PRILOG I.

PROVOĐENJE DRUGE SERIJE CILJANIH OPERACIJA DUGOROČNIJEG REFINANCIRANJA

1.   Izračun iznosa zaduženja i iznos ponude

Sudionici u jednoj od ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja druge serije, koji djeluju pojedinačno ili kao vodeća institucija grupe za drugu seriju ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja, podvrgnuti su iznosu zaduženja. Izračunati iznos i zaduženja zaokružuju se na sljedeći višekratnik od 10 000 eura.

Iznos zaduženja koji se primjenjuje na pojedinačnog sudionika u drugoj seriji ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja izračunava se na temelju iznosa prihvatljivih kredita sa stanjem na dan 31. siječnja 2016. Iznos zaduženja koji se primjenjuje na vodeću instituciju grupe za drugu seriju ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja izračunava se na temelju prihvatljivih kredita sa stanjem na 31. siječnja 2016. u odnosu na sve članove te grupe za drugu seriju ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja.

Iznos zaduženja jednak je 30 % stanja prihvatljivih kredita koji se odnose na sudionika (1) na dan 31. siječnja 2016. umanjeno za iznos zaduženja od strane sudionika u ciljanim operacijama dugoročnijeg refinanciranja provedenim u rujnu i prosincu 2014. u skladu s Odlukom ESB/2014/34, a koji su još nepodmireni na datum namire druge serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja, tj.:

BAk = 0,3 × OLJan 2016 – OBk za k = 1, …, 4

Ovdje BAk je iznos zaduživanja u drugoj seriji ciljanih operacija dugoročnijeg refinaniciranja k (s k = 1, …, 4), OLJan 2016 je iznos prihvatljivog kredita koji drži sudionik koje je nepodmiren na dan 31. siječnja 2016., a OB k je iznos koji je sudionik zadužio u TLTRO1 i TLTRO2 prve serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja i još je nepodmiren na datum namire druge serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja k.

Iznos ponude koji se primjenjuje na svakog sudionika u svakoj ciljanoj operaciji dugoročnijeg refinanciranja druge serije je iznos zaduženja umanjen za zaduženje sudionika u prethodnim ciljanim operacijama dugoročnijeg refinanciranja druge serije.

Neka je Ck ≥ 0 zaduženje sudionika u drugoj seriji ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja k. Iznos ponude BLk za ovog sudionika u operaciji k je:

BL 1 = BA 1 i

, za k = 2, 3, 4.

2.   Izračun referentnih vrijednosti

Neka je NLm prihvatljivo neto kreditiranje sudionika u kalendarskom mjesecu m, izračunato kao bruto tokovi novih prihvatljivih kredita sudionika u tom mjesecu umanjeno za otplate prihvatljivih krediti, kako je utvrđeno u Prilogu II.

Označeno s NLB referentna vrijednost neto kreditiranja za ovog sudionika. Definira se kako slijedi:

NLB = min(NLFeb 2015 + NLMarch 2015 + … + NLJan 2016,0)

To podrazumijeva da ako sudionik ima pozitivno ili nula prihvatljivo neto kreditiranja u prvom referentom razdoblju, onda NLB = 0. Međutim, ako sudionik ima negativno neto kreditiranje u prvom referentnom razdoblju, onda NLB = NLFeb 2015 + NLMarch 2015 + … + NLJan 2016.

Označeno s OAB referentna vrijednost stanja sudionika. Definira se kako slijedi:

OAB = max(OLJan 2016 + NLB,0)

3.   Izračun kamatne stope

Neka NSJan 2018 bude iznos dobiven zbrajanjem prihvatljivog neto kreditiranja tijekom razdoblja od 1. veljače 2016. do 31. siječnja 2018. i iznosa prihvatljivih kredita nepodmirenih na dan 31. siječnja 2016.; ovo se izračunava kao NSJan 2018 = OLJan 2016 + NLFeb 2016 + NLMarch 2016 + … + NLJan 2018

Neka sada bude EX postotak odstupanja od NSJan 2018 od referentne vrijednosti stanja, to jest,

Kada je OAB jednak nuli, smatra se da je EX jednak 2,5.

Neka rk bude kamatna stopa koja se primjenjuje na drugu seriju ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja k. Neka MROk i DFk bude kamatna stopa glavne operacije refinanciranja (MRO) i pasivne kamatne stope, izražene kao godišnji postotak, važeće u vrijeme dodjele druge serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja k, navedenim redoslijedom. Kamatna stopa određuje se na sljedeći način:

(a)

Ako sudionik ne premaši svoju referentnu vrijednost stanja prihvatljivih kredita na dan 31. siječnja 2018., kamatne stope koje se primjenjuju na sve iznose koje je sudionik zadužio temeljem druge serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja jednak je MRO stopi primjenjivoj u vrijeme dodjele svake ciljane operacija dugoročnijeg refinanciranja druge serije, to jest: ako je EX ≤ 0, onda je rk = MROk .

(b)

Ako sudionik premaši svoju referentnu vrijednost stanja prihvatljivih kredita za najmanje od 2,5 % na dan 31. siječnja 2018., kamatna stopa koja se primjenjuje na sve iznose koje je sudionik zadužio temeljem druge serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja jednaka je pasivnoj kamatnoj stopi primjenjivoj u vrijeme dodjele svake ciljane operacije dugoročnijeg refinanciranja druge serije, to jest, ako je EX ≥ 2,5, onda je rk = DFk .

