dostavljaju repozitoriju koji je odredio Eurosustav, ažuriranih obrazaca ESB-a za dostavljanje podataka na razini pojedinačnog kredita, koji su objavljeni na mrežnim stranicama ESB-a.
U svakom slučaju, odgovarajući obrazac koji se treba dostaviti ovisi o vrsti imovine koja osigurava vrijednosne papire osigurane imovinom, kako je utvrđeno u članku 73. stavku 1.
2.a Dostava podataka na razini pojedinačnog kredita u skladu sa stavkom 2.a počinje na početku kalendarskog mjeseca koji neposredno slijedi datum koji je tri mjeseca od datuma aktivacije izvješćivanja ESMA-e.
Dostava podataka na razini pojedinačnog kredita u skladu sa stavkom 2.b dopuštena je do kraja kalendarskog mjeseca u kojem pada datum tri godine i tri mjeseca aktivacije izvješćivanja ESMA-e.
2.b Neovisno o drugom podstavku stavka 2.a, podaci na razini pojedinačnog kredita za pojedinačnu transakciju moraju se dostaviti u skladu sa stavkom 2.a kada su:
odgovarajuće stranke koje sudjeluju u transakciji obvezne u skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (a) i člankom 7. stavkom 2. Uredbe (EU) 2017/2402 dostaviti podatke na razini pojedinačnog kredita za pojedinačnu transakciju sekuritizacijskom repozitoriju ESMA-e upotrebom odgovarajućih obrazaca određenih u provedbenim tehničkim standardima koje je donijela Komisija u skladu s člankom 7. stavkom 4. te Uredbe; i
dostave podataka na razini pojedinačnog kredita u skladu sa stavkom 2.a započele.
3. Podaci na razini pojedinačnog kredita moraju se dostavljati najmanje jednom tromjesečno, najkasnije mjesec dana od datuma dospijeća plaćanja kamata na odgovarajući vrijednosni papir osiguran imovinom. U pogledu dostavljenih podataka, krajnji datum za skup podataka, ne smije biti stariji od dva mjeseca, tj.. „datum dostave izvještaja” umanjen za krajnji datum za skup podataka, mora biti manji od dva mjeseca. Krajnji datum za skup podataka određen je kao datum kada je obuhvaćen kratki pregled svojstava skupa odnosne imovine za odgovarajući izvještaj.
4. Kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima iz stavaka 2. i 3., repozitorij podataka na razini pojedinačnoga kredita obavljat će automatske provjere dosljednosti i točnosti izvješća o novim i ažuriranim podacima na razini pojedinačnoga kredita za svaku transakciju.
II. POTREBNA RAZINA PODROBNOSTI
1. Nakon datuma primjene izvještajnih zahtjeva u vezi s podacima na razini pojedinačnog kredita i za posebnu kategoriju imovine koja stvara novčani tok i koja osigurava vrijednosne papire osigurane imovinom, kao što je utvrđeno na mrežnoj stranici Europske središnje banke (ESB), moraju se dostaviti detaljne informacije na razini pojedinačnoga kredita kako bi vrijednosni papiri osigurani imovinom postali ili ostali prihvatljivi.
2. Vrijednosni papiri osigurani imovinom moraju dosegnuti obveznu minimalnu razinu usklađenosti, koja se ocjenjuje s obzirom na dostupnost informacija, posebno u određenim podatkovnim poljima obrasca za dostavljanje podataka na razini pojedinačnog kredita.
3. Kako bi se obuhvatila polja koja nisu dostupna, svaki obrazac uključuje skup od šest vrsta „nedostajućih podataka” (engl. no data, ND) koji se mora ispuniti kad god se određeni podatak ne može dostaviti u skladu s obrascem za dostavljanje podataka na razini pojedinačnog kredita.
Tablica 1.
Objašnjenje vrsta nedostajućih podataka
|
Vrste nedostajućih podataka (no data) |
Objašnjenje |
|
ND1 |
Podaci nisu prikupljeni jer se ne zahtijevaju prema kriterijima po kojima se odlučuje o odobravanju kredita |
|
ND2 |
Podaci se prikupljaju kod zahtjeva za kredit, ali se ne unose u izvještajni sustav kod odobravanja kredita |
|
ND3 |
Podaci se prikupljaju kod zahtjeva za kredit, ali se unose u sustav koji je odvojen od izvještajnog sustava |
|
ND4 |
Podaci se prikupljaju, ali će biti dostupni tek od MM-GGGG |
|
ND5 |
Nije bitno |
|
ND6 |
Nije primjenjivo u području nadležnosti |
III. METODOLOGIJA OCJENE PODATAKA
▼M7 —————
2. Repozitorij podataka na razini pojedinačnoga kredita će nakon dostave i obrade podataka na razini pojedinačnoga kredita generirati i dodijeliti ocjenu svakoj transakciji s vrijednosnim papirom osiguranim imovinom.
3. Ta će ocjena odražavati broj obveznih polja koja sadržavaju vrijednost ND1 i broj obveznih polja koja sadrže vrijednost ND2, ND3 ili ND4, koji će u svakom slučaju biti uspoređen s ukupnim brojem obveznih polja. U tom smislu, vrste nedostajućih podataka ►M6 ND5 i ND6 ◄ smiju se upotrebljavati samo ako to dopuštaju odgovarajuća podatkovna polja u odgovarajućem obrascu za dostavljanje podataka na razini pojedinačnoga kredita. Kombinacijom ovih dviju referentnih pragova dobiva se sljedeći raspon ocjena podataka na razini pojedinačnoga kredita.
Tablica 2.
Ocjene podataka na razini pojedinačnoga kredita.
|
Matrica ocjena |
Polja ND1 |
||||
|
0. |
≤ 10 % |
≤ 30 % |
≤ 30 % |
||
|
ND2 ili ND3 ili ND4 |
0. |
A1 |
B1 |
C1 |
D1 |
|
≤ 20 % |
A2 |
B2 |
C2 |
D2 |
|
|
≤ 40 % |
A3 |
B3 |
C3 |
D3 |
|
|
≤ 40 % |
A4 |
B4 |
C4 |
D4 |
|
▼M7 —————
IV. ODREĐIVANJE REPOZITORIJA PODATAKA NA RAZINI POJEDINAČNOG KREDITA
I. Zahtjevi za određivanje
Kako bi bili određeni, repozitoriji podataka na razini pojedinačnog kredita moraju udovoljavati primjenjivim zahtjevima Eurosustava, uključujući otvoreni pristup, nediskriminaciju, pokriće, odgovarajuću strukturu upravljanja i transparentnost.
U odnosu na zahtjeve za otvoreni pristup i nediskriminaciju, repozitorij podatak na razini pojedinačnog kredita:
ne smije nepravedeno praviti razliku između korisnika podataka kada odobrava pristup podacima na razini pojedinačnog kredita;
mora primijeniti kriterije za pristup podacima na razini pojedinačnog kredita koji su objektivni, nediskriminirajući i javno dostupni;
smije ograničit pristup samo u najmanjoj mogućoj mjeri, tako da udovolji zahtjevu proporcionalnosti;
mora uspostaviti poštene postupke za slučajeve kada odbija pristup korisnicima podataka ili osiguravateljima podataka;
mora imati potrebne tehničke mogućnosti za omogućavanje pristupa korisnicima podataka i osiguravateljima podataka u svim razumnim okolnostima, uključujući postupke sigurnosne pohrane podataka, zaštitu sigurnosti podataka i postupke za oporavak od katastrofe;
ne smije nametnuti troškove korisnicima podataka za dostavljanje ili vađenje podataka na razini pojedinačnog kredita koji su diskriminirajući ili dovode do neprimjerenog ograničenja pristupa podacima na razini pojedinačnog kredita.
U odnosu na zahtjev za pokrićem, repozitorij podataka na razini pojedinačnog kredita:
mora uspostaviti i održavati pouzdane sustave tehnologije i operativne kontrole radi omogućavanja obrade podataka na razini pojedinačnog kredita na način koji podupire zahtjeve Eurosustava za dostavu i pristup podacima na razini pojedinačnog kredita u odnosu na prihvatljivu imovinu u skladu sa zahtjevima za dostavu podataka na razini pojedinačnog kredita, kako je navedeno u članku 78. i u ovom Prilogu.
Posebno, sustav tehnologije repozitorija podataka na razini pojedinačnog kredita mora omogućiti korisnicima podataka da izluče podatke na razini pojedinačnog kredita, ocjene podataka na razini pojedinačnog kredita i vremensku oznaku dostave podataka, ručnom i automatskom obradom koja uključuje dostavu podataka na razini pojedinačnog kredita svih transakcija vrijednosnim papirima osiguranim imovinom koji su dostavljeni putem repozitorija podataka na razini pojedinačnog kredita i izlučivanjem višestrukih dokumenata o podacima na razini pojedinačnih kredita ako zahtijeva u jednom zahtjevu za preuzimanje;
mora vjerodostojno pokazati Eurosustavu da bi mu njegova tehnička i operativna sposobnost dozvolila da postigne značajno pokriće ako bi dobio status određenog repozitorija podataka na razini pojedinačnog kredita.
U odnosu na zahtjeve prikladne upravljačke strukture i transparentnosti, repozitorij podataka na razini pojedinačnog kredita:
mora uspostaviti sustave upravljanja koji služe interesima dionika na tržištu vrijednosnih papira osiguranih imovinom pri jačanju transparentnosti;
mora uspostaviti jasno dokumentirane sustave upravljanja, poštovati odgovarajuće standarde upravljanja te osigurati održavanje i djelovanje odgovarajuće organizacijske strukture radi osiguravanja trajnosti i urednog funkcioniranja; i
mora odobriti Eurosustavu dovoljan pristup dokumentima i dodatnim informacijama radi praćenja, na trajnoj osnovi, kontinuirane prikladnosti upravljačke strukture repozitorija podataka na razini pojedinačnog kredita.
II. Postupci određivanja i povlačenja određivanja
Zahtjev za određivanje repozitorija podataka na razini pojedinačnog kredita od strane Eurosustava mora biti dostavljen ESB-ovoj Upravi upravljanja rizicima. Zahtjev mora osigurati odgovarajuće razloge i potpunu dodatnu dokumentaciju koja pokazuje usklađenost podnositelja zahtjeva sa zahtjevima za repozitorij podataka na razini pojedinačnog kredita utvrđenim u ovoj Smjernici. Zahtjev, obrazloženje i dodatna dokumentacija mora biti dostavljena u pisanom obliku i, kada je moguće, u elektroničkom obliku. Zahtjevi za određivanje ne prihvaćaju se nakon 13. svibnja 2019. Svi zahtjevi primljeni prije tog datuma, obradit će se u skladu s ovim Prilogom.
ESB će procijeniti je li zahtjev potpun u roku od 25 radnih dana od dana primitka zahtjeva. Ako zahtjev nije potpun, ESB će utvrditi rok do kojega repozitorij podataka na razini pojedinačnog kredita mora dostaviti dodatne informacije.
Nakon što utvrdi da je zahtjev potpun, ESB će na odgovarajući način obavijestiti repozitorij podataka na razini pojedinačnog kredita.
Eurosustav će, u razumnom roku (s ciljem 60 radnih dana od dana obavijesti iz stavka 3.), ispitati zahtjev za određivanje koji je dostavio repozitorij podataka na razini pojedinačnog kredita u odnosu na usklađenost repozitorija podataka na razini pojedinačnog kredita sa zahtjevima navedenim u ovoj Smjernici. Kao dio ispitivanja, Eurosustav može zatražiti od repozitorija podataka na razini pojedinačnog kredita da provede jednu ili više interaktivnih demonstracija s osobljem Eurosustava koja će se provesti uživo, da bi prikazao tehničke mogućnosti repozitorija podataka na razini pojedinačnog kredita u odnosu na zahtjeve navedene u odjeljku IV.I., stavcima 2. i 3. ovog Priloga. Ako se traži takva demonstracija, smatrat će se obveznim zahtjevom postupka podnošenja zahtjeva. Demonstracija može također uključivati upotrebu testnih datoteka.
Kada Eurosustav smatra da su potrebna dodatna pojašnjenja ili kada se traži demonstracija u skladu sa stavkom 4., Eurosustav može produžiti razdoblje ispitivanja za 20 radnih dana.
Eurosustav će nastojati donijeti obrazloženu odluku za određivanje ili odbijanje određivanja u roku od 60 radnih dana od obavijesti iz stavka 3. ili u roku od 80 radnih dana od obavijesti u slučaju primjene stavka 5.
U roku od pet radnih dana od donošenja odluke na temelju stavka 6. Eurosustav će o svojoj odluci obavijestiti dotični repozitorij podataka na razini pojedinačnog kredita. Kada Eurosustav odbije odrediti repozitorij podataka na razini pojedinačnog kredita ili kada povuče određivanje repozitorija podataka na razini pojedinačnog kredita, obrazložit će svoju odluku u obavijesti.
Odluka koju je Eurosustav donio u skladu sa stavkom 6. stupa na snagu peti radni dan nakon obavijesti u skladu sa stavkom 7.
Određeni repozitorij podataka na razini pojedinačnog kredita mora, bez nepotrebnog odgađanja, obavijestiti Eurosustav o svakoj značajnoj promjeni u odnosu na svoju usklađenost sa zahtjevima za određivanje.
Eurosustav će povući određivanje repozitorija podataka na razini pojedinačnog kredita:
ako je repozitorij podataka na razini pojedinačnog kredita dobio određivanje temeljem lažnih izjava ili drugim nezakonitim sredstvima; ili
ako repozitorij podataka na razini pojedinačnog kredita više ne ispunjava uvjete prema kojima mu je određivanje dano.
Odluka o povlačenju određivanja za repozitorij podataka na razini pojedinačnog kredita stupa na snagu odmah. Vrijednosni papiri osigurani imovinom u odnosu na koje su podaci na razini pojedinačnog kredita učinjeni dostupnim putem repozitorija podataka na razini pojedinačnog kredita čije određenje je povučeno u skladu sa stavkom 10. mogu ostati prihvatljivi kao kolateral za kreditne poslove Eurosustava, pod uvjetom da su ispunjeni svi drugi zahtjevi, za razdoblje
do sljedećeg datuma dostavljanja podataka na razini pojedinačnog kredita navedenog u odjeljku I.3.; ili
tri mjeseca nakon donošenja odluke temeljem stavka 10. – ako je dozvoljeno razdoblje pod (a) tehnički neostvarivo za stranu koja podnosi podatke na razini pojedinačnog kredita i dano je pisano obrazloženje NSB-u koji procjenjuje prihvatljivost do sljedećeg zahtijevanog datuma za dostavljanje podataka na razini pojedinačnog kredita navedenog u odjeljku I.3.
Nakon isteka ovog razdoblja podaci na razini pojedinačnog kredita za te vrijednosne papire osigurane imovinom moraju se učiniti dostupnim putem određenog repozitorija podataka na razini pojedinačnog kredita u skladu s primjenjivim zahtjevima Eurosustava.
