MIŠLJENJE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 20. studenoga 2018.

o Prijedlogu direktive o pružateljima usluge servisiranja kredita, kupcima kredita i naplati kolaterala

(CON/2018/54)

(2018/C 444/06)

Uvod i pravna osnova

Europska komisija donijela je 14. ožujka 2018. Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o pružateljima usluga servisiranja kredita, kupcima kredita i naplati kolaterala (dalje u tekstu „Prijedlog direktive”) (1). Europska središnja banka (ESB) smatra da Prijedlog direktive spada pod njezinu nadležnost i odlučila je ostvariti svoje pravo, kako je propisano u drugoj rečenici članka 127. stavka 4. i članku 282. stavku 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu „Ugovor”), da dâ svoje mišljenje.

Nadležnost ESB-a za davanje mišljenja temelji se na članku 25. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, u skladu s kojim ESB može ponuditi savjet Vijeću i Komisiji o području djelovanja i provedbi zakonodavstva Unije u vezi sa stabilnošću financijskog sustava i zadatcima dodijeljenim ESB-u u skladu s člankom 127. stavkom 6. Ugovora koji se odnose na politike o bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama. Upravno vijeće donijelo je ovo Mišljenje u skladu s prvom rečenicom članka 17. stavka 5. Poslovnika Europske središnje banke.

1.   Opće napomene

2.   Posebne napomene

2.1.   Izvještajni zahtjevi

Prijedlog direktive uspostavlja brojne izvještajne zahtjeve za pružatelje usluga servisiranja kredita, kupce kredita i kreditne institucije. Na primjer, od kupca kredita ili, gdje je primjenjivo, od njegova predstavnika, zahtijeva se da obavijesti nadležna tijela države članice u kojoj kupac kredita ili, gdje je primjenjivo, njegov predstavnik ima domicil ili poslovni nastan o svojoj namjeri izravnog izvršenja ugovora o kreditu (6). Nadalje, od kupca kredita ili, gdje je primjenjivo, od njegova predstavnika, koji prenosi ugovor o kreditu drugom kupcu kredita, zahtijeva se da obavijesti nadležna tijela o prijenosu, identitetu i adresi novog kupca kredita i, gdje je primjenjivo, njegova predstavnika (7). Zakonodavci Unije trebali bi pažljivo razmotriti hoće li ovi izvještajni zahtjevi otežati učinkovito funkcioniranje sekundarnog tržišta loših kredita jer bi značajan teret izvješćivanja mogao spriječiti nove pristupnike tržištu ili rezultirati u dupliciranju podataka za nadležna tijela.

2.2.   Tehnički standardi za podatke o lošim kreditima

Prijedlog direktive daje Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo (EBA) nadležnost za izradu provedbenih tehničkih standarda u kojima se određuju formati koje vjerovnici koji su kreditne institucije koriste za dostavljanje detaljnih informacija o svojim kreditnim izloženostima u knjizi pozicija kojima se ne trguje radi analize, financijske dubinske analize i utvrđivanja vrijednosti ugovora o kreditu (8).

S tim u vezi, ESB primjećuje da Uredba (EU) 2016/867 (9) predviđa novi skup podataka s detaljnim informacijama o kreditima pojedine banke u europodručju. Ovaj skup podataka ima za cilj osigurati granularne podatke s visokom razinom pojedinosti za sve države članice europodručja, koji su potpuno usporedivi jer su utemeljeni na usklađenim konceptima i definicijama. U svjetlu ovih novih regulatornih kretanja, važno je da svi obrasci za podatke koje je sastavila EBA uzimaju u obzir prikupljanje granularnih podataka o kreditima i kreditnom riziku ili sve druge relevantne inicijative radi osiguravanja da nema dupliciranja nastojanja i radi smanjenja izvještajnih zahtjeva za kreditne institucije.

2.3.   Prikupljanje podataka od strane nadležnih tijela u kontekstu mehanizma ubrzane izvansudske naplate kolaterala

Prijedlog direktive zahtjeva od nadležnih tijela koja nadziru kreditne institucije da prikupljaju, na godišnjoj osnovi, informacije od vjerovnika o broju osiguranih ugovora o kreditu koji su naplaćeni putem mehanizma ubrzane izvansudske naplate kolaterala i vremenskom okviru za takvu naplatu, uključujući: (a) broj postupaka koji su pokrenuti, u tijeku i zaključeni, uključujući i one koji se odnose na pokretnu i nepokretnu imovinu; (b) trajanje postupka od dostave obavijesti do namirenja koje se provodi unovčenjem (javna prodaja, privatna prodaja ili zapljena); (c) prosječne troškove svakog postupka u EUR; i (d) stope namirenja. Od država članica zahtijeva se da agregiraju te podatke, sastavljaju statističke podatke iz tih agregiranih podataka i dostavljaju ove statističke podatke Komisiji (10). Kada je ESB nadležno tijelo za nadzor kreditnih institucija, pravna osnova za zadaće bonitetnog nadzora ESB-a utvrđena je u članku 127. stavku 6. Ugovora, u skladu s kojom Vijeće može dodijeliti određene zadaće ESB-u koje se tiču politika koje se odnose na bonitetni nadzor kreditnih institucija. Budući da se prikupljanje ovih informacija odnosi na efikasnost mehanizma ubrzane izvansudske naplate kolaterala, a ne na bonitetni nadzor kreditnih institucija, zakonodavci Unije trebali bi pojasniti da zadaća prikupljanja takvih informacija nije dodijeljena ESB-u.

Kada ESB predlaže izmjenu Prijedloga direktive, konkretni prijedlozi izmjena navedeni su u posebnom tehničkom radnom dokumentu kojem je u tu svrhu priloženo obrazloženje. Tehnički radni dokument dostupan je na engleskom jeziku na mrežnim stranicama ESB-a.

(1)  COM(2018) 135 konačno.

(2)  Vidjeti priopćenje za javnost Vijeća od 11. srpnja 2017.„Zaključci Vijeća o akcijskom planu za bavljenje lošim kreditima u Europi”, dostupno na mrežnim stranicama Vijeća http://www.consilium.europa.eu.

(3)  Vidjeti, na primjer, odjeljak B ESB-ova Pregleda financijske stabilnosti iz studenoga 2016., dostupno na mrežnim stranicama ESB-a https://www.ecb.europa.eu.

(4)  Vidjeti stavak 2.2.1. Mišljenja CON/2018/31. Sva mišljenja ESB-a objavljena su na mrežnim stranicama ESB-a.

(5)  Vidjeti stavak 2.2.2. Mišljenja CON/2018/31.

(6)  Vidjeti članak 18. stavak 1. Prijedloga direktive.

(7)  Vidjeti članak 19. stavak 1. Prijedloga direktive.

(8)  Vidjeti članak 14. stavak 1. Prijedloga direktive.

(9)  Uredba (EU) 2016/867 Europske središnje banke od 18. svibnja 2016. o prikupljanju granularnih podataka o kreditima i kreditnom riziku (ESB/2016/13) (SL L 144, 1.6.2016., str. 44.).

(10)  Vidjeti članak 33. Prijedloga direktive.