(c)

Ako sudionik premaši svoju referentnu vrijednost stanja prihvatljivih kredita, ali za manje od 2,5 % na dan 31. siječnja 2018., kamatna stopa koja se primjenjuje na sve iznose koje je sudionik zadužio temeljem druge serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja linearno napreduje ovisno o postotku za koji sudionik premašuje svoju referentnu vrijednost stanja prihvatljivih kredita, to jest, ako je 0 < EX < 2,5, onda je. Kamatna stopa iskazuje se kao godišnji postotak, zaokružen prema dolje na sljedeća četiri decimalna mjesta.

---

(1)  Upućivanja na „sudionika” smatraju se upućivanjima na pojedinačne sudionike ili grupe za drugu seriju ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja.

PRILOG II.

DRUGA SERIJA CILJANIH DUGOROČNIJIH OPERACIJA REFINANCIRANJA – SMJERNICE ZA PRIPREMANJE PODATAKA KOJI SE TRAŽE IZVJEŠTAJNIM OBRASCEM

1.   Uvod  (1)

Ove smjernice daju upute za sastavljanje izvješća o podacima koje sudionici u drugoj seriji ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja moraju dostaviti u skladu s člankom 7. Izvještajni zahtjevi prikazani su u izvještajnom obrascu na kraju ovog Priloga. Ove smjernice također navode izvještajne zahtjeve za vodeće institucije u grupama za drugu seriju ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja koje sudjeluju u operacijama.

Odjeljci 2. i 3. daju opće informacije u vezi s prikupljanjem i prijenosom podataka, a odjeljak 4. objašnjava indikatore koje je potrebno dostaviti.

2.   Opće informacije

Mjere koje se koriste u izračunavanju iznosa zaduženja odnose se na kredite monetarnih financijskih institucija (MFI) nefinancijskim društvima iz europodručja i kredite monetarnih financijskih institucija kućanstvima iz europodručja (2), osim stambenih kredita, u svim valutama. U skladu s člankom 7. izvješća o podacima moraju se dostaviti za dva referentna razdoblja utvrđena u članku 1. Posebno, podaci o stanjima prihvatljivih kredita na kraju mjeseca koji prethodi početku razdoblja i na kraju razdoblja, jednako kao i o prihvatljivom neto kreditiranju tijekom razdoblja (obračunato kao bruto kreditiranje bez otplata kredita) moraju se dostavljati odvojeno za nefinancijska društva i za kućanstva. Stanja prihvatljivih kredita prilagođavaju se računima kredita koji su sekuritizirani ili na drugi način preneseni, a nisu isknjiženi. Detaljni podaci također se zahtijevaju o odgovarajućim podmodelima ovih stavki te o učincima koji imaju za posljedicu promjene stanja prihvatljivih kredita, ali koji nisu povezani s prihvatljivim neto kreditiranjem (dalje u tekstu „prilagođavanje stanjima”), također obuhvaćajući prodaje i kupnje kredita i druge prijenose kredita.

U odnosu na korištenje prikupljenih informacija, podaci o stanjima prihvatljivih kredita na dan 31. siječnja 2016. koristit će se za određivanje iznosa zaduženja. Osim toga, podaci o prihvatljivom neto kreditiranju tijekom prvog referentnog razdoblja koristite će se za izračun referentnih vrijednosti neto kreditiranja i referentne vrijednosti stanja. U međuvremenu, podaci o prihvatljivom neto kreditiranju tijekom drugog referentnog razdoblja koristit će se za procjenu kreditnih kretanja i shodno tome, primjenjivih kamatnih stopa. Svi drugi indikatori navedeni u obrascu potrebni su radi potvrde unutarnje usklađenosti podataka i njihove usklađenost sa statističkim podacima prikupljenim unutar Eurosustava i radi dubinskog praćenja utjecaja programa druge serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja.

Opći okvir na kojem se temelji popunjavanje izvješća o podacima osiguran je izvještajnim zahtjevima monetarnih financijskih institucija iz europodručja u okviru statistike bilančnih stavki monetarnih financijskih institucija, kako je navedeno u Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33). Posebno, u pogledu kredita, članak 8. stavak 2. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) zahtijeva da se oni „dostavljaju prema stanju glavnice na kraju mjeseca. Otpisi i djelomični otpisi kako su utvrđeni odgovarajućim računovodstvenim praksama isključeni su iz tog iznosa. […] krediti se ne netiraju s drugom imovinom i obvezama”. Međutim, suprotno pravilima utvrđenim u članku 8. stavku 2. koja također podrazumijevaju da se podaci o kreditima trebaju dostaviti u bruto iznosu s rezervacijama, članak 8. stavak 4. propisuje da „nacionalne središnje banke mogu dopustiti dostavljanje podataka o kreditima za koje postoje rezervacije bez rezervacija i dostavljanje podataka o kupljenim kreditima po cijeni dogovorenoj u vrijeme njihova stjecanja (tj. prema vrijednosti transakcije) pod uvjetom da se takve prakse dostavljanja podataka primjenjuju od strane svih izvještajnih jedinica koje su rezidenti”. Učinci koje ovo odstupanje od općih smjernica statistike bilančnih stavki ima na prikupljanje izvješća o podacima detaljnije razmatraju se dalje u tekstu.

Uredba (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) također se treba koristiti kao referentni dokument u odnosu na definicije koje se primjenjuju u prikupljanju izvješća o podacima. Vidjeti, posebno, članak 1. za opće definicije i odjeljke 2. i 3. Priloga II. za definicije kategorija instrumenata koji su obuhvaćeni pojmom „krediti” odnosno sektora sudionika. Značajno je da u okviru bilančnih stavki potraživanja, obračunate kamate po kreditima, u pravilu su predmet evidentiranja u bilanci po obračunu (tj. na obračunskom principu, a ne kad su stvarno naplaćene), ali se isključuju iz podataka o stanjima kredita. Međutim, kapitaliziranu kamatu potrebno je iskazati kao dio stanja.

