Back to EUR-Lex homepage

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search
You are here

Document 32014O0015

2014/810/EU: Smjernica Europske središnje banke od 4. travnja 2014. o monetarnoj i financijskoj statistici (preinaka) (ESB/2014/15)

OJ L 340, 26.11.2014, p. 1–209 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document No longer in force, Date of end of validity: 31/01/2022; stavljeno izvan snage 32021O0835

ELI: http://data.europa.eu/eli/guideline/2014/810/oj

26.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 340/1

SMJERNICA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 4. travnja 2014.

o monetarnoj i financijskoj statistici

(preinačena)

(ESB/2014/15)

(2014/810/EU)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 5. stavak 1., članak 12. stavak 1. i članak 14. stavak 3.,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1745/2003 Europske središnje banke od 12. rujna 2003. o primjeni odredbi o minimalnim pričuvama (ESB/2003/9) (1),

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. studenoga 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (2),

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 86/635/EEZ od 8. prosinca 1986. o godišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranim financijskim izvještajima banaka i drugih financijskih institucija (3),

uzimajući u obzir Smjernicu ESB/2010/20 od 11. studenoga 2010. o pravnom okviru za računovodstveno i financijsko izvještavanje u Europskom sustavu središnjih banaka (4),

budući da:

(1)

Smjernica ESB/2007/9 (5) znatno je izmijenjena. Budući da je potrebno izvršiti daljnje izmjene, posebno u smislu Uredbe (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6) o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa i posljedičnih promjena u odgovarajućim statističkim propisima Europske središnje banke (ESB), potrebno ju je preinačiti radi jasnoće.

(2)

Za sastavljanje statistike agregirane bilance sektora monetarnih financijskih institucija (MFI) iz europodručja i za pojedine države članice čija je valuta euro (dalje u tekstu „države članice europodručja”) kao i konsolidirane bilance sektora monetarnih financijskih institucija iz europodručja i odgovarajućih monetarnih agregata iz europodručja, ESB zahtijeva dostavljanje podataka o bilanci ESB-a i o bilancama koje se odnose na sektor monetarnih financijskih institucija država članica europodručja. Nacionalne središnje banke dostavljaju podatke u skladu s ovom Smjernicom i korištenjem podataka prikupljenih u skladu s Uredbom Europske središnje banke (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) (7).

(3)

Radi izvođenja monetarnih agregata ESB prikuplja od nacionalnih središnjih banaka država članica europodručja statističke podatke o poštanskim žiro institucijama (POGI) koje primaju depozite nemonetarnih financijskih institucija rezidenata europodručja u skladu s Uredbom Europske središnje banke (EU) br. 1074/2013 (ESB/2013/39) (8) i o imovini i obvezama središnje države u skladu s ovom Smjernicom.

(4)

ESB sastavlja statistiku agregirane bilance podsektora sektora monetarnih financijskih institucija i posebno novčanih fondova (MMF) i kreditnih institucija. Radi izvođenja ove statistike za europodručje i za pojedine države članice europodručja, ESB prikuplja od nacionalnih središnjih banaka podatke o imovini i obvezama novčanih fondova u skladu s ovom Smjernicom.

(5)

Nacionalne središnje banke mogu preko ESB-a prenijeti Međunarodnom monetarnom fondu dodatnu statistiku bilance sektora monetarnih financijskih institucija u skladu s predlošcima iz ove Smjernice.

(6)

Radi bolje analize kretanja kredita monetarnih financijskih institucija nefinancijskim društvima u europodručju i pojedinim državama članicama europodručja, ESB zahtijeva od nacionalnih središnjih banaka da dostavljaju, ako su dostupni, podatke o kreditima monetarnih financijskih institucija nefinancijskim društvima prema granama djelatnosti. U ovoj Smjernici navode se zahtjevi u vezi podataka.

(7)

Radi dopunjavanja analize kreditnih kretanja u europodručju i pojedinim državama članicama europodručja, od nacionalnih središnjih banaka se zahtijeva da dostave podatke o kreditnim linijama monetarnih financijskih institucija raščlanjene prema institucionalnom sektoru u skladu s ovom Smjernicom.

(8)

Radi izrade statistike osnovice za obračun pričuva kreditnih institucija iz europodručja i pojedinih država članica europodručja u skladu s Uredbom (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9) ESB zahtijeva podatke od nacionalnih središnjih banaka u skladu s ovom Smjernicom. Nacionalne središnje banke osiguravaju ulazne podatke koristeći podatke prikupljene od kreditnih institucija sukladno Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33).

(9)

Radi izvođenja statistike kamatnih stopa koje primjenjuju monetarne financijske institucije u odnosu na depozite kućanstava i nefinancijskih društava i kredite kućanstvima i nefinancijskim društvima za europodručje i pojedine države članice europodručja, ESB prikuplja podatke od nacionalnih središnjih banaka u skladu s ovom Smjernicom. Nacionalne središnje banke osiguravaju ulazne podatke koristeći podatke prikupljene u skladu s Uredbom Europske središnje banke (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34) (9).

(10)

ESB sastavlja statistiku imovine i obveza investicijskih fondova (IF) i financijskih društava posebne namjene (FVC) koja se bave sekuritizacijskim transakcijama za europodručje i pojedine države članice europodručja na temelju podataka koje su osigurale središnje banke u skladu s ovom Smjernicom. Nacionalne središnje banke osiguravaju ulazne podatke koristeći podatke prikupljene u skladu s Uredbom Europske središnje banke (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38) (10) i Uredbom Europske središnje banke (EU) br. 1075/2013 (ESB/2013/40) (11).

(11)

Radi dobivanja pregleda veličine i kretanja izdavanja elektroničkog novca, ESB zahtijeva od nacionalnih središnjih banaka da dostavljaju statističke podatke o institucijama za elektronički novac u skladu s ovom Smjernicom.

(12)

ESB vodi Registar baze podataka institucija i povezanih društava (RIAD), središnji repozitorij referentnih podataka o institucionalnim jedinicama bitnim za statističke svrhe. RIAD pohranjuje, između ostaloga, popise monetarnih financijskih institucija, investicijskih fondova, financijskih društava posebne namjene i relevantnih institucija za statistiku platnog prometa (PSRI). Ova Smjernica sadrži odredbe koje uređuju kako nacionalne središnje banke dostavljaju zahtijevane podatke ESB-u.

(13)

ESB sastavlja statistiku imovine i obveza mirovinskih fondova (PF) za europodručje i pojedine države članice europodručja temeljem podataka koje nacionalne središnje banke dostavljaju u skladu s ovom Smjernicom.

(14)

Radi dobivanja pregleda ostalih financijskih posrednika, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova (OFI), ESB zahtijeva od nacionalnih središnjih banaka da dostavljaju statističke podatke o posrednicima za vrijednosne papire i izvedenice (SDD), financijskim društvima koja se bave kreditiranjem (FCL) i drugim kategorijama ostalih financijskih posrednika (OFI) u skladu s ovom Smjernicom. Osim toga, ESB zahtijeva od nacionalnih središnjih banaka da dostavljaju statističke podatke o središnjim drugim ugovornim stranama (CCP).

(15)

ESB sastavlja statistiku izdanja vrijednosnih papira za europodručje i pojedine države članice europodručja. Okvir se oslanja na podatke koje ESB prikuplja od nacionalnih središnjih banaka u skladu s ovom Smjernicom.

(16)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 2533/98 ESB sastavlja platne bilance za europodručje i povezane vanjske statistike i zahtijeva od država članica europodručja da dostave podatke o nacionalnim platnim bilancama. Procjena kvalitete za statistiku platne bilance europodručja i stanja međunarodnih ulaganja te obrasca međunarodnih pričuva treba biti provedena u skladu s ESB-ovim Okvirom kvalitete statističkih podataka koji obuhvaća, između ostaloga, osiguranje odgovarajuće usklađenosti s odgovarajućom monetarnom i financijskom statistikom europodručja (12).

(17)

Radi sastavljanja podataka o strukturnim financijskim pokazateljima europodručja, konsolidiranim bankovnim podacima za bankovne grupe iz europodručja i statistike sektorskih i regionalnih kreditnih izloženosti velikih bankovnih grupa iz europodručja, ESB zahtijeva od nacionalnih središnjih banaka da dostavljaju statističke podatke u skladu s predlošcima iz ove Smjernice.

(18)

Radi analize kretanja u platnim sustavima europodručja i praćenja njihovog stupnja integracije, ESB zahtijeva od nacionalnih središnjih banaka da dostavljaju podatke u skladu ovom Smjernicom, koja dopunjava Uredbu Europske središnje banke (EU) br. 1409/2013 (ESB/2013/43) (13),

DONIJELO JE OVU SMJERNICU:

Članak 1.

Područje primjene

Ovom Smjernicom se utvrđuju obveze nacionalnih središnjih banaka da dostavljaju monetarne i financijske statistiku ESB-u.

Nacionalne središnje banke dostavljaju stavke iz članaka od 3. do 26. u skladu sa shemama iz Priloga II. i u skladu sa standardima elektroničkog izvještavanja iz Priloga III. Do rujna svake godine, ESB dostavlja nacionalnim središnjim bankama točne datume prijenosa u obliku kalendara za dostavljanje podataka za sljedeću godinu.

U slučajevima usvajanja eura, primjenjuju se sljedeća pravila:

(a)

Za statistiku bilance monetarnih financijskih institucija i novčanih fondova te statistiku imovine i obveza investicijskih fondova i financijskih društava posebne namjene, nacionalne središnje banke država članica čija valuta nije euro (dalje u tekstu „države članice izvan europodručja”) koje usvoje euro nakon stupanja na snagu ove Smjernice, dostavljaju ESB-u podatke za prethodna razdoblja koji obuhvaćaju sva referentna razdoblja od njihova pristupanja Uniji, a u svakom slučaju najmanje tri godine prije njihova pristupanja europodručju. NSB sastavlja podatke kao da je dotična država članica bila dio europodručja kroz čitavo referentno razdoblje. Radi ispunjavanja ovog zahtjeva, nacionalnim središnjim bankama država članica koje pristupaju Uniji preporučuje se da provedu zahtjeve u vezi ovih skupova podataka u skladu s predlošcima za države članice izvan europodručja.

(b)

Osim ovog općeg zahtjeva, u odnosu na statistiku bilančnih stavki monetarnih financijskih institucija, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

i.

podaci za prethodna razdoblja također pokrivaju tri godine prije pristupa države članice Uniji, osim ako nije drugačije dogovoreno s ESB-om;

ii.

u odnosu na države članice koje usvoje euro nakon stupanja na snagu ove Smjernice nacionalne središnje banke država članica europodručja dostavljaju stanja koja pokrivaju tri godine prije povećanja europodručja, osim ako nije drugačije dogovoreno s ESB-om. Ovo načelo se primjenjuje samo na mjesečna stanja dostavljena u skladu s Uredbom (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33). Izvještavanje je obvezno samo za ona stanja koja premašuju 50 milijuna eura, a inače se izvršava na dobrovoljnoj osnovi.

(c)

Za izdanja vrijednosnih papira, vremenske serije koje se prenose ESB-u počinju od prosinca 1989. za stanja, a od siječnja 1990. za tokove.

(d)

Za statistiku platnog prometa, dostavljaju se, koliko je to moguće, podaci za pet godina, uključujući posljednju referentnu godinu.

(a)

Podaci za prethodna tri mjeseca ili procjene u skladu sa zahtjevima revidiranog Europskog sustava računa (dalje u tekstu „ESA 2010”) utvrđenim Uredbom (EU) br. 549/2013 potrebni su za statistiku bilančnih stavki, investicijskih društava i financijskih društava posebne namjene kako je navedeno u tablicama 1., 2. i 3. Priloga VI. za sastavljanje financijskih računa. Podaci se dostavljaju ESB-u, koliko je to moguće, kako slijedi: u rujnu 2014. za referentna razdoblja od Q4 2012. do Q2 2014.; u prosincu 2014. za referentno razdoblje Q3 2014.; i u ožujku 2015. za referentno razdoblje Q4 2014.

(b)

Podaci za prethodna razdoblja ili procjene za nove značajke visokog prioriteta prihvaćene u Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) kako je navedeno u tablici 4. Priloga VI. za referentna razdoblja od lipnja 2014. su potrebna, koliko je to moguće, do svibnja 2015. kako bi se izbjegla kašnjenja u objavi.

(c)

Podaci za prethodna razdoblja ili procjene za nove značajke prihvaćene u Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34) i ovoj Smjernici kako je navedeno u tablici 5. Priloga VI. za referentna razdoblja od lipnja 2014., potrebna su, koliko je to moguće, do svibnja 2015.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Smjernice:

1.

„izvještajna jedinica” i „rezident” imaju isto značenje kako je definirano u članku 1. Uredbe (EZ) br. 2533/98;

2.

„Eurosustav” znači nacionalne središnje banke država članica europodručja i ESB;

3.

„kreditna institucija” ima isto značenje kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (14);

4.

„druge monetarne financijske institucije” znači sve monetarne financijske institucije osim središnjih banaka.

Članak 3.

Statistika bilančnih stavki monetarnih financijskih institucija

Nacionalne središnje banke sastavljaju i dostavljaju dvije zasebne agregirane bilance, obje na bruto osnovi, u skladu sa shemama utvrđenim u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33): jednu koja se odnosi na podsektor monetarnih financijskih institucija „središnja banka” i jednu koja se odnosi na podsektor „druge monetarne financijske institucije”.

