Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:

Pet činjenica koje treba znati o ESB-u

10. srpnja 2015. (posuvremenjeno 25. kolovoza 2021.)

1. Mi smo europska institucija koja radi za oko 350 milijuna građana.

Europska središnja banka (ESB) središnja je banka za euro, valutu 20 europskih država. Osnovana je 1998. kao službena institucija Europske unije i nalazi se u Frankfurtu na Majni u Njemačkoj.

Glavni je cilj ESB‑a održavanje stabilnosti cijena u državama čija je valuta euro, a to postiže oblikovanjem i provedbom monetarne politike unutar Eurosustava, skupine koja se sastoji od ESB‑a i nacionalnih središnjih banaka 20 država europodručja.

Odluke ESB‑a izravno utječu na gospodarstvo europodručja, što znači da mogu utjecati na živote oko 350 milijuna građana koji u njemu žive.

2. Naš su cilj stabilne cijene u europodručju.

Glavni je cilj ESB‑a stabilnost cijena. To znači da središnja banka nastoji održati stope rasta cijena, odnosno inflacije, na razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Cijene ne rastu brzinom zbog koje bi vaša ušteđevina s vremenom nestala i ne zadržavaju se na razini na kojoj bi mogao započeti pad cijena, odnosno deflacija, što bi moglo potaknuti odgode kupnji. Deflacija može uzrokovati začarani krug gospodarskog poremećaja, otpuštanja radnika i sve većeg pada cijena.

Stabilne cijene važne su kako bi se ljudi i poduzeća osjećali sigurni pri planiranju budućih ulaganja.

ESB i ostale središnje banke na stabilnost cijena u pravilu utječu određivanjem kratkoročnih kamatnih stopa po kojima pozajmljuju novac poslovnim bankama. Promjenom kamatne stope ESB nastoji utjecati na obujam i cijenu kredita koji putem banaka dospijevaju do poduzeća i kućanstava, odnosno do gospodarstva u cjelini. Kada je gospodarstvo u padu, a inflacija niža od razine koja je cilj ESB‑a, niska kamatna stopa (»ekspanzivna monetarna politika«) potiče priljev kredita čineći ih jeftinijim, što onda potiče potražnju u cjelokupnom gospodarstvu te s vremenom vraća inflaciju na ciljnu razinu. Kada se gospodarstvo pregrijava a inflacija je viša od razine koja je cilj ESB‑a, visoka kamatna stopa (»restriktivna monetarna politika«) ima suprotan učinak: zaduživanje postaje skuplje a gospodarski rast i rast cijena usporavaju se.

Naše kamatne stope jedan su od instrumenata kojima se služimo u monetarnoj politici. U našem su instrumentariju različiti instrumenti kojima se služimo i koje kombiniramo kako bismo upravljali kretanjem inflacije. Zbog velikih promjena u gospodarstvu koje su otežale održavanje stabilnosti cijena posljednjih smo godina svojem instrumentariju dodali nove instrumente.

Primjer su za to kupnje vrijednosnih papira. Kada su kratkoročne kamatne stope vrlo niske ili negativne, središnja banka može pokušati dodatno ublažiti monetarnu politiku smanjujući dugoročne kamatne stope kupnjom vrijednosnih papira poput državnih obveznica. Pad dugoročnih kamatnih stopa stvara pritisak na smanjenje cijene kredita za kućanstva i poduzeća. Osim toga, stvara se novac središnje banke za kupnju obveznica i institucije koje prodaju obveznice tim novcem kupuju drugu imovinu. Zbog toga rastu cijene te imovine, što povećava bogatstvo ulagača koji je posjeduju i potiče ih na potrošnju. Sve to može vratiti gospodarstvo na putanju održivog rasta i stopu inflacije na razine u skladu s ciljem ESB‑a.

3. Pridonosimo sigurnosti bankarskog sektora.

U studenom 2014. ESB je preuzeo dodatnu zadaću izravnog nadzora najvećih banaka u europodručju. Zajedno s nacionalnim nadzornim tijelima u jedinstvenom nadzornom mehanizmu, ESB provjerava kako banke provode svoje aktivnosti. ESB može izdavati i oduzimati odobrenja za pružanje bankovnih usluga te pravodobno utvrditi i smanjiti moguće rizike.

Nadzorom banaka ESB nastoji osigurati jednaku primjenu pravila u cijeloj Europi. S obzirom na to da su banke u Europi snažno međusobno povezane, usklađeni nadzor čini bankarski sektor stabilnijim i stoga pouzdanijim za građane i poduzeća.

4. Neovisna smo i odgovorna institucija.

Zadaće i dužnosti ESB-a određene su Ugovorom o funkcioniranju Europske unije. Kao nadnacionalna institucija ESB djeluje u interesu Europe kao cjeline a kao središnja banka neovisan je od svih političkih ili komercijalnih utjecaja. To je važno jer je povijest pokazala da središnja banka koja slijedi političke naloge može zanemariti cilj održavanja stabilnosti cijena.

ESB istodobno ispunjava zahtjeve povezane s odgovornošću. Održavaju se redovita javna saslušanja na kojima sudjeluju predstavnici ESB‑a, među ostalim njegov predsjednik, i članovi Europskog parlamenta. Osim toga, ESB je prvi među većim središnjim bankama uveo praksu održavanja redovitih konferencija za novinare odmah nakon donošenja odluka o monetarnoj politici.

Te se odluke donose većinom glasova u Upravnom vijeću, glavnom tijelu ESB‑a nadležnom za odlučivanje, koje se sastoji od šest članova Izvršnog odbora ESB‑a i 20 guvernera nacionalnih središnjih banaka (od kojih njih 15 ima pravo glasa na osnovi sustava rotacije).

5. Proizvodimo novac za europodručje.

ESB nadzire proizvodnju novčanica u cijelom europodručju. Na svakoj se novčanici nalazi potpis predsjednika ESB‑a kao znak našeg ponosa na rad koji obavljamo i na jedinstvenu valutu koja nas sve povezuje. Euro je jedan od najopipljivijih znakova europske integracije. On olakšava prekograničnu trgovinu i poslovanje te u velikoj mjeri pojednostavnjuje putovanja i svakodnevni život u europodručju.

Posuvremenjeno u kolovozu 2021. u skladu s ishodom preispitivanja strategije u 2020. i 2021.

MOGLO BI VAS ZANIMATI

Povezani sadržaji