Iako je većina podataka koji se trebaju iskazati u obrascu već prikupljena od strane monetarnih financijskih institucija u skladu sa zahtjevima Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33), od sudionika koji sudjeluju u drugoj seriji ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja moraju se prikupiti neki dodatni podaci. Metodološki okvir statistike bilančnih stavki, kako je utvrđen u Priručniku o statistici bilance monetarnih financijskih institucija (3), osigurava sve pozadinske informacije koje se zahtijevaju kako bi se prikupili ovi dodatni podaci; dodatne pojedinosti navedene su u točki 4. u odnosu na definicije pojedinačnih indikatora.

3.   Opće upute u vezi izvješćivanja

(a)   Struktura izvještajnog obrasca

Obrazac uključuje oznaku razdoblja na koje se podaci odnose i grupira pokazatelje u dva bloka: Krediti monetarnih financijskih institucija nefinancijskim društvima iz europodručja i krediti monetarnih financijskih institucija kućanstvima iz europodručja, osim stambenih kredita. Podaci istaknuti žutom bojom u svim poljima izračunavaju se iz podataka unesenih u druga polja, temeljem danih formula. Obrazac također sadrži pravilo vrednovanja koje potvrđuje usklađenost između stanja i transakcija.

(b)   Definicija „izvještajnog razdoblja”

Izvještajno razdoblje označava vremenski raspon na koji se podaci odnose. Postoje dva izvještajna razdoblja u drugoj seriji ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja, tj. „prvo referentno razdoblje”, od 1. veljače 2015. do 31. siječnja 2016., i „drugo referentno razdoblje”, od 1. veljače 2016. do 31. siječnja 2018. Pokazatelji koji se odnose na stanja moraju se dostavljati s krajem mjeseca koji prethodi početku izvještajnog razdoblja i na kraju izvještajnog razdoblja; stoga, za prvo izvještajno razdoblje stanja se moraju dostaviti sa stanjem na dan 31. siječnja 2015. i 31. siječnja 2016., a za drugo referentno razdoblje stanja se moraju dostaviti sa stanjem na dan 31. siječnja 2016. i 31. siječnja 2018. S druge strane, podaci o transakcijama i usklađivanjima moraju obuhvatiti sve bitne učinke koji nastanu tijekom izvještajnog razdoblja.

(c)   Izvješćivanje u odnosu na grupe za drugu seriju ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja.

U odnosu na grupe koje sudjeluju u drugoj seriji ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja, podaci se trebaju dostavljati, u pravilu, na agregiranoj osnovi. Međutim, nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro imaju mogućnost prikupljanja podataka na osnovi pojedinačne institucije, ako to smatraju primjerenim.

(d)   Prijenos izvješća o podacima

Popunjena izvješća o podacima potrebno je dostaviti odgovarajućem NSB-u kako je navedeno u članku 7. i u skladu s okvirnim kalendarom za drugu seriju ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja objavljenim na mrežnim stranicama ESB-a, koji također navodi referentna razdoblja koja trebaju biti obuhvaćena u svakom prijenosu i koje starije podatke je potrebno koristiti za prikupljanje podataka.

(e)   Jedinica podataka

Podaci se moraju dostavljati iskazani u tisućama eura.

4.   Definicije

Ovaj odjeljak sadrži definicije stavki koji se trebaju dostaviti; numeriranje korišteno u izvještajnom obrascu navodi se u zagradama.

(a)   Stanja prihvatljivih kredita (1. i 4.)

Podaci u ovim poljima izračunavaju se na osnovi podataka dostavljenih u odnosu na naredne stavke, odnosno „stanja u bilanci” (1.1. i 4.1.), umanjeno za „stanja kredita koji su sekruritizirani ili na drugi način preneseni, ali nisu isknjiženi iz bilance” (1.2. i 4.2.), uvećano za „stanja rezervacija za prihvatljive kredite” (1.3. i 4.3.). Posljednji potpojam bitan je samo u slučajevima kada se, suprotno općoj praksi bilančnih stavki, podaci o kreditima iskazuju bez rezervacija.

i.   Stanja iz bilance (1.1. i 4.1.)

Ova stavka obuhvaća stanja kredita odobrenih nefinancijskim društvima i kućanstvima iz europodručja, osim stambenih kredita. Obračunata kamata, za razliku od kapitalizirane kamate, isključena je iz pokazatelja.

Ova polja u obrascu izravno su povezana sa zahtjevima dijela 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) (blok 2. tablice 1. o mjesečnim stanjima).

Za detaljnije definicije stavki koje je potrebno uključiti u izvješća o podacima, vidjeti dio 2. Priloga II. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) i odjeljak 2.1.4. Priručnika o statistici bilance monetarnih financijskih institucija.

ii.   Stanja kredita koji su sekuritizirani ili na drugi način preneseni, ali nisu isknjiženi iz bilance (1.2. i 4.2).

Ova stavka obuhvaća stanja kredita koji su sekuritizirani ili na drugi način preneseni, ali koji nisu isknjiženi iz bilance. Moraju se iskazati podaci o svim sekuritizacijama, neovisno o tome jesu li uključena financijska društva posebne namjene rezidenti. Krediti dani kao kolateral Eurosustavu za kreditne operacije monetarne politike u obliku kreditnih potraživanja, koji dovode do prijenosa bez isknjižavanja iz bilance, isključeni su iz ove stavke.