Nacionalne središnje banke izvode zahtijevane statističke podatke o svojim bilancama iz svojih računovodstvenih sustava pomoću tomu namijenjenih veznih tablica dostupnih na mrežnim stranicama ESB-a (15). Prema potrebi tablice će se izmijeniti u suradnji s nacionalnim središnjim bankama kako bi odrazile situacije u razvoju, na primjer kako bi osigurala dosljednost s ažuriranim računovodstvenim pravilima. Za potrebe statističkog izvještavanja ESB izvodi podatke iz svoje bilance, koji odgovaraju podacima koje izvode nacionalne središnje banke iz svojih bilanci.

Nacionalne središnje banke izvode zahtijevane statističke podatke o bilancama ostalih monetarnih financijskih institucija agregiranjem podataka o bilančnim stavkama prikupljenih od pojedinih rezidentnih monetarnih financijskih institucija, isključujući rezidentni NSB.

Ovi zahtjevi obuhvaćaju neotplaćene iznose na kraju mjeseca i na kraju tromjesečja (stanja), podatke o mjesečnim i tromjesečnim usklađivanjima tokova te mjesečne i tromjesečne podatke o sekuritizaciji kredita i ostalim kreditnim transferima. Bilanca se sastavlja posljednjeg kalendarskog dana mjeseca/tromjesečja bez obzira na lokalne praznike; ako to nije moguće, koriste se podaci koji se odnose na posljednji radni dan, u skladu s nacionalnim tržišnim ili računovodstvenim pravilima.

Sve stavke su obvezne; međutim, u odnosu na polja u tablicama 3. i 4. dijela 3. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) koja se odnose na države članice izvan europodručja, primjenjuju se posebne odredbe, kao što je opisano u stavku 8. Pored toga, u odnosu na zahtjeve iz tablice 5. dijela 5. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) za izvještavanje o sekuritiziranim i isknjiženim kreditima koje servisiraju monetarne financijske institucije, nacionalne središnje banke mogu proširiti izvještajne zahtjeve kako bi uključile kredite prenesene na drugi način koje servisiraju monetarne financijske institucije. Ako ovi dodatni podaci nisu uključeni u izvještavanja temeljem tablice 5. dijela 5. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33), ali su dostupni nacionalnim središnjim bankama, podaci se uključuju u tablicu 4. dijela 1. Priloga II. ovoj Smjernici. Ako su podaci o kreditima koji su sekuritizirani ili na drugi način preneseni, a koji ne servisiraju monetarne financijske institucije, dostupni nacionalnim središnjim bankama (npr. od ostalih financijskih posrednika ili pomoćnih financijskih institucija koje djeluju kao serviseri kredita), ovi podaci se uključuju u tablicu 4. dijela 1. Priloga II.

Nacionalne središnje banke dostavljaju statističke podatke o bilančnim stavkama u skladu s dijelom 1. Priloga II.

ESB izračunava transakcije na temelju razlike između stanja na kraju mjeseca i uklanjanjem učinaka koji ne proizlaze iz transakcija utemeljenih na sljedećim usklađivanjima tokova:

i.

reklasifikacije i druga usklađivanja koja pokrivaju promjene u stanjima bilanci nastale zbog promjena u sastavu i strukturi populacije monetarnih financijskih institucija, promjena u klasifikaciji financijskih instrumenata i drugih ugovornih strana, promjena u statističkim definicijama i (djelomičnih) ispravaka pogrešaka u izvještavanju;

ii.

vrijednosna usklađivanja zbog promjena cijena koja obuhvaćaju sve promjene u poziciji stanja zbog učinaka kretanja cijena imovine i obveza, a također odražavaju učinak otpisa kredita ili otpisa dijela kredita te promjene deviznih tečajeva koje obuhvaćaju svaku promjenu u poziciji stanja zbog utjecaja kretanja deviznih tečajeva na imovinu i obveze nominirane u stranoj valuti.

Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u mjesečne i tromjesečne podatke koji se odnose na reklasifikacije i druga usklađivanja te na revalorizacije zbog promjene cijena obračunate u skladu s Prilogom IV. ESB obično izračunava vrijednosna usklađivanja za promjene deviznih tečajeva, iako kada nacionalne središnje banke mogu sastaviti točnija usklađivanja one mogu izravno prenijeti navedena usklađivanja ESB-u.

Nacionalne središnje banke i organizacijska jedinica ESB-a nadležna za financijsko izvješćivanje dostavljaju mjesečne podatke ESB-u do kraja poslovanja 15. radnog dana nakon kraja mjeseca na koji se podaci odnose, dok se tromjesečni podaci dostavljaju do kraja poslovanja 28. radnog dana nakon kraja tromjesečja na koje se podaci odnose.

Nacionalne središnje banke će možda trebati revidirati podatke koji se odnose na posljednje razdoblje koje prethodi trenutnom referentnom razdoblju. Pored toga, mogu se izvršiti revizije koje se odnose na prethodna razdoblja, zbog primjerice pogrešaka, reklasifikacija, poboljšanih postupaka za dostavljanje podataka itd. ESB može istodobno obrađivati izvanredne i redovite revizije ili može odlučiti odgoditi obradu izvanrednih revizija do nakon mjesečnog razdoblja izrade monetarnih agregata.

Politika revizija usklađena je s načelima iz Priručnika ESB-a o statistici bilance monetarnih financijskih institucija. Radi osiguravanja dobre ravnoteže između kvalitete monetarne statistike i njene stabilnosti i radi poboljšanja usklađenosti između mjesečnih i tromjesečnih statistika, izvanredne revizije mjesečnih podataka dostavljaju se u trenutku podnošenja tromjesečne statistike. Kad se dostavljaju revizije mjesečnih podataka, ali nacionalni okvir izrade podataka ne dozvoljava generiranje odgovarajućih tromjesečnih revizija, nacionalne središnje banke osiguravaju, koliko je to moguće, održavanje dosljednosti između mjesečnih i tromjesečnih podataka, npr. pomoću procjena.

Prije prijenosa podataka ESB-u, nacionalne središnje banke i organizacijska jedinica ESB-a nadležna za financijsko izvješćivanje potvrđuju unutarnju dosljednost podataka u skladu s provjerama koje ESB utvrđuje i održava.

Kada nacionalne središnje banke odobravaju odstupanja novčanim fondovima u skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33), nacionalne središnje banke osiguravaju da njihov ukupni doprinos ukupnoj nacionalnoj bilanci novčanih fondova ne premašuje:

i.

10 % u svakoj državi članici europodručja ako nacionalna bilanca novčanih fondova iznosi više od 15 % ukupne bilance novčanih fondova iz europodručja;

ii.

30 % u svim drugim državama članicama europodručja, osim onih u kojima nacionalna bilanca novčanih fondova iznosi manje od 1 % ukupne bilance novčanih fondova iz europodručja, a u tom se slučaju ne primjenjuje nikakvo posebno ograničenje u smislu raspodjele novčanih fondova na „repu”.

Kada nacionalne središnje banke odobravaju odstupanja novčanim fondovima u skladu s podstavcima i., ii. ili iv. članka 9. stavka 2. točke (b) Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33), nacionalne središnje banke osiguravaju da za svaku stavku ukupni doprinos odstupanja u odnosu na odgovarajući ukupni iznos u nacionalnoj bilanci monetarnih financijskih institucija ne premašuje 5 %. Nacionalne središnje banke mogu novčanim fondovima također odobriti odstupanja od zahtjeva za dostavljanje podataka o stanju imovine i obveza sektora osiguravajućih društava i sektora mirovinskih fondova europodručja odvojeno, u skladu s podstavkom iii. članka 9. stavka 2. točke (b) Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33). Nacionalne središnje banke prave razliku između imovine i obveza osiguravajućih društava i mirovinskih fondova, između pozicija s domaćim institucijama i institucijama koje su rezidenti u drugim državama članicama europodručja i onda mogu odobriti odstupanja u odnosu na svaki blok čiji doprinos ne premašuje 5 % ukupne bilance nacionalnih novčanih fondova.

Kada nacionalne središnje banke odobravaju odstupanja monetarnim financijskim institucijama u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33), u sastavljanju mjesečnih i tromjesečnih podataka o bilanci monetarnih financijskih institucija koji se dostavljaju ESB-u, nacionalne središnje banke primjenjuju ekstrapolaciju tako da se postigne obuhvat od 100 % za te monetarne financijske institucije. Nacionalne središnje banke mogu odabrati postupak kojim se ekstrapolacijom postiže obuhvat od 100 %, pod uvjetom da taj postupak ispunjava sljedeće minimalne standarde.

i.

Za nedostajuće raščlanjene podatke, izvode se procjene primjenom omjera zasnovanih na podskupu stvarne izvještajne populacije za koji se smatra da bolje predstavlja institucije na „repu” kako slijedi:

—

nacionalne središnje banke država članica čije je doprinos agregiranoj bilanci monetarnih financijskih institucija iz europodručja veći od 2 % određuju taj podskup tako da ukupna bilanca subjekata u podskupu ne premašuje 35 % nacionalne agregirane bilance monetarnih financijskih institucija. Ovaj se zahtjev ne primjenjuje kada bilance institucija kojima su odobrena odstupanja iznose manje od 1 % nacionalne bilance monetarnih financijskih institucija,

—

nacionalne središnje banke država članica čiji je doprinos ukupnoj agregiranoj bilanci monetarnih financijskih institucija iz europodručja manji od 2 % potiču se da slijede isti režim. Međutim, ako su uključeni znatni troškovi, nacionalne središnje banke u tim državama članicama mogu umjesto toga primjenjivati omjere utemeljene na izvještajnoj populaciji.

ii.

U primjeni točke i., i „rep” i podskup stvarne izvještajne populacije mogu se podijeliti na različite skupine prema vrsti institucija, npr. Novčani fondovi ili kreditne institucije.

iii.

Kada doprinos novčanih fondova koji svoju ukupnu imovinu dostavljaju samo jednom godišnje premašuje 30 % ukupne bilance novčanih fondova u bilo kojoj državi članici, nacionalne središnje banke zasebno ekstrapoliraju podatke koje dostavljaju novčani fondovi i kreditne institucije kako slijedi:

—

ako postoji dovoljan obuhvat podataka novčanih fondova koji izvješćuju u punom opsegu, njihova agregirana bilanca upotrebljava se kao osnova za ekstrapolaciju,

—

ako je obuhvat podataka novčanih fondova koji izvješćuju u punom opsegu nedovoljan ili ako nijedan novčani fond ne izvješćuje u punom opsegu, nacionalne središnje banke procjenjuju bilancu za sektor novčanih fondova iz alternativnih izvora podataka najmanje jednom godišnje i koriste je kao osnovu za ekstrapolaciju.

iv.

Ako su raščlanjeni podaci dostupni, ali s većim kašnjenjem ili manjom učestalošću, dostavljeni se podaci prenose u razdoblja za koja nedostaju podaci:

—

ponavljanjem podataka kada se pokaže da su rezultati primjereni, ili

—

primjenom odgovarajuće tehnike statističke procjene kako bi se u obzir uzeli trendovi u podacima ili sezonska kretanja.

v.

Omjeri ili neki drugi međuizračuni koji se zahtijevaju u primjeni minimalnih standarda za ekstrapolaciju mogu se izvesti iz podataka dobivenih od nadzornih tijela uvijek kad se može uspostaviti pouzdana veza između raščlambe statističkih podataka koji se ekstrapoliraju i tih podataka.

Nacionalne središnje banke obavještavaju ESB o odstupanjima koje primjenjuju, a također dostavljaju informacije o glavnim elementima novih postupaka za ekstrapolaciju ili promjenama postojećih, ako su znatne.

U sastavljanju bilance središnje banke, nacionalne središnje banke i ESB slijede usklađena računovodstvena pravila iz Smjernice ESB/2010/20 s izmjenama i primjenjuju vezne tablice iz članka 3. stavka 1. Posebno:

(a)

kada nacionalne središnje banke i ESB trebaju radi računovodstvenih razloga revalorizirati svoje portfelje vrijednosnih papira na mjesečnoj umjesto na tromjesečnoj osnovi, ove revalorizacije se također odražavaju u statističkoj bilanci na mjesečnoj osnovi;

(b)

u slučaju računovodstvenih stavki 9.5 „ostala potraživanja unutar Eurosustava (neto)” i 10.4 „ostale obveze unutar Eurosustava (neto)”, nacionalne središnje banke utvrđuju imovinu odvojeno od obveza i izvještavaju o njima na bruto osnovi;

(c)

ako se računovodstvena stavka 14 „računi revalorizacije” treba iz računovodstvenih razloga dostaviti na bruto osnovi, nacionalne središnje banke, za statističke svrhe, izvještavaju o tome na neto osnovi.

Članak 8. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) utvrđuje odgovarajuća računovodstvena načela za potrebe statističkog izvještavanja u odnosu na „druge monetarne financijske institucije”. Posebno, ne dovodeći u pitanje računovodstvene prakse i postupke netiranja koji prevladavaju u državama članicama europodručja, sva financijska imovina i obveze dostavljaju se na bruto osnovi. Pored toga, u odnosu na depozite i kredite, dostavljaju se podaci o stanju glavnice, osim iznosa koji su otpisani ili djelomično otpisani. Nacionalne središnje banke iznimno mogu dozvoliti izvještavanje o kreditima bez rezervacija i izvještavanje o kupljenim kreditima po cijeni dogovorenoj u vrijeme njihova stjecanja, sukladno uvjetima utvrđenim u članku 8. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33).