Eurosustav će na mrežnim stranicama ESB-a objaviti popis repozitorija podataka na razini pojedinačnog kredita određenih u skladu s ovom Smjernicom. Taj popis ažurirat će se u roku od pet radnih dana nakon donošenja odluke temeljem stavka 6. ili stavka 10.
II.a Minimalni podaci koji se zahtijevaju za zahtjev za utvrđivanje da bi se smatrao potpunim
U odnosu na zahtjeve Eurosustava za otvorenim pristupom, nediskriminacijom i transparentnosti, podnositelji zahtjeva moraju dostaviti podatke o sljedećem:
detaljne kriterije pristupa i sva ograničenja pristupa podacima na razini pojedinačnog kredita za korisnike podataka i pojedinosti i razloge za svaku varijaciju u takvom kriteriju pristupa i ograničenje pristupa za korisnike podataka;
izjave o politici ili druge pisane opise postupaka i kriterija koji se primjenjuju za davanje korisnicima podataka pristupa pojedinim datotekama podataka na razini pojedinačnih kredita te daljnje podatke, bilo u takvim izjavama o politici ili drugim pisanim opisima, svih tehničkih ili postupovnih zaštitnih mjera koje postoje radi osiguranja nediskriminacije.
U odnosu na zahtjev Eurosustava za pokrićem, podnositelji zahtjeva moraju dostaviti informacije o sljedećem:
Broj zaposlenika kod podnositelja zahtjeva u području usluga repozitorija podataka na razini pojedinačnog kredita, tehničku pozadinu zaposlenika u i/ili drugih resursa dodijeljenih u ovom području, i kako podnositelj zahtjeva upravlja i zadržava tehnička znanja tih zaposlenika i/ili drugih resursa radi osiguravanja tehničkog i operativnog kontinuiteta na dnevnoj osnovi usprkos promjenama zaposlenika ili resursa.
Ažurirani statistički obuhvati, uključujući koliko neplaćenih vrijednosnih papira osiguranih imovinom prihvatljivih za operacije kolaterala Eurosustava momentalno drži podnositelj zahtjeva, uključujući raščlambu takvih vrijednosnih papira osiguranih imovinom na temelju geografskog položaja dužnika imovine koja stvara novčani tok i vrste kategorije imovine koja stvara novčani tok navedene u članku 73. stavku 1. U slučaju da bilo koju kategoriju imovine trenutno ne drži podnositelj zahtjeva, moraju se dostaviti podaci o planovima podnositelja zahtjeva i tehničkoj izvedivosti da obuhvati takvu kategoriju imovine u budućnosti.
Tehničke operacije sustava repozitorija podataka na razini pojedinačnog kredita podnositelja zahtjeva, uključujući pisani opis:
korisničke upute svojem korisničkom sučelju, koje objašnjava kako pristupiti, izlučiti i dostaviti podatke na razini pojedinačnih kredita, sa stajališta korisnika podataka i stajališta pružatelja podataka;
postojeća tehnička i operativna svojstva sustava repozitorija podnositelja zahtjeva, kao što su koliko se transakcija s vrijednosnim papirima osiguranim imovinom može pohraniti u sustava (te može li sustav lako biti nadograđen), kako su pohranjeni podaci na razini pojedinačnog kredita u pogledu povijesnih transakcija s vrijednosnim papirima osiguranim imovinom te kako im pristupaju korisnici podataka i pružatelji podataka te svako maksimalno ograničenje broja kredita koji mogu biti učitani od strane pružatelja podataka u jednoj transakciji vrijednosnim papirima osiguranim imovinom;
postojeće tehničke i operativne mogućnosti podnositelja zahtjeva u pogledu dostave podataka od stane pružatelja podataka, tj. tehnički postupci putem kojih pružatelj podataka može dostaviti podatke na razini pojedinačnih kredita te jesu li to ručni ili automatizirani postupci; i
postojeće tehničke i operativne mogućnosti podnositelja zahtjeva u pogledu izlučivanja podataka od stane korisnika podataka, tj. tehnički postupci putem kojih korisnici podataka mogu izlučiti podatke na razini pojedinačnih kredita te jesu li to ručni ili automatizirani postupci.
Tehnički opis:
formata podataka koje dostavljaju pružatelji podataka i prihvaćaju podnositelji zahtjeva za dostavu podataka na razini pojedinačnih kredita (Excel dokument predloška, XML scheme itd.), uključujući elektronički primjerak svakog takvog formata dokumenta i navođenje osigurava li podnositelj zahtjeva alate za pružatelje podatka da pretvore podatke na razini pojedinačnih kredita u formate podataka prihvatljive za podnositelja zahtjeva;
postojeće tehničke i operativne mogućnosti podnositelja zahtjeva u odnosu na testiranje i provjeru dokumentacije za sustav podnositelja zahtjeva, uključujući izračun rezultata usklađenosti podataka na razini pojedinačnih kredita;
učestalost ažuriranja i nova puštanja sustava te politiku održavanja i politiku testiranja;
tehničke i operativne mogućnosti podnositelja zahtjeva da se prilagodi budućim ažuriranjima predložaka podataka na razini pojedinačnih kredita, kao što su primjene u postojećim poljima, dodavanje ili brisanje polja;
tehničke mogućnosti podnositelja zahtjeva u pogledu oporavka od katastrofe i trajnosti poslovanja, posebno u odnosu na stupanj viška pojedinačnih rješenja za spremanje i pohranu u svojim podatkovnim centrima i strukturi servera;
opis trenutne tehničke sposobnosti podnositelja zahtjeva u pogledu njegove strukture unutarnjih kontrola u odnosu na podatke na razini pojedinačnih kredita uključujući kontrole informatičkih sustava i cjelovitosti podataka.
U odnosu na zahtjev Eurosustava za prikladnom upravljačkom strukturom, podnositelji zahtjeva moraju osigurati sljedeće:
pojedinosti svog korporativnog statusa, tj. svog statuta ili društvenog ugovora i svoje dioničarske strukture;
podatke o postupcima unutarnje revizije podnositelja zahtjeva (ako postoje) uključujući identitet osoba odgovornih za provođenje takvih revizija, neovisno o tome jesu li revizije vanjski provjerene i, ako su revizije provedene interno, kakvi su mehanizmi poduzeti da se spriječi ili upravlja mogućim sukobom interesa;
podatke o tome kako sustav upravljanja podnositelja zahtjeva služi interesima dionika tržišta vrijednosnih papira osiguranih imovinom, posebno razmatra li se politike oblikovanja cijena u kontekstu ovog zahtjeva;
pisanu potvrdu da će Eurosustav imati pristup, na trajnoj osnovi, dokumentaciji potrebnoj za praćenje trajne prikladnosti upravljačke strukture podnositelja zahtjeva i usklađenosti sa zahtjevima u vezi s upravljanjem iz stavka 4. odjeljka IV.I.
Podnositelj zahtjeva mora dostaviti opis sljedećeg:
kako podnositelj zahtjeva obračunava rezultat kvalitete podataka i kako se rezultat objavljuje u sustavu repozitorija podnositelja zahtjeva i pri tome čini dostupnim korisnicima podataka;
provjere kvalitete podataka koje provodi podnositelj zahtjeva, uključujući postupak, broj provjera i popis provjerenih polja;
postojeće mogućnosti podnositelja zahtjeva u pogledu izvješćivanja o provjerama dosljednosti i točnosti, tj. kako su postojeća izvješća izrađena od strane podnositelja zahtjeva za pružatelje podataka i korisnike podataka, mogućnost platforme podnositelja zahtjeva da izgradi automatizirana izvješća za klijente po zahtjevu korisnika podataka, i sposobnost platforme podnositelja zahtjeva da automatski šalje obavijesti korisnicima podataka i pružateljima podataka (primjerice, obavijesti o podacima na razini pojedinačnih kredita koji su učitani za određenu transakciju).
PRILOG IX.
POSTUPAK PRAĆENJA PROVEDBE OKVIRA ZA KREDITNU PROCJENU EUROSUSTAVA
1. Za svaki sustav za kreditnu procjenu, postupak praćenja provedbe Okvira za kreditnu procjenu Eurosustava (ECAF) sastoji se od godišnje ex post usporedbe:
ostvarene stope neispunjavanja obveza za sve prihvatljive subjekte i dužničke instrumente koji imaju rejting sustava za kreditnu procjenu, pri čemu su ti subjekti i instrumenti grupirani u statički skup na temelju određenih karakteristika, npr. kreditni rejting, kategorija imovine, sektor, model kreditne procjene; i
maksimalne vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza povezane s odgovarajućim stupnjem kreditne kvalitete usklađene ljestvice kreditnih rejtinga Eurosustava.
2. Prvi element u postupku jest da ponuđač sustava za kreditnu procjenu sastavi popis subjekata i dužničkih instrumenata s kreditnim procjenama koje zadovoljavaju prag kreditne kvalitete Eurosustava na početku promatranog razdoblja. Ponuđač sustava za kreditnu procjenu mora zatim dostaviti taj popis Eurosustavu primjenjujući obrazac koji osigurava Eurosustav, a koji uključuje polja povezana s identifikacijom, klasifikacijom i kreditnom procjenom.
3. Drugi element postupka odvija se na kraju dvanaestomjesečnog razdoblja praćenja. Ponuđač sustava za kreditnu procjenu ažurira podatke o poslovanju za subjekte i instrumente na popisu. Eurosustav zadržava pravo da zatraži sve dodatne informacije potrebne za obavljanje analize učinkovitosti.
4. Ostvarena stopa neispunjavanja obveza za statički skup sustava za kreditnu procjenu, zabilježena za jednogodišnje razdoblje, služi kao ulazni podatak za proces analize učinkovitosti ECAF-a, koja obuhvaća godišnje pravilo i višegodišnje ocjenjivanje.
5. U slučaju znatnog odstupanja između ostvarene stope neispunjavanja obveza statičkog skupa i maksimalne vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza odgovarajućeg stupnja kreditne kvalitete u jednogodišnjem i višegodišnjem razdoblju, Eurosustav savjetuje ponuđaču sustava za kreditnu procjenu da analizira razloge za takvo odstupanje.
PRILOG IX.a
Minimalni zahtjevi za pokriće za vanjske institucije za kreditnu procjenu u okviru kreditne procjene Eurosustava
Ovaj Prilog primjenjuje se na prihvaćanje agencije za kreditni rejting (AKR) kao vanjske institucije za kreditne procjenu (VIKP) u okviru kreditne procjene Eurosustava (ECAF), kako je navedeno u članku 120. stavku 2.
1. ZAHTJEVI ZA POKRIĆE
►M6 U pogledu tekućeg pokrića, u svakoj od najmanje tri od četiri kategorije imovine (a) neosigurane bankovne obveznice, (b) korporativne obveznice, (c) pokrivene obveznice i (d) vrijednosni papiri osigurani imovinom, agencija za kreditni rejting mora osigurati minimalno pokriće od: ◄
10 % u prihvatljivom skupu imovine iz europodručja, obračunatom u odnosu na imovinu i izdavatelje koji imaju rejting, osim za kategoriju imovine vrijednosnih papira osiguranih imovinom, za koje će se primijeniti samo pokriće u smislu imovine s rejtingom;
20 % u prihvatljivom skupu imovine iz europodručja, obračunatom u odnosu na nepodmirene nominalne iznose;
u najmanje 2/3 država europodručja s prihvatljivom imovinom u određenim kategorijama imovine, agencija za kreditni rejting mora osigurati zahtijevano pokriće imovine s rejtingom, izdavatelja s rejtingom ili nominalnih iznosa s rejtingom kako je navedeno u točkama i. i ii.
Agencija za kreditni rejting mora osigurati neovisne rejtinge za, najmanje, države europodručja u kojima je izdavatelj rezident gdje se imovina nalazi u jednoj od četiri kategorije imovine iz stavka 1. s rejtingom od strane ove agencije za kreditni rejting, osim imovine za koju Eurosustav smatra da je procjena rizika zemlje nevažna za kreditni rejting izdan od strane agencije za kreditni rejting u odnosu na izdanje, izdavatelja ili jamca.
U pogledu povijesnog pokrića, agencija za kreditni rejting mora zadovoljiti najmanje 80 % minimalnih zahtjeva za pokriće iz stavaka 1. i 2. u svakoj od tri godine prije zahtjeva za prihvaćanje u ECAF te mora zadovoljiti 100 % tih zahtjeva u vrijeme podnošenja zahtjeva i tijekom čitavog razdoblja prihvaćanja u ECAF-u.
2. IZRAČUN POKRIĆA
Pokriće se izračunava na osnovi kreditnih rejtinga koje je izdala ili potvrdila agencija za kreditni rejting u skladu s Uredbom (EZ) br. 1060/2009 i udovoljavanju ostalim zahtjevima za potrebe ECAF-a.
Pokriće određene agencije za kreditni rejting temelji se na kreditnim rejtinzima prihvatljive imovine za operacije monetarne politike Eurosustava i računa se u skladu s pravilima o prioritetima u skladu s člankom 84. uzimajući u obzir samo rejtinge te agencije za kreditni rejting.
Pri izračunu minimalnog pokrića agencije za kreditni rejting koji još nije prihvaćen za potrebe ECAF-a, Eurosustav također uključuje odgovarajuće kreditne rejtinge dane za imovinu koja nije prihvatljiva zbog nedostatka rejtinga od strane VIKP-a prihvaćenog od strane ECAF-a.
3. PREISPITIVANJE USKLAĐENOSTI
Usklađenost VIKP-a s ovim zahtjevima za pokriće preispituje se jednom godišnje.
Neusklađenost sa zahtjevima za pokriće može biti sankcionirana u skladu s pravilima i postupcima ECAF-a.
PRILOG IX.b
Minimalni zahtjevi u okviru za kreditnu procjenu Eurosustava za nova izdanja i nadzorna izvješća o programima pokrivenih obveznica
1. UVOD
Za potrebe okvira za kreditnu procjenu Eurosustava (ECAF), vanjske institucije za kreditnu procjenu (VIKP), u odnosu na članak 120. stavak 2.a moraju udovoljiti posebnim operativnim zahtjevima u odnosu na pokrivene obveznice, s početkom od 1. srpnja 2017. Posebno, vanjske institucije za kreditnu procjenu moraju:
objasniti programe pokrivenih obveznica s novim rejtinzima u javno dostupnom izvješću o kreditnom rejtingu; i
izraditi nadzorna izvješća o programima pokrivenih obveznica dostupna na tromjesečnoj osnovi.
Ovaj Prilog detaljno utvrđuje te minimalne zahtjeve.
Zahtjevi se odnose na rejtinge izdanja navedene u članku 83. te stoga obuhvaćaju sve rejtinge imovine i programa za prihvatljive pokrivene obveznice. Usklađenost vanjskih institucija za kreditnu procjenu s tim zahtjevima redovito će se preispitivati. Ako zahtjevi nisu ispunjeni za određeni program pokrivenih obveznica, Eurosustav može smatrati da javni kreditni rejting (rejtinzi) u odnosu na određeni program pokrivenih obveznica ne udovoljava (udovoljavaju) visokim bonitetnim standardima ECAF-a. Stoga se odgovarajući javni kreditni rejting VIKP-a ne smije koristiti za uspostavljanje zahtjeva kreditne kvalitete za utrživu imovinu izdanu temeljem posebnog programa pokrivenih obveznica.