Dio 5. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) (blok 5.1. tablice 5a o mjesečnim podacima) obuhvaća zahtijevane podatke o neisknjiženim sekuritiziranim kreditima nefinancijskim društvima i kućanstvima, ali ne zahtijeva da potonji budu raščlanjeni prema namjeni. Pored toga, stanja kredita koji su na drugi način preneseni (tj. ne putem sekuritizacije), ali nisu isknjiženi, nisu obuhvaćeni Uredbom (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33). Za potrebe sastavljanja izvješća o podacima, tako se zahtijevaju posebni izvaci podataka iz unutarnjih baza podataka monetarnih financijskih institucije.

Za dodatne podatke o stavkama koje je potrebno uključiti u izvješća o podacima, vidjeti dio 5. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) i odjeljak 2.3 Priručnika o statistici bilance monetarnih financijskih institucija.

iii.   Stanja rezervacija za prihvatljive kredite (1.3. i 4.3.)

Ovi podaci bitni su samo za one institucije koje, suprotno općoj praksi bilančnih stavki, dostavljaju podatke o kreditima bez rezervacija. U slučaju institucija koje sudjeluje kao grupa za drugu seriju ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja, ovaj se zahtjev primjenjuje samo na one institucije u grupi koje iskazuju kredite bez rezervacija.

Ova stavka uključuje pojedinačna i kolektivna smanjenja vrijednosti i gubitke po kreditima (prije otpisa i djelomičnih otpisa). Podaci se moraju odnositi na stanja prihvatljivih kredita u bilanci, tj. isključujući kredite koji su sekuritizirani ili na drugi način preneseni, a koji nisu isknjiženi iz bilance.

Kako je navedeno u trećem podstavku točke 2., u statistici bilančnih stavki krediti trebaju biti iskazani, u pravilu, sa stanjem glavnice, uz odgovarajuće rezervacije raspoređene u „kapital i pričuve”. U tim se slučajevima ne trebaju iskazati posebni podaci o rezervacijama. Istodobno, u slučajevima kada se krediti iskazuju bez rezervacija, ovi dodatni podaci trebaju se iskazati radi prikupljanja potpuno usporedivih podataka monetarnih financijskih institucija.

Kada postoji praksa iskazivanja stanja kredita bez rezervacija, nacionalne središnje banke mogu iskazivanje ovih podataka odrediti kao neobavezno. Međutim, u takvim slučajevima izračuni temeljem okvira druge serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja zasnivat će se na stanjima kredita iz bilance bez rezervacija (4).

Za dodatne pojedinosti, vidjeti upućivanje na odredbe u definiciji „Kapital i pričuve” iz dijela 2. Priloga II. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33).

(b)   Prihvatljivo neto kreditiranje (2)

U ovim poljima izvještajnog obrasca iskazuju se podaci o neto kreditima (transakcijama) odobrenim tijekom izvještajnog razdoblja. Podaci se izračunavaju na osnovi podataka iskazanih za podstavke, odnosno „bruto kreditiranje” (2.1.) umanjeno za „otplate” (2.2.).

Krediti u vezi kojih je sklopljen ponovni sporazum o uvjetima kreditiranja trebaju se iskazati i kao „otplate” i kao „bruto kreditiranje” u vrijeme sklapanja ponovnog sporazuma o uvjetima kreditiranja. Podaci o usklađivanjima moraju uključiti učinke koje se odnose na ponovne sporazume o uvjetima kreditiranja.

Obratne transakcije tijekom razdoblja (tj. krediti odobreni i otplaćeni tijekom razdoblja) trebaju u načelu biti iskazani i kao „bruto kreditiranje” i kao „otplate”. Međutim, također je dopustivo za monetarne financijske institucije koje sudjeluju na aukcijama da isključe ove operacije kad sastavljaju izvješća o podacima, u mjeri i kojoj bi ovo ublažilo njihov teret izvješćivanja. U tom slučaju, one trebaju izvijestiti odgovarajući NSB i podaci o usklađivanjima u odnosu na stanja moraju također isključivati utjecaje koji se odnose na ove obratne transakcije. Ova iznimka se ne primjenjuje na kredite odobrene tijekom razdoblja, a koji su sekuritizirani ili na drugi način preneseni.

Dugovanja po kreditnim karticama, revolving krediti i prekoračenja trebaju također biti uzeta u obzir. Za ove instrumente, promjene u bilancama zbog iznosa iskorištenih ili povučenih tijekom izvještajnog razdoblja trebaju biti korištene kao približne za neto kreditiranje. Pozitivne iznose potrebno je iskazati kao „bruto kreditiranje” (2.1.), a negativne iznose potrebno je iskazati (s pozitivnom predznakom) kao „otplate” (2.2.).

i.   Bruto kreditiranje (2.1.)

Ova stavka obuhvaća tok bruto novih kredita u izvještajnom razdoblju, isključujući bilo koje stjecanje kredita. Odobrene kredite koji se odnose na dugovanje po kreditnim karticama, revolving kredite i prekoračenja potrebno je iskazati kako je gore objašnjeno.

Iznose dodane tijekom razdoblja na klijentovo stanje duga, primjerice na kapitalizirane kamate (za razliku od obračunate kamate) i naknade, potrebno je također uključiti.

ii.   Otplate (2.2.)

Ova stavka obuhvaća tokove otplate glavnice tijekom izvještajnog razdoblja, isključujući one koji se odnose na sekuritizirane kredite ili kredite prenesene na drugi način, a koji nisu isknjiženi iz bilance. Otplate koje se odnose na dugovanje po kreditnim karticama, revolving kredite i prekoračenja trebaju se također iskazati, kako je gore objašnjeno.

Podatke o otplatama kamate koje se odnose na obračunate kamate koje još nisu kapitalizirane, prijenose kredita i druga usklađivanja u odnosu na neotplaćene iznose (uključujući otpise i djelomične otpise) ne treba iskazati.