U odnosu na vrednovanje ostalih bilančnih stavki, a posebno vrijednosnih papira koji se drže i izdaju, preporučuje se da nacionalne središnje banke primijene tržišno vrednovanje u skladu sa zahtjevima ESA 2010. Međutim, opći zahtjev utvrđen u članku 8. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) da monetarne financijske institucije moraju slijediti nacionalne propise kojima se prenosi Direktiva 86/625/EEZ kao i sve druge primjenjive međunarodne standarde podrazumijeva da se prakse vrednovanja za vrijednosne papire i drugu imovinu razlikuju. Primjena nestandardiziranih pravila vrednovanja je stoga prihvatljiva sve dok knjigovodstvena vrijednost znatno ne odstupa od tržišne vrijednosti.

Kada prenose podatke ESB-u, nacionalne središnje banke i organizacijska jedinica ESB-a nadležna za financijsko izvješćivanje dostavljaju pojašnjenja uz posebna kretanja u odnosu na posljednje referentno razdoblje, uključujući obrazloženja koja se odnose na „reklasifikacije i druga usklađivanja”, kao i odgovarajuće revizije za protekla razdoblja. Posebno, pojašnjenja se dostavljaju za kretanja, „reklasifikacije i druga usklađivanja” i revizije veće od 5 milijardi eura (u apsolutnoj vrijednosti) ili u drugim slučajevima kad se smatraju ekonomski značajnima, npr. kada se kretanja u dostavljenim serijama odnose na velike transakcije za vrijeme izvještajnog razdoblja ili kada revizije označavaju značajne promjene u ekonomskom tumačenju ukupnih kretanja. Nacionalne središnje banke i ESB osiguravaju dodana pojašnjenja o dostavljenim podacima na zahtjev ESB-a.

U pojašnjenjima se također navodi jesu li utvrđena značajna kretanja, revizije ili „reklasifikacije i druga usklađivanja” koje utječu na dostavljene serije konačna ili su još uvijek predmet istraživanja.

Nacionalne središnje banke dostavljaju pojašnjenja po mogućnosti u vrijeme prijenosa podataka, a u svakom slučaju prije dovršetka izrade podataka.

ESB na središnjem mjestu čuva pojašnjenja primljena od nacionalnih središnjih banaka za svrhe praćenja podataka i pojašnjenja statistike. ESB postupa s informacijama dostavljenim u pojašnjenjima uvažavajući primjenjivi režim povjerljivosti.

Nacionalne središnje banke mogu odlučiti ne zahtijevati od monetarnih financijskih institucija potpuno izvještavanje u odnosu na polja u tablicama 3. i 4. dijela 3. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) koje se odnose na države članice izvan europodručja, ako podaci prikupljeni na višoj razini agregacije nisu značajni. Nacionalne središnje banke preispituju u redovitim vremenskim intervalima, a najmanje jednom godišnje, nastavljaju li se primjenjivati ove odredbe. Kada odobravaju ova odstupanja, nacionalne središnje banke dostavljaju tromjesečne procjene izvedene u skladu sa sljedećim kriterijima:

(a)

tromjesečni podaci procjenjuju se na temelju podataka koje su dostavile monetarne financijske institucije s manjom učestalošću; ti se podaci prenose u sljedeće razdoblje/razdoblja za koja nedostaju podaci njihovim ponavljanjem ili primjenom odgovarajućih statističkih tehnika kojima se odražavaju eventualni trendovi u podacima ili sezonski uzorak;

(b)

tromjesečni podaci procjenjuju se na temelju podataka koje dostavljaju monetarne financijske institucije na agregiranijoj osnovi ili na temelju određenih raščlambi koje nacionalne središnje banke smatraju smislenima;

(c)

tromjesečni iznosi procjenjuju se na temelju tromjesečnih podataka prikupljenih od velikih monetarnih financijskih institucija koje su odgovorne za najmanje 80 % poslovanja sa zemljama na koje se primjenjuju iznimke u vezi izvještavanja;

(d)

tromjesečni iznosi procjenjuju se na temelju alternativnih izvora podataka poput Banke za međunarodne namire (BIS) ili na temelju podataka platne bilance, nakon usklađivanja koja su potrebna zbog različitih koncepata i definicija koja se koriste u takvim alternativnim izvorima u odnosu na one koji se koriste u monetarnoj i financijskoj statistici; ili

(e)

tromjesečni iznosi procjenjuju se na temelju podataka za države na koje se primjenjuju iznimke u vezi izvještavanja, a koje monetarne financijske institucije dostavljaju tromjesečno kao ukupni iznos.

Članak 4.

Dosljednost praćenja između statističke bilance NSB-a i njegove računovodstvene bilance

Nacionalne središnje banke i ESB prate usklađenost između svojih odnosnih agregiranih bilanci na kraju mjeseca za potrebe statistike koje se dostavljaju temeljem Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) i svojih računovodstvenih stavki koje se dostavljaju za tjedni financijski izvještaj Eurosustava temeljem Smjernice ESB/2012/20 i njenih izmjena.

Nacionalne središnje banke provode provjeru svake stavke mjesečnih podataka u skladu s predloškom iz dijela 2. Priloga I. Provjere se prenose ESB-u s odgovarajućim tromjesečnim podacima i u istom roku koji je određen za tromjesečne podatke u članku 3. stavku 2.

Za izvještajna razdoblja u kojima se datumi njihovih agregiranih bilanci Eurosustava na kaju mjeseca za statističke potrebe i računovodstvenih stavki koje se dostavljaju za potrebe tjednog financijskog izvještaja Eurosustava ne podudaraju, nacionalne središnje banke mogu usporediti statističke podatke s dnevnom bilancom koja se izrađuje za posljednji radni dan u mjesecu. Pri sastavljanju svoje bilance ESB se koristi istim postupkom.

ESB prati rezultate provjera usklađenosti i može zahtijevati od nacionalnih središnjih banaka da izvijeste o relevantnim neusklađenostima.

Članak 5.

Statistika elektroničkog novca

ESB, u suradnji s nacionalnim središnjim bankama, na godišnjoj osnovi utvrđuje i evidentira značajke sustava elektroničkog novca koji se koristi u Uniji, dostupnost dotičnih statističkih podataka i povezanih metoda njihovog sastavljanja. Nacionalne središnje banke dostavljaju statističke podatke o elektroničkom novcu koji izdaju monetarne financijske institucije kojima nije odobreno odstupanje temeljem članka 9. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) u skladu s popisom stavki u tablici 1. dijela 2. Priloga II. ovoj Smjernici.

Mjesečni podaci dostavljaju se ESB-u zajedno s mjesečnim prijenosom podataka statistike bilančnih stavki monetarnih financijskih institucija kako je navedeno u članku 3. stavku 2. U nedostatku podataka, nacionalne središnje banke, ako je moguće, upotrebljavaju procjene ili privremene podatke.

Ovo izvještavanje obuhvaća institucije za elektronički novac koje se u najvećoj mjeri bave financijskim posredovanjem u obliku izdavanja elektroničkog novca i koje na taj način ulaze u definiciju monetarne financijske institucije te institucije za elektronički novac koje se u najvećoj mjeri ne bave financijskim posredovanjem u obliku izdavanja elektroničkog novca i koje na taj način ne ulaze u definiciju monetarne financijske institucije. Ovo izvještavanje također uključuje izvještavanje malih monetarnih financijskih institucija kojima je odobreno odstupanje temeljem članka 9. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33), neovisno o tome jesu li kreditne institucije.

Nacionalne središnje banke dostavljaju statističke podatke u skladu s popisom stavki u tablici 2. dijela 2. Priloga II. ovoj Smjernici. Podaci izdavatelja elektroničkog novca koji ne ulaze u definiciju monetarne financijske institucije i koji stoga nisu predmet redovitih statističkih izvještajnih zahtjeva u vezi bilančnih stavki dostavljaju se u mjeri u kojoj ih nacionalne središnje banke mogu dobiti od svojih nadležnih tijela ili drugih odgovarajućih izvora.

Serije se dostavljaju ESB-u na godišnjoj osnovi do posljednjeg radnog dana mjeseca koji slijedi nakon završetka referentnog razdoblja. U nedostatku podataka, nacionalne središnje banke, ako je moguće, koriste procjene ili privremene podatke.

Članak 6.

Statistike poštanskih žiro institucija i središnje države

Nacionale središnje banke prikupljaju statističke podatke poštanskih žiro institucija u skladu s Uredbom (EU) br. 1074/2013 (ESB/2013/39). Zahtjevi obuhvaćaju monetarne obveze rezidentnih nemonetarnih financijskih institucija iz europodručja, tj. bliske zamjene za obveze po depozitima monetarnih financijskih institucija i držanja gotovine i vrijednosnih papira koje izdaju monetarne financijske institucije iz europodručja. Nacionalne središnje banke dostavljaju ove podatke ESB-u u skladu s dijelom 3. Priloga II.

U izvještavanju na temelju dijela 3. Priloga II. nacionalne središnje banke također obuhvaćaju monetarne obveze i držanja gotovine i vrijednosnih papira koje izdaju monetarne financijske institucije iz europodručja. Prema pravilu de minimis, ove stavke se ne dostavljaju kada takva imovina i obveze ne postoje ili nisu značajne.

Podaci o usklađivanju tokova dostavljaju se u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (b).

Serije se dostavljaju na mjesečnoj osnovi i u istim rokovima koji su, u članku 3. stavku 2., utvrđeni za mjesečnu statistiku bilančnih stavki.

Članak 7.

Bilješke

Ako su podaci dostupni, uključujući podatke koji se temelje na najboljoj procjeni, nacionalne središnje banke dostavljaju daljnje statističke podatke u skladu s popisom bilješki navedenim u dijelu 4. Priloga II. kao dodatak statistici bilančnih stavki te s istom učestalošću i u rokovima kako je navedeno u članku 3. stavku 2. ESB, u suradnji s nacionalnim središnjim bankama, utvrđuje i evidentira dostupnost dotičnih statističkih podataka i povezanih metoda njihovog sastavljanja. Ove bilješke predstavljaju podatke potrebne za sastavljanje monetarnih agregata europodručja, statistike kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija i financijskih izvještaja monetarne unije i imaju visoki prioritet, osim ako u tablicama nije drugačije navedeno. Sukladno sporazumu između ESB-a i NSB-a, ako ESB koristi alternativne izvore podataka, nacionalne središnje banke ne trebaju dostavljati stavke koje se odnose na podjelu dužničkih vrijednosnih papira monetarnih financijskih institucija izdanih prema rezidentnosti imatelja u tablici 2. odjeljka 1. dijela 4. Priloga II.

Podaci o tokovima mogu se dostaviti u skladu s dvostranim sporazumom između ESB-a i odgovarajućeg NSB-a. Podaci o usklađivanju tokova dostavljaju se u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (b).

Serije se dostavljaju mjesečno za stavke iz odjeljka 1. i 2. dijela 4. Priloga II. i tromjesečno za stavke iz odjeljka 3. dijela 4. Priloga II. i u istim rokovima kao i obvezna mjesečna i tromjesečna statistika bilance monetarnih financijskih institucija u skladu s Uredbom (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33).

Bilješke zahtijevane na temelju ovog članka dostavljaju se na temelju istih pravila vrednovanja i računovodstvenih pravila koja se primjenjuju na podatke koji se dostavljaju u skladu s Uredbom (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33).

Članak 8.

Statistika osnovice za obračun pričuva

Mjesečna statistika agregirane osnovice za obračun pričuva, raščlanjena prema vrsti obveza, izračunava se u obliku stanja na kraju mjeseca u skladu s Uredbom (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9) i s kategorijama navedenim u Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33). Podaci koji se zahtijevaju za izradu ove statistike u skladu s dijelom 5. Priloga II. dobivaju se iz podataka koje kreditne institucije na koje se primjenjuju odredbe o minimalnim obveznim pričuvama dostavljaju nacionalnim središnjim bankama.

Statistika osnovice za obračun pričuva za kreditne institucije obuhvaća šest vremenskih serija koje se odnose na iznose stanja na kraju mjeseca koja se mjesečno prenose ESB-u, najkasnije do kraja radnog dana NSB-a koji prethodi početku razdoblja održavanja pričuva, preko sustava za razmjenu podataka Europskog sustava središnjih banaka (ESSB). Kreditne institucije na „repu” dostavljaju nacionalnim središnjim bankama ograničenu raščlambu na tromjesečnoj osnovi. Za te kreditne institucije na „repu” koristi se pojednostavljena statistika osnovice za obračun pričuva za tri razdoblja održavanja pričuva. Nacionale središnje banke upotrebljavaju tromjesečne podatke o osnovici za obračun pričuva kreditnih institucija na „repu” za mjesečne iznose koji se dostavljaju ESB-u putem tri prijenosa podataka nakon njihove objave.

Revizije osnovice za obračun pričuva i/ili obveznih pričuva od strane izvještajnih institucija izvršene nakon početka razdoblja održavanja ne mogu rezultirati revizijom statistike osnovice za obračun pričuva i statistike obveznih pričuva.

Članak 9.

