EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52018AB0019

Mišljenje Europske središnje banke od 11. travnja 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo) i povezanih pravnih akata (CON/2018/19)

OJ C 255, 20.7.2018, p. 2–7 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

20.7.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 255/2


MIŠLJENJE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 11. travnja 2018.

o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo) i povezanih pravnih akata

(CON/2018/19)

(2018/C 255/02)

Uvod i pravna osnova

Europska središnja banka (ESB) zaprimila je 23. studenoga 2017. zahtjev Vijeća Europske unije i Europskog parlamenta za davanje mišljenja o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo); Uredbe (EU) br. 1094/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje); Uredbe (EU) br. 1095/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala); Uredbe (EU) br. 345/2013 o europskim fondovima poduzetničkog kapitala; Uredbe (EU) br. 346/2013 o europskim fondovima za socijalno poduzetništvo; Uredbe (EU) br. 600/2014 o tržištima financijskih instrumenata; Uredbe (EU) 2015/760 o europskim fondovima za dugoročna ulaganja; Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova i Uredbe (EU) 2017/1129 o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu (1) (dalje u tekstu „Prijedlog uredbe”).

Nadležnost ESB-a za davanje mišljenja temelji se na članku 127. stavku 4. i članku 282. stavku 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije budući da Prijedlog uredbe sadrži odredbe koje utječu na doprinos Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) nesmetanom vođenju politika koje se odnose na bonitetni nadzor kreditnih institucija i na stabilnost financijskog sustava, u skladu s člankom 127. Stavkom 5. Ugovora, i posebne zadaće dodijeljene ESB-u u skladu s člankom 127. stavkom 6. Ugovora. Upravno vijeće donijelo je ovo Mišljenje u skladu s prvom rečenicom članka 17. stavka 5. Poslovnika Europske središnje banke.

Prijedlog uredbe čini dio sveobuhvatnog paketa prijedloga sa svrhom poboljšanja Europskog sustava financijskog nadzora (ESFS), uvedenog u rujnu 2017., koji se sastoji od tri europska nadzorna tijela i Europskog odbora za sistemske rizike (2). Budući da se paket odnosi na različite zadaće koje obavljaju ESSB i ESB, ESB je odlučio donijeti zasebna mišljenja o paketu. Stoga se ovo mišljenje mora čitati u vezi s Mišljenjem CON/2018/12 od 2. ožujka 2018. o Prijedlogu uredbe o izmjeni Uredbe (EU) br. 1092/2010 o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike (3).

1.   Opće napomene

1.1

ESB pozdravlja cilj Prijedloga uredbe, a to je jačanje djelotvornog i dosljednog bonitetnog nadzora i reguliranja u EU. ESB podržava daljnju integraciju nadzornog okvira na razini Unije za bankarski sektor i jačanje značaja supervizije u Uniji ponovnim ispitivanjem sadašnjeg ustroja europskih nadzornih tijela (4). Nadalje, neovisno o izmjenama određenih odredbi Uredbe (EU) br. 1093/2010 (5) 2013., europska nadzorna tijela nisu bila pregledana od njihova osnivanja 2010.

1.2

U odnosu na usklađivanje okvira upravljanja Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) s opisanim ciljevima i kretanjima, ESB bi želio naglasiti da su projekti bankovne unije i unije tržišta kapitala (CMU) u različitim fazama napretka. Pregled europskih nadzornih tijela tako ne bi nužno trebao proizvesti tri identična ishoda za tri agencije, nego radije sagledati njihova odnosna zaduženja i funkcije.

1.3

Posebno u odnosu na nove nadzorne funkcije u Prijedlogu uredbe, ESB smatra da određene predložene izmjene Uredbe (EU) 1093/2010 ne prave odgovarajuću razliku između djelokruga ESB-ovih mikrobonitetnih nadzornih zadaća i EBA-ine nadležnosti da utvrđuje regulatorne standarde radi promicanja nadzorne konvergencije. ESB smatra presudnim da se maksimalno iskoriste sinergije koje proizlaze iz zaduženja ESB-a i EBA-e. Radi postizanja ovog cilja trebalo bi izbjegavati dupliciranje ili neodgovarajuću raspodjelu zadaća, koje mogu učiniti nejasnim odgovornosti odnosnog tijela i na taj način učiniti sustav kao cjelinu manje učinkovitim.