(c)   Usklađivanja stanja

Ova polja izvještajnog obrasca služe za izvješćivanje o promjenama u stanjima (umanjenja (–) i povećanja (+)) koje nastanu tijekom izvještajnog razdoblja, a koje nisu povezane s neto kreditiranjem. Takve promjene nastaju iz operacija kao što su sekuritizacije kredita i drugi prijenosi kredita tijekom izvještajnog razdoblja i od drugih usklađenja povezanih s revalorizacijama zbog promjena tečajeva, otpisa ili djelomičnih otpisa kredita i reklasifikacija. Podaci u ovim poljima automatski se izračunavaju na osnovi iznosa iskazanih pod podstavkom, odnosno „Prodaje i kupnje kredita i drugi prijenosi kredita tijekom izvještajnog razdoblja” (3.1.) uvećano za „Ostala usklađivanja” (3.2.).

i.   Prodaje i kupnje kredita i drugi prijenosi kredita tijekom izvještajnog razdoblja (3.1.)

—   Neto tokovi sekuritiziranih kredita s utjecajem na stanja kredita (3.1A)

Ova stavka obuhvaća neto iznose kredita koji su sekuritizirani tijekom izvještajnog razdoblja s utjecajem na iskazano stanje kredita, izračunato kao stjecanja umanjeno za raspolaganja (5). Moraju se iskazati podaci o svim sekuritizacijama, neovisno o tome jesu li uključena financijska društva posebne namjene rezidenti. Prijenose kredita potrebno je iskazati u nominalnom iznosu bez otpisa i djelomičnih otpisa u vrijeme prodaje. Ovi otpisi i djelomični otpisi iskazuju se, ako ih je moguće utvrditi, pod stavkom 3.2B u obrascu (vidjeti dolje). Kada se radi o monetarnim financijskim institucijama koje dostavljaju podatke o kreditima bez rezervacija, podatke o prijenosima potrebno je dostavljati po bilančnoj vrijednosti (tj. nominalni iznos bez stanja rezervacija) (6).

Zahtjevi dijela 5. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) (blokovi 1.1. tablice 5a o mjesečnim podacima i tablice 5b o tromjesečnim podacima) obuhvaćaju ove elemente.

Za iscrpnije definicije stavki koje je potrebno iskazati, vidjeti dio 5. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) i odjeljak 2.3. Priručnika o statistici bilančnih stavki monetarnih financijskih institucija.

—   Neto tokovi kredita koji su na drugi način preneseni s utjecajem na stanja kredita (3.1B)

Ova stavka uključuje neto iznose kredita prodanih ili stečenih tijekom razdoblja s utjecajem na iskazana stanja kredita u operacijama koje nisu povezane sa sekuritizacijom i izračunava se kao stjecanja umanjeno za raspolaganja. Podatke o prijenosima potrebno je iskazati u nominalnom iznosu bez otpisa i djelomičnih otpisa u vrijeme prodaje. Ove otpise i djelomične otpise potrebno je iskazati, ako ih je moguće utvrditi, pod stavkom 3.2B. Kada se radi o monetarnim financijskim institucijama koje iskazuju podatke o kreditima bez rezervacija, podaci o prijenosima trebaju se iskazati po bilančnoj vrijednosti (tj. nominalni iznos bez stanja rezervacija).

Zahtjevi iz dijela 5. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) djelomično obuhvaćaju ove elemente. Blokovi 1.2. iz tablice 5.a o mjesečnim podacima i tablice 5.b o tromjesečnim podacima uključuju podatke o neto tokovima kredita koji su na drugi način preneseni s utjecajem na stanja kredita, ali isključuju:

1.

kredite prodane drugoj domaćoj monetarnoj financijskoj instituciji ili stečene od druge domaće monetarne financijske institucije, uključujući prijenose unutar grupe zbog restrukturiranja (npr. prijenos skupa kredita od društva kćeri domaće monetarne financijske institucije matičnoj monetarnoj financijskoj instituciji);

2.	prijenose kredita u kontekstu reorganizacije unutar grupe zbog spajanja, pripajanja i podjela.

Podatke o svim ovim učincima potrebno je iskazati za potrebe sastavljanja izvješća o podacima. Za dodatne pojedinosti o stavkama koje se iskazuju, vidjeti dio 5. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) i odjeljak 2.3. Priručnika o statistici bilance monetarnih financijskih institucija. U odnosu na „Promjene u strukturi sektora monetarnih financijskih institucija” odjeljak 1.6.3.4. Priručnika o statistici bilance monetarnih financijskih institucija (i povezani odjeljak 5.2. Priloga 1.1) navodi detaljne opise prijenosa unutar grupe, koji razlikuju slučajeve gdje se prijenosi odvijaju između pojedinačnih institucionalnih jedinica (npr. prije nego jedna ili više jedinica prestane postojati zbog spajanja ili pripajanja) i one gdje se prijenos odvija u trenutku prestanka neke jedinice, u kojem je slučaju potrebno provesti statističku reklasifikaciju. Za potrebe sastavljanja izvješća o podacima, u oba su slučaja učinci su isti i podatke je potrebno iskazati pod stavkom 3.1C (a ne pod stavkom 3.2C).

