16.11.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 299/11

(1)

Odbor za platne sustave i sustave namire (CPSS) Banke za međunarodne namire i Tehnički odbor Međunarodne organizacije komisija za vrijednosne papire (IOSCO) objavili su u travnju 2012. Načela za infrastrukture financijskih tržišta (1). Odbor za plaćanja i tržišne infrastrukture (CPMI), sljednik CPSS-a i IOSCO-a, naknadno je objavio smjernice za ova načela. Europska središnja banka (ESB) odlučila je provesti načela CPMI-IOSCO i popratne smjernice u mjeri u kojoj se primjenjuju na sistemski važne platne sustave (SIPS) putem Uredbe (EU) br. 795/2014 Europske središnje banke (ESB/2014/28) (2).

(2)

Upravno vijeće je razmotrilo opću primjenu Uredbe (EU) br. 795/2014 (ESB/2014/28), u skladu s njezinim člankom 24. To razmatranje uzelo je u obzir nalaze prve sveobuhvatne procjene SIPS-a. Procjena je utvrdila da određena pitanja zahtijevaju poboljšanja ili pojašnjenja, a u nekim slučajevima postoji i potreba za značajnijim izmjenama radi osiguravanja primjene najviših nadzornih standarda.

(3)

Za potrebe ove Uredbe, institucije za platni promet i institucije za elektronički novac koje imaju pristup SIPS-u putem izravnih sudionika, u skladu s člankom 35. stavkom 2. Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća (3), trebaju se smatrati neizravnim sudionicima.

(4)

Radi osiguravanja djelotvornog smanjenja rizika, važno je održati jasno razgraničenje između operativne funkcije, funkcije upravljanja rizikom i funkcije unutarnje revizije, također putem davanja ovlasti za provođenje ovih funkcija različitim osobama. Nadalje, za upravitelje SIPS-a izvan Eurosustava potrebno je osigurati, u skladu s nacionalnim pravom, postojanje neovisnog člana Odbora radi unapređivanja njegove djelotvornosti. Budući da su ciljevi javne politike, odgovornosti i institucionalno uređenje Eurosustava utvrđeni Ugovorom i Statutom Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, upraviteljima SIPS-a Eurosustava trebalo bi odobriti izuzeće od tog zahtjeva.

(5)

Nadalje, Upravno vijeće je utvrdilo potrebu osiguravanja daljnjeg pojašnjenja odgovornosti Odbora upravitelja SIPS-a uključujući odobrenje odluka koje imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti SIPS-a ili upravitelja SIPS-a i ključnih dokumenta o rizicima koji uređuju djelovanje SIPS-a.

(6)

Upravno vijeće načelno je utvrdilo da postoji potreba za značajnim poboljšanjem smanjenja likvidnosnog rizika nastalog u sustavima neto namire s odgođenom isplatom (DNS) osiguravanjem djelotvornog smanjenja likvidnosnog rizika za sve cikluse od trenutka kada je nalog za prijenos uključen u izračun neto pozicija za namiru, a pozicija je vidljiva sudioniku.

(7)

Radi omogućavanja nesmetanog funkcioniranja SIPS-a, potrebno je da sudionici imaju odgovarajuće alate radi djelotvornog upravljanja svojom likvidnošću. Upravitelj SIPS-a treba pratiti i olakšavati nesmetani tok likvidnosti na razini sustava, uzimajući u obzir likvidnosnu izloženost svakog sudionika.

(8)

Upravitelj SIPS-a koji namiruje jednostrana plaćanja u eurima treba osigurati da se konačna namira provede u novcu središnje banke. Budući da se ovaj zahtjev također primjenjuje kada se SIPS koji nudi namiru u novcu središnje banke nalazi u izvanrednoj situaciji, upravitelji SIPS-a koji namiruju plaćanja za druge SIPS-ove trebali bi nastojati omogućiti konačnu namiru čak i u takvim situacijama.