2. MINIMALNI ZAHTJEVI:
Javno dostupna izvješća o kreditnom rejtingu (izvješće o novom izdanju) iz stavka 1. točke (a) moraju uključiti sveobuhvatnu analizu strukturnih i pravnih aspekata programa, detaljnu procjenu skupa kolaterala, analizu rizika refinanciranja i tržišnih rizika, analizu sudionika transakcije, vlasničke pretpostavke VIKP-a i parametre te analizu svih drugih relevantnih pojedinosti transakcije.
VIKP mora objaviti nadzorna izvješća iz stavka 1. točke (b) najkasnije osam tjedana nakon kraja svakog tromjesečja. Nadzorna izvješća moraju sadržavati sljedeće informacije:
Sve vlasničke parametre VIKP-a, uključujući posljednje dostupne dinamičke vlasničke parametre korištene pri utvrđivanju rejtinga. Ako se podaci na koje se vlasnički parametri odnose razlikuju od datuma objave izvješća, podaci na koje se odnose vlasnički parametri moraju biti specificirani.
Pregled programa mora uključivati, najmanje, stanja imovine i obveza, izdavatelja i druge ključne strane u transakciji, glavnu vrstu imovine koja čini kolateral, pravni okvir kojeg je program subjekt te rejting programa i izdavatelja.
Razine prekomjerne kolateralizacije, uključujući tekuću i provedenu prekomjernu kolateralizaciju.
Profil imovine i obveza, uključujući vrstu dospijeća pokrivenih obveznica, npr. obveznica s ugovorenom isplatom glavnice (eng. hard bullet), obveznica s isplatom glavnice po dospijeću, time da se rok dospijeća može produljiti (eng. soft bullet), ili obveznice s rokom dospijeća koji se može produljiti kako bi bio istovjetan dospijeću odnosne imovine (eng. pass through), ponderirano prosječno trajanje pokrivenih obveznica i skupa pokrića te informacije o kamatnim stopama i valutnim neusklađenostima.
Programi zamjene kamatnih stopa i valuta koji postoje u vrijeme objave izvješća, uključujući nazive drugih ugovornih strana u ugovorima o razmjeni i, gdje je potrebno, njihove identifikatore pravnog subjekta.
Raspodjela valuta, uključujući raspodjelu po vrijednosti na razini skupa za pokriće i pojedinačnih obveznica te uključujući postotak imovine nominirane u eurima i postotak obveznica nominiranih u eurima.
Imovina u skupu za pokriće, uključujući bilancu imovine, vrstu imovine, broj i prosječnu veličinu kredita, sezoniranje, dospijeće, omjere kredita i vrednovanja, regionalnu raspodjelu i raspodjelu neplaćenih obveza. U pogledu regionalnih raspodjela, ako se imovina u skupu za pokriće sastoji od kredita koji su nastali u različitim zemljama, nadzorno izvješće mora, najmanje predstavljati raspodjelu diljem zemalja i regionalnu distribuciju za glavnu matičnu državu.
Zamjenska imovina u skupu za pokriće, uključujući bilancu imovine.
Popis svih povezanih vrijednosnih papira u programu, utvrđenih po svom međunarodnom identifikacijskom broju vrijednosnog papira (ISIN). Ovo objavljivanje može se izvršiti putem posebne datoteke objavljene na mrežnim stranicama VIKP-a koju je moguće preuzeti.
Popis definicija podataka i izvora podataka korišten u izradi nadzornog izvješća. Ova objava može se također izvršiti putem posebne datoteke objavljene na mrežnim stranicama VIKP-a.
Nadzorna izvješća za multi-cédulas moraju sadržavati sve informacije koje se zahtijevaju na temelju točaka od i. do x. Pored toga, ova izvješća moraju sadržavati popis odgovarajućih inicijatora i njihove udjele u multi-cédula. Informacije povezane s imovinom moraju se navesti izravno u nadzornom izvješću za multi-cédula ili upućivati na nadzorna izvješća za svaku pojedinačnu multi-cédula koju je procijenio VIKP.
▼M3 —————
PRILOG XI.
OBLICI VRIJEDNOSNIH PAPIRA
Europska središnja banka (ESB) je 13. lipnja 2006. objavila nove kriterije za globalne zapise za međunarodne dužničke vrijednosne papire u globalnom obliku na donositelja koji bi bili prihvatljivi kao kolateral za kreditne operacije Eurosustava od 1. siječnja 2007. ESB je 22. listopada 2008. objavio da će međunarodni dužnički vrijednosni papiri u globalnom obliku na ime izdani nakon 30. rujna 2010. biti prihvatljivi kao kolateral za kreditne operacije Eurosustava samo kada se upotrebljava nova skrbnička struktura za međunarodne dužničke vrijednosne papire (NSS).
U sljedećoj su tablici sažeto prikazana pravila prihvatljivosti za različite oblike vrijednosnih papira, uvođenjem kriterija za nove globalne zapise (NGN) i nove skrbničke strukture za međunarodne dužničke vrijednosne papire (NSS).
Tablica 1.
Pravila prihvatljivosti za različite oblike vrijednosnih papira
|
Globalni/pojedinačni |
Na donositelja/na ime |
novi globalni zapisi (NGN)/klasični globalni zapisi (CGN)/nova skrbnička struktura za međunarodne dužničke vrijednosne papire (NSS) |
Je li zajednički skrbnik (CSK) ili međunarodni središnji depozitorij vrijednosnih papira (ICSD) (*1)? |
Prihvatljivo? |
|
Globalni |
Na donositelja |
NGN |
Da |
Da |
|
Ne |
Ne |
|||
|
Globalni |
Na donositelja |
CGN |
Nije primjenjivo |
Ne, ali vrijednosni papiri izdani prije 1. siječnja 2007. bit će i dalje priznati do dospijeća, zajedno uz sva zamjenjiva izdanja od 1. siječnja 2007. kada su identifikacijski brojevi vrijednosnih papira (ISIN) zamjenjivi. |
|
Globalni |
Na ime |
CGN |
Nije primjenjivo |
Obveznice izdane pod ovom strukturom nakon 30. rujna 2010., više nisu prihvatljive |
|
Globalni |
Na ime |
NSS |
Da |
Da |
|
Pojedinačni |
Na donositelja |
Nije primjenjivo |
Nije primjenjivo |
Obveznice izdane pod ovom strukturom nakon 30. rujna 2010., više nisu prihvatljive. Pojedinačni zapisi na donositelja izdani na dan 30. rujna 2010. ili ranije, priznati su do dospijeća |
|
(*1) Ili ako postane primjenjivo, unutar pozitivno ocijenjenog središnjeg depozitorija vrijednosnih papira. |
||||
PRILOG XII.
PRIMJERI OPERACIJA I POSTUPAKA MONETARNE POLITIKE
|
Popis primjera |
|
|
Primjer 1. |
Obratna transakcija za puštanje likvidnosti, putem aukcije s nepromjenjivom kamatnom stopom |
|
Primjer 2. |
Obratna transakcija za puštanje likvidnosti, putem aukcije s nepromjenjivom kamatnom stopom |
|
Primjer 3. |
Izdavanje dužničkih certifikata Europske središnje banke (ESB) putem aukcije s promjenjivom kamatnom stopom |
|
Primjer 4. |
Valutni ugovor o razmjeni za povlačenje likvidnosti, putem aukcije s promjenjivom kamatnom stopom |
|
Primjer 5. |
Valutni ugovor o razmjeni za povlačenje likvidnosti, putem aukcije s promjenjivom kamatnom stopom |
|
Primjer 6. |
Mjere za kontrolu rizika |
I. PRIMJER 1.: OBRATNA TRANSAKCIJA ZA PUŠTANJE LIKVIDNOSTI, PUTEM AUKCIJE S NEPROMJENJIVOM KAMATNOM STOPOM
1. ESB odlučuje da će pustiti likvidnost na tržište pomoću obratne transakcije, organizirane u obliku aukcije s nepromjenjivom kamatnom stopom.
2. Tri druge ugovorne strane podnose sljedeće ponude:
|
Druga ugovorna strana |
Ponuda (u milijunima eura) |
|
1. banka |
30 |
|
2. banka |
40 |
|
3. banka |
70 |
|
Ukupno |
140 |
3. ESB odlučuje da će raspodijeliti ukupno 105 milijuna eura.
4. Postotak raspodjele jest:
5. Raspodjela drugim ugovornim stranama jest:
|
Druga ugovorna strana |
Ponuda (u milijunima eura) |
Raspodjela (u milijunima eura) |
|
1. banka |
30 |
22,5 |
|
2. banka |
40 |
30,0 |
|
3. banka |
70 |
52,5 |
|
Ukupno |
140 |
105,0 |
II. PRIMJER 2.: OBRATNA TRANSAKCIJA ZA PUŠTANJE LIKVIDNOSTI, PUTEM AUKCIJE S PROMJENJIVOM KAMATNOM STOPOM
1. ESB odlučuje da će pustiti likvidnost na tržište pomoću obratne transakcije, organizirane u obliku aukcije s promjenjivom kamatnom stopom.
2. Tri druge ugovorne strane podnose sljedeće ponude:
|
|
Iznos (u milijunima eura) |
||||
|
Kamatna stopa (%) |
1. banka |
2. banka |
3. banka |
Ukupne ponude |
Kumulativne ponude |
|
3,15 |
|
|
|
0 |
0 |
|
3,10 |
|
5 |
5 |
10 |
10 |
|
3,09 |
|
5 |
5 |
10 |
20 |
|
3,08 |
|
5 |
5 |
10 |
30 |
|
3,07 |
5 |
5 |
10 |
20 |
50 |
|
3,06 |
5 |
10 |
15 |
30 |
80 |
|
3,05 |
10 |
10 |
15 |
35 |
115 |
|
3,04 |
5 |
5 |
5 |
15 |
130 |
|
3,03 |
5 |
|
10 |
15 |
145 |
|
Ukupno |
30 |
45 |
70 |
145 |
|
3. ESB odlučuje da će raspodijeliti 94 milijuna eura, što podrazumijeva graničnu kamatnu stopu od 3,05 %.
4. Sve ponude iznad 3,05 % (za kumulativni iznos od 80 milijuna eura) su u cijelosti prihvaćene. Postotak raspodjele pri 3,5 % jest:
5. Raspodjela 1. banci pri graničnoj kamatnoj stopi jest na primjer:
0,4 × 10 = 4
6. Ukupna raspodjela 1. banci jest:
5 + 5 + 4 = 14
7. Rezultati raspodjele mogu se sažeti na sljedeći način:
|
|
Iznos (u milijunima eura) |
|||
|
Druge ugovorne strane |
1. banka |
2. banka |
3. banka |
Ukupno |
|
Ukupne ponude |
30,0 |
45,0 |
70,0 |
145 |
|
Ukupna dodjela |
14,0 |
34,0 |
46,0 |
94 |
8. Ako se postupak raspodjele izvršava putem aukcije s jedinstvenom kamatnom stopom (nizozemska metoda), kamatna stopa koja se primjenjuje na iznose koji su raspodijeljeni drugim ugovornim stranama iznosi 3,05 %.
9. Ako se postupak raspodjele izvršava putem aukcije s višestrukom stopom (američka metoda), ne primjenjuje se jedinstvena kamatna stopa na iznose koji su raspodijeljeni drugim ugovornim stranama, na primjer 1. banka prima 5 milijuna eura po 3,07 %, 5 milijuna eura po 3,06 % i 4 milijuna eura po 3,05 %.
III. PRIMJER 3.: IZDAVANJE DUŽNIČKIH CERTIFIKATA ESB-A PUTEM AUKCIJE S PROMJENJIVOM KAMATNOM STOPOM
1. ESB odlučuje povući likvidnost s tržišta izdavanjem dužničkih certifikata, putem aukcije s promjenjivom kamatnom stopom.
2. Tri druge ugovorne strane podnose sljedeće ponude:
|
|
Iznos (u milijunima eura) |
||||
|
Kamatna stopa (%) |
1. banka |
2. banka |
3. banka |
Ukupno |
Kumulativne ponude |
|
3,00 |
|
|
|
0 |
0 |
|
3,01 |
5 |
|
5 |
10 |
10 |
|
3,02 |
5 |
5 |
5 |
15 |
25 |
|
3,03 |
5 |
5 |
5 |
15 |
40 |
|
3,04 |
10 |
5 |
10 |
25 |
65 |
|
3,05 |
20 |
40 |
10 |
70 |
135 |
|
3,06 |
5 |
10 |
10 |
25 |
160 |
|
3,08 |
5 |
|
10 |
15 |
175 |
|
3,10 |
|
5 |
|
5 |
180 |
|
Ukupno |
55 |
70 |
55 |
180 |
|
3. ESB odlučuje da će raspodijeliti nominalni iznos od 124,5 milijuna eura, što podrazumijeva graničnu kamatnu stopu od 3,05 %.
4. Sve ponude ispod 3,05 % (za kumulativni iznos 65 milijuna eura) u cijelosti su prihvaćene. Postotak raspodjele pri 3,5 % jest:
5. Raspodjela 1. banci pri graničnoj kamatnoj stopi jest na primjer:
0,85 × 20 = 17
6. Ukupna raspodjela 1. banci jest:
5 + 5 + 5 + 10 + 17 = 42
7. Rezultati raspodjele mogu se sažeti na sljedeći način:
|
|
Iznos (u milijunima eura) |
|||
|
Druge ugovorne strane |
1. banka |
2. banka |
3. banka |
Ukupno |
|
Ukupne ponude |
55,0 |
70,0 |
55,0 |
180,0 |
|
Ukupna dodjela |
42,0 |
49,0 |
33,5 |
124,5 |
IV. PRIMJER 4.: VALUTNI UGOVOR O RAZMJENI ZA POVLAČENJE LIKVIDNOSTI, PUTEM AUKCIJE S PROMJENJIVOM KAMATNOM STOPOM
1. ESB odlučuje da će povući likvidnost s tržišta s pomoću valutnog ugovora o razmjeni tečaja EUR/USD putem aukcije s promjenjivom kamatnom stopom. (Bilješka: u ovom se slučaju eurom trguje uz premiju).
