European Central Bank - eurosystem
Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Financijski izvještaji ESB-a za 2014.

19. veljače 2015.

EMBARGO

Zabrana objave do 12.00 po srednjoeuropskom vremenu u četvrtak, 19. veljače 2015.
  • Neto dobit ESB-a za 2014.: 989 milijuna EUR (2013.: 1.440 milijuna EUR)
  • Neto kamatni prihodi od programa za tržišta vrijednosnih papira: 728 milijuna EUR (2013.: 962 milijuna EUR)
  • Kamatni prihodi od novčanica: 126 milijuna EUR (2013.: 406 milijuna EUR)
  • Bilanca ESB-a: 185 milijarda EUR (2013.: 174 milijarde EUR)

Upravno vijeće Europske središnje banke (ESB) jučer je odobrilo revidirane godišnje financijske izvještaje ESB-a za godinu koja je završila 31. prosinca 2014. [1]

Upravno vijeće odlučilo je s danom 31. prosinca 2014. prenijeti iznos u visini 15 milijuna EUR (2013.: 0,4 milijuna EUR) na rezervacije za rizike, što je rezervacije s tim danom povećalo na gornju granicu od 7.575 milijuna EUR. Svrha je rezervacija za rizike pokriće tečajnog, kamatnog i kreditnog rizika te rizika cijena zlata, koji se neprestano prate. Visina iznosa rezervacija preispituje se jednom godišnje. Zbog prijenosa na rezervacije za rizike neto dobit ESB-a za 2014. iznosila je 989 milijuna EUR (2013.: 1.440 milijuna EUR). Smanjenje je uglavnom bilo prouzročeno (a) nižim kamatnim prihodima od novčanica zbog niže prosječne stope na glavne operacije refinanciranja, (b) smanjenjem neto kamatnih prihoda od programa za tržišta vrijednosnih papira zbog otkupa i (c) višim troškovima poslovanja, prvenstveno zbog troškova povezanih s uspostavljanjem Jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM-a).

Upravno je vijeće odlučilo privremeno raspodijeliti dobit u iznosu 841 milijun EUR nacionalnim središnjim bankama europodručja 30. siječnja 2015. Na jučerašnjoj je sjednici Upravno vijeće odlučilo nacionalnim središnjim bankama europodručja 20. veljače 2015. raspodijeliti ostatak dobiti u iznosu 148 milijuna EUR.

Prihodi ESB-a potječu uglavnom iz zarade od ulaganja portfelja deviznih pričuva te portfelja vlastitih sredstava, od kamatnih prihoda na udio u ukupnoj vrijednosti euronovčanica u optjecaju u visini 8 % te, posljednjih godina, od neto kamatnih prihoda od vrijednosnih papira kupljenih za potrebe monetarne politike.

Neto kamatni prihodi iznosili su ukupno 1.536 milijuna EUR za 2014. (2013.: 2.005 milijuna EUR). Uključivali su kamatne prihode u visini 126 milijuna EUR od udjela ESB-a u ukupnoj vrijednosti euronovčanica u optjecaju (2013.: 406 milijuna EUR) i neto kamatne prihode u visini 728 milijuna EUR (2013.: 962 milijuna EUR) od vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa za tržišta vrijednosnih papira, od čega je 298 milijuna EUR (2013.: 437 milijuna EUR) proizišlo iz ECB-ova držanja grčkih državnih obveznica u sklopu tog programa. Uključivali su i neto kamatne prihode u visini 174 milijuna EUR (2013.: 204 milijuna EUR) od vrijednosnih papira kupljenih u sklopu triju programa kupnje pokrivenih obveznica i 1 milijun EUR od vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom. ESB je nacionalnim središnjim bankama remunerirao 57 milijuna EUR (2013.: 192 milijuna EUR) za njihova potraživanja s obzirom na devizne pričuve koje su prenijele ESB-u, dok su kamatni prihodi od deviznih pričuva iznosili 217 milijuna EUR (2013.: 187 milijuna EUR).

Realizirani dobitci od financijskih operacija iznosili su 57 milijuna EUR (2013.: 52 milijuna EUR).

U 2014. umanjenja su iznosila 8 milijuna EUR (2013.: 115 milijuna EUR). Znatno niža umanjenja u 2014. uglavnom su posljedica ukupnog povećanja tržišne vrijednosti vrijednosnih papira koji se drže u ESB-ovu portfelju u američkim dolarima i u portfelju vlastitih sredstava.

Administrativni troškovi ESB-a sastoje se od troškova osoblja i svih ostalih administrativnih troškova. Troškovi osoblja povećali su se na 301 milijun EUR u 2014. (2013.: 241 milijun EUR) jer se broj zaposlenih tijekom godine postupno povećavao zbog priprema za pokretanje SSM‑a u studenome 2014. Rashodi u vezi s SSM-om nastali u studenome i prosincu 2014. iznosili su 30 milijuna EUR. Premda će se taj iznos fakturirati u 2015., evidentira se u računu dobiti i gubitka ESB-a za 2014. po obračunskom načelu pod prihodima od naknada.