(9)

Radi osiguravanja zaštite sredstva SIPS-a od mogućih poslovnih gubitaka, imovina koju drži upravitelj SIPS-a radi pokrića općeg poslovnog rizika trebala bi biti odvojena od imovine koja se drži za dnevno poslovanje. Osim toga, trebala bi biti postavljena razlika između oporavka SIPS-a i plana redovnog prestanka rada s jedne strane i kapitalnog plana SIPS-a s druge strane. Dok ovo posljednje treba odražavati mogućnost povećanja kapitala, prethodno treba osigurati da, u okviru uobičajenog tijeka poslovanja, sredstva dostupna za oporavak i plan redovnog prestanka rada ne padnu ispod iznosa potrebnog za njihovu provedbu.

(10)

Osiguravanje djelotvornog upravljanja operativnim rizikom kontinuirani je postupak koji zahtijeva da se operativne politike i postupci testiraju i preispituju periodično i kad god je potrebno, a posebno nakon značajnih promjena sustava. To se posebno odnosi na upravljanje rizicima za kibersigurnost kojima je porasla važnost od objave Uredbe (EU) br. 795/2014 (ESB/2014/28). Ova Uredba utvrđuje posebne zahtjeve koji su važni radi smanjivanja rizika za kibersigurnost.

(11)

Radi djelotvornog izvršavanja nadzornih ovlasti nadležnog tijela, te bi ovlasti trebale biti dopunjene s dva dodatna alata. Kao prvo, nadležno tijelo bi trebalo imati ovlast da zahtijeva od upravitelja SIPS-a da imenuje neovisnog stručnjaka radi provođenja istrage ili neovisne provjere djelovanja SIPS-a. Pored toga, trebalo bi biti u mogućnosti odrediti zahtjeve u odnosu na vrstu stručnjaka koji se imenuje, sadržaj i opseg izvješća koje se izrađuje, postupanje s izvješćem, uključujući stavljanje na raspolaganje, objavu i vrijeme potrebno za izradu izvješća. Kao drugo, u skladu s Odgovornosti B gore navedenih Načela za infrastrukture financijskih tržišta, nadležno tijelo trebalo bi biti u mogućnosti provoditi izravne inspekcije ili delegirati ovu zadaću.

(12)

Budući da se korektivne mjere mogu naložiti samo za povrede Uredbe (EU) br. 795/2014 (ESB/2014/28), mogu postojati situacije koje zahtijevaju započinjanje postupka za izricanje takvih mjera na temelju navodnog postupanja protivno Uredbi, dajući upravitelju SIPS-a mogućnost da bude saslušan i da obrazloženje prije utvrđivanja povrede. Postupak za izricanje korektivnih mjera treba biti utvrđen odlukom. Nadalje, nadležno tijelo koje nije ESB treba izvijestiti ESB o svojoj namjeri izricanja korektivnih mjera bez nepotrebnog odlaganja.

(13)

S obzirom na nalaze provjere Upravnog vijeća i radi provedbe CPMI-IOSCO smjernica u mjeri u kojoj se primjenjuju na SIPS, Uredbu (EU) br. 795/2014 (ESB/2014/28) potrebno je na odgovarajući način izmijeniti,

1.

Članak 1. mijenja se kako slijedi:

2.

Članak 2. mijenja se kako slijedi:

3.

Članak 4. mijenja se kako slijedi:

4.

U članku 5. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Upravitelj SIPS-a dužan je utvrditi ključne poslove i usluge SIPS-a. Upravitelj SIPS-a dužan je utvrditi posebne scenarije koji mu mogu onemogućiti obavljanje ovih ključnih poslova i usluga kao trajnu djelatnost i procjenjuje djelotvornost svih opcija za oporavak i, s iznimkom SIPS-a Eurosustava, redovan prestanak rada. Upravitelj SIPS-a dužan je provjeravati ključne poslove i usluge SIPS-a najmanje jednom godišnje. Na temelju te procjene, upravitelj SIPS-a dužan je pripremiti održivi plan oporavka SIPS-a i, osim za SIPS Eurosustava, plan redovnog prestanka rada.Planovi oporavka i redovnog prestanka rada moraju sadržavati, između ostalog, temeljni prikaz ključnih strategija oporavka i redovnog prestanka rada, navođenje ključnih poslova i usluga SIPS-a te opis mjera potrebnih radi provedbe ključnih strategija. Upravitelj SIPS-a, prema potrebi, dužan je dostaviti nadležnim tijelima informacije koje su im potrebne radi planiranja odluka.”;

5.