2. Tri druge ugovorne strane podnose sljedeće ponude:
|
|
Iznos (u milijunima eura) |
||||
|
Swap bodovi (× 10 000 ) |
1. banka |
2. banka |
3. banka |
Ukupno |
Kumulativne ponude |
|
6,84 |
|
|
|
0 |
0 |
|
6,80 |
5 |
|
5 |
10 |
10 |
|
6,76 |
5 |
5 |
5 |
15 |
25 |
|
6,71 |
5 |
5 |
5 |
15 |
40 |
|
6,67 |
10 |
10 |
5 |
25 |
65 |
|
6,63 |
25 |
35 |
40 |
100 |
165 |
|
6,58 |
10 |
20 |
10 |
40 |
205 |
|
6,54 |
5 |
10 |
10 |
25 |
230 |
|
6,49 |
|
5 |
|
5 |
235 |
|
Ukupno |
65 |
90 |
80 |
235 |
|
3. ESB odlučuje da će raspodijeliti 158 milijuna eura, što znači granične swap bodove u visini 6,63. Sve ponude iznad 6,63 (u kumulativnom iznosu 65 milijuna eura) u cijelosti su prihvaćene. Postotak raspodjele pri 6,63 iznosi:
4. Raspodjela 1. banci pri graničnim swap bodovima jest na primjer:
0,93 × 25 = 23,25
5. Ukupna raspodjela 1. banci jest:
5 + 5 + 5 + 10 + 23,25 = 48,25
6. Rezultati raspodjele mogu se sažeti na sljedeći način:
|
|
Iznos (u milijunima eura) |
|||
|
Druge ugovorne strane |
1. banka |
2. banka |
3. banka |
Ukupno |
|
Ukupne ponude |
65,0 |
90,0 |
80,0 |
235,0 |
|
Ukupna dodjela |
48,25 |
52,55 |
57,20 |
158,0 |
7. ESB određuje promptni tečaj EUR/USD za operaciju od 1,1300.
8. Ako se postupak raspodjele izvršava putem aukcije s jedinstvenom kamatnom stopom (nizozemska metoda), na datum početka operacije Eurosustav kupuje 158 000 000 eura i prodaje 178 540 000 američkih dolara. Na datum dospijeća operacije Eurosustav prodaje 158 000 000 eura, a kupuje 178 644 754 USD (terminski tečaj je 1,130663 = 1,1300 + 0,000663).
9. Ako se postupak raspodjele izvršava putem aukcije s višestrukim kamatnim stopama (američka metoda), Eurosustav razmjenjuje iznose u eurima i američkim dolarima, kao što je prikazano u sljedećoj tablici:
|
Promptna transakcija |
Terminska transakcija |
||||
|
Devizni tečaj |
Kupnja EUR |
Prodaja USD |
Devizni tečaj |
Prodaja EUR |
Kupnja USD |
|
1,1300 |
|
|
1,130684 |
|
|
|
1,1300 |
10 000 000 |
11 300 000 |
1,130680 |
10 000 000 |
11 306 800 |
|
1,1300 |
15 000 000 |
16 950 000 |
1,130676 |
15 000 000 |
16 960 140 |
|
1,1300 |
15 000 000 |
16 950 000 |
1,130671 |
15 000 000 |
16 960 065 |
|
1,1300 |
25 000 000 |
28 250 000 |
1,130667 |
25 000 000 |
28 266 675 |
|
1,1300 |
93 000 000 |
105 090 000 |
1,130663 |
93 000 000 |
105 151 659 |
|
1,1300 |
|
|
1,130658 |
|
|
|
1,1300 |
|
|
1,130654 |
|
|
|
1,1300 |
|
|
1,130649 |
|
|
|
Ukupno |
158 000 000 |
178 540 000 |
|
158 000 000 |
178 645 339 |
V. PRIMJER 5.: VALUTNI UGOVOR O RAZMJENI ZA PUŠTANJE LIKVIDNOSTI, PUTEM AUKCIJE S PROMJENJIVOM KAMATNOM STOPOM
1. ESB odlučuje da će pustiti likvidnost na tržište s pomoću valutnog ugovora o razmjeni tečaja EUR/USD putem aukcije s promjenjivom kamatnom stopom. (Bilješka: u ovom se slučaju eurom trguje uz premiju).
2. Tri druge ugovorne strane podnose sljedeće ponude:
|
|
Iznos (u milijunima eura) |
||||
|
Swap bodovi (x 10 000 ) |
1. banka |
2. banka |
3. banka |
Ukupno |
Kumulativne ponude |
|
6,23 |
|
|
|
|
|
|
6,27 |
5 |
|
5 |
10 |
10 |
|
6,32 |
5 |
|
5 |
10 |
20 |
|
6,36 |
10 |
5 |
5 |
20 |
40 |
|
6,41 |
10 |
10 |
20 |
40 |
80 |
|
6,45 |
20 |
40 |
20 |
80 |
160 |
|
6,49 |
5 |
20 |
10 |
35 |
195 |
|
6,54 |
5 |
5 |
10 |
20 |
215 |
|
6,58 |
|
5 |
|
5 |
220 |
|
Ukupno |
60 |
85 |
75 |
220 |
|
3. ESB odlučuje da će raspodijeliti 197 milijuna eura, što znači granične swap bodove u visini 6,54. Sve ponude ispod 6,54 (u kumulativnom iznosu 195 milijuna eura) su u cijelosti prihvaćene. Postotak raspodjele pri 6,54 iznosi:
4. Raspodjela 1. banci pri graničnim swap bodovima jest na primjer:
0,10 × 5 = 0,5
5. Ukupna raspodjela 1. banci jest:
5 + 5 + 10 + 10 + 20 + 5 + 0,5 = 55,5
6. Rezultati raspodjele mogu se sažeti na sljedeći način:
|
|
Iznos (u milijunima eura) |
|||
|
Druge ugovorne strane |
1. banka |
2. banka |
3. banka |
Ukupno |
|
Ukupne ponude |
60,0 |
85,0 |
75,0 |
220 |
|
Ukupna dodjela |
55,5 |
75,5 |
66,0 |
197 |
6. ESB određuje promptni tečaj EUR/USD za operaciju od 1,1300.
7. Ako se postupak raspodjele izvršava putem aukcije s jedinstvenom kamatnom stopom, (nizozemska metoda), na datum početka operacije Eurosustav prodaje 197 000 000 eura i kupuje 222 610 000 američkih dolara. Na datum dospijeća operacije, Eurosustav kupuje 197 000 000 eura, a prodaje 222 738 838 USD (terminski tečaj je 1,130654 = 1,1300 + 0,000654.)
8. Ako se postupak raspodjele izvršava putem aukcije s višestrukim kamatnim stopama (američka metoda), Eurosustav razmjenjuje iznose u eurima i američkim dolarima, kao što je prikazano u sljedećoj tablici:
|
Promptna transakcija |
Terminska transakcija |
||||
|
Devizni tečaj |
Prodaja EUR |
Kupnja USD |
Devizni tečaj |
Kupnja EUR |
Prodaja USD |
|
1,1300 |
|
|
1,130623 |
|
|
|
1,1300 |
10 000 000 |
11 300 000 |
1,130627 |
10 000 000 |
11 306 270 |
|
1,1300 |
10 000 000 |
11 300 000 |
1,130632 |
10 000 000 |
11 306 320 |
|
1,1300 |
20 000 000 |
22 600 000 |
1,130636 |
20 000 000 |
22 612 720 |
|
1,1300 |
40 000 000 |
45 200 000 |
1,130641 |
40 000 000 |
45 225 640 |
|
1,1300 |
80 000 000 |
90 400 000 |
1,130645 |
80 000 000 |
90 451 600 |
|
1,1300 |
35 000 000 |
39 550 000 |
1,130649 |
35 000 000 |
39 572 715 |
|
1,1300 |
2 000 000 |
2 260 000 |
1,130654 |
2 000 000 |
2 261 308 |
|
1,1300 |
|
|
1,130658 |
|
|
|
Ukupno |
197 000 000 |
222 610 000 |
|
197 000 000 |
222 736 573 |
VI. PRIMJER 6.: MJERE ZA KONTROLU RIZIKA
1. Ovaj primjer prikazuje okvir za kontrolu rizika koji se primjenjuje za imovinu koja je mobilizirana kao kolateral u kreditnim operacijama Eurosustava. Primjer se temelji na pretpostavci da se, pri izračunu potrebe za maržnim pozivom, uzima u obzir obračunata nedospjela kamata na puštenu likvidnost, te da se primjenjuje granična vrijednost od 0,5 % puštene likvidnosti. Primjer se temelji na pretpostavci da druga ugovorna strana sudjeluje u sljedećim operacijama monetarne politike Eurosustava:
u glavnoj operaciji refinanciranja, koja je započela 30. srpnja 2014. i završila 6. kolovoza 2014., u kojoj je drugoj ugovornoj strani dodijeljeno 50 milijuna eura, po kamatnoj stopi od 0,15 %;
u operaciji dugoročnijeg refinanciranja, koja je započela 31. srpnja 2014. i završila 23. listopada 2014., u kojoj je drugoj ugovornoj strani dodijeljeno 45 milijuna eura, po kamatnoj stopi od 0,15 %;
u glavnoj operaciji refinanciranja, koja je započela 6. kolovoza 2014. i završila 13. kolovoza 2014., u kojoj je drugoj ugovornoj strani dodijeljeno 35 milijuna eura, po kamatnoj stopi od 0,15 %.
2. Obilježja utržive imovine koju je mobilizirala druga ugovorna strana za pokriće tih operacija, navedena su u tablici 1.
Tablica 1.
Utrživa imovina mobilizirana u transakcijama
Obilježja
|
Naziv |
Kategorija imovine |
Datum dospijeća |
Definicija kupona |
Učestalost kupona |
Preostali rok do dospijeća |
Korektivni faktor |
|
Imovina A |
Pokrivena bankovna obveznica velikog iznosa usklađena s UCITS-om |
30.8.2018. |
Fiksni kupon |
6 mjeseci |
4 godine |
2,50 % |
|
Imovina B |
Obveznice središnje države |
19.11.2018. |
Promjenjiva kamatna stopa |
12 mjeseci |
4 godine |
0,50 % |
|
Imovina C |
Korporativna obveznica |
12.5.2025. |
Bez kupona |
|
> 10 godina |
13,00 % |
Cijene u postocima (uključujući obračunate nedospjele kamate) (*1)
|
30.7.2014. |
31.7.2014. |
1.8.2014. |
4.8.2014. |
5.8.2014. |
6.8.2014. |
7.8.2014. |
|
101,61 |
101,21 |
99,50 |
99,97 |
99,73 |
100,01 |
100,12 |
|
|
98,12 |
97,95 |
98,15 |
98,56 |
98,59 |
98,57 |
|
|
|
|
|
|
53,71 |
53,62 |
|
(*1) Cijene prikazane za određeni datum vrednovanja odgovaraju najreprezentativnijoj cijeni na radni dan prije tog datuma vrednovanja. |
||||||
SUSTAV ZA NAMJENU KOLATERALA
Kao prvo, pretpostavlja se da su transakcije izvršene kod nacionalne središnje banke (NSB) s pomoću sustava u kojem je odnosna imovina namjenski označena za svaku transakciju. Procjena vrijednosti imovine koja je mobilizirana kao kolateral provodi se svakog dana. Okvir za kontrolu rizika zatim se može opisati kako slijedi (vidjeti također niže navedenu tablicu 2.):
30. srpnja 2014. druga ugovorna strana zaključuje repo transakciju s NSB-om koji kupuje 50,6 milijuna EUR imovine A. Imovina A je pokrivena bankovna obveznica velikog iznosa usklađena sa UCITS-om s fiksnim kuponom koja dospijeva 30. kolovoza 2018. i dodijeljen joj je stupanj kreditne kvalitete 1-2. Tako ona ima preostalo dospijeće od 4 godine i stoga zahtijeva korektivni faktor od 2,5 %. Tržišna cijena imovine A na njenom referentnom tržištu na taj dan jest 101,61 %, što uključuje obračunate nedospjele kamate po kuponu. Od druge ugovorne strane zahtijeva se da osigura iznos imovine A, koji nakon odbitka korektivnog faktora od 2,5 % prelazi raspodijeljeni iznos od 50 milijuna EUR. Druga ugovorna strana stoga dostavlja imovinu A za nominalni iznos od 50,6 milijuna EUR, čija usklađena tržišna vrijednost na taj dan iznosi 50 129 294 EUR.
Dana 31. srpnja 2014. druga ugovorna strana zaključuje repo transakciju s NSB-om koji kupuje imovinu A za 21 milijun eura (tržišna cijena 101,21 %, korektivni faktor 2,5 %) i imovinu B za 25 milijuna eura (tržišna cijena 98,02 %). Imovina B je obveznica središnje države s isplatom kupona po promjenjivoj kamatnoj stopi, kojoj je dodijeljen stupanj kreditne kvalitete 1-2, za što se upotrebljava korektivni faktor od 0,5 %. Usklađena tržišna vrijednost imovine A i imovine B na taj dan je 45 130 810 eura, koji stoga prelazi zahtijevani iznos od 45 000 000 eura.
Dana 31. srpnja 2014. odnosna imovina u glavnoj operaciji refinanciranja, koja je započela 30. srpnja 2014., revalorizira se. Uz tržišnu cijenu od 101,21 %, tržišna cijena imovine A, usklađena za korektivni faktor još uvijek se nalazi unutar granica donje i gornje granične vrijednosti. Kolateral koji je prvobitno mobiliziran se tretira kao da pokriva i početni iznos puštene likvidnosti i obračunate nedospjele kamate, koje iznose 208 eura.
Dana 1. kolovoza 2014. odnosna imovina je revalorizirana, tržišna cijena imovine A je 99,50 %, a tržišna cijena imovine B je 97,95 %. Obračunate nedospjele kamate iznose 417 eura za glavnu operaciju refinanciranja koja je započela 30. srpnja 2014. i 188 eura za operaciju dugoročnijeg refinanciranja koja je započela 31. srpnja 2014. Zbog toga, usklađena tržišna vrijednost imovine A u prvoj transakciji pada ispod iznosa transakcije koji se mora pokriti, tj. puštena likvidnost plus obračunate nedospjele kamate za 912 092 eura, no također i ispod donje granične vrijednosti za maržni poziv od 49 750 415 eura. Druga ugovorna strana isporučuje imovinu A u nominalnoj vrijednosti 950 000 eura, čime se, nakon odbitka korektivnog faktora od 2,5 % od tržišne vrijednosti, koja se izračunava na temelju cijene 99,50 %, ponovno uspostavlja dostatno pokriće kolaterala. Nacionalne središnje banke mogu izvršiti maržne pozive u gotovini umjesto u vrijednosnim papirima.
Maržni poziv je također potreban i za drugu transakciju, budući da je usklađena tržišna vrijednost odnosne imovine koja se koristi u transakciji (44 737 688 eura) ispod gornje granične vrijednosti (44 775 187 eura). Druga ugovorna strana stoga dostavlja 270 000 eura financijske imovine B s usklađenom tržišnom vrijednošću 263 143 eura.
Tijekom 4. i 5. kolovoza 2014., odnosna imovina je revalorizirana, a da za to nije bio potreban nikakav maržni poziv za transakcije koje su zaključene 30. i 31. srpnja 2014.
Dana 6. kolovoza 2014. druga ugovorna strana otplaćuje likvidnost dobivenu u okviru glavne operacije refinanciranja koja je započela 30. srpnja 2014., uključujući obračunate kamate u visini 1 458 eura. NSB vraća imovinu A u visini 51 550 000 eura u nominalnoj vrijednosti.