2.   Posebne napomene

2.1   Revidirani okvir upravljanja EBA-om

2.1.1

Prijedlog uredbe nastoji uspostaviti Izvršni odbor kao novo tijelo u okviru upravljačke strukture EBA-e (6). Članovi Izvršnog odbora trebaju se imenovati na temelju postignuća, vještina, znanja o poravnanju, aktivnostima poslije trgovanja i financijskim pitanjima, jednako kao i iskustva relevantnog za financijski nadzor putem otvorenog postupka odabira uz sudjelovanje Europskog parlamenta i Vijeća (7). Iako je glavna zadaća Izvršnog odbora, prema prijedlogu Europske komisije, davanje prijedloga o svim pitanjima o kojima odlučuje Odbor nadzornih tijela, predloženo je da se Izvršnom odboru daju isključive ovlasti donošenja odluka u brojnim područjima s ciljem osiguravanja učinkovitih i nepristranih odluka orijentiranih prema Uniji. Primjerice, Izvršni odbor bio bi isključivo odgovoran za rješavanje sporova između nadležnih tijela i utvrđivanje strateških nadzornih ciljeva za ta nadležna tijela. Također je predloženo da Izvršni odbor donosi odluke o pokretanju, usklađivanju i izvješćivanju o testiranju otpornosti na stres diljem Unije.

2.1.2

ESB podržava preispitivanje upravljačke strukture europskih nadzornih tijela, uključujući preispitivanje glasačkih prava i strukture članstva njihovih odnosnih odbora. Međutim, Odbor nadzornih tijela trebao bi ostati tijelo nadležno za odlučivanje u odnosu na zadaće koje imaju za cilj jačanje nadzorne konvergencije u Uniji, umjesto da se dodjeljuju široke nadzorne ovlasti novoosnovanom tijelu (8). U isto vrijeme, s ciljem jačanja djelotvornosti i učinkovitosti postupaka donošenja odluka Odbora nadzornih tijela, ESB podržava uspostavljanje Izvršnog odbora usmjerenog na administrativne zadaće i sastavljenog od stalnih članova koji nisu članovi nadležnih tijela, što bi osiguralo jače djelovanje na razini Unije. Stoga, iako ESB podržava prijedlog dodjele Izvršnom odboru zadaće pripremanja godišnjeg programa rada EBA-e, ESB ne podržava dodjeljivanje općeg prava iniciranja regulatornih akata Izvršnom odboru (9). Takvo pravo inicijative ne bi se trebalo proširiti na regulatorne nadležnosti Odbora nadzornih tijela u odnosu na donošenje mišljenja, preporuka i odluka.

2.1.3

Nadalje, ESB podržava prijedlog za jačanje zakonske neovisnosti Izvršnog odbora i prijedlog koji čini postupak imenovanja članova Izvršnog odbora transparentnijim od onoga koji se koristi za imenovanje sadašnjeg Izvršnog odbora.

2.1.4

ESB podupire cilj Prijedloga uredbe o priznavanju i odražavanju uspostavljanja jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) u ESFS-u. Međutim, Prijedlog uredbe ne vodi dovoljno računa o postojećem značaju Unije u odnosu na bonitetni nadzor kreditnih institucija. Konkretnije, nije predviđeno da će ESB biti član predloženog Izvršnog odbora usprkos njegovim zadaćama povezanim s bonitetnim nadzorom kreditnih institucija u europodručju. Shodno tome, Vijeće i Parlament trebali bi razmotriti davanje ESB-u statusa promatrača u predloženom Izvršnom odboru. S obzirom na blisku suradnju EBA-e i ESB-a u odnosu na njihove zajedničke ukupne obveze, prisutnost ESB-a kao promatrača u predloženom Izvršnom odboru bila bi korisna (10).