Članak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 6.

Kreditni rizik

1.   Upravitelj SIPS-a dužan je utvrditi pouzdani okvir za mjerenje, praćenje i upravljanje svojim kreditnim izloženostima prema sudionicima i kreditnim izloženostima između sudionika koje proizlaze iz postupaka plaćanja, kliringa i namire SIPS-a.

2.   Upravitelj SIPS-a dužan je utvrditi sve izvore kreditnog rizika. Mjerenje i praćenje kreditnih izloženosti odvija se tijekom dana, upotrebom pravovremenih informacija i prikladnih alata za upravljanje rizikom.

2.a   Upravitelj SIPS-a koji upravlja DNS sustavom dužan je osigurati:

3.   Upravitelj SIPS-a, uključujući upravitelja koji upravlja DNS sustavom s jamstvom namire, kod kojeg tijekom djelovanja SIPS-a nastaje kreditna izloženost prema njegovim sudionicima, dužan je pokriti svoju kreditnu izloženost prema svakom sudioniku upotrebom instrumenta osiguranja, jamstvenih fondova, vlasničkog kapitala (nakon oduzimanja iznosa namijenjenog pokriću općeg rizika poslovanja) ili drugih jednakovrijednih financijskih sredstava.

4.   Upravitelj SIPS-a, uključujući onog koji upravlja DNS sustavom bez jamstva namire, ali u kojem su sudionici suočeni s kreditnom izloženošću koja proizlazi iz postupaka plaćanja, kliringa ili namire SIPS-a, dužan je uspostaviti pravila ili ugovorne odnose s navedenim sudionicima. Pravila ili ugovorni odnosi moraju osigurati da sudionici pribave dovoljno sredstava, kako je navedeno u stavku 3., radi pokrića kreditnih izloženosti koje proizlaze iz postupaka plaćanja, kliringa i namire SIPS-a u odnosu na dva sudionika koji, zajedno sa svojim povezanim društvima, imaju najveću ukupnu kreditnu izloženost.

5.   Upravitelj SIPS-a dužan je utvrditi pravila i postupke radi rješavanja gubitaka koji neposredno proizlaze iz neispunjenja ugovorne obveze prema SIPS-u od strane jednog ili više sudionika. Ova pravila i postupci moraju rješavati raspodjelu potencijalnih nepokrivenih gubitaka, uključujući otplatu svih novčanih sredstava koje upravitelj SIPS-a može pozajmiti od pružatelja likvidnosti. Ona moraju uključivati pravila i postupke upravitelja SIPS-a koji se odnose na obnavljanje svih financijskih sredstava koje je SIPS koristio tijekom stresnog događaja, do razine utvrđene u stavcima 3. i 4.”

6.

Članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

Likvidnosni rizik

1.   Upravitelj SIPS-a dužan je uspostaviti sveobuhvatan okvir za upravljanje likvidnosnim rizikom kojem su izloženi sudionici SIPS-a, banke za namiru, nostro agenti, skrbničke banke, pružatelji likvidnosti i drugi odgovarajući subjekti. Upravitelj SIPS-a dužan je osigurati sudionicima odgovarajuće alate radi djelotvornog upravljanja likvidnošću te pratiti i olakšavati nesmetani tok likvidnosti u sustavu.

2.   Upravitelj SIPS-a dužan je uspostaviti operativne i analitičke alate koji mu omogućuju, trajno i pravodobno utvrđivanje, mjerenje i praćenje tokova namire i financiranja, uključujući korištenje unutardnevne likvidnosti.