Istog dana, druga ugovorna strana zaključuje novu repo transakciju s NSB-om, koji kupuje imovinu C za 75 milijuna eura u nominalnoj vrijednosti. Budući da je imovina C korporacijska obveznica bez kupona s preostalim dospijećem duljim od 10 godina, kojoj je dodijeljen stupanj kreditne kvalitete 1-2, a koja zahtijeva korektivni faktor od 13 %, odgovarajuća tržišna vrijednost usklađena za korektivni faktor toga dana iznosi 35 045 775 eura. Revalorizacija imovine koja služi kao osiguranje potraživanja u operaciji dugoročnijeg refinanciranja, koja je započela 31. srpnja 2014., pokazuje da usklađena tržišna vrijednost dostavljene imovine prelazi gornju graničnu vrijednost, stoga NSB vraća drugoj ugovornoj strani imovinu B u nominalnoj vrijednosti 262 000 eura. Ako je NSB trebao treba platiti maržu drugoj ugovornoj stranu u vezi s drugom transakcijom, druga ugovorna strana može takvu maržu, u određenim slučajevima, saldirati s maržom koju je platila NSB-u u vezi s prvom transakcijom. Zbog toga bi postojala samo jedna namira marže.
SUSTAV SA SKUPOM IMOVINEU
drugom primjeru pretpostavlja se da su transakcije izvršene kod NSB-a s pomoću sustava sa skupom imovine pri čemu imovina, uključena u skup imovine koju koristi druga ugovorna strana, nije točno namijenjena za osiguranje određene transakcije;
U tom slučaju upotrebljava se isti slijed transakcija kao i u prethodno navedenom primjeru koji opisuje sustav za namjenu kolaterala. Glavna je razlika u tome da, na datume revalorizacije, usklađena tržišna vrijednost cjelokupne imovine iz skupa mora pokrivati ukupni iznos svih nedospjelih operacija druge ugovorne strane s NSB-om. Maržni poziv od 1 174 592 eura, koji nastupa 1. kolovoza 2014., istovjetan je u ovom primjeru onome koji se zahtijeva u slučaju sustava za namjenu kolaterala. Druga ugovorna strana isporučuje imovinu A u nominalnoj vrijednosti 1 300 000 eura, čime se, nakon odbitka korektivnog faktora od 2,5 % od tržišne vrijednosti, koja se izračunava na temelju cijene 99,50 %, ponovno uspostavlja dostatno pokriće kolaterala.
Osim toga, 6. kolovoza 2014., kada dospijeva glavna operacija refinanciranja koja je zaključena 30. srpnja 2014., druga ugovorna strana može zadržati imovinu na svojem založnom računu. Imovina se također može zamijeniti za drugu imovinu, kao što je prikazano u primjeru, gdje druga ugovorna strana imovinu A u nominalnoj vrijednosti 51,9 milijuna eura zamjenjuje imovinom C u nominalnoj vrijednosti 75,5 milijuna eura kako bi se pokrila puštena likvidnost i obračunate nedospjele kamate u okviru svih operacija refinanciranja.
Okvir za kontrolu rizika u sustavu sa skupom imovine opisan je u tablici 3.
Tablica 2.
Sustav za namjenu kolaterala
|
Datum |
Nedospjele transakcije |
Datum početka |
Datum završetka |
Kamatna stopa |
Puštena likvidnost |
Obračunane kamate |
Ukupni iznos koji treba pokriti |
Donja granična vrijednost |
Gornja granična vrijednost |
Usklađena tržišna vrijednost |
Maržni poziv |
|
30.7.2014. |
Glavno refinanciranje |
30.7.2014. |
6.8.2014. |
0,15 |
50 000 000 |
— |
50 000 000 |
49 750 000 |
50 250 000 |
50 129 294 |
— |
|
31.7.2014. |
Glavno refinanciranje |
30.7.2014. |
6.8.2014. |
0,15 |
50 000 000 |
208 |
50 000 208 |
49 750 207 |
50 250 209 |
49 931 954 |
— |
|
|
Dugoročnije refinanciranje |
31.7.2014. |
29.10.2014. |
0,15 |
45 000 000 |
— |
45 000 000 |
44 775 000 |
45 225 000 |
45 130 098 |
— |
|
1.8.2014. |
Glavno refinanciranje |
30.7.2014. |
6.8.2014. |
0,15 |
50 000 000 |
417 |
50 000 417 |
49 750 415 |
50 250 419 |
49 088 325 |
– 912 092 |
|
|
Dugoročnije refinanciranje |
31.7.2014. |
29.10.2014. |
0,15 |
45 000 000 |
188 |
45 000 188 |
44 775 187 |
45 225 188 |
44 737 688 |
– 262 500 |
|
4.8.2014. |
Glavno refinanciranje |
30.7.2014. |
6.8.2014. |
0,15 |
50 000 000 |
1 042 |
50 001 042 |
49 751 036 |
50 251 047 |
50 246 172 |
— |
|
|
Dugoročnije refinanciranje |
31.7.2014. |
29.10.2014. |
0,15 |
45 000 000 |
750 |
45 000 750 |
44 775 746 |
45 225 754 |
45 147 350 |
— |
|
5.8.2014. |
Glavno refinanciranje |
30.7.2014. |
6.8.2014. |
0,15 |
50 000 000 |
1 250 |
50 001 250 |
49 751 244 |
50 251 256 |
50 125 545 |
— |
|
|
Dugoročnije refinanciranje |
31.7.2014. |
29.10.2014. |
0,15 |
45 000 000 |
938 |
45 000 938 |
44 775 933 |
45 225 942 |
45 201 299 |
— |
|
6.8.2014. |
Glavno refinanciranje |
6.8.2014. |
13.8.2014. |
0,15 |
35 000 000 |
— |
35 000 000 |
34 825 000 |
35 175 000 |
35 045 775 |
— |
|
|
Dugoročnije refinanciranje |
31.7.2014. |
29.10.2014. |
0,15 |
45 000 000 |
1 125 |
45 001 125 |
44 776 119 |
45 226 131 |
45 266 172 |
265 047 |
|
7.8.2014. |
Glavno refinanciranje |
6.8.2014. |
13.8.2014. |
0,15 |
35 000 000 |
146 |
35 000 146 |
34 825 145 |
35 175 147 |
34 987 050 |
— |
|
|
Dugoročnije refinanciranje |
31.07.2014. |
29.10.2014. |
0,15 |
45 000 000 |
1 313 |
45 001 313 |
44 776 306 |
45 226 319 |
45 026 704 |
— |
Tablica 3.
Sustav sa skupom imovine
|
Datum |
Nedospjele transakcije |
Datum početka |
Datum završetka |
Kamatna stopa |
Puštena likvidnost |
Obračunane kamate |
Ukupni iznos koji treba pokriti |
Donja granična vrijednost (*1) |
Gornja granična vrijednost (*2) |
Usklađena tržišna vrijednost |
Maržni poziv |
|
30.7.2014. |
Glavno refinanciranje |
30.7.2014. |
6.8.2014. |
0,15 |
50 000 000 |
— |
50 000 000 |
49 750 000 |
Nije primjenljivo |
50 129 294 |
— |
|
31.7.2014. |
Glavno refinanciranje |
30.7.2014. |
6.8.2014. |
0,15 |
50 000 000 |
208 |
95 000 208 |
94 525 207 |
Nije primjenljivo |
95 062 051 |
— |
|
|
Dugoročnije refinanciranje |
31.7.2014. |
29.10.2014. |
0,15 |
45 000 000 |
— |
|
|
|
|
|
|
1.8.2014. |
Glavno refinanciranje |
30.7.2014. |
6.8.2014. |
0,15 |
50 000 000 |
417 |
95 000 604 |
94 525 601 |
Nije primjenljivo |
93 826 013 |
– 1 174 592 |
|
|
Dugoročnije refinanciranje |
31.7.2014. |
29.10.2014. |
0,15 |
45 000 000 |
188 |
|
|
|
|
|
|
4.8.2014. |
Glavno refinanciranje |
30.7.2014. |
6.8.2014. |
0,15 |
50 000 000 |
1 042 |
95 001 792 |
94 526 783 |
Nije primjenljivo |
95 470 989 |
— |
|
|
Dugoročnije refinanciranje |
31.7.2014. |
29.10.2014. |
0,15 |
45 000 000 |
750 |
|
|
|
|
|
|
5.8.2014. |
Glavno refinanciranje |
30.7.2014. |
6.8.2014. |
0,15 |
50 000 000 |
1 250 |
95 002 188 |
94 527 177 |
Nije primjenljivo |
95 402 391 |
— |
|
|
Dugoročnije refinanciranje |
31.7.2014. |
29.10.2014. |
0,15 |
45 000 000 |
938 |
|
|
|
|
|
|
6.8.2014. |
Glavno refinanciranje |
6.8.2014. |
13.8.2014. |
0,15 |
35 000 000 |
— |
80 001 125 |
79 601 119 |
Nije primjenljivo |
80 280 724 |
— |
|
|
Dugoročnije refinanciranje |
31.7.2014. |
29.10.2014. |
0,15 |
45 000 000 |
1 125 |
|
|
|
|
|
|
7.8.2014. |
Glavno refinanciranje |
6.8.2014. |
13.8.2014. |
0,15 |
35 000 000 |
146 |
80 001 458 |
79 601 451 |
Nije primjenljivo |
80 239 155 |
— |
|
30.7.2014. |
Dugoročnije refinanciranje |
31.7.2014. |
29.10.2014. |
0,15 |
45 000 000 |
1 313 |
|
|
|
|
|
|
(*1) U sustavu sa skupom imovine donja granična vrijednost jest najniži prag za maržne pozive. U praksi većina nacionalnih središnjih banaka zahtijeva dodatni kolateral kad god tržišna vrijednost skupa kolaterala usklađena za korektivni faktor padne ispod ukupnog iznosa koji treba pokriti. (*2) U sustavu sa skupom imovine, koncept gornje granične vrijednosti nije relevantan budući da će druga ugovorna strana stalno nastojati premašiti iznos ponuđenog kolaterala kako bi operativne transakcije svela na najmanju moguću mjeru. |
|||||||||||
PRILOG XII.a
Subjekt koji se smatra agencijom kako je definirano u članku 2. točki 2. ove Smjernice, mora ispunjavati sljedeće kvantitativne kriterije kako bi njegova prihvatljiva utrživa imovina bila raspoređena u kategoriju II. korektivnih faktora; kako je utvrđeno u tablici 1. Priloga Smjernici (EU) 2016/65 (ESB/2015/35):
prosjek neotplaćenih iznosa nominalnih vrijednosti sve prihvatljive utržive imovine koji je izdala agencija je najmanje 10 milijardi eura tijekom referentnog razdoblja; i
prosjek iznosa nominalnih vrijednosti sve prihvatljive utržive imovine s neotplaćenom nominalnom vrijednosti od najmanje 500 milijuna eura koji je agencija izdala tijekom referentnog razdoblja ima za ishod udio koji je jednak 50 % ili više od prosjeka iznosa neotplaćene nominalne vrijednosti sve prihvatljive utržive imovine koji je izdala ta agencija tijekom referentnog razdoblja.
Postupanje u skladu s tim kvantitativnim kriterijima ocjenjuje se godišnje, računajući, tijekom svake godine, odgovarajući prosjek tijekom referentnog razdoblja od jedne godine počevši od 1. kolovoza prethodne godine i završavajući 31. srpnja tekuće godine.
PRILOG XIII.