2.2   Strateški planovi nadzora

2.2.1

ESB općenito podržava cilj Prijedloga uredbe, to jest produbljivanje financijske integracije i jačanje stabilnosti jedinstvenog tržišta putem veće nadzorne konvergencije na razini Unije (11). Međutim, dodjeljivanje ovlasti strateškog planiranja EBA-i je neprikladno u tom kontekstu. Utvrđivanje mikro-bonitetnih trendova, mogućih rizika i slabosti za financijske institucije te utvrđivanje odnosnih strateških nadzornih prioriteta temeljne su nadzorne zadaće koje trebaju provoditi nadležna mikro-bonitetna nadzorna tijela, a ne EBA u svojoj funkciji regulatora koji utvrđuje standarde (12).

2.2.2

Konkretnije, odvajanje planiranja i provedbe kod utvrđivanja nadzornih prioriteta dovelo bi do neučinkovitosti koje nepotrebno kompliciraju postupak planiranja nadzora te, općenito, do neučinkovitosti nadzora. Osiguravanje razboritih, djelotvornih i pouzdanih nadzornih postupaka i zadržavanje fleksibilnosti u odgovoru na negativna kretanja na mikro- i makrobonitetnoj razini ključno je za odgovorno nadzorno tijelo. Stoga bi isto tijelo trebalo biti odgovorno za planiranje i provedbu nadzora radi osiguravanja brzih nadzornih odgovora na rizike i učinkovitog rasporeda sredstava.

2.2.3

Osiguravanje usklađivanja planiranja i provedbe nadzornih strategija i zadaća također se odražava u sekundarnom zakonodavstvu. Osobito, u skladu s člankom 26. Uredbe Vijeća (EU) 1024/2013 (13), planiranje i provođenje zadaća dodijeljenih ESB-u kao nadležnom tijelu za bonitetni nadzor u europodručju potpuno je preuzeo Nadzorni odbor ESB-a. Shodno tome, prema Prijedlogu uredbe, postoji rizik da EBA može duplicirati zadaće koje već obavlja ESB, što može dovesti do nepotrebnih ponavljanja i manje učinkovitosti i djelotvornosti u cjelokupnom nadzoru kreditnih institucija u europodručju. Pored toga, trebala bi postojati potpuna usklađenost između nadležnosti ESB-a i EBA-e i njihovih odnosnih režima odgovornosti. EBA ne smije odlučivati o bilo kojem strateškom planiranju nadzora za koje se ESB može konačno smatrati odgovornim.

2.2.4

S praktičnog stajališta, Prijedlog uredbe predstavlja rizik značajnog ograničavanja postupaka strateškog i operativnog planiranja SSM-a i njegovih zahtijevanih postupaka utvrđivanja rizika. Konkretnije, Prijedlog uredbe zahtijevao bi od SSM-a da dostavi EBA-i nacrt nadzornih radnih programa nekoliko mjeseci unaprijed za sljedeću godinu. Izvješćivanje EBA-e o nadzornom radnom programu za sljedeću godinu u tako ranoj fazi poremetilo bi uspostavljene postupke strateškog i operativnog planiranja SSM-a i prethodne postupke utvrđivanja rizika - sve postupke koji se provode u bliskoj suradnji s 19 nadležnih tijela - te bi stoga dovelo u pitanje cilj osiguravanja djelotvornih i učinkovitih nadzornih postupaka. Pored toga, Prijedlog uredbe dao bi EBA-i pravo da izdaje preporuku kojom zahtijeva prilagodbu radnog programa nadležnih tijela (14).

2.2.5

Takva praksa mogla bi dovesti do situacija gdje je potrebno prilagoditi nadzorne prioritete u jako kasnoj fazi postupka planiranja nadzora SSM-a, što postavlja ozbiljna pitanja o pouzdanosti planiranja za zajedničke nadzorne timove, nadležna tijela i horizontalne funkcije, na taj način ugrožavajući djelotvornosti bonitetnog nadzora u europodručju. Budući da su nadležna tijela blisko uključena u postupak planiranja nadzora SSM-a, predložene izmjene značajno bi utjecale na postojeće sporazume između ESB-a i nadležnih tijela u odnosu na planiranje i provođenje nadzornih ciljeva. U svjetlu opisanih mogućih negativnih učinaka na djelotvornost i učinkovitost bonitetnog nadzora u europodručju, ESB snažno preporučuje uklanjanje odredbi o ovlastima strateškog planiranja nadzora iz Prijedloga uredbe.