—   Neto tokovi kredita koji su sekuritizirani ili na drugi način preneseni bez utjecaja na stanja kredita (3.1C)

Ova stavka obuhvaća neto iznose kredita koji su sekuritizirani ili na drugi način preneseni tijekom izvještajnog razdoblja bez utjecaja na iskazana stanja kredita, a izračunava se kao stjecanja umanjeno za raspolaganja. Podatke o prijenosima potrebno je iskazati u nominalnom iznosu bez otpisa i djelomičnih otpisa u vrijeme prodaje. Ove otpise i djelomične otpise potrebno je iskazati, ako ih je moguće utvrditi, pod stavkom 3.2B. Kada se radi o monetarnim financijskim institucijama koje iskazuju podatke o kreditima bez rezervacija, podaci o prijenosima trebaju se iskazati po bilančnoj vrijednosti (tj. nominalni iznos bez stanja rezervacija). Neto tokovi koji se odnose na osiguravanje kredita kao kolaterala Eurosustavu za kreditne operacije monetarne politike u obliku kreditnih potraživanja koji ima za posljedicu prijenos bez isknjižavanja iz bilance isključeni su iz ove stavke.

Zahtjevi iz dijela 5. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) djelomično obuhvaćaju ove elemente. Blokovi 2.1 tablice 5.a o mjesečnim podacima i tablice 5.b o tromjesečnim podacima obuhvaćaju podatke o neto tokovima kredita koji su sekuritizirani ili na drugi način preneseni bez utjecaja na stanja kredita, ali stambeni krediti kućanstvima ne utvrđuju se odvojeno i stoga trebaju biti odvojeno izlučeni iz unutarnjeg skupa podataka monetarnih financijskih institucija. Pored toga, kako je gore navedeno, zahtjevi isključuju:

1.

kredite prodane drugoj domaćoj monetarnoj financijskoj instituciji ili stečene od druge domaće monetarne financijske institucije, uključujući prijenose unutar grupe zbog restrukturiranja (npr. kad društvo kći domaće monetarne financijske institucije prenese skup kredita matičnoj monetarnoj financijskoj instituciji);

2.	prijenose kredita u okviru reorganizacije unutar grupe zbog spajanja, pripajanja i podjela.

Podatke o svim ovim učincima potrebno je iskazati za potrebe sastavljanja izvješća o podacima.

Za dodatne pojedinosti o stavkama koje je potrebno uključiti, vidjeti dio 5. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) i odjeljak 2.3. Priručnika o statistici bilance monetarnih financijskih institucija.

ii.   Ostala usklađivanja (3.2.)

Podaci o ostalim usklađivanjima moraju se iskazati za stanja prihvatljivih kredita iz bilance, isključujući sekuritizirane ili na drugi način prenesene kredite koji nisu isknjiženi.

—   Revalorizacije zbog promjena tečajeva (3.2A)

Promjene tečajeva u odnosu na euro dovode do promjena u vrijednosti kredita u stranim valutama kad su izraženi u eurima. Podatke o ovim učincima potrebno je iskazati s negativnim (pozitivnim) predznakom kada na neto osnovi dovode do smanjenja (povećanja) stanja i kada su potrebni radi omogućavanja potpunog usklađivanja između neto kreditiranja i promjena u stanjima.

Ova usklađivanja nisu obuhvaćena zahtjevima utvrđenim u Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013733). Za potrebe izvješća o podacima, ako podaci (ili samo procjene) nisu na raspolaganju monetarnim financijskim institucijama, mogu se izračunati u skladu sa smjernicom iz odjeljka 4.2.2 Priručnika o statistici bilance monetarnih financijskih institucija. Predloženi postupak procjene ograničava opseg izračuna na glavne valute i zasniva se na sljedećim koracima:

1.

stanja prihvatljivih kredita na kraju mjeseca koji prethodi početku razdoblja i na kraju razdoblja (stavke 1. i 4.) raščlanjeni su prema valuti u kojoj su izraženi, usredotočujući se na skupove kredita izraženih u GBP, USD, CHF i JPY. Ako ovi podaci nisu na raspolaganju, mogu se koristiti podaci o ukupnim stanjima iz bilance, uključujući sekuritizirane ili na druge način prenesene kredite koji nisu isknjiženi – stavke 1.1. i 4.1.

2.

sa svakim skupom kredita postupa se kako slijedi. Odgovarajuće jednadžbe iz Priručnika o statistici bilance monetarnih financijskih institucije prikazane su u zagradama: — stanja na kraju mjeseca koji prethodi početku izvještajnog razdoblja i na kraju razdoblja preračunavaju se u originalnu valutu u kojoj su izraženi, upotrebom odgovarajućih nominalnih tečajeva (7) (jednadžbe [4.2.2] i [4.2.3]), — promjene u stanjima tijekom referentnog razdoblja iskazane u stranoj valuti izračunavaju se i preračunavaju u euro upotrebom prosječne vrijednosti dnevnih tečajeva tijekom izvještajnog razdoblja (jednadžba [4.2.4]), — razlika između promjene u stanjima preračunatim u euro, kako je izračunata u prethodnom koraku i promjene u stanjima u euru izračunavaju se (jednadžba [4.2.5], sa suprotnom predznakom);

3.	konačno usklađivanje tečajeva procjenjuje se kao zbroj usklađivanja za svaku valutu.

Za dodatne informacije, vidjeti odjeljke 1.6.3.5. i 4.2.2. Priručnika o statistici bilance monetarnih financijskih institucija.

—   Otpisi/Djelomični otpisi (3.2B)

U skladu s točkom (g) članka 1. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33), „djelomičan otpis” znači izravno smanjenje dijela vrijednosti kredita u statističkoj bilanci zbog gubitka. Slično tome, u skladu s točkom (h) članka 1. iste Uredbe, „otpis” znači smanjenje pune vrijednosti kredita što dovodi do njegova uklanjanja iz bilance. Učinke djelomičnih otpisa i otpisa potrebno je iskazati s negativnim ili pozitivnim predznakom kada oni na neto osnovi imaju za posljedicu smanjenje ili povećanje, prema potrebi, neotplaćenih iznosa. Ovi podaci potrebni su radi omogućavanja potpunog usklađivanja između neto kreditiranja i promjena u stanjima.