Statistika makromjera

ESB prati na mjesečnoj osnovi, pomoću statističkih podataka na kraju mjeseca koje kreditne institucije dostavljaju nacionalnim središnjim bankama u skladu s Uredbom (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33), točnost aktualnih standardiziranih odbitaka od osnovice za obračun pričuva, koje kreditne institucije mogu primijeniti na stanja njihovih dužničkih vrijednosnih papira izdanih s ugovorenim rokom dospijeća do dvije godine. Nacionalne središnje banke sastavljaju zahtijevane agregate u skladu s dijelom 6. Priloga II. i dostavljaju ih ESB-u.

Tri vremenske serije za kreditne institucije koje se odnose na iznose stanja na kraju mjeseca, prenose se ESB-u na mjesečnoj osnovi, najkasnije do radnog dana NSB-a koji prethodi početku razdoblja održavanja.

Navedene serije prenose se i u slučaju kada se povezane bilančne stavke ne primjenjuju u odgovarajućoj državi članici.

Članak 10.

Statistika bilance novčanih fondova

Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u podatke o zasebnim bilančnim stavkama novčanih fondova u skladu s tablicama 1. i 2. dijela 7. Priloga II. ESB koristi podatke radi sastavljanja statistike bilance novčanih fondova i kreditnih institucija. S obzirom da se podaci o cjelokupnom sektoru monetarnih financijskih institucija već dostavljaju u skladu s Uredbom (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33), zahtjevi navedeni u ovom članku primjenjuju se samo na novčane fondove. Iako se u nekim državama članicama manji broj ostalih institucija razvrstava kao monetarne financijske institucije, s kvantitativnog gledišta te se institucije smatraju beznačajnima.

Podaci o reklasifikaciji i vrijednosnim usklađivanjima iz tablice 2. u dijelu 7. Priloga II. dostavljaju se u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (b) uzimajući u obzir sva odstupanja odobrena temeljem članka 9. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33). Kada se na izvještavanje o vrijednosnim usklađivanjima primjenjuju odstupanja odobrena novčanim fondovima od strane nacionalnih središnjih banaka na temelju Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33), nacionalne središnje banke dostavljaju podatke, koliko je to moguće, za stavke u odnosu na koje vrijednosna usklađivanja mogu biti značajna.

Podaci se dostavljaju tromjesečno u roku od 28 radnih dana od kraja referentnog razdoblja.

Podaci koji se dostavljaju u vezi s bilancom novčanih fondova obuhvaćaju 100 % institucija razvrstanih u ovaj sektor. Kada je stvarni obuhvat podataka koji se dostavljaju manji jod 100 % zbog izostavljanja „repa”, nacionalne središnje banke ekstrapoliraju podatke dostavljene u skladu s člankom 3. stavkom 5. kako bi osigurale 100 %-tni obuhvat.

Revizija podataka novčanih fondova usklađena je s odgovarajućim podacima ostalih monetarnih financijskih institucija na kraju tromjesečja. U slučaju da prijenos novih ili revidiranih podataka novčanih fondova podrazumijeva promjene podataka za odgovarajuće referentno razdoblje ostalih monetarnih financijskih institucija, zahtijevani revidirani podaci ostalih monetarnih financijskih institucija također se prenose.

Članak 11.

Strukturni financijski pokazatelji

Nacionalne središnje banke dostavljaju podatke o ostalim strukturnim financijskim pokazateljima u skladu s dijelom 8. Priloga II.

Nacionalne središnje banke osiguravaju podatke vezano uz pokazatelje navedene u dijelu 8. Priloga II. u skladu s tamo navedenim konceptualnim i metodološkim pravilima. Potrebno je slijediti prihvaćena statistička načela za sastavljanje statistike bilančnih stavki, i to:

i.

podaci trebaju biti agregirani, a ne konsolidirani;

ii.

načelo rezidentnosti slijedi „pristup države domaćina”;

iii.

bilančni podaci dostavljaju se na bruto osnovi.

Podaci o usklađivanju tokova dostavljaju se u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (b).

Podaci za izračun strukturnih financijskih pokazatelja o kreditnim institucijama dostavljaju se do kraja ožujka svake godine za prethodnu godinu. Pokazatelj „broj zaposlenika u kreditnim institucijama” treba osigurati, ako je moguće, do kraja svibnja svake godine za prethodnu godinu.

Nacionalne središnje banke primjenjuju sljedeća opća načela pri reviziji dostavljenih podataka:

(a)

pri svim redovitim godišnjim prijenosima podataka, uz podatke za posljednju godinu, treba prema potrebi također slati i redovite revizije podataka iz prethodne godine kao i izvanredne revizije;

(b)

izvanredne revizije koje znatno utječu na poboljšanje kvalitete podataka mogu se slati tijekom godine.

Prikupljeni podaci obuhvaćaju 100 % institucija definiranih kao kreditne institucije u skladu s člankom 1. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33). Kada je stvarni obuhvat podataka koji se dostavljaju manji jod 100 %, nacionalne središnje banke ekstrapoliraju podatke dostavljene u skladu s člankom 3. stavkom 5. kako bi osigurale 100 %-tni obuhvat.

Nacionalne središnje banke obavještavaju ESB o svakom odstupanju od prethodno navedenih definicija i pravila kako bi se osiguralo praćenje nacionalnih praksi. Nacionalne središnje banke dostavljaju pojašnjenja u kojima objašnjavaju razloge za znatne revizije.

Članak 12.

Konsolidirani bankovni podaci

Nacionalne središnje banke dostavljaju konsolidirane bankovne podatke u skladu s dijelom 9. Priloga II. i slijede tamo navedena konceptualna i metodološka pravila kad dostavljaju takve podatke.

Konsolidirani bankovni podaci dostavljaju se korištenjem kratkoročnog pristupa u skladu s FINREP/COREP standardima izvještavanja koje je utemeljilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.

Kako bi se osigurao maksimalni mogući obuhvat, prikupljaju se podaci o svim kreditnim institucijama kako su definirane nacionalnim propisima.

Podaci se konsolidiranju u cijelosti na prekograničnoj osnovi i za sve sektore, gdje se „prekogranično” odnosi na podružnice domaćih banaka i društva kćeri koja se nalaze izvan domaćeg tržišta i koja su uključena u podatke dostavljene od matične institucije, a „svi sektori” uključuje podružnice i društva kćeri banaka razvrstane kao druge financijske institucije. Osiguravajuća društva ne uključuju se u konsolidaciju.

Konsolidirani bankovni podaci dostavljaju se zasebno za:

—

male domaće bankovne grupe i samostalne kreditne institucije,

—

domaće bankovne grupe srednje veličine i samostalne kreditne institucije,

—

velike domaće bankovne grupe i samostalne kreditne institucije,

—

strana (izvan Europske unije) kontrolirana društva kćeri,

—

strane (izvan Europske unije) kontrolirane podružnice,

—

strana (iz Europske unije) kontrolirana društva kćeri,

—

strane (iz Europske unije) kontrolirane podružnice.

Za potrebe ovog članke, banke se razvrstavaju kao velike bankovne grupe ili samostalne kreditne institucije ako je njihova imovina veća od 0,5 % ukupne konsolidirane imovine banaka u Europskoj uniji; kao banke srednje veličine ako je njihova imovina između 0,5 % i 0,005 % navedene ukupne konsolidirane imovine i kao male banke ako je njihova imovina ispod 0,005 % navedene ukupne konsolidirane imovine.

Konsolidirani bankovni podaci dostavljaju se dva puta godišnje. Potpuni skupovi podataka dostavljaju se za podatke na kraju godine. Prvo dostavljanje ovih godišnjih podataka koje se treba provesti do sredine travnja sljedeće godine, sastoji se od stavki označenih s * u dijelu 9. Priloga II. Potpuni skupovi podataka dostavljaju se do sredine svibnja.

Skupovi podataka usmjereni na ograničeni skup stavki dostavljaju se u odnosu na referentni datum kraj lipnja do sredine listopada iste godine. Serije se dostavljaju u skladu s dijelom 9. Priloga II.

Revizije dostavljenih podataka provode se u skladu sa sljedećim općim načelima:

(a)

pri svim redovitim godišnjim i polugodišnjim prijenosima podataka, uz podatke za posljednju godinu, treba prema potrebi također slati i redovite revizije podataka iz prethodne godine kao i izvanredne revizije;

(b)

ako je napravljena znatna revizija, ESB-u se dostavljaju pojašnjenja.

Nacionalne središnje banke obavještavaju ESB o svakom odstupanju od prethodno navedenih definicija i pravila kako bi se osiguralo praćenje nacionalnih praksi. Nacionalne središnje banke dostavljaju pojašnjenja u kojima objašnjavaju razloge za znatne revizije.

Članak 13.

Međunarodna konsolidirana bankovna statistika

(sektorska i regionalna kreditna izloženost velikih domaćih bankovnih grupa)

Nacionalne središnje banke dostavljaju diljem svijeta konsolidirana međunarodna potraživanja ureda domaćih banaka velikih bankovnih grupa u domaćem vlasništvu kako je definirano u članku 12., raščlanjena prema dospijeću, instrumentu, zemljopisnom području dužnika i sektoru dužnika, kako je izviješteno u međunarodno konsolidiranoj bankovnoj statistici Banke za međunarodne namire.

Podaci se dostavljaju na način koji se podudara s tromjesečnim dostavljanjem agregiranih podataka za statistiku bilančnih stavki za međunarodno konsolidiranu bankovnu statistiku. Podaci se dostavljaju ESB-u u skladu s izvještajnom shemom upotrijebljenoj za prijenos agregiranih podataka Banci za međunarodne namire. Nacionalne središnje banke agregiraju pojedinačne prinose relevantnih bankovnih grupa.

Izvještavanje je ograničeno na one nacionalne središnje banke koje dostavljaju Banci za međunarodne namire međunarodno konsolidiranu bankovnu statistiku i u čijim se državama nalaze sjedišta velikih bankovnih grupa.

Nacionalne središnje banke dostavljaju tromjesečne podatke ESB-u najkasnije dva tjedna nakon formalnog roka za dostavljanje izvještaja Banci za međunarodne namire.

Revizije dostavljenih podataka usklađuju se s revizijama dostavljenim Banci za međunarodne namire.

Nacionalne središnje banke obavještavaju ESB o svakom odstupanju od ovih pravila kako bi se omogućilo praćenje nacionalnih praksi. Nacionalne središnje banke dostavljaju pojašnjenja u kojima objašnjavaju razloge za znatne revizije.

Članak 14.

Podaci za potrebe Međunarodnog monetarnog fonda

Ne dovodeći u pitanje zakonom propisane obveze nacionalnih središnjih banaka u odnosu na Međunarodni monetarni fond, nacionalne središnje banke mogu prenositi dodatnu statistiku bilančnih stavki monetarnih financijskih institucija Međunarodnom monetarnom fondu preko ESB-u u skladu sa sljedećim tehničkim aranžmanima.

Nacionalne središnje banke prenose ESB-u bilančne stavke monetarnih financijskih institucija u skladu s dijelom 10. Priloga II. u okviru redovitog mjesečnog prijenosa podataka o bilančnim stavkama. Učestalost i rokovi prijenosa podataka odgovaraju onima redovitog dostavljanja podataka o bilančnim stavkama ESB-u, u skladu s člankom 3. stavkom 2.

Članak 15.

Statistika ostalih financijskih posrednika (osim financijskih društava posebne namjene)

Nacionalne središnje banke dostavljaju statističke podatke ostalih financijskih posrednika (osim financijskih društava posebne namjene) u skladu s dijelom 11. Priloga II. Podaci se prenose zasebno za sljedeće potkategorije ostalih financijskih posrednika: (i) posrednici za vrijednosne papire i izvedenice; (ii) financijska društva koja se bave kreditiranjem i (iii) ostali financijski posrednici.

Podaci koji se odnose na ostale financijske posrednike prenose se na temelju trenutno dostupnih podataka na nacionalnoj razini. Kada stvarni podaci nisu dostupni ili se ne mogu obraditi, osiguravaju se nacionalne procjene. Kada postoji odnosna ekonomska pojava, ali se statistički ne prati te se stoga ne mogu osigurati nacionalne procjene, nacionalne središnje banke mogu odlučiti ne iskazati podatke o vremenskoj seriji ili ih iskazati kao da nedostaju. Svaka neiskazana vremenska serija stoga se tumači kao „podaci koji postoje, ali se ne prikupljaju” i ESB može stvarati pretpostavke i procjene za potrebe sastavljanja agregata europodručja. Referentna izvještajna populacija obuhvaća sve vrste ostalih financijskih posrednika (osim financijskih društava posebne namjene) koji su rezidenti država članica europodručja: institucije koje se nalaze na tom području, uključujući društva kćeri matičnih društava koja se nalaze izvan tog područja i rezidentne podružnice institucija koje imaju svoj sjedište izvan tog područja.

Potrebno je osigurati sljedeće glavne pokazatelje i dodatne informacije:

—

glavni pokazatelji koje treba prenositi za sastavljanje agregata europodručja: sve države članice europodručja trebaju prenositi ove detaljne podatke kada su stvarni podaci dostupni. Kada ne postoje stvarni podaci za zahtijevane raščlambe ili za ugovorenu učestalost, rokove ili razdoblje, osiguravaju se procjene, ako je moguće,

—

dodatne informacije koje se prenose kao "bilješke": te podatke dostavljaju države za koje su te informacije u tom trenutku dostupne.

