Uvodna izjava na konferenciji za novinare

Mario Draghi, predsjednik ESB-a
Vítor Constâncio, potpredsjednik ESB-a
Frankfurt na Majni, 9. ožujka 2017.

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća.

Na temelju svojih redovnih ekonomskih i monetarnih analiza, odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima. I dalje očekujemo da će ostati na sadašnjim ili nižim razinama tijekom duljeg razdoblja, zasigurno dulje od razdoblja naših neto kupnji vrijednosnih papira. U vezi s nestandardnim mjerama monetarne politike, potvrđujemo da ćemo provoditi mjesečne kupnje u iznosu od 80 mlrd. EUR u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira do kraja mjeseca. Predviđa se da će se neto kupnje vrijednosnih papira u mjesečnom iznosu od 60 mlrd. EUR provoditi od travnja 2017. do kraja prosinca 2017., ali i duže ako to bude potrebno, u svakom slučaju sve dok Upravno vijeće ne zaključi da je došlo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja u skladu s ciljnom razinom stope inflacije. Neto kupnje provodit će se istodobno s reinvestiranjem glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira.

Našim mjerama monetarne politike i dalje se uspješno održavaju vrlo povoljni uvjeti financiranja radi osiguravanja stalne prilagodbe inflacije prema razinama koje su ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju. Stalni prijenos njihova učinka na uvjete zaduživanja poduzeća i kućanstava pridonosi stvaranju kredita i podupire sve stabilniji oporavak gospodarstva europodručja. Pokazatelji raspoloženja upućuju na mogući zamah cikličkog oporavka. Ukupna inflacija ponovno je porasla, uglavnom zbog rasta inflacije cijena energije i prehrambenih proizvoda. Međutim, temeljni inflacijski pritisci i dalje su slabi. Upravno se vijeće i dalje neće obazirati na promjene inflacije mjerene HIPC-om ako ocijeni da su prolazne i da se neće odraziti na srednjoročne izglede za stabilnost cijena.

Još je potreban vrlo visok stupanj prilagodljivosti monetarne politike da bi se temeljni inflacijski pritisci u europodručju povećali i poduprli ukupnu inflaciju u srednjoročnom razdoblju. Ako se u međuvremenu pogoršaju izgledi ili financijski uvjeti ne budu u skladu s daljnjim napretkom u postojanoj prilagodbi inflacijskih kretanja, spremni smo povećati opseg programa kupnje vrijednosnih papira i/ili produljiti razdoblje njegove provedbe.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počevši s ekonomskom analizom. U četvrtom tromjesečju 2016. realni BDP europodručja povećao se po tromjesečnoj stopi od 0,4 %, slično kao u trećem tromjesečju. Zbog najnovijih podataka, posebno rezultata anketa, sve smo uvjereniji da će se kontinuirani gospodarski rast i dalje stabilizirati i širiti. Prijenos učinka naših mjera monetarne politike podupire domaću potražnju i olakšava razduživanje koje je u tijeku. Vrlo povoljni uvjeti financiranja i veća profitabilnost poduzeća i dalje pridonose oporavku ulaganja. Nadalje, rast zaposlenosti, među ostalim zbog prošlih strukturnih reformi, povoljno utječe na realni raspoloživi dohodak kućanstava, što podupire osobnu potrošnju. Osim toga, postoje naznake malo snažnijeg globalnog oporavka i rasta globalne trgovine. Međutim, očekuje se da će spora provedba strukturnih reformi i potrebe za preostalim bilančnim prilagodbama u više sektora usporiti gospodarski rast u europodručju.

Tu procjenu uglavnom odražavaju makroekonomske projekcije stručnjaka ESB-a za europodručje iz ožujka 2017., u kojima se predviđa da će se godišnji realni BDP u 2017. povećati za 1,8 %, u 2018. za 1,7 % i u 2019. za 1,6 %. U usporedbi s makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava iz prosinca 2016., izgledi za rast realnog BDP-a u 2017. i 2018. neznatno su revidirani naviše. Rizici povezani s budućim gospodarskim rastom u europodručju manje su izraženi, ali su i dalje negativni i uglavnom se odnose na globalne činitelje.