2.a   Upravitelj SIPS-a koji upravlja DNS sustavom dužan je osigurati:

3.   Upravitelj SIPS-a dužan je držati ili osigurati da sudionici drže dovoljno likvidnih sredstava u svako doba od trenutka nastanka financijske obveze, u svim valutama u kojima posluje, radi izvršavanja namire financijskih obveza u istom danu u širokom rasponu mogućih stresnih scenarija. Prema potrebi, to uključuje unutardnevnu namiru ili namiru tijekom više dana. Stresni scenariji uključuju: (a) neispunjenje ugovorne obveze, pod iznimnim ali mogućim tržišnim uvjetima, od strane sudionika koji, zajedno sa svojim povezanim društvima, ima najveću ukupnu financijsku obvezu; i (b) druge scenarije u skladu sa stavkom 11.

4.   Upravitelj SIPS-a koji namiruje jednostrana plaćanja u eurima dužan je držati, ili osigurati da sudionici drže dovoljna likvidna sredstva, u skladu sa stavkom 3., kako bi pravovremeno izvršili namiru financijskih obveza u slučaju neispunjenja ugovorne obveze sudionika koji, zajedno sa svojim povezanim društvima, ima najveću ukupnu financijsku obvezu kako je određeno stavkom 3. točkom (a) na bilo koji od sljedećih načina:

5.   Upravitelj SIPS-a koji namiruje jednostrana plaćanja u eurima dužan je držati, ili osigurati da sudionici drže dodatna likvidna sredstva, u skladu sa stavkom 3. točkom (b), na načine određene u stavku 4. ili s kreditno sposobnom poslovnom bankom, u obliku jednog ili više sljedećih instrumenata:

Svi ovi instrumenti moraju udovoljiti da gotovina bude na raspolaganju u vremenskom razdoblju koje omogućava dovršetak namire istog dana. Posebno, upravitelj SIPS-a mora biti u mogućnosti dokazati da su negotovinski instrumenti lako dostupni i zamjenjivi za gotovinu istog dana korištenjem prethodno ugovorenog i vrlo pouzdanog mehanizma financiranja, uključujući u stresnim tržišnim uvjetima.

Upravitelj SIPS-a mora biti u stanju dokazati nadležnom tijelu, na temelju odgovarajuće interne procjene, da je poslovna banka kreditno sposobna.

6.   Upravitelj SIPS-a koji namiruje dvostrana plaćanja ili jednostrana plaćanja u valutama koje nisu euro dužan je držati, ili osigurati da sudionici drže dovoljna likvidna sredstva, u skladu sa stavkom 3. u oblicima iz stavka 5.

7.   Ako upravitelj SIPS-a dopunjuje sredstva iz stavka 3. drugom imovinom, ta imovina mora biti vjerojatno utrživa ili prihvatljiva kao instrument osiguranja (primjerice kreditne linije, ugovori o razmjeni ili repo ugovori) na ad hoc osnovi u slučaju neispunjenja ugovorne obveze, čak ako to ne može biti na pouzdan način prethodno ugovoreno ili zajamčeno u slučaju iznimnih ali mogućih tržišnih uvjeta. Ako sudionik dopunjuje sredstva iz stavka 3. drugom imovinom, upravitelj SIPS-a dužan je osigurati da ta druga imovina udovoljava zahtjevima navedenim u prvoj rečenici ovog stavka. Pretpostavlja se da je imovina vjerojatno utrživa ili prihvatljiva kao instrument osiguranja ako je upravitelj SIPS-a uzeo u obzir pravila i prakse odgovarajućih središnjih banaka o prihvatljivosti instrumenta osiguranja.