Podaci o usklađivanju tokova mogu se dostaviti u slučaju velikih lomova u stanjima ili kada dođe do reklasifikacija i ostalih usklađivanja. Posebno, podaci o usklađivanju mogu se osigurati, koliko je to moguće, zbog reklasifikacija u kontekstu provedbe okvira ESA 2010.

Reklasifikacijska usklađivanja dostavljaju se u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (b).

Podaci se dostavljaju ESB-u na tromjesečnoj osnovi. Statistika ostalih financijskih posrednika prenosi se ESB-u najkasnije posljednjega kalendarskog dana trećeg mjeseca od kraja referentnog razdoblja ili prethodnog radnog dana NSB-a ako posljednji kalendarski dan u mjesecu nije radni dan NSB-a. Do rujna svake godine ESB dostavlja unaprijed nacionalnim središnjim bankama točne datume prijenosa u obliku kalendara za dostavu podataka.

Nacionalne središnje banke možda će morati revidirati podatke prenesene tijekom prethodnog tromjesečja. Isto tako, može doći i do revizije podataka iz prethodnih tromjesečja.

Primjenjuju se također sljedeća opća načela:

(a)

pri redovitom tromjesečnom prijenosu podataka, uz podatke o posljednjem tromjesečju, mogu se slati samo „obične” revizije, odnosno revizije podataka prenesenih u prethodnom tromjesečju;

(b)

izvanredne revizije ograničene su i dostavljaju se na datum koji je različit od datuma redovitog dostavljanja podataka. Manje rutinske povijesne revizije podataka mogu se slati samo na godišnjoj osnovi; zajedno s prijenosom podataka za četvrto tromjesečje;

(c)

izvanredne revizije koje znatno utječu na poboljšanje kvalitete podataka mogu se slati tijekom godine izvan redovitih ciklusa izrade.

Računovodstvena pravila kojih se pridržavaju ostali financijski posrednici pri izradi svojih financijskih izvještaja moraju biti usklađena s nacionalnim propisima kojima se prenosi Direktiva 86/635/EEZ i svim drugim primjenjivim međunarodnim standardima. Ne dovodeći u pitanje prevladavajuće računovodstvene prakse u državama članicama, sva imovina i obveze za potrebe statistike dostavljaju se na bruto osnovi. Metode vrednovanja prikazane su pod relevantnim kategorijama.

Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u pojašnjenja u skladu s odjeljkom 3. dijela 11. Priloga II. Nacionalne središnje banke dostavljaju pojašnjenja u slučaju znatnih revizija.

Članak 16.

Statistika izdanja vrijednosnih papira

Nacionalne središnje banke dostavljaju statističke podatke koji obuhvaćaju sva izdanja vrijednosnih papira koje izdaju rezidenti iz europodručja u svim valutama, i domaćim i stranim, u skladu s dijelom 12. Priloga II.

Podaci se ESB-u dostavljaju mjesečno. Statistika izdanja vrijednosnih papira prenosi se ESB-u najkasnije pet tjedana od kraja mjeseca na koji se podaci odnose. ESB dostavlja nacionalnim središnjim bankama unaprijed točne datume prijenosa u obliku kalendara za dostavljanje podataka.

Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u pojašnjenja kako je predviđeno u odjeljku 3. dijela 12. Priloga II.

Članak 17.

Statistika kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija

Za potrebe statistike kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija (MIR), nacionalne središnje banke dostavljaju agregirane nacionalne mjesečne statističke podatke o stanjima i novim poslovima kako je utvrđeno u dodacima 1. i 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34). Osim toga, nacionalne središnje banke dostavljaju agregirane nacionalne mjesečne statističke podatke koji se odnose na nove poslove kako je utvrđeno u dijelu 13. Priloga II.

Ovi statistički podaci dostavljaju se u skladu s godišnjim kalendarom koji utvrđuje ESB i dostavlja ga nacionalnim središnjim bankama do kraja rujna svaka godine.

Nacionalne središnje banke mogu odobriti odstupanja u odnosu na izvještavanje o primjenjivima kamatnim stopama i opsegu kolateraliziranih/osiguranih kredita nefinancijskim društvima, pokazatelji od 62. do 85., uključeni u tablice 3. i 4. Dodatka II. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34). Odstupanja mogu biti odobrena ako nacionalni agregirani opseg poslova odgovarajućih stavki (pokazatelji od 37. do 45.) koji obuhvaćaju sve kredite predstavljaju manje od 10 % nacionalnih agregiranih opsega poslova zbroja svih kredita u istoj kategoriji iznosa i manje od 2 % opsega poslova u istoj kategoriji i istog početnog razdoblja fiksiranja kamatne stope na razini europodručja. Ako su odobrena odstupanja, ovi pragovi se provjeravaju na godišnjoj osnovi.

Kada je stvarni obuhvat statistike kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija manji od 100 % zbog primjene uzorkovanja, nacionalne središnje banke odabiru i održavaju uzorak i ekstrapoliraju podatke o opsegu novih poslova kako bi osigurale 100 %-tni obuhvat, kako je navedeno u dijelu 14. Priloga II. Ako je odobreno odstupanje propisano člankom 4. Uredbe (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34) ili stavkom 3. ovog članka, podaci dostavljeni na tromjesečnoj osnovi prenose se u mjesečne podatke koji nedostaju primjenom odgovarajuće tehnike statističke procjene kako bi se u obzir uzeli trendovi u podacima i sezonska kretanja.

Nacionalne središnje banke možda će trebati revidirati iznose iz prethodnog referentnog mjeseca. Može doći i do revizija podataka koji prethode prethodnom referentnom mjesecu, a koje proizlaze iz, primjerice, pogrešaka, reklasifikacija, poboljšanih postupaka dostavljanja podataka itd.

Nacionalne središnje banke primjenjuju sljedeća opća načela:

(a)

kada nacionalne središnje banke revidiraju podatke za razdoblje koje prethodi prethodnom referentnom mjesecu, one ESB-u dostavljaju pojašnjenja;

(b)

nacionalne središnje banke također dostavljaju pojašnjenja za znatne revizije;

(c)

pri prijenosu revidiranih podataka, nacionalne središnje banke uzimaju u obzir utvrđene rokove za redovito dostavljanje statistike MIR. Izvanredne revizije dostavljaju se izvan razdoblja mjesečne izrade.

Članak 18.

Statistika platnog prometa

Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u podatke o statistici platnog prometa u skladu s Prilogom III. Uredbi (EU) br. 1409/2013 (ESB/2013/43) i dijelom 16. Priloga II. ovoj Smjernici. Ovi podaci sadrže, između ostaloga, sljedeće:

(a)

podatke o broju institucija, računima za plaćanje, platnim karticama, terminalima, sudionicima u platnim sustavima, a odabrane bilančne stavke dostavljaju se za sve stavke u tablicama 1., 2., 3. i 6. u Prilogu III. Uredbi i tablicama 1., 2. i 5. u dijelu 16. Priloga II. Takvi podaci o stanjima odnose se na iznose na kraju razdoblja, osim za stavke iz tablice 1. dijela 16. Priloga II. koje se odnose na „prosjek za posljednje razdoblje održavanja pričuva”;

(b)

podaci o platnim transakcijama po instrumentu terminalu i/ili sustavu, uključeni u tablice 4., 5. i 7. u Prilogu III. Uredbi i tablice 3., 4., 6. i 7. u dijelu 16. Priloga II. dostavljaju se kao bruto tokovi, tj. ukupni iznosi za razdoblje.

Serije se dostavljaju ESB-u na godišnjoj osnovi do kraja svibnja svake godine za prethodnu kalendarsku godinu. Pokazatelji u Uredbi (EU) br. 1409/2013 (ESB/2013/43) dostavljaju se na godišnjoj osnovi. Dodatni podaci zahtijevani u dijelu 16. Priloga II. mogu se dostavljati na mjesečnoj, tromjesečnoj ili godišnjoj osnovi, u skladu sa specifikacijom u odgovarajućoj tablici.

Za tablice u ovoj Smjernici, a u nedostatku stvarnih podataka, nacionalne središnje banke zahtijevaju odgovarajuće dodatne podatke od izvještajnih jedinica ili koriste procjene ili privremene podatke. Svaki NSB definira metodologiju za navedene procjene, ovisno o posebnostima zemlje. Ako je potrebno, nacionalne središnje banke dostavljaju pojašnjenja kako bi objasnile korišteni pristup.

Nacionalne središnje banke primjenjuju sljedeća opća načela pri reviziji dostavljenih podataka:

(a)

pri redovitim godišnjim prijenosima podataka, uz podatke za posljednje razdoblje, treba prema potrebi također slati i redovite revizije podataka iz prethodne godine kao i izvanredne revizije;

(b)

izvanredne revizije, koje znatno poboljšavaju kvalitetu podataka, mogu se, po odobrenju ESB-a, slati tijekom godine.

Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u pojašnjenja, u kojima detaljno obrazlažu odstupanja od izvještajnih zahtjeva i strukturne lomove, uključujući utjecaj na podatke.

Članak 19.

Statistika imovine i obveza investicijskih fondova

Nacionalne središnje banke dostavljaju statističke podatke o imovini i obvezama investicijskih fondova u skladu s dijelom 17. Priloga II. za svaki od sljedećih podsektora, koji su razvrstani po prirodi investicija: dionički fondovi, obveznički fondovi, mješoviti fondovi, nekretninski fondovi, fondovi za ograničavanje rizika i ostali fondovi. Svaki od ovih podsektora se dalje raščlanjuje na otvorene i zatvorene fondove tj. po vrsti investicijskog fonda. Za potrebe investicijskih fondova raščlanjenih po prirodi ulaganja, investicijski fondovi koji većinom ulažu u dionice ili udjele investicijskih fondova (tj. fondovi fondova) razvrstavaju se pod kategoriju fondova u koje ulažu.

Ovi zahtjevi obuhvaćaju stanja na kraju mjeseca i kraju tromjesečja, mjesečna i tromjesečna usklađivanja tokova i mjesečne podatke o novim izdanjima/prodajama i otkupima dionica/udjela investicijskih fondova.

Sva stanja na kraju mjeseca i mjesečna usklađivanja tokova dostavljaju se također za podsektor fondova čijim se udjelima trguje na burzi kao „od čega” pozicija „fondovi ukupno”.

Ako su podaci dostupni, uključujući podatke koji se temelje na najboljoj procjeni, stanja na kraju tromjesečja i tromjesečna usklađivanja tokova se također dostavljaju za podsektor privatni dionički fondovi (uključujući fondove poduzetničkog kapitala) kao jedan „od čega” pozicija „fondovi ukupno”.

Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u zasebne podatke o vrijednosnim usklađivanjima zbog promjene cijena i promjene tečajeva i reklasifikacijskim usklađivanjima, kao što je navedenu u dijelu 17. Priloga II. i u skladu s Prilogom IV.

Financijske transakcije, a time i usklađivanja, izvode se u skladu s ESA 2010 i na takva izvođenja se upućuje kao na „metoda ESA 2010”. Nacionalne središnje banke mogu odstupiti od ESA 2010 zbog različitih nacionalnih praksi u skladu s Uredbom (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38). Ako su dostupni podaci o stanjima po vrijednosnim papirima, vrijednosna usklađivanja mogu se izvoditi u skladu sa zajedničkom metodom Eurosustava, tj. metodom izvođenja tokova iz dijela 4. Priloga IV.

Ako su podaci o dionicama na donositelja koje dostavljaju investicijski fondovi, monetarne financijske institucije i/ili ostali financijski posrednici u skladu s Prilogom I. Uredbi (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38) nepotpuni ili još nisu dostupni, nacionalne središnje banke dostavljaju podatke o dionicama na donositelja na temelju najbolje procjene s obzirom na zemljopisnu i sektorsku raščlambu u tablici 1. dijela 17. Priloga II.

Ako su podaci dostupni, uključujući podatke na temelju najbolje procjene, i ako se ne smatraju beznačajnima, nacionalne središnje banke dostavljaju zasebne podatke o sektoru druge ugovorne strane osiguravajuća društva i mirovinski fondovi na tromjesečnoj osnovi u skladu s tablicom 1. dijela 17. Priloga II.

Za fondove čijim se udjelima trguje na burzi raščlanjene u sintetske i fizičke fondove čijim se udjelima trguje na burzi dostavljaju se stanja na kraju mjeseca i mjesečna usklađivanja tokova čim odgovarajuća definicija za ovu raščlambu bude dostupna od Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržište kapitala (ESMA). ESB redovno provjerava takvu definiciju i, kada je to prikladno, izdaje zahtijevane izvještajne sheme.

Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u mjesečne i tromjesečne podatke o investicijskim fondovima do kraja poslovanja 28. radnog dana od kraja mjeseca/tromjesečja na koje se podaci odnose.

Sljedeća opća pravila primjenjuju se na revizije mjesečnih i tromjesečnih podataka:

(a)

revizije se provode na način kojim se postiže međusobna usklađenost mjesečnih i tromjesečnih podataka;

(b)

tijekom redovitih razdoblja izrade, odnosno od 28. radnog dana od kraja referentnog mjeseca/tromjesečja do datuma na koji se podaci šalju nazad nacionalnim središnjim bankama, nacionalne središnje banke mogu revidirati podatke koji se odnose na prethodno referentno tromjesečje, na dva mjeseca koji prethode tom razdoblju i na mjesece koji slijede prethodno referentno tromjesečje;

(c)

izvan redovitih razdoblja izrade, nacionalne središnje banke mogu također revidirati podatke koji se odnose na referentna razdoblja prije razdoblja od dva mjeseca koja prethodne prethodnom referentnom tromjesečju, između ostaloga, u slučaju pogrešaka, reklasifikacija ili poboljšanih postupaka za dostavljanje podataka.