Prema brzoj procjeni Eurostata godišnja inflacija mjerena HIPC-om u europodručju i dalje je rasla te je iznosila 2,0 % u veljači, povećavši se sa 1,8 % u siječnju 2017. i 1,1 % u prosincu 2016. To je prije svega odraz snažnog rasta godišnje inflacije cijena energije i neprerađenih prehrambenih proizvoda, ali još nema znakova pouzdane uzlazne putanje temeljne inflacije. Ukupna inflacija u sljedećim će mjesecima vjerojatno ostati na razinama blizu 2 %, uglavnom odražavajući kretanja godišnje stope promjene cijena energije. Mjere temeljne inflacije i dalje su, međutim, niske i očekuje se da će u srednjoročnom razdoblju rasti tek postupno, poduprte našim mjerama monetarne politike, očekivanim kontinuiranim gospodarskim oporavkom i odgovarajućim postupnim smanjivanjem neiskorištenosti kapaciteta.

Ta se kretanja odražavaju i u makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB-a za europodručje iz ožujka 2017., u kojima se predviđa da će godišnja inflacija mjerena HIPC-om u 2017. godini iznositi 1,7 %, u 2018. godini 1,6 %, a u 2019. godini 1,7 %. U usporedbi s makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava iz prosinca 2016., izgledi za ukupnu inflaciju mjerenu HIPC-om revidirani su znatno naviše za 2017. i neznatno naviše za 2018., dok su za 2019. bili nepromijenjeni. Projekcije stručnjaka temelje se na pretpostavci o potpunoj provedbi svih naših mjera monetarne politike.

U vezi s monetarnom analizom, najširi monetarni agregat (M3) i dalje snažno raste, pri čemu je njegova godišnja stopa rasta iznosila 4,9 % u siječnju 2017. u odnosu na 5,0 % u prosincu 2016. Kao i prethodnih mjeseci, godišnji rast monetarnog agregata M3 uglavnom podupiru njegove najlikvidnije komponente, dok je godišnja stopa rasta najužeg monetarnog agregata (M1), koja je u prosincu 2016. iznosila 8,8 %, u siječnju 2017. bila 8,4 %.

Nastavlja se postupan oporavak dinamike kreditiranja, koji traje od početka 2014. Godišnja stopa rasta kredita nefinancijskim društvima u siječnju 2017. iznosila je 2,3 %, kao i u prethodnom mjesecu. Godišnja stopa rasta kredita kućanstvima u siječnju 2017. iznosila je 2,2 %, u odnosu na 2,0 % u prosincu 2016. Iako kretanja u odobravanju bankovnih kredita i dalje odražavaju zaostajanje u odnosu na poslovni ciklus, kreditni rizik i kontinuiranu bilančnu prilagodbu u financijskom i nefinancijskom sektoru, mjere monetarne politike koje se provode od lipnja 2014. znatno podupiru uvjete zaduživanja za poduzeća i kućanstva te time i kreditne tokove u cijelom europodručju.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je potrebu za održavanjem vrlo visoke razine prilagodljivosti monetarne politike kako bi se bez nepotrebnog odgađanja osigurao kontinuiran povratak stopa inflacije na razine ispod, ali blizu 2 %.

Kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati mnogo odlučniji doprinos jačanju gospodarskog rasta. Treba znatno ubrzati provedbu strukturnih reformi kako bi se povećala otpornost, smanjila strukturna nezaposlenost i potaknuo rast potencijalne proizvodnje. U 2016. su specifične preporuke za države općenito provedene u ograničenoj mjeri, zbog čega u svim državama europodručja u 2017. treba uložiti veće napore u reforme. U vezi s fiskalnim politikama, sve države trebaju pojačati napore kako bi oblikovale strukturu javnih financija kojom bi se snažnije poticao rast. Potpuna i dosljedna provedba Pakta o stabilnosti i rastu te postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže tijekom vremena u svim državama i dalje je ključna za osiguravanje povjerenja u okvir upravljanja EU-a.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Kontaktni podatci za medije