KORELACIJSKA TABLICA
|
Ova Smjernica |
Smjernica ESB/2011/14 |
Odluka ESB/2013/6 |
Odluka ESB/2013/35 |
Odluka ESB/2014/23 |
|
Članak 1. stavak 1. |
|
|
|
|
|
Članak 1. stavak 2. |
Članak 1. |
|
|
|
|
Članak 1. stavak 3. |
Uvod |
|
|
|
|
Članak 1. stavak 4. |
Odjeljak 1.6. |
|
|
|
|
Članak 1. stavak 5. |
|
|
Članak 2. |
|
|
Članak 2. stavak 1. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 2. |
Odjeljak 6.4.2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 3. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 4. |
Odjeljak 5.2.1., Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 5. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 6. |
Prilog II., Odjeljak II. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 7. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 8. |
Odjeljak 3.1.1.2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 9. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 10. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 11. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 12. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 13. |
Odjeljak 6.2.2.1. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 14. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 15. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 16. |
Odjeljak 6.6. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 17. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 18. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 19. |
Prilog II., točka 20. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 20. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 21. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 22. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 23. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 24. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 25. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 26. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 27. |
|
|
Članak 3. stavak 2. točka (b) podtočka ii. slovo (d) |
|
|
Članak 2. stavak 28. |
|
|
Članak 10. |
|
|
Članak 2. stavak 29. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 30. |
Odjeljak 4.1.3., Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 31. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 32. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 33. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 34. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 35. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 36. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 37. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 38. |
Odjeljak 5.1.1.3., Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 39. |
Odjeljak 6.4.2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 40. |
Odjeljak 3.4.1., Odjeljak 3.4.2., Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 41. |
Odjeljak 6.6.1. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 42. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 43. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 44. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 45. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 46. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 47. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 48. |
Odjeljak 6.4.2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 49. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 50. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 51. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 52. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 53. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 54. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 55. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 56. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 57. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 58. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 59. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 60. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 61. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 62. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 63. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 64. |
Odjeljak 5.1.5.4., Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 65. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 66. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 67. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 68. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 69. |
Odjeljak 6.2.1.3. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 70. |
Odjeljak 6.2.2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 71. |
Odjeljak 6.4.2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 72. |
Odjeljak 3.2.1., Odjeljak 3.2.2., Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 73. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 74. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 75. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 76. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 77. |
Odjeljak 3.1.1.2., Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 78. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 79. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 80. |
Odjeljak 3.1.1.1. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 81. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 82. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 83. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 84. |
Odjeljak 5.1.5.4., Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 85. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 86. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 87. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 88. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 89. |
Odjeljak 3.4.3. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 90. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 91. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 92. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 93. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 94. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 95. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 96. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 97. |
Okvir 7., Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 98. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 99. |
Odjeljak 5.1.1.3., Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 100. |
|
|
|
|
|
Članak 3. stavak 1. |
Odjeljak 1.3. |
|
|
|
|
Članak 3. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 4. |
|
|
|
|
|
Članak 5. stavak 1. |
Preambula poglavlja 3. |
|
|
|
|
Članak 5. stavak 2. |
Preambula poglavlja 3. |
|
|
|
|
Članak 5. stavak 3. |
Preambula poglavlja 3., Odjeljak 1.3.3. |
|
|
|
|
Članak 5. stavak 4. |
Preambula poglavlja 3., Odjeljak 1.3.3., Odjeljak 3.1.5. |
|
|
|
|
Članak 5. stavak 5. |
Odjeljak 1.3.1. |
|
|
|
|
Članak 6. stavak 1. |
Odjeljak 3.1.1.1. |
|
|
|
|
Članak 6. stavak 2. |
Odjeljak 3.1.2. |
|
|
|
|
Članak 6. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 6. stavak 4. |
|
|
|
|
|
Članak 6. stavak 5. |
|
|
|
|
|
Članak 6. stavak 6. |
|
|
|
|
|
Članak 7. stavak 1. |
Odjeljak 3.1.1.1. |
|
|
|
|
Članak 7. stavak 2. |
Odjeljak 3.1.3. |
|
|
|
|
Članak 7. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 7. stavak 4. |
|
|
|
|
|
Članak 7. stavak 5. |
|
|
|
|
|
Članak 7. stavak 6. |
Odjeljak 3.1.3. |
|
|
|
|
Članak 8. stavak 1. |
Odjeljak 3.1.4. |
|
|
|
|
Članak 8. stavak 2. |
Odjeljak 3.1.4. |
|
|
|
|
Članak 8. stavak 3. |
Odjeljak 5.1.2.3., Odjeljak 5.2.5. |
|
|
|
|
Članak 8. stavak 4. |
Odjeljak 3.1.4. |
|
|
|
|
Članak 9. stavak 1. |
Odjeljak 3.1.5. |
|
|
|
|
Članak 9. stavak 2. |
Odjeljak 3.1.5. |
|
|
|
|
Članak 9. stavak 3. |
Odjeljak 3.1.4. |
|
|
|
|
Članak 10. stavak 1. |
|
|
|
|
|
Članak 10. stavak 2. |
Prilog II. |
|
|
|
|
Članak 10. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 10. stavak 4. |
|
|
|
|
|
Članak 10. stavak 5. |
Odjeljak 6.1. |
|
|
|
|
Članak 11. stavak 1. |
Odjeljak 3.4.1. |
|
|
|
|
Članak 11. stavak 2. |
Prilog II. |
|
|
|
|
Članak 11. stavak 3. |
Odjeljak 3.4.3. |
|
|
|
|
Članak 11. stavak 4. |
Odjeljak 3.4.3. |
|
|
|
|
Članak 11. stavak 5. |
Odjeljak 3.4.4. |
|
|
|
|
Članak 11. stavak 6. |
|
|
|
|
|
Članak 12. stavak 1. |
Odjeljak 3.5.1. |
|
|
|
|
Članak 12. stavak 2. |
Odjeljak 3.5.2. |
|
|
|
|
Članak 12. stavak 3. |
|
|
|
Članak 1. |
|
Članak 12. stavak 4. |
Odjeljak 3.5.3. |
|
|
|
|
Članak 12. stavak 5. |
Odjeljak 3.1.3. |
|
|
|
|
Članak 12. stavak 6. |
Odjeljak 3.5. |
|
|
|
|
Članak 12. stavak 7. |
|
|
|
|
|
Članak 13. stavak 1. |
Odjeljak 3.3.2. |
|
|
|
|
Članak 13. stavak 2. |
Odjeljak 3.3.2. |
|
|
|
|
Članak 13. stavak 3. |
Odjeljak 3.3.2. |
|
|
|
|
Članak 13. stavak 4. |
Odjeljak 3.3.3. |
|
|
|
|
Članak 13. stavak 5. |
Odjeljak 3.3.4. |
|
|
|
|
Članak 13. stavak 6. |
|
|
|
|
|
Članak 14. stavak 1. |
Odjeljak 3.2.2. |
|
|
|
|
Članak 14. stavak 2. |
Odjeljak 3.2.3. |
|
|
|
|
Članak 14. stavak 3. |
Odjeljak 3.2.4. |
|
|
|
|
Članak 14. stavak 4. |
|
|
|
|
|
Članak 15. stavak 1. |
Odjeljak 3.2., Odjeljak 5.1.4. |
|
|
|
|
Članak 15. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 15. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 16. stavak 1. |
Odjeljak 2.3. |
|
|
|
|
Članak 16. stavak 2. |
Odjeljak 2.3. |
|
|
|
|
Članak 17. stavak 1. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 17. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 17. stavak 3. |
Odjeljak 4.1.1., Odjeljak 4.2.1. |
|
|
|
|
Članak 17. stavak 4. |
Odjeljak 4.1.5., Odjeljak 4.2.5. |
|
|
|
|
Članak 17. stavak 5. |
Odjeljak 4.1.5. |
|
|
|
|
Članak 17. stavak 6. |
Odjeljak 4.1.4. |
|
|
|
|
Članak 17. stavak 7. |
|
|
|
|
|
Članak 18. stavak 1. |
Odjeljak, 4.1.1., Odjeljak 4.1.2. |
|
|
|
|
Članak 18. stavak 2. |
Odjeljak 4.1.2. |
|
|
|
|
Članak 18. stavak 3. |
Odjeljak 4.1.3. |
|
|
|
|
Članak 18. stavak 4. |
Odjeljak 4.1.3. |
|
|
|
|
Članak 19. stavak 1. |
Odjeljak 4.1.3. |
|
|
|
|
Članak 19. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 19. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 19. stavak 4. |
|
|
|
|
|
Članak 19. stavak 5. |
Odjeljak 4.1.3. |
|
|
|
|
Članak 19. stavak 6. |
Odjeljak 4.1.3. |
|
|
|
|
Članak 20. stavak 1. |
Odjeljak 4.1.4. |
|
|
|
|
Članak 20. stavak 2. |
Odjeljak 4.1.4. |
|
|
|
|
Članak 20. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 21. stavak 1. |
Odjeljak 4.2.1. |
|
|
|
|
Članak 21. stavak 2. |
|
|
|
Članak 1. |
|
Članak 21. stavak 3. |
Odjeljak 4.2.2. |
|
|
|
|
Članak 21. stavak 4. |
Odjeljak 4.2.3. |
|
|
|
|
Članak 22. stavak 1. |
Odjeljak 4.2.3. |
|
|
|
|
Članak 22. stavak 2. |
Odjeljak 4.2.3. |
|
|
|
|
Članak 22. stavak 3. |
Odjeljak 4.2.3. |
|
|
|
|
Članak 23. stavak 1. |
Odjeljak 4.2.4. |
|
|
|
|
Članak 23. stavak 2. |
Odjeljak 4.2.4. |
|
|
|
|
Članak 23. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 24. |
|
|
|
|
|
Članak 25. stavak 1. |
Odjeljak 5.1.1., Odjeljak 5.1.1.3. |
|
|
|
|
Članak 25. stavak 2. |
Odjeljak 5.1.1., Odjeljak 5.1.2.3. |
|
|
|
|
Članak 25. stavak 3. |
Odjeljak 5.1.1.3. |
|
|
|
|
Članak 26. stavak 1. |
Odjeljak 5.1.1.1. |
|
|
|
|
Članak 26. stavak 2. |
Odjeljak 5.1.1.1. |
|
|
|
|
Članak 26. stavak 3. |
Odjeljak 5.1.1.1. |
|
|
|
|
Članak 26. stavak 4. |
Odjeljak 5.1.1.1. |
|
|
|
|
Članak 27. stavak 1. |
Odjeljak 5.1.1.2. |
|
|
|
|
Članak 27. stavak 2. |
Odjeljak 5.1.1.2. |
|
|
|
|
Članak 27. stavak 3. |
Odjeljak 5.1.1.2. |
|
|
|
|
Članak 27. stavak 4. |
Odjeljak 5.1.1.2. |
|
|
|
|
Članak 28. stavak 1. |
Odjeljak 5.1.2. |
|
|
|
|
Članak 28. stavak 2. |
Odjeljak 5.1.2. |
|
|
|
|
Članak 28. stavak 3. |
Odjeljak 5.1.2., Odjeljak 5.1.2.3. |
|
|
|
|
Članak 29. stavak 1. |
Odjeljak 5.1.2.2., Odjeljak 5.1.2.3. |
|
|
|
|
Članak 29. stavak 2. |
Odjeljak 5.1.2.2., Odjeljak 5.1.2.3. |
|
|
|
|
Članak 30. stavak 1. |
Odjeljak 5.1.3. |
|
|
|
|
Članak 30. stavak 2. |
Odjeljak 5.1.3. |
|
|
|
|
Članak 30. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 30. stavak 4. |
Odjeljak 5.1.3. |
|
|
|
|
Članak 30. stavak 5. |
Odjeljak 5.1.3. |
|
|
|
|
Članak 31. stavak 1. |
Odjeljak 5.1.4. |
|
|
|
|
Članak 31. stavak 2. |
Odjeljak 5.1.4. |
|
|
|
|
Članak 32. stavak 1. |
Odjeljak 5.1.4. |
|
|
|
|
Članak 32. stavak 2. |
Odjeljak 5.1.1.3. |
|
|
|
|
Članak 32. stavak 3. |
Odjeljak 5.1.4. |
|
|
|
|
Članak 32. stavak 4. |
Odjeljak 5.1.1.3. |
|
|
|
|
Članak 32. stavak 5. |