Radi osiguranja kvalitete statistike investicijskih fondova iz europodručja, kada nacionalne središnje banke odobravaju odstupanja najmanjim investicijskim fondovima u skladu s člankom 8. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38) one primjenjuju ekstrapolaciju tako da se postigne 100 %-tni obuhvat za te investicijske fondove pri sastavljanju mjesečnih i tromjesečnim podataka investicijskih fondova koji se dostavljaju ESB-u.

Nacionalne središnje banke mogu odabrati postupak kojim se ekstrapolacijom postiže obuhvat od 100 %, pod uvjetom da ispunjava sljedeće minimalne standarde:

(a)

za nedostajuće raščlanjene podatke, procjene se dobivaju primjenom omjera koji se temelje na odgovarajućem podsektoru investicijskih fondova, npr. ako je otvoreni obveznički fond na „repu”, a prikupljaju se samo podaci o izdanim dionicama/udjelima investicijskih fondova, nedostajući raščlanjeni podaci dobivaju se primjenom strukture kategorije otvorenih obvezničkih fondova;

(b)

nijedan podsektor investicijskih fondova, npr. otvoreni nekretninski fondovi, zatvoreni nekretninski fondovi itd. nije u potpunosti isključen.

U skladu s člankom 8. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38) odstupanja se mogu odobriti investicijskim fondovima koji zbog nacionalnih računovodstvenih pravila vrednuju svoju imovinu manjom učestalošću od tromjesečne. Neovisno o takvim odstupanjima, mjesečni i tromjesečni podaci o investicijskim fondovima koje nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u moraju uvijek uključivati podatke koji se odnose na te investicijske fondove.

Nacionalne središnje banke izvode agregirane tromjesečne podatke o imovini i obvezama podsektora investicijskih fondova u skladu s tablicom 1. dijela 17. Priloga II. kako slijedi:

(a)

Za vrijednosne papire s javno dostupnim identifikacijskim oznakama, nacionalne središnje banke raspoređuju podatke koji se dostavljaju po pojedinačnim vrijednosnim papirima u podatke koji se izvode iz Centralizirane baze podataka o vrijednosnim papirima (CSDB) kao glavne referentne baze podataka. Raspoređene informacije dobivene na temelju pojedinačnih vrijednosnih papira koriste se za izračun vrijednosti imovine i obveza u eurima i za izvođenje potrebnih raščlambi za svaki pojedinačni vrijednosni papir investicijskog fonda. Ako se identifikatori vrijednosnih papira ne nalaze u CSDB-u, ili se podaci potrebni za sastavljanje imovine i obveza u skladu s tablicom 1. dijela 17. Priloga II. ne mogu dobiti iz CSDB-a, nacionalne središnje banke procjenjuju nedostajuće podatke. Nacionalne središnje banke mogu također prikupljati podatke o pojedinačnim vrijednosnim papirima bez javno dostupnih identifikacijskih oznaka pomoću internih identifikatora vrijednosnih papira NSB-a.

(b)

Nacionalne središnje banke agregiraju podatke o vrijednosnim papirima izvedenima u skladu s točkom (a) i dodaju ih podacima dostavljenim za vrijednosne papire bez javno dostupnih identifikacijskih oznaka radi izrade agregata za: (i) dužničke vrijednosne papire raščlanjene prema dospijeću, valuti i drugoj ugovornoj strani; (ii) dionice dioničkih i investicijskih fondova, raščlanjene prema instrumentu i drugoj ugovornoj strani; i (iii) ukupno izdane dionice/udjeli investicijskih fondova.

(c)

Nacionalne središnje banke izvode potrebne statističke podatke o imovini i obvezama investicijskih fondova zbrajanjem podataka o vrijednosnim papirima izvedenima u skladu s točkom (b) i imovini i obvezama osim vrijednosnih papira prikupljenih od pojedinačnih rezidentnih investicijskih fondova.

(d)

Nacionalne središnje banke agregiraju imovinu i obveze svih rezidentnih investicijskih fondova u državi članici, a koji pripadaju istom podsektoru.

Prethodno navedeno također se primjenjuje i u slučajevima kada nacionalne središnje banke prikupljaju podatke o imovini i obvezama investicijskih fondova na mjesečnoj osnovi u skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38).

U skladu s člankom 5. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38), nacionalne središnje banke prikupljaju podatke o izdanim dionicama/udjelima investicijskih fondova na mjesečnoj osnovi. Za referentne mjesece koji nisu mjeseci na kraju tromjesečja, nacionalne središnje banke procjenjuju mjesečne podatke o imovini i obvezama investicijskih fondova osim izdanih dionica/udjela investicijskih fondova, na temelju prikupljenih mjesečnih i tromjesečnih podataka, osima ako se podaci prikupljaju na mjesečnoj osnovi kako je navedeno u članku 5. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38).

Kada je to moguće, nacionalne središnje banke izrađuju procjene na razini pojedinačnih fondova. Isto tako, NSB može izraditi procjene po podsektorima investicijskih fondova ili može tražiti od ESB-a da izradi procjene. U potonjem slučaju, ESB može tražiti dodatne podatke poput primjerice podataka o pojedinačnim fondovima ili vrijednosnim papirima.

Pravila vrednovanja i/ili računovodstvena pravila u Uredbi (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38) također se primjenjuju kada nacionalne središnje banke dostavljaju podatke o investicijskim fondovima ESB-u. Međutim, za stavke koje podliježu obračunu kamata, primjenjuju se sljedeće pravila:

(a)

„dužnički vrijednosni papiri” uključuju obračunatu kamatu;

(b)

„potraživanja po depozitima i kreditima” i „primljeni depoziti i krediti” isključuju obračunatu kamatu koja se knjiži u preostaloj imovini/obvezama.

Nacionalne središnje banke dostavljaju pojašnjenja kojima se objašnjavaju razlozi za znatne revizije. Osim toga, nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u pojašnjenja vezano uz reklasifikacijska usklađivanja. Nacionalne središnje banke također dostavljaju pojašnjenja vezano uz revizije navedene u članku 19. stavku 3. točki (c).

U skladu s člankom 4. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38) nacionalne središnje banke mogu dopustiti investicijskim fondovima da dostavljaju podatke o svojoj imovini i obvezama kao grupa, pod uvjetom da se time dobivaju rezultati koji su slični rezultatima koji se dobivaju na temelju podataka koji se dostavljaju pojedinačno za svaki fond. Investicijski fondovi koji dostavljaju podatke kao grupa moraju pripadati istom podsektoru; na primjer zatvorenim nekretninskim fondovima ili otvorenim nekretninskim fondovima.

Članak 20.

Statistika imovine i obveza financijskih društava posebne namjene

Nacionalne središnje banke prikupljaju i dostavljaju odvojene agregirane statističke podatke o imovini i obvezama financijskih društava posebne namjene u skladu s dijelom 18. Priloga II. Podaci se dostavljaju za sljedeće četiri potkategorije: (a) financijska društva posebne namjene koja se bave tradicionalnom sekuritizacijom; (b) financijska društva posebne namjene koja se bave sintetskom sekuritizacijom; (c) financijska društva posebne namjene koja se bave sekuritizacijom povezanom s osiguranjem; i (d) ostala financijska društva posebne namjene.

Ovi zahtjevi obuhvaćaju podatke o stanjima, financijskim transakcijama i otpisima/djelomičnim otpisima dostavljenima na tromjesečnoj osnovi.

Nacionalne središnje banke mogu dostaviti ESB-u zahtijevane podatke o otpisima/otpisima dijela vrijednosti, koliko je to moguće.

Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u podatke o stanjima, financijskim transakcijama, otpisima/djelomičnim otpisima financijskih društava posebne namjene na tromjesečnoj osnovi do kraja poslovanja 28. radnog dana od kraja tromjesečja na koje se podaci odnose.

Sljedeća opća pravila se primjenjuju na reviziju tromjesečnih podataka:

(a)

tijekom redovitih proizvodnih ciklusa, tj. od 28. radnog dana nakon kraja referentnog tromjesečja do dana koji prethodi danu povratne diseminacije nacionalnim središnjim bankama, nacionalne središnje banke mogu revidirati podatke koji se odnose na prethodno referentno tromjesečje;

(b)

izvan redovitih proizvodnih ciklusa, nacionalne središnje banke također mogu revidirati podatke koji se odnose na referentna razdoblja prije prethodnog referentnog tromjesečja, između ostaloga, u slučaju pogrešaka, reklasifikacija ili poboljšanih postupaka izvještavanja;

(c)

revizije podataka dostavljenih temeljem Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) o kreditima čiji su inicijatori i serviseri monetarne financijske institucije iz europodručja uključuju se, prema potrebi, u statistiku financijskih društava posebne namjene u skladu sa stavcima (a) i (b).

Kako bi ispunile statističke izvještajne zahtjeve od kojih su financijska društva posebne namjene oslobođena temeljem članka 5. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1075/2013 (ESB/2013/40), nacionalne središnje banke, nakon savjetovanje s ESB-om, odlučuju o najprikladnijem načinu prikupljanju podataka o imovini i obvezama financijskih društava posebne namjene, ovisno o organizaciji relevantnih tržišta i dostupnosti drugih relevantnih statističkih, javnih ili supervizijskih informacija.

Ako nacionalne središnje banke izvode podatke o imovini i obvezama financijskih društava posebne namjene iz drugih statističkih izvora podataka, iz javnih izvora kao što su izvještaji prije prodaje ili izvještaji ulagača, ili iz supervizijskih izvora podataka, primjenjuju se dolje opisani standardi kvalitete.

Podaci koji su utvrđeni kao sidrene serije u dijelu 18. Priloga II. ovoj Smjernici podvrgnuti su visokim standardima kvalitete, usporedivim sa standardima podataka koje izravno dostavljaju financijska društva posebne namjene u skladu s Prilogom I. Uredbi (EU) br. 1075/2013 (ESB/2013/40). Podaci koji su utvrđeni kao nesidrene serije u dijelu 18. Priloga II. ovoj Smjernici mogu biti procijenjeni u skladu s manje strogim standardima kvalitete, npr. korištenjem interpolacija i ekstrapolacija kada se podaci prikupljaju od javnih ili supervizijskih izvora manjom učestalošću od tromjesečne i s razdobljima dužim od 28. radnog dana nakon referentnog razdoblja.

Ako financijska društva posebne namjene ne dostavljaju podatke izravno u skladu s člankom 5. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1075/2013 (ESB/2013/40), nacionalne središnje banke nadziru kvalitetu podataka na temelju informacija koje su raspoložive iz godišnjih financijskih izvještaja. Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u rezultat provjera kvalitete do kraja rujna svake godine ili u najkraćem mogućem roku nakon toga, u skladu s važećom nacionalnom pravnom praksom u državi članici u kojoj je financijsko društvo posebne namjene rezident. Ako međusobna provjera podataka izvedenih na tromjesečnoj osnovi i godišnji financijski izvještaji pokažu da visoki standardi kvalitete nisu zadovoljeni, nacionalne središnje banke poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da podaci ispune zahtijevane standarde kvalitete, uključujući mogućnost izravnog prikupljanja podataka temeljem Uredbe (EU) br. 1075/2013 (ESB/2013/40).

Ako nacionalne središnje banke izvode podatke o imovini i obvezama financijskih društava posebne namjene iz supervizijskih izvora podataka, one moraju osigurati da su navedeni izvori dostatno usklađeni sa statističkim konceptima i definicijama izvještajnih zahtjeva za financijska društva posebne namjene. Isto vrijedi i za podatke izvedene iz drugih statističkih izvora podataka.

Ako se kao izvor podataka o izdavanju dužničkih vrijednosnih papira financijskih društava posebne namjene koristi CSDB ili druga baza podataka o vrijednosnim papirima, nacionalne središnje banke prate obuhvat i kvalitetu podataka na godišnjoj osnovi. Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u rezultat provjera kvalitete do kraja veljače svake godine pri čemu se kao referentni uzimaju podaci koji se odnose na kraj prosinca prethodne godine. Ako pokazatelji obuhvata i kvalitete pokazuju da nisu zadovoljeni visoki standardi kvalitete, nacionalne središnje banke poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale postizanje zahtijevanih standarda kvalitete, uključujući mogućnost izravnog prikupljanja podataka temeljem Uredbe (EU) br. 1075/2013 (ESB/2013/40).

Svaki NSB razmjenjuje podatke o sekuritiziranim kreditima čiji su inicijatori i serviseri domaće monetarne financijske institucije za financijska društva posebne namjene koja su rezidenti drugih država članica europodručja, agregiranjem servisiranih kredita zasebno za svaku državu članicu u kojoj je financijsko društvo posebne namjene rezident, u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) i tablicom 3. dijela 18. Priloga II. ovoj Smjernici.