U odnosu na otpise i djelomične otpise u pogledu neotplaćenih kredita iz bilance, mogu se koristiti podaci prikupljeni radi udovoljavanja minimalnim zahtjevima iz dijela 4. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) tablice 1.A o mjesečnim vrijednosnim usklađivanjima). Međutim, rješavanje utjecaja otpisa i djelomičnih otpisa kredita na sekuritizirane ili na drugi način prenesene kredite koji nisu isknjiženi zahtijeva posebno izlučivanje podataka iz unutarnjih baza podataka monetarnih financijskih institucija.

Podaci o stanjima prihvatljivih kredita (stavke 1. i 4.) u načelu se ispravljaju za stanja rezervacija u slučajevima kada su krediti iskazani bez rezervacija u statističkoj bilanci.

—

U slučajevima kada sudionici iskazuju stavke 1.3. i 4.3., podaci o otpisima i djelomičnim otpisima kredita trebaju uključivati brisanje prošlih rezervacija za kredite koji su postali (djelomično ili u cijelosti) nenaplativi i pored toga, ako je primjenjivo, trebaju također uključivati sve gubitke koji premašuju rezervacije. Slično tome, kada je kredit za koji postoje rezervacije sekuritiziran ili na drugi način prenesen, potrebno je iskazati otpis ili djelomičan otpis koji je jednak stanju rezervacija, sa suprotnim predznakom, kako bi se uskladila promjena u vrijednosti iz bilance, ispravljen za iznos rezervacija i vrijednost neto toka. Rezervacije se mogu promijeniti tijekom vremena zbog novih smanjenja vrijednosti i gubitaka po kreditima (bez mogućih preinačenja, uključujući one koji nastaju kad je dužnik otplatio kredit). Takve promjene ne bi trebalo iskazati u izvješću o podacima kao dio otpisa/djelomičnih otpisa (budući da izvješća o podacima utvrđuju vrijednosti s rezervacijama) (8). Razdvajanje utjecaja otpisa i djelomičnih otpisa kredita na sekuritizirane ili na drugi način prenesene kredite koji nisu isknjiženi može biti izostavljeno ako se zasebni podaci o rezervacijama ne mogu izlučiti iz unutarnje baze podataka monetarnih financijskih institucija.

—

Kada postoji praksa prema kojoj se stanja kredita iskazuju bez rezervacija, ali odgovarajuće stavke (1.3. i 4.3.) koje se odnose na rezervacije nisu iskazane (vidjeti točku 4(a)), otpisi/djelomični otpisi moraju uključivati nova smanjenja vrijednosti i naknade za gubitke po kreditima iz kreditnog portfelja (bez mogućih preinačenja, uključujući one koji nastaju kad je dužnik otplatio kredit) (9). Nije potrebno razdvajanje utjecaja otpisa i djelomičnih otpisa sekuritiziranih ili na drugi način prenesenih kredita koji nisu isknjiženi ako se zasebni podaci o rezervacijama ne mogu izlučiti iz unutarnje baze podataka monetarnih financijskih institucija. U načelu, ove stavke također uključuju revalorizacije koje nastaju kada su krediti sekuritizirani ili na drugi način preneseni, a vrijednost transakcije razlikuje se od nominalnog neotplaćenog iznosa u vrijeme prijenosa. Ove revalorizacije moraju se iskazati, ako ih je moguće utvrditi, a treba ih izračunati kao razliku između vrijednosti transakcije i nominalnog neotplaćenog iznosa u vrijeme prodaje. Za dodatne informacije, vidjeti dio 4. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) i odjeljak 1.6.3.3 Priručnika o statistici bilance monetarnih financijskih institucija.

—   Reklasifikacije (3.2C)

Reklasifikacije iskazuju sve ostale učinke koji nisu povezani s neto kreditiranjem, kako je definirano u točki 4(b), nego imaju za posljedicu promjene u stanjima kredita u bilanci, isključujući sekuritizirane ili na drugi način prenesene kredite koji nisu isknjiženi.

Ovi učinci nisu obuhvaćeni zahtjevima utvrđenim u Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) i njihov učinak obično se procjenjuje na agregiranoj osnovi za sastavljanje makroekonomske statistike. Međutim, oni su važni na razini pojedinačnih institucija (ili grupa za drugu seriju ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja) radi usklađivanja neto kreditiranja i promjena u stanjima.

Sljedeći učinci moraju se iskazati, u odnosu na stanja kredita u bilanci, isključujući sekuritizirane ili na drugi način prenesene kredite koji nisu isknjiženi i primjenjuju se uobičajeni dogovori o učincima iskazivanja koji vodi do smanjenja (povećanja) stanja s negativnim (pozitivnim) predznakom.

1.	Promjene u sektorskoj klasifikaciji ili području u kojem je dužnik rezident, koje imaju za posljedicu promjene u iskazanim neotplaćenim pozicijama koje nisu dospjele u odnosu na neto kreditiranje i stoga ne trebaju biti iskazane.

2.	Promjene u klasifikaciji instrumenata. One mogu također utjecati na pokazatelje ako se stanja kredita povećaju ili smanje zbog, primjerice, reklasifikacije osiguranja duga ili kredita kao osiguranja duga.

3.	Usklađivanja koja imaju za posljedicu ispravke pogrešaka u izvješćivanju, u skladu s uputama primljenim od odgovarajućeg NSB-a u skladu s točkom (c) članka 8. stavka 1.