8.   Upravitelj SIPS-a ne smije pretpostaviti da će izvanredan kredit središnje banke biti dostupan.

9.   Upravitelj SIPS-a dužan je provesti dubinsku analizu kako bi provjerio da svaki pružatelj likvidnih sredstava SIPSA iz stavka 3.: (a) ima dovoljne i ažurne informacije da bi mogao razumjeti i upravljati likvidnosnim rizicima povezanim s osiguravanjem gotovine ili imovine; i (b) ima mogućnosti osigurati potrebnu gotovinu ili imovinu. Upravitelj SIPS-a provjerava svoju usklađenost s obvezom provođenja dubinske analize najmanje jednom godišnje. Kao pružatelji likvidnosti prihvaćaju se samo subjekti koji imaju pristup kreditima od središnje banke izdavatelja. Upravitelj SIPS-a dužan je redovno testirati postupke SIPS-a za pristup likvidnim sredstvima.

10.   Upravitelj SIPS-a s pristupom računima središnje banke, platnim uslugama ili uslugama u vezi s vrijednosnim papirima dužan je upotrebljavati ove usluge kada je to moguće.

11.   Upravitelj SIPS-a dužan je, putem strogih testiranja otpornosti, odrediti iznos i redovno testirati dostatnost svojih likvidnih izvora radi udovoljavanja zahtjevima iz stavaka 3. i 4. Pri provođenju testova otpornosti na stres, upravitelj SIPS-a dužan je razmotriti širok raspon relevantnih scenarija, uključujući slučaj neispunjenja ugovorne obveze jednog ili više sudionika na isti dan ili na dva ili više uzastopna dana.

Pri razmatranju takvih scenarija, moraju se uzeti u obzir oblik i djelovanje SIPS-a i ispitati svi subjekti koji mogu uzrokovati značajne likvidnosne rizike za SIPS, uključujući banke za namiru, nostro agente, skrbničke banke, pružatelje likvidnosti i povezane infrastrukture financijskih tržišta. Prema potrebi, scenariji obuhvaćaju višednevno razdoblje.

12.   Upravitelj SIPS-a dužan je dokumentirati svoje razloge za držanje i imati odgovarajuće mehanizme upravljanja u vezi s iznosom gotovine i druge imovine koju drži ili koju drže sudionici. On je dužan uspostaviti jasne postupke za izvješćivanje Odbora o rezultatima svojih testiranja otpornosti na stres i dužan je koristiti ove rezultate radi procjene adekvatnosti svog okvira upravljanja likvidnosnim rizikom i provoditi njegova prilagođavanja.

13.   Upravitelj SIPS-a utvrđuje jasna pravila i postupke koji omogućuju SIPS-u da izvrši namiru financijskih obveza istog dana i prema potrebi, pravodobnu namiru unutar jednog dana i tijekom više dana nakon neispunjenja ugovorne obveze jednog ili više sudionika SIPS-a. Ova pravila i postupci moraju:

(*5)  Smjernica (EU) 2015/510 Europske središnje banke od 19. prosinca 2014. o provedbi monetarne politike Eurosustava (ESB/2014/60) (SL L 91, 2.4.2015., str. 3)."

(*6)  Smjernica ESB/2014/31 Europske središnje banke od 9. srpnja 2014. o dodatnim privremenim mjerama koje se odnose na operacije refinanciranja Eurosustava i prihvatljivost instrumenata osiguranja i o izmjeni Smjernice ESB/2007/9 (SL L 240, 13.8.2014., str. 28.).”"

7.

U članku 10., stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Upravitelj SIPS-a koji namiruje jednostrana plaćanja u eurima dužan je osigurati da se konačna namira provede u novcu središnje banke. Upravitelj SIPS-a koji namiruje plaćanja za druge SIPS-ove nastoji omogućiti tim drugim SIPS-ovima da se namire čak i u izvanrednim situacijama.”

8.

Članak 13. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 13.

Opći poslovni rizik

1.   Upravitelj SIPS-a dužan je utvrditi pouzdan sustav upravljanja i kontrole radi utvrđivanja, praćenja i upravljanja općim poslovnim rizicima, uključujući gubitke nastale zbog lošeg provođenja poslovne strategije, negativnih novčanih tokova ili neočekivanih i iznimno velikih operativnih troškova.

2.   Upravitelj SIPS-a dužan je održavati plan ostvarivog oporavka i, osim za SIPS Eurosustava, plan redovnog prestanka rada kako je propisano člankom 5. stavkom 4.