ESB osigurava, u skladu s primjenjivim pravnim aktima o zaštiti povjerljivih podataka, tehnički portal za razmjenu prekograničnih podataka. Nacionalne središnje banke prenose navedene podatke ESB-u do 23. radnog dana nakon kraja tromjesečja na koje se podaci odnose. ESB redistribuira podatke dotičnim nacionalnim središnjim bankama 24. radnog dana nakon kraja tromjesečja na koje se podaci odnose.

Nacionalne središnje banke koje su uključene u razmjenu podataka za postojeće sekuritizacije pojašnjavaju sva otvorena pitanja te pitanja u vezi usklađenja na bilateralnoj osnovi i, ako je potrebno, razmjenjuju relevantne podatke. Ako postoje nove sekuritizacije, odnosne nacionalne središnje banke mogu zatražiti od ESB-a da djeluje kao koordinator.

Ispunjavanje gore navedeni obveza omogućava nacionalnim središnjim bankama, u skladu s člankom 5. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1075/2013 (ESB/2013/40), da sastave dio podataka financijskih društava posebne namjene koji se odnosi na stanja i financijske transakcije sekuritiziranih kredita koji su inicirale monetarne financijske institucije iz europodručja i gdje su monetarne financijske institucije nastavile servisirati sekuritizirane kredite iz podataka prikupljenih od monetarnih financijskih institucija u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33), umjesto da izravno prikupljaju ove podatke od financijskih društava posebne namjene.

Ako nacionalne središnje banke sastavljaju podatke o imovini i obvezama financijskih društava posebne namjene izravno od financijskih društava posebne namjene i, prema potrebi, na temelju podataka koje dostavljaju monetarne financijske institucije temeljem Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) te kada odobravaju odstupanja financijskim društvima posebne namjene temeljem članka 5. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 1075/2013 (ESB/2013/40), nacionalne središnje banke pri prikupljanju tromjesečnih podataka o imovini i obvezama financijskih društava posebne namjene koji se dostavljaju ESB-u za stanja, financijske transakcije i otpise/otpise dijela vrijednosti primjenjuju ekstrapolaciju tako da se postigne obuhvat od 100 % za sva financijska društva posebne namjene.

Ako nacionalne središnje banke prikupljaju podatke o imovini i obvezama financijskih društava posebne namjene iz drugih statističkih, javnih i/ili supervizijskih izvora, one mogu temeljiti svoje prikupljene podatke na uzorku financijskih društava posebne namjene sve dok navedena financijska društva posebne namjene čine najmanje 95 % ukupnog stanja imovine referentne izvještajne populacije financijskih društava posebne namjene u relevantnoj državi članici u skladu s popisom financijskih društava posebne namjene. Nacionalne središnje banke pri prikupljanju tromjesečnih podataka o imovini i obvezama financijskih društava posebne namjene koji se dostavljaju ESB-u za stanja, financijske transakcije i otpise/otpise dijela vrijednosti primjenjuju ekstrapolaciju tako da se postigne obuhvat od 100 %.

Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u pojašnjenja u kojima objašnjavaju razloge znatnih revizija, kao i svih revizija obavljenih sukladno članku 20. stavku 3. točki (b).

Članak 21.

Statistički podaci o kreditima monetarnih financijskih institucija nefinancijskim društvima prema granama djelatnosti

Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u, ako su dostupni, podatke o kreditima monetarnih financijskih institucija domaćim nefinancijskim društvima i o kreditima monetarnih financijskih institucija drugim nefinancijskim društvima iz ostalih država članica europodručja, raščlanjene prema granama djelatnosti u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti u Uniji (NACE Rev. 2), u skladu s dijelom 19. Priloga II.

Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u tromjesečne podatke do kraja poslovanja 28. radnog dana nakon kraja tromjesečja na koje se podaci odnose.

Nacionalne središnje banke dostavljaju revidirane podatke u skladu sa sljedećim načelima:

(a)

uz svaki redoviti prijenos podataka šalju se, ako je potrebno, revidirani podaci za prethodna referentna razdoblja; i

(b)

izvanredne revizije koje značajno poboljšavaju kvalitetu podataka mogu se poslati čim postanu dostupne.

Nacionalne središnje banke izvješćuju ESB o svim važnim promjenama u nacionalnim definicijama i klasifikacijama koje se koriste i, prema potrebi, dostavljaju pojašnjenja u kojima objašnjavaju razloge za znatne revizije. Osim toga, nacionalne središnje banke dostavljaju podatke o većim reklasifikacijama u sektoru monetarnih financijskih institucija i, ako je moguće, većim prenesenim reklasifikacijama nefinancijskih društava raščlanjenih prema NACE Rev.2.

Članak 22.

Statistika kreditnih linija monetarnih financijskih institucija

Nacionalne središnje banke sastavljaju i dostavljaju agregirane statističke podatke o kreditnim linijama monetarnih financijskih institucija odobrenih drugim nerezidentima europodručja, raščlanjene prema institucionalnom sektoru, u skladu s dijelom 20. Priloga II.

Kreditne linije monetarnih financijskih institucija imaju isto značenja kao „nepovučene kreditne linije”, klasificirane kao „srednji rizik” i „nizak rizik”, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) br. 575/2013. Nacionalne središnje banke primjenjuju ovu definiciju koliko je to moguće i uvijek kada se primjenjuju različite nacionalne definicije za kreditne linije mogu dostaviti podatke korištenjem nacionalne definicije, ali trebaju nastojati uskladiti sastavljanje podataka o kreditnim linijama monetarnih financijskih institucija kako bi se unaprijedila usporedivost između zemalja u dužem razdoblju.

Nacionalne središnje banke izračunavaju sektorske raščlambe i prenose ih ESB-u. Ako se navedene sektorske raščlambe ne prikupljaju na nacionalnoj razini, nacionalne središnje banke mogu zahtijevati takve dodatne podatke od izvještajnih jedinica ili, alternativno, one mogu procijeniti sektorske raščlambe koristeći podatke dostupne na nacionalnoj razini iz drugih izvora.

Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u podatke o statističkim reklasifikacijama, koliko je to moguće.

Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u podatke tromjesečno. Podaci o tromjesečnim stanjima i reklasifikacijskim usklađivanjima prenose se ESB-u do kraja poslovanja 28. radnog dana nakon kraja tromjesečja na koji se odnose.

Nacionalne središnje banke dostavljaju revidirane podatke u skladu sa sljedećim načelima:

(a)

uz svaki redoviti prijenos podataka šalju se, ako je potrebno, revidirani podaci za prethodno referentno tromjesečje;

(b)

izvanredne revizije koje značajno poboljšavaju kvalitetu podataka mogu se poslati čim postanu dostupne.

Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u pojašnjenja kojima se objašnjavaju razlozi za značajne revizije.

Članak 23.

Statistika imovine i obveza središnjih drugih ugovornih strana

Nacionalne središnje banke prikupljaju i dostavljaju zasebne agregirane statističke podatke o imovini i obvezama središnjih drugih ugovornih strana u skladu s dijelom 21. Priloga II.

Za potrebe ovog statističkog izvještavanja, središnje druge ugovorne strane su oni subjekti koje je ESMA identificirala kao središnje druge ugovorne strane i koji su „ostali financijski posrednici, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova” (S.125) ili „pomoćne financijske institucije” (S.126) kako je navedeno u klasifikaciji institucionalnih sektora utvrđenoj u poglavlju 23. ESA 2010.

Središnje druge ugovorne strane koje je identificirala ESMA i koji su klasificirani u ESA 2010 kao institucionalni sektor „monetarne financijske institucije” ne čini dio ovog statističkog izvještavanja.

Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u podatke na obveznoj osnovi s obzirom na sljedeće pragove:

(a)

za polja povezana s repo ugovorima, označena slovom „R” u dijelu 21. Priloga II., obvezno izvještavanje primjenjuje se ako bilanca stanja bilo kojeg od ovih polja premašuje 10 milijardi eura, s iznimkom onih polja koja se odnose na pozicije monetarnih financijskih institucija.

Ako je prag dostignut jednim ili više polja označenim kao „R”, dostavljaju se podaci o svim poljima označenim s „R”, neovisno o njihovoj stvarnoj bilančnoj vrijednosti;

(b)

za polja koja se ne odnose na repo ugovore, označena slovima „NR” u dijelu 21. Priloga II., primjenjuje se obvezno izvještavanje ako se to zahtijeva temeljem točke (a) ili ako stanje bilance bilo kojeg od ovih polja premašuje 10 milijardi eura.

Ako je prag dostignut jednim ili više polja označenim kao „NR”, dostavljaju se podaci o svim poljima označenim kao „NR”, neovisno o njihovoj stvarnoj bilančnoj vrijednosti.

Ako pragovi (a) ili (b) nisu dostignuti, nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u podatke o bilanci središnjih drugih ugovornih strana na dobrovoljnoj osnovi. Ako nacionalne središnje banke ne dostavljaju podatke na dobrovoljnoj osnovi, one prate jesu li ovi pragovi dosegnuti barem na godišnjoj osnovi.

Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u podatke tromjesečno. Podaci o tromjesečnim stanjima i reklasifikacijskim usklađenjima prenose se ESB-u do kraja poslovanja 28. radnog dana nakon kraja tromjesečja na koje se podaci odnose.

Nacionalne središnje banke dostavljaju revidirane podatke u skladu sa sljedećim načelima:

(a)

uz svaki redoviti prijenos podataka šalju se, ako je potrebno, revidirani podaci za prethodno referentno tromjesečje;

(b)

izvanredne revizije koje značajno poboljšavaju kvalitetu podataka mogu se poslati čim postanu dostupne.

Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u pojašnjenja kojima se objašnjavaju razlozi za značajne revizije.

Članak 24.

Bilježenje referentnih podataka o institucionalnim jedinicama relevantnim za statističke svrhe

Nacionalne središnje banke dostavljaju i održavaju sve referentne podatke koje opisuju institucionalne jedinice ili pravne jedinice, ako je primjenjivo, koje se zahtijevaju za statističke svrhe preko Registra baze podataka institucija i povezanih društava (RIAD), središnjeg depozitorija koji sadrži atribute individualnih organizacijskih jedinica, jednako kao različite vrste odnosa između njih koji, između ostaloga, dozvoljavaju izvođenje iz strukture grupe upućivanjem na različite definicije.

RIAD omogućava obradu informacija po pojedinim atributima dostavljenim od više od jednog izvora. Ako je primjenjivo, nacionalne središnje banke trebaju se dogovoriti o posebnim metodama koje će se primijeniti u RIAD-u da bi se izvele „autoritativne” verzije referentnih podataka iz višestrukih nacionalnih „kandidata” izvora podataka.

Posebni zahtjevi za dostavu podataka za pojedine setove (financijskih) društava opisani su u članku 25. i Prilogu V.

Sve organizacijske jedinice zabilježene u RIAD-u mogu imati višestruke identifikatore. Nacionalne središnje banke odgovorne su za dodjeljivanje i upravljanje glavnim identifikatorima, nazvanim „RIAD oznaka” i na taj način osiguravaju nedvosmislenu razmjenu podataka između RIAD-a i bilo kojeg drugog (lokalnog) sustava slanja/primanja.

RIAD može također dodijeliti individualnim subjektima bilo koju nacionalnu ili supranacionalnu oznaku („alijas”) koja bi po mogućnosti slijedila dostupne standarde.

Radi upravljanja referentnim podacima subjekta, nacionalne središnje banke prvo kreiraju takve podatke u RIAD-u. Nakon toga, nacionalne središnje banke upravljaju svim demografskim promjenama, kao što su početak aktivnosti, ažuriranje individualnih atributa, a čak i zatvaranje subjekta, dostavljanjem novih vrijednosti atributa i/ili prilagođavajući valjanost raspona vrijednosti. (Stvarna brisanja predviđaju se u iznimnim slučajevima pogrešnog uključivanja subjekta.)

Nacionalne središnje banke trebaju opisati spajanja odnosno pripajanja (ili obrnuto podjele) jedinica s jedinstvenim setom pripadajućih korporativnih akcija, kao što su zatvaranje, modifikacija i/ili stvaranje jedne ili više novih jedinica.

O promjenama u sektoru ESA-a, npr. premještaj jednog subjekta s popisa monetarnih financijskih institucija u popis investicijskih fondova, treba izvijestiti ažuriranjem raspona vrijednosti i valjanosti u atributima „ESA sektor”.

Prije prijenosa ažuriranih podataka ESB-u, nacionalne središnje banke obavljaju validacijske provjere koje odgovaraju relevantnim specifikacijama za razmjenu podataka. Pri unošenju podataka, nacionalne središnje banke održavaju odgovarajuću skupinu kontrola kako bi se operativne pogreške svele na minimum i kako bi se osigurala točnost i dosljednost ažuriranih podataka koji se dostavljaju preko RIAD-a.

U slučaju greške RIAD-a, nacionalne središnje banke prenose ažurirane podatke e-poštom na sljedeće adrese: RIAD-Support@ecb.europa.eu.

Nacionalne središnje banke mogu se koristiti svojim nacionalnim skupom znakova, pod uvjetom da se služe rimskom abecedom. One koriste Unicode (UTF 8) za ispravan prikaz svih posebnih skupova znakova kad primaju informacije od ESB-a preko RIAD-a.

Po primitku ažuriranih podataka, ESB odmah provodi provjere kako bi potvrdio formalnu točnost i unutarnju dosljednost dostavljenih podataka.