Ostali administrativni troškovi, koji obuhvaćaju najam poslovnih prostora, honorare stručnjaka te ostalu robu i usluge, iznosili su 376 milijuna EUR za 2014. (2013.: 287 milijuna EUR). Velika većina troškova nastalih u vezi s izgradnjom nove zgrade ESB‑a kapitalizirana je i isključena iz te stavke. Nakon što se ESB u studenome 2014. preselio u svoju novu zgradu, kapitalizirani troškovi nastali do tog trenutka preneseni su iz stavke „Imovina u izgradnji“ na odgovarajuće pozicije dugotrajne imovine. U skladu s uobičajenom amortizacijskom politikom ESB‑a, amortizacija nove zgrade ESB‑a započela je u siječnju 2015.

Ukupna bilanca ESB-a povećala se za 11 milijarda EUR na 185 milijarda EUR u 2014. (2013.: 174 milijarde EUR). Do povećanja je prije svega došlo zbog aprecijacije deviznih pričuva i zlata u vlasništvu ESB-a, kao i zbog povećanja vrijednosti novčanica u optjecaju.

Konsolidirana bilanca Eurosustava iznosila je 2.208 milijarda EUR na kraju 2014., u usporedbi s 2.273 milijarde EUR u 2013. Ukupne obveze su se smanjile, prije svega zbog obustave tjedne operacije fine prilagodbe radi steriliziranja likvidnosti ubrizgane u sklopu programa za tržišta vrijednosnih papira, što je dovelo do smanjenja „oročenih depozita". Ukupna imovina se smanjila, prije svega zato što su druge ugovorne strane prijevremeno otplatile iznose koji su im dodijeljeni u sklopu dviju trogodišnjih operacija dugoročnijeg refinanciranja.

Držanja Eurosustava u vrijednosnim papirima koji se drže za potrebe monetarne politike smanjila su se za 19 milijarda EUR na 217 milijarda EUR (2013.: 236 milijarda EUR). Držanja vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa za tržišta vrijednosnih papira smanjila su se za 34,5 milijarda EUR zbog otkupa. To je smanjenje djelomično nadoknađeno kupnjom vrijednosnih papira u sklopu trećeg programa kupnje pokrivenih obveznica i programa kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom, koja je započela krajem 2014. i na kraju godine iznosila 31,3 milijarde EUR.

Izvješće o poslovanju, koje je prošlih godina objavljivano u sklopu Godišnjeg izvješća ESB‑a, sastavni je dio godišnjeg financijskog izvještavanja ESB‑a te pruža informacije o kontekstu kako bi čitatelji bolje razumjeli poslovanje ESB‑a, njegov operativni okvir i učinak operacija ESB‑a na njegove financijske izvještaje. Ove je godine Izvješće o poslovanju unaprijeđeno uključivanjem informacija koje se izravno tiču financijskih izvještaja ESB-a.

Predstavnici medija mogu se s upitima obratiti Rocío González, tel.: +49 69 1344 6451.