2.3   Testiranje otpornosti na stres

2.3.1

Prijedlog uredbe prenosi ovlasti donošenja odluka Odbora nadzornih tijela u odnosu na pokretanje i koordinaciju testiranja otpornosti na stres diljem Unije na Izvršni odbor (15). Budući da Odbor nadzornih tijela ne bi više bio uključen u ključne aspekte testiranja otpornosti na stres diljem Unije, kao što su razvoj metodologija, izbor uzorka ili izvješćivanje o njihovim ishodima, došlo bi do značajnih promjena sadašnjih postupaka koji upravljaju testiranjima otpornosti na stres diljem Unije. ESB smatra da su testovi otpornosti na stres ključni nadzorni alat, koji trebaju koristiti ona tijela koja imaju nadzorne ovlasti, da bi se osiguralo da testovi otpornosti na stres ispunjavaju svoju svrhu podržavanja pojedinačnih procjena rizika nadziranih kreditnih institucija. Stoga bi ESB posebno napomenuo zašto bi predviđene promjene mogle dovesti u pitanje djelotvornost nadzora i tako se kosile s ciljem Komisije, to jest jačanjem stabilnosti jedinstvenog tržišta.

2.3.2

Prvo, napominje se da predloženi novi postupak nepotrebno komplicira postupak testiranja otpornosti na stres na razini Unije, budući da bi tijelo bonitetnog nadzora trebalo uložiti napor da se uskladi s odlukama Izvršnog odbora EBA-a o raznim aspektima testiranja otpornosti na stres, osobito o opsegu i razini pojedinosti informacija koje se objavljuju. Budući da nadležna tijela provode značajan dio ispitivanja otpornosti na stres, kao što su osiguranje kvalitete doprinosa nadziranih kreditnih institucija, važno je da su ona uključena u postupak donošenja odluka u skladu sa svojom isključivom odgovornosti za one elemente okvira koji konačno definiraju njihov program rada i potrebe za sredstvima.

2.3.3

Drugo, ako bi Izvršni odbor trebao isključivo odlučivati o različitim aspektima testiranja otpornosti na stres diljem Unije, uključujući objavljivanje, mogao bi odlučiti, moguće nenamjerno, da objavi informacije koje bi nadležna tijela željela čuvati kao povjerljive. Stoga bi Odbor nadzornih tijela trebao zadržati svoju nadležnost da odlučuje koje se informacije objavljuju kao rezultat testiranja otpornosti na stres diljem Unije. Radi izbjegavanja nedosljednosti među državama i ublažavanja mogućih negativnih učinaka na financijsku stabilnost, važno je da se o vrsti objavljivanja odluči zajedno s nadležnim tijelima, imajući u vidu trajni cilj postizanja najviše moguće razine usklađenosti među nadležnim tijelima.

2.3.4

Konačno, ESB je zabrinut da Prijedlog uredbe, u sadašnjem obliku, ne osigurava na odgovarajući način kvalitetu i sveobuhvatnost testiranja otpornosti na stres za potrebe nadzora, npr. obuhvat bankovnih aktivnosti, povezanih rizika i prikladnost metodologija testiranja otpornosti na stres. Da su nadležnosti testiranja otpornosti na stres dodijeljene Izvršnom odboru vjerojatno je da testiranja otpornosti na stres ne bi bila niti dovoljno prilagođena za potrebe nadzora niti bi primjereno odražavala posebnosti i rizike bankarskog sektora kojeg nadzire ESB i odnosna nadležna tijela. S obzirom na te okolnosti, ESB predlaže uklanjanje odredbi iz Prijedloga uredbe povezanih s testiranjem otpornosti na stres u korist zadržavanja sadašnjih rješenja, koja su dobro služila svrsi.

2.4   Neovisna preispitivanja nadležnih tijela

2.4.1

Prijedlog uredbe predviđa da EBA preispituje aktivnosti nadležnih tijela s ciljem daljnjeg jačanja usklađenosti rezultata nadzora. U tu svrhu, EBA treba razviti metode kojima će omogućiti objektivno ocjenjivanje i usporedbu između nadležnih tijela te podnošenje izvješća koje pokazuje rezultate preispitivanja (16).