Odjeljak 5.1.4. |
|
|
|
|
Članak 32. stavak 6. |
Odjeljak 5.1.4. |
|
|
|
|
Članak 33. stavak 1. |
Odjeljak 5.1.4. |
|
|
|
|
Članak 33. stavak 2. |
Odjeljak 5.1.4. |
|
|
|
|
Članak 33. stavak 3. |
Odjeljak 5.1.4. |
|
|
|
|
Članak 33. stavak 4. |
Odjeljak 5.1.4. |
|
|
|
|
Članak 34. stavak 1. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 34. stavak 2. |
Dodatak 2. |
|
|
|
|
Članak 35. stavak 1. |
Odjeljak 5.1.4. |
|
|
|
|
Članak 35. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 35. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 36. stavak 1. |
Odjeljak 5.1.4. |
|
|
|
|
Članak 36. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 36. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 37. stavak 1. |
Odjeljak 5.1.5.1. |
|
|
|
|
Članak 37. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 38. stavak 1. |
Odjeljak 5.1.5.2. |
|
|
|
|
Članak 38. stavak 2. |
Odjeljak 5.1.5.2. |
|
|
|
|
Članak 39. stavak 1. |
Odjeljak 5.1.5.2. |
|
|
|
|
Članak 39. stavak 2. |
Odjeljak 5.1.5.2. |
|
|
|
|
Članak 40. stavak 1. |
Odjeljak 5.1.5.3. |
|
|
|
|
Članak 40. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 41. stavak 1. |
Odjeljak 5.1.5.3. |
|
|
|
|
Članak 41. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 42. |
Odjeljak 5.1.5.4. |
|
|
|
|
Članak 43. stavak 1. |
Odjeljak 5.1.6. |
|
|
|
|
Članak 43. stavak 2. |
Odjeljak 5.1.6. |
|
|
|
|
Članak 43. stavak 3. |
Odjeljak 5.1.6. |
|
|
|
|
Članak 43. stavak 4. |
|
|
|
|
|
Članak 44. stavak 1. |
Odjeljak 5.2.1. |
|
|
|
|
Članak 44. stavak 2. |
Odjeljak 5.2.1. |
|
|
|
|
Članak 45. stavak 1. |
Odjeljak 5.2.2. |
|
|
|
|
Članak 45. stavak 2. |
Odjeljak 5.2.2. |
|
|
|
|
Članak 45. stavak 3. |
Odjeljak 5.2.2. |
|
|
|
|
Članak 46. stavak 1. |
Odjeljak 5.2.3. |
|
|
|
|
Članak 46. stavak 2. |
Odjeljak 5.2.3. |
|
|
|
|
Članak 46. stavak 3. |
Odjeljak 5.2.3. |
|
|
|
|
Članak 47. stavak 1. |
Odjeljak 5.2.4. |
|
|
|
|
Članak 47. stavak 2. |
Odjeljak 5.2.4. |
|
|
|
|
Članak 48. stavak 1. |
Odjeljak 5.2.5. |
|
|
|
|
Članak 48. stavak 2. |
Odjeljak 5.2.5. |
|
|
|
|
Članak 49. stavak 1. |
Odjeljak 5.3.1. |
|
|
|
|
Članak 49. stavak 2. |
Odjeljak 5.3.1. |
|
|
|
|
Članak 50. stavak 1. |
Odjeljak 5.3.2. |
|
|
|
|
Članak 50. stavak 2. |
Odjeljak 5.3.1. |
|
|
|
|
Članak 51. stavak 1. |
Odjeljak 5.3.2. |
|
|
|
|
Članak 51. stavak 2. |
Odjeljak 5.3.1. |
|
|
|
|
Članak 51. stavak 3. |
Odjeljak 5.3.2. |
|
|
|
|
Članak 52. stavak 1. |
Odjeljak 5.3.2. |
|
|
|
|
Članak 52. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 53. stavak 1. |
Odjeljak 5.3.1. |
|
|
|
|
Članak 53. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 54. stavak 1. |
Odjeljak 7.4.2. |
|
|
|
|
Članak 54. stavak 2. |
|
|
|
Članak 2. |
|
Članak 55. |
Odjeljak 2.1. |
|
|
|
|
Članak 56. stavak 1. |
Odjeljak 2.1. |
|
|
|
|
Članak 56. stavak 2. |
Odjeljak 2.1. |
|
|
|
|
Članak 56. stavak 3. |
Odjeljak 2.1. |
|
|
|
|
Članak 56. stavak 4. |
Odjeljak 2.1. |
|
|
|
|
Članak 57. stavak 1. |
|
|
|
|
|
Članak 57. stavak 2. |
Odjeljak 2.2. |
|
|
|
|
Članak 57. stavak 3. |
Odjeljak 2.2., Dodatak 3. |
|
|
|
|
Članak 57. stavak 4. |
Odjeljak 2.2., Odjeljak 5.2.2. |
|
|
|
|
Članak 57. stavak 5. |
|
|
|
|
|
Članak 58. stavak 1. |
Odjeljak 1.5. |
|
|
|
|
Članak 58. stavak 2. |
Odjeljak 1.5., 6.1. |
|
|
|
|
Članak 58. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 58. stavak 4. |
Odjeljak 6.4.2. |
|
|
|
|
Članak 58. stavak 5. |
Odjeljak 6.1. |
|
|
|
|
Članak 58. stavak 6. |
Odjeljak 6.2. |
|
|
|
|
Članak 59. stavak 1. |
Odjeljak 6.2.1.2. |
|
|
|
|
Članak 59. stavak 2. |
Odjeljak 6.1., Odjeljak 6.3.1. |
|
|
|
|
Članak 59. stavak 3. |
Odjeljak 6.3.1. |
|
|
|
|
Članak 59. stavak 4. |
|
|
|
|
|
Članak 59. stavak 5. |
Odjeljak 6.3.1. |
|
|
|
|
Članak 59. stavak 6. |
Odjeljak 6.3.1. |
|
|
|
|
Članak 59. stavak 7. |
Odjeljak 6.3.1. |
|
|
|
|
Članak 60. |
|
|
|
|
|
Članak 61. stavak 1. |
Odjeljak 6.2. |
|
|
|
|
Članak 61. stavak 2. |
Odjeljak 6.3.2., Prilog Smjernici ESB/2014/10 |
|
|
|
|
Članak 62. stavak 1. |
Odjeljak 6.2.1.1. |
|
Članak 3. stavak 2. |
|
|
Članak 62. stavak 2. |
|
|
Članak 3. stavak 2. |
|
|
Članak 62. stavak 3. |
|
|
Članak 3. stavak 2. |
|
|
Članak 63. stavak 1. |
|
|
Članak 3. stavak 2. |
|
|
Članak 63. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 63. stavak 3. |
Odjeljak 6.2.1.1. |
|
Članak 3. stavak 3. |
|
|
Članak 63. stavak 4. |
|
|
Članak 3. stavak 4. |
|
|
Članak 63. stavak 5. |
|
|
Članak 3. stavak 5. |
|
|
Članak 64. |
Odjeljak 6.2.1.1. |
|
|
|
|
Članak 65. |
Odjeljak 6.2.1.8. |
|
|
|
|
Članak 66. stavak 1. |
Odjeljak 6.2.1.3., ESB/2014/10 |
|
|
|
|
Članak 66. stavak 2. |
Odjeljak 6.2.1.3. |
|
|
|
|
Članak 66. stavak 3. |
Odjeljak 6.2.1.3. |
|
|
|
|
Članak 67. stavak 1. |
Odjeljak 6.2.1.4., ESB/2014/10 |
|
|
|
|
Članak 67. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 68. stavak 1. |
Odjeljak 6.2.1.5., Prilog Smjernici ESB/2014/10 |
|
|
|
|
Članak 68. stavak 2. |
Odjeljak 6.2.1.5. |
|
|
|
|
Članak 68. stavak 3. |
Odjeljak 6.2.1.5., Prilog Smjernici ESB/2014/10 |
|
|
|
|
Članak 69. stavak 1. |
Odjeljak 6.2.1.6. |
|
|
|
|
Članak 69. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 70. stavak 1. |
Odjeljak 6.2.1.7. |
|
|
|
|
Članak 70. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 70. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 70. stavak 4. |
|
|
|
|
|
Članak 70. stavak 5. |
|
|
|
|
|
Članak 70. stavak 6. |
|
|
|
|
|
Članak 71. |
|
|
|
|
|
Članak 72. |
Odjeljak 6.2.1.1. |
|
|
|
|
Članak 73. stavak 1. |
Odjeljak 6.2.1.1., ESB/2014/10 |
|
|
|
|
Članak 73. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 73. stavak 3. |
Odjeljak 6.2.1.1. |
|
|
|
|
Članak 73. stavak 4. |
Odjeljak 6.2.1.1. |
|
|
|
|
Članak 73. stavak 5. |
Odjeljak 6.2.1.1. |
|
|
|
|
Članak 73. stavak 6. |
|
|
Članak 4. |
|
|
Članak 73. stavak 7. |
|
|
|
|
|
Članak 74. stavak 1. |
Odjeljak 6.2.1.1. |
|
|
|
|
Članak 74. stavak 2. |
Odjeljak 6.2.1.1. |
|
|
|
|
Članak 74. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 74. stavak 4. |
Odjeljak 6.2.1.1. |
|
|
|
|
Članak 75. stavak 1. |
Odjeljak 6.2.1.1. |
|
|
|
|
Članak 75. stavak 2. |
Odjeljak 6.2.1.1. |
|
|
|
|
Članak 76. stavak 1. |
Odjeljak 6.2.1.1. |
|
|
|
|
Članak 76. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 77. stavak 1. |
Odjeljak 6.2.1.1. |
|
|
|
|
Članak 77. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 78. stavak 1. |
Odjeljak 6.2.1.1. |
|
|
|
|
Članak 78. stavak 2. |
|
|
Članak 11. |
|
|
Članak 79. |
Odjeljak 6.2.1.1. |
|
|
|
|
Članak 80. stavak 1. |
Odjeljak 6.2.1.1. |
|
|
|
|
Članak 80. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 80. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 80. stavak 4. |
|
|
|
|
|
Članak 80. stavak 5. |
|
|
Članak 5. stavak 2. |
|
|
Članak 81. stavak 1. |
Odjeljak 6.2.1. |
|
|
|
|
Članak 81. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 82. stavak 1. |
Odjeljak 6.3.1. |
|
Članak 6. stavak 2. |
|
|
Članak 82. stavak 2. |
Odjeljak 6.3.1. |
|
|
|
|
Članak 83. |
|
|
Članak 1. |
|
|
Članak 84. |
|
|
Članak 1. |
|
|
Članak 85. |
|
|
|
|
|
Članak 86. |
|
|
|
|
|
Članak 87. stavak 1. |
Odjeljak 6.3.2. |
|
|
|
|
Članak 87. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 87. stavak 3. |
Odjeljak 6.3.2. |
|
|
|
|
Članak 88. stavak 1. |
Odjeljak 6.3.1. |
|
|
|
|
Članak 88. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 89. stavak 1. |
Odjeljak 6.2.2.1. |
|
|
|
|
Članak 89. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 89. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 89. stavak 4. |
|
|
|
|
|
Članak 89. stavak 5. |
|
|
|
|
|
Članak 90. |
Odjeljak 6.2.2.1. |
|
|
|
|
Članak 91. |
Odjeljak 6.2.2.1. |
|
|
|
|
Članak 92. |
Odjeljak 6.2.2.1. |
|
|
|
|
Članak 93. |
Odjeljak 6.2.2.1. |
|
|
|
|
Članak 94. |
Odjeljak 6.2.2.1. |
|
|
|
|
Članak 95. stavak 1. |
Odjeljak 6.2.2.1. |
|
|
|
|
Članak 95. stavak 2. |
Odjeljak 6.2.2.1. |
|
|
|
|
Članak 96. stavak 1. |
Odjeljak 6.2.2.1. |
|
|
|
|
Članak 96. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 96. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 97. |
Odjeljak 6.2.2.1. |
|
|
|
|
Članak 98. |
Odjeljak 6.2.2.1. |
|
|
|
|
Članak 99. stavak 1. |
Odjeljak 6.2.3.1. |
|
|
|
|
Članak 99. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 100. |
Dodatak 7. |
|
|
|
|
Članak 101. stavak 1. |
Dodatak 7. |
|
|
|
|
Članak 101. stavak 2. |
Dodatak 7. |
|
|
|
|
Članak 102. |
Dodatak 7. |
|
|
|
|
Članak 103. stavak 1. |
Dodatak 7. |
|
|
|
|
Članak 103. stavak 2. |
Dodatak 7. |
|
|
|
|
Članak 103. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 104. stavak 1. |
Dodatak 7. |
|
|
|
|
Članak 104. stavak 2. |
Dodatak 7. |
|
|
|
|
Članak 104. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 104. stavak 4. |
|
|
|
|
|
Članak 105. |
|
|
|
|
|
Članak 106. |
Odjeljak 6.2.2. |
|
|
|
|
Članak 107. stavak 1. |
Odjeljak 6.2.2.2. |
|
|
|
|
Članak 107. stavak 2. |
Odjeljak 6.2.2.2. |
|
|
|
|
Članak 107. stavak 3. |
Odjeljak 6.2.2.2. |
|
|
|
|
Članak 107. stavak 4. |
Odjeljak 6.2.2.2. |
|
|
|
|
Članak 107. stavak 5. |
Odjeljak 6.2.2.2. |
|
|
|
|
Članak 107. stavak 6. |
Odjeljak 6.2.2.2. |
|
|
|
|
Članak 107. stavak 7. |
Odjeljak 6.2.2.2. |
|
|
|
|
Članak 108. |
Odjeljak 6.3.1., Odjeljak 6.2.2.1., Odjeljak 6.3.3.2. |
|
|
|
|
Članak 109. stavak 1. |
Odjeljak 6.3.3.1. |
|
|
|
|
Članak 109. stavak 2. |
Odjeljak 6.3.3.1. |
|
|
|
|
Članak 109. stavak 3. |
Odjeljak 6.3.3.1. |
|
|
|
|
Članak 110. stavak 1. |
Odjeljak 6.3.3.1. |
|
|
|
|
Članak 110. stavak 2. |
Odjeljak 6.3.3.1. |
|
|
|
|
Članak 110. stavak 3. |
Odjeljak 6.3.3.1. |
|
|
|
|
Članak 110. stavak 4. |
Odjeljak 6.3.3.1. |
|
|
|
|
Članak 110. stavak 5. |
|
|
|
|
|
Članak 110. stavak 6. |
|
|
|
|
|
Članak 110. stavak 7. |
Odjeljak 6.3.3.1. |
|
|
|
|
Članak 111. stavak 1. |
Odjeljak 6.3.3.1. |
|
|
|
|
Članak 111. stavak 2. |
Odjeljak 6.3.3.1. |
|
|
|
|
Članak 112. |
Odjeljak 6.3.3.2. |
|
|
|
|
Članak 113. stavak 1. |
Odjeljak 6.3.2. |
|
|
|
|
Članak 113. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 113. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 114. stavak 1. |
Odjeljak 6.3.2., Odjeljak 6.3.3.1. |
|
|
|
|
Članak 114. stavak 2. |
Odjeljak 6.3.3.1. |
|
|
|
|
Članak 114. stavak 3. |
Odjeljak 6.3.2., Odjeljak 6.3.3.1. |
|
|
|
|
Članak 114. stavak 4. |
Odjeljak 6.3.2., Odjeljak 6.3.3.1. |
|
|
|
|
Članak 114. stavak 5. |
Odjeljak 6.3.2.; Odjeljak 6.3.3.1. |
|
|
|
|
Članak 115. |
Odjeljak 6.3.2., Odjeljak 6.3.3.1. |
|
|
|
|
Članak 116. |
Odjeljak 6.2.1.2., Odjeljak 6.2.2.1. |
|
|
|
|
Članak 117. |
Odjeljak 6.2.1.6.; Odjeljak 6.2.2.1. |
|
|
|
|
Članak 118. stavak 1. |
|
|
|
|
|
Članak 119. stavak 1. |
Odjeljak 6.3.1. |
|
|
|
|
Članak 119. stavak 2. |
Odjeljak 6.3.4.1., Odjeljak 6.3.4. |
|
|
|
|
Članak 119. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 119. stavak 4. |
Odjeljak 6.3.4. |
|
|
|
|
Članak 119. stavak 5. |
Odjeljak 6.3.5. |
|
|
|
|
Članak 120. stavak 1. |
|
|
|
|
|
Članak 120. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 120. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 121. stavak 1. |
Odjeljak 6.3.4.2. |
|
|
|
|
Članak 121. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 121. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 121. stavak 4. |
|
|
|
|
|
Članak 122. stavak 1. |
Odjeljak 6.3.4.3. |
|
|
|
|
Članak 122. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 122. stavak 3. |
Odjeljak 6.3.4.3. |
|
|
|
|
Članak 122. stavak 4. |
|
|
|
|
|
Članak 122. stavak 5. |
|
|
|
|
|
Članak 123. stavak 1. |
|
|
|
|
|
Članak 123. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 123. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 123. stavak 4. |
|
|
|
|
|
Članak 124. stavak 1. |
Odjeljak 6.3.4.4. |
|
|
|
|
Članak 124. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 124. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 124. stavak 4. |
Odjeljak 6.3.4.4. |
|
|
|
|
Članak 124. stavak 5. |
Odjeljak 6.3.4.4. |
|
|
|
|
Članak 125. |
|
|
|
|
|
Članak 126. stavak 1. |
Odjeljak 6.3.5. |
|
|
|
|
Članak 126. stavak 2. |
Odjeljak 6.3.5. |
|
|
|
|
Članak 126. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 126. stavak 4. |
|
|
|
|
|
Članak 126. stavak 5. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Članak 127. stavak 1. |
Odjeljak 6.4.1. |
|
|
|
|
Članak 127. stavak 2. |
Odjeljak 6.4.1. |
|
|
|
|
Članak 127. stavak 3. |
Odjeljak 6.4.1. |
|
|
|
|
Članak 128. stavak 1. |
Odjeljak 6.4.1. |
|
|
|
|
Članak 128. stavak 2. |
Odjeljak 6.4.1. |
|
|
|
|
Članak 129. stavak 1. |