Bilješke

  1. Računovodstvene politike ESB-a i Eurosustava: Zajedničke računovodstvene politike za Eurosustav, uključujući ESB, utvrdilo je Upravno vijeće u skladu s člankom 26. stavkom 4. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (Statut ESSB-a), a objavljene su u Službenom listu Europske unije. [2] Premda se općenito temelje na međunarodno prihvaćenoj računovodstvenoj praksi, te su politike oblikovane imajući posebno u vidu jedinstvene okolnosti u kojima djeluju središnje banke Eurosustava. Posebna pozornost posvećena je pitanju opreznosti zbog velikih izloženosti tečajnom riziku većine središnjih banaka Eurosustava. Taj oprezan pristup primjenjuje se osobito na različito postupanje s nerealiziranim dobitcima i nerealiziranim gubitcima za potrebe priznavanja prihoda, kao i na zabranu netiranja nerealiziranih gubitaka od jedne imovine s nerealiziranim dobicima od druge imovine. Nerealizirani dobitci izravno se prenose na račune revalorizacije. S nerealiziranim gubitcima koji premašuju salda na povezanim računima revalorizacije postupa se kao s troškovima na kraju godine. Gubitci zbog umanjenja u cijelosti se iskazuju u računu dobiti i gubitka. Sve nacionalne središnje banke europodručja dužne su pridržavati se tih politika za potrebe izvještavanja o svojim operacijama u sklopu Eurosustava, koje se uključuju u tjedne konsolidirane financijske izvještaje i u godišnju konsolidiranu bilancu Eurosustava. Štoviše, u pripremi vlastitih godišnjih financijskih izvještaja one dobrovoljno primjenjuju politike koje u glavnim crtama odgovaraju politikama koje primjenjuje ESB.
  2. Upravno je vijeće 2014. odlučilo promijeniti računovodstveno postupanje s vrijednosnim papirima koji se trenutačno drže za potrebe monetarne politike. Ti se vrijednosni papiri sada vode po amortiziranom trošku (koji podliježe umanjenju) bez obzira na to drže li se do dospijeća. Ta promjena nije utjecala na financijski rezultat za 2014.
  3. Utrživi vrijednosni papiri, osim vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike, revaloriziraju se po tržišnim cijenama ako nisu klasificirani kao vrijednosni papiri koji se drže do dospijeća. Vrijednosni papiri koji se drže do dospijeća vrednuju se po amortiziranom trošku (koji podliježe umanjenju).
  4. Zlato i sva druga bilančna ili izvanbilančna imovina i obveze nominirani u stranoj valuti preračunavaju se u eure po tečaju koji je vrijedio na datum bilance.
  5. Troškovi u vezi s nadzorom banaka: U skladu s Uredbom o SSM-u [3], ESB će ubirati godišnje naknade za nadzor od nadziranih kreditnih institucija. Te će naknade pokriti, ali neće premašiti rashode ESB‑a povezane s nadzornim zadaćama. Rashodi ESB‑a zaračunavaju se od mjeseca u kojem je preuzeo operativnu odgovornost za nadzor, tj. od studenoga 2014. Iznosi potrebni za pokrivanje rashoda u studenome i prosincu 2014. evidentirani su po obračunskom načelu kao prihodi od naknada u računu dobiti i gubitka ESB‑a za 2014., a fakturirat će se u 2015.
  6. Remuneracija deviznih pričuva prenesenih na ESB: Prenošenjem deviznih pričuva na ESB prilikom pridruživanja Eurosustavu svaka nacionalna središnja banka stječe pravo na remuneraciju potraživanja od ESB‑a koje odgovara iznosu koji prenese. Upravno je vijeće odlučilo da ta potraživanja budu nominirana u eurima i da se remuneriraju svakodnevno po posljednjoj dostupnoj graničnoj kamatnoj stopi koju je Eurosustav upotrijebio u svojim aukcijama za glavne operacije refinanciranja, usklađenoj tako da uzima u obzir nultu stopu prinosa na komponentu zlata.
  7. Raspodjela dobiti i gubitaka: Na temelju članka 33. Statuta ESSB-a, do 20 % neto dobiti za bilo koju godinu može se prenijeti u fond opće pričuve, najviše do iznosa jednakog 100 % kapitala ESB‑a. Preostala neto dobit raspodjeljuje se nacionalnim središnjim bankama europodručja razmjerno njihovim uplaćenim udjelima. U slučaju da ESB zabilježi gubitak, manjak se može nadoknaditi (a) iz rezervacije za opće rizike i fonda opće pričuve ESB-a i, (b) nakon odluke Upravnog vijeća, iz monetarnih prihoda za dotičnu financijsku godinu. Svaki preostali neto gubitak može se u bilanci evidentirati kao preneseni gubitak i biti nadoknađen iz bilo kakvih neto prihoda u sljedećim godinama.
  8. Držanja Eurosustava u sklopu programa za tržišta vrijednosnih papira: Slijedi tablica s prikazom raščlambe držanja Eurosustava u sklopu programa za tržišta vrijednosnih papira prema izdavatelju na dan 31. prosinca 2014.
Država izdavateljica Nominalni iznos (milijarde EUR) Knjigovodstvena vrijednost[1] (milijarde EUR) Prosjek preostalog roka do dospijeća (godine)
Irska 9,7 9,3 4,3
Grčka 19,8 18,1 3,5
Španjolska 28,9 28,6 3,8
Italija 76,2 73,9 3,8
Portugal 14,9 14,3 3,3
Ukupno[2] 149,4 144,3 3,7

[1] Držanja u sklopu programa za tržišta vrijednosnih papira vrednuju se po amortiziranom trošku.

[2] Može se dogoditi da zbrojevi ne budu točni zbog zaokruživanja.

  1. [1]Počevši od 2015. godine izvješće o poslovanju ESB‑a i konsolidirana bilanca Eurosustava objavljivat će se u sklopu godišnjih financijskih izvještaja ESB-a. Konsolidirana bilanca Eurosustava temelji se na privremenim i nerevidiranim podatcima. Godišnji financijski izvještaji svih nacionalnih središnjih banaka bit će dovršeni do kraja svibnja 2015., poslije čega će se objaviti konačna godišnja konsolidirana bilanca Eurosustava.

  2. [2]Detaljne računovodstvene politike ESB‑a sadržane su u Odluci ESB/2010/21 od 11. studenoga 2010., SL L 35, 9.2.2011., str. 1, s izmjenama.

  3. [3]Uredba Vijeća (EU) br.1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013., str. 63).

KONTAKT

Europska središnja banka

glavna uprava Odnosi s javnošću

Reprodukcija se dopušta uz navođenje izvora.

Kontaktni podatci za medije