2.4.2

Iako ESB podržava navedeni cilj osiguravanja djelotvornih i nepristranih odluka orijentiranih prema Uniji, ESB smatra postojeći postupak istorazinskog ocjenjivanja vrijednim i uspješnim mehanizmom za promicanje nadzorne konvergencije u Uniji i dijeljenje najboljih praksi između nadležnih tijela. Stoga ESB ne vidjeti potrebu za napuštanjem mehanizma istorazinskog ocjenjivanja. Istodobno, kako je detaljnije utvrđeno u tehničkom radnom dokumentu, ESB podržava određene elemente prijedloga pretvaranja istorazinskog ocjenjivanja u neovisno preispitivanje.

2.5   Koordinacija delegiranja i eksternalizacije aktivnosti i prijenosa rizika na treće zemlje

2.5.1

Prijedlog uredbe dodjeljuje Izvršnom odboru zadaću pomnog ispitivanja delegiranja i eksternalizacije aktivnosti te sporazuma o prijenosu rizika na treće zemlje. Prijedlog uredbe zahtijeva od nadležnih tijela da obavijeste EBA-u o svim odobrenjima ili registracijama kada poslovni plan financijske institucije uključuje delegiranje ili eksternalizaciju aktivnosti ili prijenos rizika (17). Sa stajališta nadzora, zahtjev za obavješćivanje EBA-e u odnosu na takve mehanizme ne može se odgovarajuće pobrinuti za cilj Prijedloga uredbe, odnosno sprječavanje regulatorne arbitraže u državama članicama (18).

2.5.2

To se može zaista preklapati s mikro-bonitetnim nadzornim zadaćama koje provodi ESB u kontekstu SSM-a i može dodati nepotreban sloj administrativnog tereta u postupku nadzora. U skladu s Uredbom (EU) br. 1024/2013 postupak davanja odobrenja je već dvoslojni postupak koji zahtijeva nadležna tijela i ESB da ocjenjuju zahtjeve za odobrenje. Koordinacija ocjenjivanja s EBA-om dodala bi treći sloj i tako dalje povećala složenost i trajanje postupka davanja odobrenja. Stoga ESB smatra da predložene zadaće ne bi trebale biti dodijeljene niti nekom administrativnom tijelu EBA-e niti Odboru nadzornih tijela.

2.6   Međunarodna suradnja

2.6.1

Prijedlog uredbe uvodi ključnu ulogu za EBA-u u ocjeni regulatorne i nadzorne istovjetnosti pravnih režima trećih zemalja koje je inače obavljala Komisija (19). Konkretnije, EBA-i su dodijeljene zadaće praćenja regulatornih i nadzornih kretanja, provedbene prakse i odgovarajućih kretanja tržišta u trećim zemljama za koje su donesene odluke o istovjetnosti. Osim toga, EBA bi surađivala s nadležnim tijelima jednakovrijednih jurisdikcija sklapanjem bilateralnih administrativnih sporazuma.

2.6.2

ESB pozdravlja ulogu EBA-e da pomaže Komisiji u pripremi (20) i praćenju odluka o istovjetnosti (21). Međutim, ESB bi želio dati nekoliko napomena u vezi s predviđenim postupkom pregovaranja i sklapanja administrativnih sporazuma između nadležnih tijela i odnosnih nadzornih tijela trećih zemalja (22).

2.6.3

ESB smatra da je opravdano pojašnjenje točke (b) članka 33. stavka 2.a. ESB razumije da su ovlasti EBA-e za pregovaranje i uključivanje odredbi u sporazume o suradnji, u skladu s ovim stavkom, usmjerene samo na omogućavanje praćenja odluka o istovjetnosti. Moglo se pojasniti da je nadležno tijelo i dalje odgovorno za koordinaciju nadzornih aktivnosti i nadzore na licu mjesta.