Odjeljak 6.4.2. |
|
Članak 8. stavak 1. |
|
|
Članak 129. stavak 2. |
Odjeljak 6.4.2. |
|
|
|
|
Članak 130. stavak 1. |
Odjeljak 6.4.2. |
|
Članak 8. stavak 2. |
|
|
Članak 130. stavak 2. |
|
|
Članak 8. stavak 3. |
|
|
Članak 130. stavak 3. |
Odjeljak 6.4.2. |
|
|
|
|
Članak 130. stavak 4. |
|
|
Članak 8. stavak 4. |
|
|
Članak 130. stavak 5. |
Odjeljak 6.4.2. |
|
|
|
|
Članak 130. stavak 6. |
Odjeljak 6.4.2. |
|
|
|
|
Članak 130. stavak 7. |
Odjeljak 6.4.2. |
|
|
|
|
Članak 130. stavak 8. |
Odjeljak 6.4.2. |
|
|
|
|
Članak 131. stavak 1. |
Odjeljak 6.4.3.1. |
|
Članak 8. stavak 5. |
|
|
Članak 131. stavak 2. |
Odjeljak 6.4.3.1. |
|
|
|
|
Članak 131. stavak 3. |
Odjeljak 6.4.3.1. |
|
|
|
|
Članak 132. |
|
|
Članak 8. stavak 6. |
|
|
Članak 133. |
Odjeljak 6.4.3.3. |
|
|
|
|
Članak 134. |
Odjeljak 6.5., Odjeljak 6.5.1. |
|
|
|
|
Članak 135. |
Odjeljak 6.5.2. |
|
|
|
|
Članak 136. stavak 1. |
Odjeljak 6.4.2. |
|
|
|
|
Članak 136. stavak 2. |
Odjeljak 6.4.2. |
|
|
|
|
Članak 136. stavak 3. |
Odjeljak 6.4.2. |
|
|
|
|
Članak 136. stavak 4. |
|
|
|
|
|
Članak 137. stavak 1. |
Odjeljak 6.7. |
|
|
|
|
Članak 137. stavak 2. |
Odjeljak 6.7. |
|
|
|
|
Članak 137. stavak 3. |
Odjeljak 6.7. |
|
|
|
|
Članak 138. stavak 1. |
Odjeljak 6.2.3.2. |
|
|
|
|
Članak 138. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 138. stavak 3. |
Odjeljak 6.2.3.2. |
|
|
|
|
Članak 139. stavak 1. |
|
Članak 1. stavak 1. |
|
|
|
Članak 139. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 140. |
Odjeljak 6.3.2.3. |
|
|
|
|
Članak 141. stavak 1. |
Odjeljak 6.4.2. |
|
|
|
|
Članak 141. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 141. stavak 3. |
Odjeljak 6.2.3.2. |
|
|
|
|
Članak 142. stavak 1. |
|
|
|
|
|
Članak 142. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 142. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 142. stavak 4. |
|
|
|
|
|
Članak 143. stavak 1. |
|
|
|
|
|
Članak 143. stavak 2. |
Odjeljak 6.2.3.2. |
|
|
|
|
Članak 143. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 144. |
Odjeljak 6.2.3. |
|
|
|
|
Članak 145. stavak 1. |
Odjeljak 6.2.3.2. |
|
|
|
|
Članak 145. stavak 2. |
Odjeljak 6.2.3.2. |
|
|
|
|
Članak 145. stavak 3. |
Odjeljak 6.2.3.2. |
|
|
|
|
Članak 145. stavak 4. |
Dodatak 6. |
|
|
|
|
Članak 146. |
|
|
|
|
|
Članak 147. |
Odjeljak 6.2.3.2. |
|
|
|
|
Članak 148. stavak 1. |
Odjeljak 6.6. |
|
|
|
|
Članak 148. stavak 2. |
Odjeljak 6.6. |
|
|
|
|
Članak 148. stavak 3. |
Odjeljak 6.6.1. |
|
|
|
|
Članak 148. stavak 4. |
|
|
|
|
|
Članak 148. stavak 5. |
|
|
|
|
|
Članak 148. stavak 6. |
|
|
|
|
|
Članak 149. stavak 1. |
Odjeljak 6.6. |
|
|
|
|
Članak 149. stavak 2. |
Odjeljak 6.6., Odjeljak 6.6.2. |
|
|
|
|
Članak 150. stavak 1. |
Odjeljak 6.6.2. |
|
|
|
|
Članak 150. stavak 2. |
Odjeljak 6.2.1.4., Odjeljak 6.6.2., ESB/2014/10 |
|
|
|
|
Članak 150. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 150. stavak 4. |
Odjeljak 6.6.2. |
|
|
|
|
Članak 150. stavak 5. |
Odjeljak 6.6.2. |
|
|
|
|
Članak 150. stavak 6. |
|
|
|
|
|
Članak 151. stavak 1. |
ESB/2014/10 |
|
|
|
|
Članak 151. stavak 2. |
ESB/2014/10 |
|
|
|
|
Članak 151. stavak 3. |
ESB/2014/10 |
|
|
|
|
Članak 151. stavak 4. |
ESB/2014/10 |
|
|
|
|
Članak 152. stavak 1. |
Prilog Smjernici ESB/2014/10 |
|
|
|
|
Članak 152. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 152. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 153. stavak 1. |
Odjeljak 2.3. |
|
|
|
|
Članak 153. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 154. stavak 1. |
Odjeljak 2.3. |
|
|
|
|
Članak 154. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 155. |
Dodatak 6. |
|
|
|
|
Članak 156. stavak 1. |
Dodatak 6. |
|
|
|
|
Članak 156. stavak 2. |
Dodatak 6. |
|
|
|
|
Članak 156. stavak 3. |
Dodatak 6. |
|
|
|
|
Članak 156. stavak 4. |
Dodatak 6. |
|
|
|
|
Članak 156. stavak 5. |
Dodatak 6., Odjeljak 2.3. |
|
|
|
|
Članak 156. stavak 6. |
Dodatak 6. |
|
|
|
|
Članak 157. |
Odjeljak 2.3. |
|
|
|
|
Članak 158. stavak 1. |
Odjeljak 2.4.1., Odjeljak 6.3.1. |
|
Članak 9. stavak 2. |
|
|
Članak 158. stavak 2. |
Odjeljak 6.3.1. |
|
|
|
|
Članak 158. stavak 3. |
Odjeljak 2.4.2. |
|
|
|
|
Članak 158. stavak 4. |
Odjeljak 2.4.3. |
|
|
|
|
Članak 159. stavak 1. |
Odjeljak 6.3.1. |
|
|
|
|
Članak 159. stavak 2. |
Odjeljak 6.3.1. |
|
|
|
|
Članak 159. stavak 3. |
Odjeljak 6.3.1. |
|
|
|
|
Članak 159. stavak 4. |
Odjeljak 6.3.1. |
|
|
|
|
Članak 160. |
|
|
|
|
|
Članak 161. stavak 1. |
Prilog II., Odjeljak I. |
|
|
|
|
Članak 161. stavak 2. |
Prilog II., Odjeljak I. |
|
|
|
|
Članak 162. |
Prilog II., Odjeljak I. |
|
|
|
|
Članak 163. |
Prilog II., Odjeljak I. |
|
|
|
|
Članak 164. |
Prilog II., Odjeljak I. |
|
|
|
|
Članak 165. stavak 1. |
Prilog II., Odjeljak I. |
|
|
|
|
Članak 165. stavak 2. |
Prilog II., Odjeljak I. |
|
|
|
|
Članak 166. stavak 1. |
|
|
Članak 9. stavak 2. |
|
|
Članak 166. stavak 2. |
|
|
Članak 9. stavak 3. |
|
|
Članak 166. stavak 3. |
|
|
Članak 9. stavak 4. |
|
|
Članak 166. stavak 4. |
|
|
Članak 9. stavak 5. |
|
|
Članak 166. stavak 5. |
|
|
Članak 9. stavak 6. |
|
|
Članak 167. |
Prilog II., Odjeljak I. |
|
|
|
|
Članak 168. stavak 1. |
Prilog II., Odjeljak I. |
|
|
|
|
Članak 168. stavak 2. |
Prilog II., Odjeljak I. |
|
|
|
|
Članak 169. stavak 1. |
Prilog II., Odjeljak I. |
|
|
|
|
Članak 169. stavak 2. |
Prilog II., Odjeljak I. |
|
|
|
|
Članak 170. |
Prilog II., Odjeljak I. |
|
|
|
|
Članak 171. |
Prilog II., Odjeljak I. |
|
|
|
|
Članak 172. |
Prilog II., Odjeljak II. |
|
|
|
|
Članak 173. |
Prilog II., Odjeljak II. |
|
|
|
|
Članak 174. stavak 1. |
Odjeljak 3.1.1.3. |
|
|
|
|
Članak 174. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 174. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 175. |
Prilog II., Odjeljak II. |
|
|
|
|
Članak 176. stavak 1. |
Prilog II., Odjeljak II. |
|
|
|
|
Članak 176. stavak 2. |
Prilog II., Odjeljak II. |
|
|
|
|
Članak 176. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 177. stavak 1. |
Prilog II., Odjeljak II. |
|
|
|
|
Članak 177. stavak 2. |
Prilog II., Odjeljak II. |
|
|
|
|
Članak 177. stavak 3. |
Prilog II., Odjeljak II. |
|
|
|
|
Članak 178. |
Prilog II., Odjeljak II. |
|
|
|
|
Članak 179. |
Prilog II., Odjeljak II. |
|
|
|
|
Članak 180. |
Odjeljak 3.1.1.2. |
|
|
|
|
Članak 181. stavak 1. |
Odjeljak 4.1.2. |
|
|
|
|
Članak 181. stavak 2. |
Prilog II., Odjeljak II. |
|
|
|
|
Članak 181. stavak 3. |
Prilog II., Odjeljak II. |
|
|
|
|
Članak 182. |
Prilog II., Odjeljak II. |
|
|
|
|
Članak 183. |
Prilog II., Odjeljak III. |
|
|
|
|
Članak 184. |
Prilog II., Odjeljak III. |
|
|
|
|
Članak 185. |
Prilog II., Odjeljak III. |
|
|
|
|
Članak 186. stavak 1. |
Prilog II., Odjeljak III. |
|
|
|
|
Članak 186. stavak 2. |
Prilog II., Odjeljak III. |
|
|
|
|
Članak 187. |
Odjeljak 3.4.2. |
|
|
|
|
Članak 188. |
|
|
|
|
|
Članak 189. |
Odjeljak 1.4. |
|
|
|
|
Članak 190. stavak 1. |
|
|
|
|
|
Članak 190. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 191. stavak 1. |
|
|
|
|
|
Članak 191. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 191. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 192. |
|
|
|
|
|
Prilog I. Uvod |
Odjeljak 7.1. |
|
|
|
|
Prilog I. stavak 1. |
Odjeljak 7.1. |
|
|
|
|
Prilog I. stavak 2. |
Odjeljak 7.1. |
|
|
|
|
Prilog I. stavak 3. |
Odjeljak 1.3.3., Odjeljak 7.2. |
|
|
|
|
Prilog I. stavak 4. |
|
|
|
|
|
Prilog I. stavak 5. |
|
|
|
|
|
Prilog I. stavak 6. |
Odjeljak 7.2. |
|
|
|
|
Prilog I. stavak 7. |
|
|
|
|
|
Prilog I. stavak 8. |
Odjeljak 1.3.3., Odjeljak 7.3.1. |
|
|
|
|
Prilog I. stavak 9. |
Odjeljak 7.3.1. |
|
|
|
|
Prilog I. stavak 10. |
|
|
|
|
|
Prilog I. stavak 11. |
|
|
|
|
|
Prilog I. stavak 12. |
Odjeljak 1.3.3., Odjeljak 7.4.3. |
|
|
|
|
Prilog I. stavak 13. |
Odjeljak 7.6. |
|
|
|
|
Prilog II. |
Odjeljak 5.1.3. |
|
|
|
|
Prilog III. |
Odjeljak 5.1.5.1. |
|
|
|
|
Prilog IV. |
Odjeljak 5.1.6. |
|
|
|
|
Prilog V. |
Prilog I., Dodatak 3. |
|
|
|
|
Prilog VI. Odjeljak I. Stavak 1. |
Odjeljak 6.6.1. |
|
|
|
|
Prilog VI. Odjeljak I. Stavak 2. |
|
|
|
|
|
Prilog VI. Odjeljak I. Stavak 3. |
|
|
|
|
|
Prilog VI. Odjeljak I. Stavak 4. |
Odjeljak 6.6.1. |
|
|
|
|
Prilog VI. Odjeljak I. Stavak 5. |
Odjeljak 6.6.1. |
|
|
|
|
Prilog VI. Odjeljak II. Stavak 1. |
Odjeljak 6.6.2. |
|
|
|
|
Prilog VI. Odjeljak II. Stavak 2. |
Odjeljak 6.6.2. |
|
|
|
|
Prilog VI. Odjeljak III. |
ESB/2014/10 |
|
|
|
|
Prilog VI. Odjeljak IV. |
ESB/2014/10 |
|
|
|
|
Prilog VII. Odjeljak I. stavak 1. |
Odjeljak 2.3., Dodatak 6., Odjeljak 1. |
|
|
|
|
Prilog VII. Odjeljak I. stavak 2. |
Dodatak 6., Odjeljak 1. |
|
|
|
|
Prilog VII. Odjeljak I. stavak 3. |
Dodatak 6., Odjeljak 1. |
|
|
|
|
Prilog VII. Odjeljak I. stavak 4. |
|
|
|
|
|
Prilog VII. Odjeljak I. stavak 5. |
|
|
|
|
|
Prilog VII. Odjeljak I. stavak 6. |
|
|
|
|
|
Prilog VII. Odjeljak I. stavak 7. |
Dodatak 6., Odjeljak 1. |
|
|
|
|
Prilog VII. Odjeljak I. stavak 8. |
Dodatak 6., Odjeljak 1. |
|
|
|
|
Prilog VII. Odjeljak II. |
Dodatak 6., Odjeljak 2.1. |
|
|
|
|
Prilog VIII. Odjeljak I. stavak 1. |
Prilog I., Dodatak 8. |
|
|
|
|
Prilog VIII. Odjeljak I. stavak 2. |
Prilog I., Dodatak 8. |
|
|
|
|
Prilog VIII. Odjeljak I. stavak 3. |
Prilog I., Dodatak 8. |
|
|
|
|
Prilog VIII. Odjeljak I. stavak 4. |
|
|
|
|
|
Prilog VIII. Odjeljak II. stavak 1. |
Dodatak 8. |
|
|
|
|
Prilog VIII. Odjeljak II. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Prilog VIII. Odjeljak II. stavak 3. |
Dodatak 8. |
|
|
|
|
Prilog VIII. Odjeljak II. stavak 4. |
Dodatak 8. |
|
|
|
|
Prilog VIII. Odjeljak III. stavak 1. |
Dodatak 8. |
|
|
|
|
Prilog VIII. Odjeljak III. stavak 2. |
Dodatak 8. |
|
|
|
|
Prilog VIII. Odjeljak III. stavak 3. |
Dodatak 8. |
|
|
|
|
Prilog VIII. Odjeljak III. stavak 4. |
Dodatak 8. |
|
|
|
|
Prilog IX. |
Odjeljak 6.3.5. |
|
|
|
|
Prilog X. |
|
|
Prilog I., Prilog II. |
|
|
Prilog XI. |
|
|
|
|
|
Prilog XII. |
|
|
|
|
|
Prilog XIII. |
|
|
|
|
|
Prilog XIV. |
|
|
|
|
PRILOG XIV.
SMJERNICA KOJA JE STAVLJENA IZVAN SNAGE I POPIS NJEZINIH UZASTOPNIH IZMJENA
Smjernica ESB/2011/14 (SL L 331, 14.12.2011., str. 1.)
Smjernica ESB/2012/25 (SL L 359, 29.12.2012., str. 74.)
Smjernica ESB/2014/10 (SL L 166, 5.6.2014., str. 33.)
Odluka ESB/2013/6 (SL L 95, 5.4.2013., str. 22.)
Odluka ESB/2013/35 (SL L 301, 12.11.2013., str. 6.)
Odluka ESB/2014/23 (SL L 168, 7.6.2014., str. 115.)
( 1 ) Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (SL L 257, 28.8.2014., str. 1.).
( 2 ) Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013., str. 63.).
( 3 ) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).
( 4 ) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).
( 5 ) Uredba (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o agencijama za kreditni rejting (SL L 302, 17.11.2009., str. 1.).
( 6 ) Uredba (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (SL L 347, 28.12.2017., str. 35.).
( 7 ) Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (ESA 2010) (SL L 174, 26.6.2013., str. 1.).
( 8 ) Smjernica ESB/2012/27 od 5. prosinca 2012. o Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu (sustav TARGET2) (SL L 30, 30.1.2013., str. 1.).
( 9 ) Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL L 302, 17.11.2009., str. 32).
( 10 ) Uredba (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30.7.2014., str. 1.).
( 11 ) Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014., str. 190).
( 12 ) Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata te o izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.).
( 13 ) Smjernica (EU) 2016/65 Europske središnje banke od 18. studenoga 2015. o korektivnim faktorima koji se primjenjuju u provedbi okvira monetarne politike Eurosustava (ESB/2015/35) (SL L 14, 21.1.2016., str. 30.).
( 14 ) Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).
( 15 ) 14 Direktiva 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o tržištima financijskih instrumenata te o izmjeni direktiva Vijeća 85/611/EEZ i 93/6/EEZ i Direktive 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/22/EEZ (SL L 145, 30.4.2004., str. 1.).
( 16 ) Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (SL L 257, 28.8.2014., str. 1.).
( 17 ) Direktiva 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira (SL L 166, 11.6.1998., str. 45.).
( 18 ) Smjernica ESB/2012/27 od 5. prosinca 2012. o Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu (sustav TARGET2) (SL L 30, 30.1.2013., str. 1.).
( 19 ) SEV uzima u obzir prelazak na srednjoeuropsko ljetno vrijeme.