3.   Upravitelj SIPS-a dužan je utvrditi, na temelju svog profila općeg poslovnog rizika i vremena potrebnog za postizanje oporavka i/ili redovnog prestanka rada svojih ključnih poslova i usluga, iznos imovine potreban za provedbu planova iz stavka 2. Ovaj iznos ne smije biti manji od iznosa koji predstavlja tekuće operativne troškove za šest mjeseci.

4.   Radi pokrića iznosa iz stavka 3., upravitelj SIPS-a dužan je držati likvidnu neto imovinu financiranu vlasničkim udjelima, primjerice redovne dionice, objavljene pričuve ili drugu zadržanu dobit, tako da može nastaviti svoje poslove i usluge kao trajnu djelatnost. Navedena imovina mora biti povrh sredstava koja se drže radi pokrića rizika neispunjenja obveza od strane sudionika ili drugih rizika iz članka 6. i članka 8. Vlasnički udjeli koji se drže temeljem međunarodnih standarda kapitala utemeljenih na riziku mogu biti uključeni radi izbjegavanja umnožavanja kapitalnih zahtjeva.

5.   Imovina iz stavka 4. koja se drži radi općeg poslovnog rizika treba biti dovoljno likvidna i kvalitetna da bi bila pravodobno dostupna i mora biti odvojena od imovine upravitelja SIPS-a koja se koristi za dnevno poslovanje. Upravitelj SIPS-a mora biti u mogućnosti unovčiti imovinu koju drži radi pokrića općeg poslovnog rizika uz malo nepovoljnog utjecaja na cijenu ili bez takvog utjecaja, tako da može nastaviti svoje poslove ili usluge kao trajnu djelatnost ako pretrpi opće poslovne gubitke.

6.   Upravitelj SIPS-a dužan je utvrditi održivi kapitalni plan za prikupljanje dodatnog vlasničkog kapitala ako se njegov vlasnički kapital smanji na razinu iznosa iz stavka 3. ili padne ispod tog iznosa.

7.   Stavci od 3. do 6. ne primjenjuju se na SIPS Eurosustava.”

9.

Članak 15. mijenja se kako slijedi:

10.

Članak 16. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 16.

Kriteriji za pristup i sudjelovanje

1.   Upravitelj SIPS-a dužan je utvrditi i javno objaviti nediskriminirajuće kriterije za pristup uslugama SIPS-a i za sudjelovanje u uslugama SIPS-a za izravne i, prema potrebi, neizravne sudionike te za druge infrastrukture financijskog tržišta (FMI). Upravitelj SIPS-a dužan je provjeravati kriterije najmanje jednom godišnje.

2.   Kriteriji za pristup i sudjelovanje iz stavka 1. opravdavaju se sa stajališta sigurnosti i učinkovitosti SIPS-a i tržišta kojima SIPS služi te se prilagođavaju i usklađuju sa specifičnim rizicima SIPS-a. U skladu s načelom razmjernosti, upravitelj SIPS-a dužan je utvrditi zahtjeve koji ograničavaju pristup u najmanjoj mogućoj mjeri. Ako upravitelj SIPS-a uskrati pristup subjektu koji pristupa, mora to pisano obrazložiti na temelju sveobuhvatne analize rizika.

3.   Upravitelj SIPS-a dužan je neprekidno pratiti usklađenost sudionika s kriterijima za pristup i sudjelovanje u SIPS-u. Upravitelj SIPS-a dužan je utvrditi nediskriminirajuće postupke da bi olakšao privremeno ili trajno ukidanje prava sudionika na sudjelovanje ako sudionik ne ispuni kriterije i javno objavljuje relevantne ključne aspekte tih postupaka. Upravitelj SIPS-a dužan je preispitati postupke najmanje jednom godišnje.”

11.