2.6.4

Osim toga, ESB pozdravlja prijedlog članka 33. stavka 2.c Uredbe (EU) br. 1093/2010 koji dodjeljuje EBA-i zadaću razvoja modela administrativnih sporazuma. Njih bi trebalo razvijati zajedno s nadležnim tijelima. Unatoč tome, ESB smatra da, ako EBA preuzme aktivnu ulogu u postupku pregovaranja, to će dodati nepotrebnu složenost postupku pregovaranja i može odgoditi sklapanje memoranduma o razumijevanju za suradnju u pogledu nadzora. Nadalje, budući da svaka treća zemlja djeluje na temelju svog vlastitog pravnog okvira i budući da nadzorna tijela trebaju najveću moguću fleksibilnost u donošenju memoranduma o razumijevanju tijekom pregovora, mogu nastati značajne praktične teškoće u odnosu na obvezu upotrebe standardiziranog predloška memoranduma o razumijevanju kojeg je pripremila EBA. Stoga bi oslanjanje na takav model administrativnog uređenja trebao biti u okviru mogućnosti.

2.7   Promjene u ovlasti kažnjavanja i zahtjevi za informacijama

2.7.1

Prijedlog uredbe uspostavlja mehanizam za jačanje djelotvorne provedbe prava EBA-e da prikuplja informacije u cilju daljnjeg osiguravanja da EBA djelotvorno provodi svoje zadaće i funkcije (23). U tu svrhu, Prijedlog uredbe povjerava EBA-i ovlast izricanja globa i periodičnih novčanih kazni kada odnosne financijske institucije, holding društva ili podružnice odnosnih financijskih institucija i nereguliranih operativnih subjekata unutar financijske grupe ili konglomerata koji su značajni za financijske aktivnosti odnosnih financijskih institucija ne udovoljavaju točno, potpuno ili pravovremeno zahtjevu ili odluci EBA-e (24). EBA mora dati toj financijskoj instituciji pravo na saslušanje prije nego takva globa ili novčana kazna budu izrečene (25) i svaka odluka kojom se izriču te globe i novčane kazne povrgnuta je pregledu Suda Europske unije (26).

2.7.2

ESB općenito podržava navedeni cilj osiguravanja da EBA ima pravo prikupljati informacije koje su joj potrebne radi provođenja svojih dužnosti i zadaća. Međutim, ESB smatra da bi predloženo jačanje prava EBA-e da prikuplja informacije, davanjem ovlasti EBA-i da izriče globe i periodične novčane kazne, trebalo biti bez utjecaja na mogućnost da nadležna tijela izvršavaju ovlasti koje su im na raspolaganju u odgovoru na propust odnosne financijske institucije da točno, potpuno ili pravovremeno postupi u skladu sa zahtjevima nadležnih tijela za informacijama.

2.8   Nadzorno izvješćivanje i obveze objavljivanja iz trećeg stupa

2.8.1

Gledajući unaprijed, suzakonodavci mogu razmotriti formaliziranje i proširenje uloge EBA-e u odnosu na transparentnost financijskih institucija, uz izbjegavanja dupliciranja njihovih izvještajnih obveza. Posebno, EBA-i bi mogle biti dodijeljene zadaće povezivanja nadzornog izvješćivanja i kvantitativnih obveza objavljivanja iz trećeg stupa za financijske institucije, kako je predviđeno pravom Unije, u jedinstveni izvještajni okvir, u kojem bi podaci dostavljeni na temelju trećeg stupa činili podskup podataka nadzornog izvješćivanja. Povezivanje ova dva tijeka podataka omogućilo bi EBA-i da razvije i održava centar podataka koji se sastoji od dostavljenih informacija u skladu sa kvantitativnim obvezama objavljivanja iz trećeg stupa izlučenih iz nadzornih podataka. Kredite institucije imale bi korist od takvog okvira budući da bi dostavljale odnosne informacije samo jednom, a bonitetni supervizori i drugi korisnici podataka imali bi koristi od lakšeg pristupa relevantnim podacima.

2.8.2

Nadalje, uspostavljanje okvira za središnji repozitorij podataka u EBA-i može značajno doprinijeti kvaliteti nadzornih podataka, kao što je ustanovljeno tijekom programa transparentnosti EBA-e. To bi također u širim okvirima ojačalo integraciju bankarskog sektora Unije olakšavajući sudionicima na tržištu pristup informacijama objavljenim na temelju trećeg stupa bazelskog okvira (27). Takav centar podataka stavio bi na raspolaganje podatke iz trećeg stupa u skladu sa zahtjevima za financijske institucije (na tromjesečnoj, polugodišnjoj ili godišnjoj osnovi) kako bi se konačno stavilo Uniju na istu razinu kao Sjedinjene države po pitanju dostupnosti podataka (28). EBA je već iskazala svoju spremnost da uspostavi tehničku infrastrukturu za takav centar podataka, ali ona traži zakonsku ovlast za objavljivanje dostupnih podataka kao dijela središnjeg repozitorija bez izričitog pristanka financijskih institucija (29) kojima podaci pripadaju. Međutim, ova ovlast trebala bi biti bez utjecaja na ovlast nadležnih tijela da zahtijevaju dodatne ad hoc informacije od nadziranih subjekata. Stoga ESB vidjeti bit u daljnjem istraživanju pravne i praktične provedivosti uspostavljanja središnjeg repozitorija podataka u EAB-i.