U skladu s člankom 7. stavkom 6. korporativne reorganizacije i promjene u sastavu grupa za drugu seriju ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja mogu imati za posljedicu potrebu za ponovo dostavljanje prvog izvješća o podacima kako bi odražavao novu korporativnu strukturu i sastav grupe za drugu seriju ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja. Stoga se u odnosu na te događaje reklasifikacije ne koriste.

Za dodatne informacije, vidjeti odjeljak 1.6.3.4. Priručnika o statistici bilance monetarnih financijskih institucija. Međutim, gore istaknute konceptualne razlike potrebno je uzeti u obzir za potrebe dobivanja reklasifikacijskih podataka na razini pojedinačnih institucija.

Izvješćivanje o drugoj seriji ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja

Izvještajno razdoblje:…
Krediti nefinancijskim društvima i kućanstvima, osim stambenih kredita kućanstvima (u tisućama eura)
		Krediti nefinancijskim društvima	Krediti kućanstvima (uključujući neprofitne institucije koje služe kućanstvima), osim stambenih kredita
				Stavka	Formula	Potvrđivanje
Glavni agregati
1	Stanja prihvatljivih kredita na kraju mjeseca koji prethodi početku izvještajnog razdoblja…	0	0	1	1 = 1.1 – 1.2 (+ 1.3)
2	Prihvatljivo neto kreditiranje u izvještajnom razdoblju…	0	0	2	2 = 2.1 – 2.2
3	Usklađenja stanja: umanjenja (–) i povećanja (+)…	0	0	3	3 = 3.1 + 3.2
4	Stanja prihvatljivih kredita na kraju izvještajnog razdoblja…	0	0	4	4 = 4.1 – 4.2 (+ 4.3)	4 = 1 + 2 + 3
Osnovne stavke
Stanja prihvatljivih kredita na kraju mjeseca koji prethodi početku izvještajnog razdoblja
1.1	Stanja u bilanci…			1.1
1.2	Stanja kredita koji su sekuritizirani ili na drugi način preneseni, ali nisu isknjiženi iz bilance…			1.2
1.3	Stanja rezervacija za prihvatljive kredite (*)…			1.3
Prihvatljivo neto kreditiranje u izvještajnom razdoblju
2.1	Bruto kreditiranje…			2,1
2.2	Otplate…			2.2
Usklađenja stanja: umanjenja (–) i povećanja (+)
3.1	Prodaje i kupnje kredita i drugi prijenosi kredita tijekom izvještajnog razdoblja…	0	0	3,1	3.1 = 3.1A + 3.1B + 3.1C
3.1A	Neto tokovi kredita koji su sekuritizirani s utjecajem na stanja kredita…			3.1A
3.1B	Neto tokovi kredita koji su na drugi način preneseni s utjecajem na stanja kredita…			3.1B
3.1C	Neto tokovi kredita koji su sekuritizirani ili na drugi način preneseni bez utjecaja na stanja kredita…			3.1C
3.2	Ostala usklađivanja…	0	0	3.2	3.2 = 3.2A + 3.2B + 3.2C
3.2A	Revalorizacije zbog promjena tečajeva…			3.2A
3.2B	Otpisi/djelomični otpisi…			3.2B
3.2C	Reklasifikacije…			3.2C
Stanja prihvatljivih kredita na kraju izvještajnog razdoblja
4.1	Stanja u bilanci…			4,1
4.2	Stanja kredita koji su sekuritizirani ili na drugi način preneseni, ali nisu isknjiženi iz bilance…			4.2
4.3	Stanja rezervacija za prihvatljive kredite (*)…			4.3

---

(1)  Temeljni konceptualni okvir izvještajnih zahtjeva ostaje nepromijenjen u usporedbi s onim navedenim u Odluci ESB/2014/34.

(2)  Za potrebe izvješća o podacima, „kućanstva” uključuje neprofitne institucije koje služe kućanstvima.

(3)  Vidjeti „Priručnik o statistici bilance monetarnih financijskih institucija”, ESB, travanj 2012., dostupan na mrežnoj stranici ESB-a na www.ecb.europa.eu. Posebno, odjeljak 2.1.4 str. 76. odnosi se na statističko izvješćivanje o kreditima.

(4)  Ova iznimka također utječe na iskazivanje podataka o otpisima i djelomičnim otpisima, kako je dolje pojašnjeno.

(5)  Ovo pravilo o predznaku (koje je suprotno zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) u skladu je s općim zahtjevima koji se odnose na usklađivanje podataka, kako je gore navedeno – tj. učinci koji vode do povećanja ili smanjenja stanja koje je potrebno iskazati s pozitivnim ili negativnim predznakom.

(6)  Uredba (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) dopušta monetarnim financijskim institucijama da iskazuju kupljene kredite prema njihovoj vrijednosti transakcije sve dok je ovo nacionalna praksa koju primjenjuju sve monetarne financijske institucije rezidenti u zemlji. U takvim slučajevima, revalorizacijske komponente koje mogu nastati moraju se iskazati pod stavkom 3.2B.

(7)  Potrebno je koristiti referentne tečajeve ESB-a. Vidjeti priopćenje za javnost od 8. srpnja 1998. o uspostavi zajedničkih tržišnih standarda koje je dostupno na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu.

(8)  Ovi zahtjevi razlikuju se od zahtjeva temeljem Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33).

(9)  Ovaj zahtjev isti je za podatke koje je potrebno iskazati temeljem Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) od strane monetarnih financijskih institucija koje iskazuju kredite bez rezervacija.

(*)  Primjenjivo samo u onim slučajevima kada se krediti iskazuju bez rezervacija; vidi upute za izvješćivanje za više detalja.