U članku 17. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   Za potrebe upravljanja rizikom, upravitelj SIPS-a dužan je osigurati da pravila, postupci i ugovorne odredbe SIPS-a dozvoljavaju da upravitelj SIPS-a prikuplja informacije o neizravnom sudjelovanju radi utvrđivanja, praćenja i upravljanja svim značajnim rizicima za SIPS koji mogu proizaći iz sudjelovanja. Ova informacija sadrži najmanje sljedeće:

2.   Upravitelj SIPS-a dužan je utvrditi značajne ovisnosti između izravnih i neizravnih sudionika koje mogu utjecati na SIPS, uzimajući u obzir informacije iz stavka 1.”

12.

Članak 21. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 21.

Ovlasti nadležnog tijela

1.   Nadležno tijelo ovlašteno je:

2.   ESB je dužan donijeti odluku o postupcima i uvjetima za izvršavanje ovlasti iz stavka 1.”

13.

Umeću se sljedeći članci 21.a i 21.b:

„Članak 21.a

Organizacija nadzornih aktivnosti

Nadležno tijelo može vršiti trajne i/ili ad hoc nadzorne aktivnosti radi procjene usklađenosti upravitelja SIPS-a sa zahtjevima određenim u člancima 3. do 21. ili radi promicanja nesmetanog funkcioniranja platnih sustava na sistemskoj razini.

Članak 21.b

Povjerljivost

Povjerljive informacije koje je upravitelj SIPS-a razmijenio s nadležnim tijelom mogu biti razmijenjene unutar Europskog sustava središnjih banaka (ESSB). Članovi ESSB-a dužni su s takvim informacijama postupati kao s povjerljivim informacijama, u skladu s obvezom čuvanja profesionalne tajne propisane u članku 37. stavku 1. Statuta ESSB-a.”

14.

Članak 22. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 22.

Korektivne mjere

1.   Kada upravitelj SIPS-a ne postupa u skladu s ovom Uredbom ili kada postoje opravdani razlozi za sumnju da upravitelj SIPS-a ne postupa u skladu s ovom Uredbom, nadležno tijelo dužno je:

2.   Uzimajući u obzir informacije koje dostavi upravitelj SIPS-a, nadležno tijelo može izreći korektivne mjere upravitelju SIPS-a radi ispravljanja postupanja protivno Uredbi i/ili izbjegavanja njihova ponavljanja.

3.   Nadležno tijelo može naložiti korektivne mjere neposredno nakon što utvrdi da je postupanje protivno Uredbi dovoljno ozbiljno da zahtijeva neposredno djelovanje. Nadležno tijelo dužno je obrazložiti svoju odluku.

4.   Nadležno tijelo koje nije ESB, dužno je izvijestiti ESB o svojoj namjeri izricanja korektivnih mjera upravitelju SIPS-a bez nepotrebnog odgađanja.

5.   Korektivne mjere mogu se izreći neovisno od sankcija ili istodobno sa sankcijama izrečenim na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 2532/98 (*7).

6.   ESB donosi odluku o postupku koji treba poštovati ako se izriču korektivne mjere.

(*7)  Uredba Vijeća (EZ) br. 2532/98 od 23. studenoga 1998. o ovlastima Europske središnje banke za izricanje sankcija (SL L 318, 27.11.1998., str. 4.).”"

15.

Članak 23. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 23.

Sankcije

U slučaju povrede ove Uredbe, ESB može izreći sankcije. Te sankcije moraju biti u skladu s Uredbom (EZ) br. 2532/98 i Uredbom (EZ) br. 2157/99 Europske središnje banke (ESB/1999/4) (*8) ESB je dužan donijeti odluku o metodologiji izračuna iznosa sankcija.

(*8)  Uredba (EZ) br. 2157/99 Europske središnje banke od 23. rujna 1999. o ovlastima Europske središnje banke za izricanje sankcija (ESB/1999/4) (SL L 264, 12.10.1999., str. 21.).”"

16.

Članak 24. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 24.

Provjera

Upravno vijeće dužno je provjeriti opću primjenu ove Uredbe najkasnije dvije godine nakon datuma njezina stupanja na snagu, a nakon toga svake tri godine i procijeniti je li ju potrebno izmijeniti.”