Kada ESB predlaže izmjenu Prijedloga uredbe, konkretni prijedlozi izmjena navedeni su u posebnom tehničkom radnom dokumentu kojem je u tu svrhu priloženo obrazloženje. Tehnički radni dokument dostupan je na engleskom jeziku na mrežnim stranicama ESB-a.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 11. travnja 2018.

Predsjednik ESB-a

Mario DRAGHI


(1)  COM(2017) 536 konačno.

(2)  COM(2017) 542 konačno.

(3)  Mišljenje CON/2018/12 Europske središnje banke od 2. ožujka 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1092/2010 o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike (SL C 120, 6.4.2018., str. 2.). Sva mišljenja ESB-a dostupna su na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu.

(4)  Vidjeti stranicu 3. Priopćenja ESB-a za savjetovanje Europske komisije o radu europskih nadzornih tijela, 7. Lipnja 2017. (dalje u tekstu: Priopćenje ESB-a o europskim nadzornim tijelima), dostupno na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu.

(5)  Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo) kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).

(6)  Vidjeti prijedlog novog članka 45. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(7)  Vidjeti uvodnu izjavu 23. Prijedloga uredbe.

(8)  Vidjeti uvodnu izjavu 52. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(9)  Vidjeti članak 1. stavak 27. točku (a) Prijedloga uredbe.

(10)  Vidjeti stranice 2. i 3. Priopćenja ESB-a o europskim nadzornim tijelima.

(11)  Vidjeti prijedlog novog članka 47. stavka 3. u vezi s prijedlogom novog članka 29.a Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(12)  Vidjeti uvodnu izjavu 17. Prijedloga uredbe.

(13)  Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013., str. 63.).

(14)  Prijedlog novog članka 29.a stavka 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(15)  Vidjeti prijedlog novog članka 47. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010 u vezi s prijedlogom novog članka 32. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(16)  Vidjeti članak 1. stavak 13. Prijedloga uredbe.

(17)  Prijedlog novog članka 31.a stavka 2. i članka 31.a stavka 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(18)  Uvodna izjava 18. Prijedloga uredbe.

(19)  Članak 1. stavak 17. Prijedloga uredbe.

(20)  Prijedlog novog članka 33. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(21)  Prijedlog novog članka 33. stavka 2.a Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(22)  Vidjeti prijedlog novog članka 33. stavka 2.c Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(23)  Vidjeti prijedlog novih članaka od 35. do 35.h Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(24)  Vidjeti uvodnu izjavu 20. Prijedloga uredbe.

(25)  Vidjeti prijedlog novog članka 35.f Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(26)  Vidjeti prijedlog novog članka 35.h Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(27)  Vidjeti Obveze objavljivanja iz trećeg stupa Bazelskog odbora za nadzor banaka - konsolidiran i poboljšan okvir, ožujak 2017, dostupno na mrežnim stranicama Banke za međunarodne namire www.bis.org.

(28)  U SAD-u, Savezno vijeće za ispitivanje financijskih institucija (Federal Financial Institutions Examination Council) (FFIEC) osigurava javnosti repozitorij nadzornih podataka po bankama, dostupno na mrežnim stranicama FFIEC-a cdr.ffiec.gov/public.

(29)  Vidjeti Enria, A., Osiguravanje transparentnosti u europskom financijskom sustavu, Predavanje na službenom forumu monetarnih i financijskih institucija (Official Monetary and Financial Institutions Forum (OMFIF) City Lecture), svibanj 2016., str. 9, dostupno na mrežnim stranicama OMFIF-a www.omfif.org.


Top