ESB odmah šalje nacionalnim središnjim bankama: (a) potvrdu primitka koja sadrži sažete informacije o ažuriranim podacima koji su obrađeni i uspješno uneseni u odgovarajući skup podataka; i/ili (b) potvrdu o pogrešci koja sadržava detaljne informacije o ažuriranjima i validacijskim provjerama koje nisu uspjele.

Po primitku potvrde o pogrešci, nacionalne središnje banke dužne su poduzeti radnje za prijenos ispravljenih podataka. Ako ispravne informacije ovise o ažuriranim podacima koje su ostale nacionalne središnje banke nedavno poslale te nisu dostupne na mrežnim stranicama ESB-a, nacionalne središnje banke trebaju stupiti u kontakt s ESB-om uz točno navođenje pojedinosti o zahtijevanim podacima.

Nacionalne središnje banke prijavljuju povjerljiv status svakog atributa koji opisuje organizacijsku jedinicu odabirom jedne od tri unaprijed određene vrijednosti: „F” znači slobodan, tj. nije povjerljiv; „N” znači da se atribut podatka može učiniti dostupnim samo za korištenje od strane ESSB-a i povezanih institucija za koje je na snazi sporazum o razumijevanju, tj. ne za dostavljanje trećim osobama; ili „C” za povjerljive statističke podatke.

Članak 25.

Popis financijskih institucija koji se održava za statističke svrhe

Radi omogućavanja ustanovljavanja i održavanja popisa monetarnih financijskih institucija za statističke svrhe iz članka 4. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33), varijable navedene u dijelovima 1. i 2. Priloga V. potrebno je prikupiti u RIAD-u u propisanim intervalima. Nacionalne središnje banke dostavljaju podatke o svakom ažuriranju ovih varijabli bez odgađanja, posebno kada se institucija pridruži sektoru monetarnih financijskih institucija, tj. u slučaju kada osnivanje monetarne financijske institucije proizlazi iz spajanja odnosno pripajanja, kada osnivanje novih pravnih subjekata proizlazi iz podjele postojeće monetarne financijske institucije, u slučaju osnivanja nove monetarne financijske institucije ili promjene statusa postojeće nemonetarne financijske institucije zbog koje ona postaje monetarna financijska institucija ili kada postojeća monetarna financijska institucija napusti sektor monetarnih financijskih institucija (npr. u slučaju kada je monetarna financijska institucija uključena u spajanje odnosno pripajanje, u slučaju kada monetarnu financijsku instituciju kupi druga institucija, u slučaju podjele monetarne financijske institucije u zasebne pravne subjekte, u slučaju promjene statusa monetarne financijske institucije zbog koje ona postaje nemonetarna financijska institucija ili u slučaju likvidacije monetarne financijske institucije.

Kontinuirano ažurirani referentni podaci u RIAD-u omogućavaju održavanje službenog popisa monetarnih financijskih institucija utemeljenog na klasifikaciji institucionalnog sektora, statusa aktivnosti i drugih značajki institucije. U ovom kontekstu posebna pozornost može se dati slučajevima kada je institucija na popisu monetarnih financijskih institucija ograničena u svojim posredničkim financijskim aktivnostima, npr. u primanju depozita ili odobravanju kredita, posebno prije likvidacije i/ili uklanjanja iz sektora monetarnih financijskih institucija. Radi omogućavanje bliskog praćenja usklađenosti s nacionalnim klasifikacijama monetarnih financijskih institucija ESB može povremeno zahtijevati daljnje podatke od relevantnog NSB-a.

Radi omogućavanja ustanovljavanja i održavanja popisa investicijskih fondova za statističke svrhe iz članak 3. Uredbe (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38) varijable navedene u dijelovima 1. i 2. Priloga V. potrebno je prikupiti u RIAD-u u propisanim intervalima. Nacionalne središnje banke dostavljaju sva ažuriranja ovih varijabli, posebno kada se institucija pridruži populaciji investicijskih fondova ili kada postojeći investicijski fond napusti populaciju investicijskih fondova.

Radi omogućavanja i održavanja popisa financijskih društava posebne namjene za statističke svrhe iz članka 3. Uredbe (EU) br. 1075/2013 (ESB/2013/40), varijable navedene u dijelovima 1. i 2. Priloga V. potrebno je prikupiti u RIAD-u u propisanim intervalima. Nacionalne središnje banke dostavljaju sva ažuriranja ovih varijabli, posebno kada se institucija pridruži ili napusti populaciju financijskih društava posebne namjene.

Radi omogućavanja uspostavljanja i održavanja popisa relevantnih institucija za statistiku platnog prometa za statističke svrhe iz članka 5. Uredbe (EU) br. 1409/2013 (ESB/2013/43), varijable iz dijela 1. Priloga V. potrebno je prikupiti u RIAD-u u propisanim intervalima. Nacionalne središnje banke dostavljaju sva ažuriranja ovih varijabli, posebno kada se institucija pridruži ili napusti populaciju relevantnih institucija za statistiku platnog prometa.

Nacionalne središnje banke prenose ESB-u, kada je to moguće, ažurirane varijable navedene za monetarne financijske institucije, čim dođe do promjena u sektoru monetarnih financijskih institucija ili u atributima postojećih monetarnih financijskih institucija. Ako to nije moguće, nacionalne središnje banke trebaju pisanim putem objasniti razloge za kašnjenje između nastanka događaja i dostavljanja podataka o tom događaju ESB-u.

Nacionalne središnje banke prenose ESB-u ažurirane varijable navedene za investicijske fondove najmanje na tromjesečnoj osnovi, u roku od dva mjeseca nakon referentnog datuma. Međutim, varijable neto vrijednosti imovine ažuriraju se za sve investicijske fondove na godišnjoj osnovi, najkasnije u roku od najviše dva mjeseca od kraja prosinca kao referentnog datuma.

Nacionalne središnje banke prenose ESB-u ažurirane podatke o varijablama navedenima za financijska društva posebne namjene najmanje na tromjesečnoj osnovi, u roku od 14 radnih dana od referentnog datuma.

Nacionalne središnje banke prenose ESB-u ažurirane varijable navedene za relevantne institucije za statistiku platnog prometa na kraju godine, u roku od tri mjeseca nakon referentnog datuma.

ESB izrađuje kopiju skupa podataka o monetarnim financijskim institucijama dostupnog na svojim mrežnim stranicama do 18.00 po srednjoeuropskom vremenu (SEV) svakog radnog dana ESB-a. Istodobno s objavom popisa monetarnih financijskih institucija na svojim mrežnim stranicama, ESB šalje taj popis nacionalnim središnjim bankama pomoću sustava za razmjenu podataka RIAD. Istovremeno ESB objavljuje popis promjena izvršenih u populaciji monetarnih financijskih institucija i diseminira ga svakog radnog dana ESB-a svim nacionalnim središnjim bankama. Ova diseminacija sadrži sve pojedinosti o svakoj od sljedećih promjena o kojima su nacionalne središnje banke dostavile podatke: (a) nove monetarne financijske institucije i (b) izbrisane monetarne financijske institucije.

Do 18.00 po srednjoeuropskom vremenu (SEV) posljednjeg radnog dana ESB-a svakog kalendarskog mjeseca, ESB izrađuje kopiju skupa podataka o monetarnim financijskim institucijama i spaja ih s varijablom „pričuve” iz skupa podataka prihvatljive druge ugovorne strane za operacije monetarne politike istog datuma koji pokazuje primjenjuju li se odredbe o minimalnim pričuvama na rezidentne kreditne institucije u europodručju. Nakon toga ESB objavljuje popis monetarnih financijskih institucija i institucija koje na koje se odnose odredbe o minimalnim pričuvama na svojim mrežnim stranicama.

Do 18.00 po srednjoeuropskom vremenu (SEV) četvrtog radnog dana nakon roka za prijenos ažuriranih podataka, ESB izrađuje kopiju skupa podataka o investicijskim fondovima i stavlja ga na raspolaganje nacionalnim središnjim bankama. Nakon toga ESB objavljuje popis investicijskih fondova na svojim mrežnim stranicama.

Do 18.00 po srednjoeuropskom vremenu (SEV) drugog radnog dana nakon roka za prijenos ažuriranih podataka, ESB izrađuje kopiju skupa podataka o financijskim društvima posebne namjene i stavlja ih na raspolaganje nacionalnim središnjim bankama. Nakon toga ESB objavljuje popis financijskih društava posebne namjene na svojim mrežnim stranicama.

Do 18.00 po srednjoeuropskom vremenu (SEV) posljednjeg radnog dana ESB-a svakog kalendarskog mjeseca, ESB izrađuje kopiju svih institucija zabilježenih u RIAD-u i stavlja ih na raspolaganje nacionalnim središnjim bankama.

ESB ne objavljuje podatke označene kao „povjerljivo” ili „nije za objavu”. Isto tako, ESB ne prenosi nacionalnim središnjim bankama vrijednosti ako su označene kao „povjerljivo”. Međutim, u odnosu na kvantitativne mjere označene kao „povjerljivo” ili „nije za objavu”, ESB može objaviti ili distribuirati niz razrednih veličina.

Članak 26.

Statistika mirovinskih fondova

Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u statističke podatke o mirovinskim fondovima u skladu s dijelom 22. Priloga II. Podaci koji se odnose na mirovinske fondove prenose se na temelju trenutno dostupnih podataka na nacionalnoj razini. Kada stvarni podaci nisu dostupni, osiguravaju se procjene koliko je to moguće.

Izvještajna populacija obuhvaća mirovinske fondove kako su definirani u ESA 2010 (u stavcima 2.105 i 2.106) i uključuje sve mirovinske fondove koji su rezidenti u državama članicama europodručja).

Nacionalne središnje banke dostavljaju podatke o stanjima na kraju referentnog razdoblja i financijskim transakcijama tijekom tromjesečja, koje se izvode u skladu s ESA 2010.

Podaci se ESB-u dostavljaju na tromjesečnoj osnovi. Statistika mirovinskih fondova opisana u stavku 1. točki (a) dostavlja se ESB-u u roku koji ne prelazi 85 kalendarskih dana od kraja referentnog tromjesečja. Počevši s dostavljanjem podataka za prvo tromjesečje 2017. statistika mirovinskih fondova dostavljaju se ESB-u u roku koji ne prelazi 82 kalendarska dana od kraja referentnog tromjesečja. Do rujna svake godine ESB dostavlja unaprijed nacionalnim središnjim bankama točne datume prijenosa u obliku kalendara za dostavu podataka.

Nacionalne središnje banke možda će morati revidirati podatke prenesene tijekom prethodnog tromjesečja. Isto tako, mogu se napraviti revizije podataka iz ranijih tromjesečja.

Primjenjuju se sljedeća opća načela:

(a)

pri redovitom tromjesečnom prijenosu podataka, uz podatke o posljednjem tromjesečju, mogu se slati samo „redovne” revizije, odnosno revizije podataka prenesenih u prethodnom tromjesečju;

(b)

izvanredne revizije ograničene su i dostavljaju se na datum koji je različit od datuma redovitog dostavljanja podataka. Manje rutinske povijesne revizije podataka mogu se slati samo na godišnjoj osnovi, zajedno s prijenosom podataka za četvrto tromjesečje;

(c)

izvanredne revizije koje značajno utječu na poboljšanje kvalitete podataka mogu se slati tijekom godine izvan redovitih ciklusa izrade.

Ne dovodeći u pitanje prevladavajuće računovodstvene prakse u državama članicama, sva imovina i obveze za statističke svrhe dostavlja se na bruto osnovi. Metode vrednovanja moraju biti u skladu s ESA 2010. Načelno, imovina i obveze moraju se vrednovati primjenom tekućih tržišnih cijena na datum na koji se bilanca odnosi. Podaci o obvezama po depozitima i kreditima dostavljaju se prema iznosu stanja glavnice na kraju tromjesečja.

Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u pojašnjenja, uključujući izvore podataka, sustave prikupljanja podataka, postupak sastavljanja, pravni okvir, odstupanja od izvještajnih uputa ESB-a i izvještajnu populaciju. Nacionalne središnje banke dostavljaju pojašnjenja za značajne revizije i, posebno, za lomove u povijesnim serijama.

Članak 27

Provjera

Ne dovodeći u pitanje pravo ESB-a na provjeru temeljem Uredbe (EZ) br. 2533/98 i Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) nacionalne središnje banke prate i osiguravaju kvalitetu i pouzdanost statističkih informacija koje stavljaju na raspolaganje ESB-u.

Članak 28.

Standardi prijenosa

Nacionalne središnje banke koriste se sustavom ESSB-Net koji osigurava ESSB za elektronički prijenos statističkih podataka koje zahtijeva ESB. Predviđeni format statističke poruke za navedenu elektroničku razmjenu statističkih podataka standardni je format koji dogovara Statistički odbor. Ovaj zahtjev ne sprječava korištenje bilo kojeg drugog sredstva za prijenos statističkih podataka kao zamjenskog rješenja uz prethodnu suglasnost ESB-a.

Članak 29.

Pojednostavljeni postupak izmjena

Uzimajući u obzir mišljenje Odbora za statistiku (STC), Izvršni odbor ESB-a ovlašten je donijeti tehničke izmjene priloga ovoj Smjernici pod uvjetom da takve izmjene ne mijenjanju osnovni konceptualni okvir niti utječu na teret izvještavanja izvještajnih jedinica u državama članicama. Izvršni odbor obavještava Upravno vijeće o svakoj takvoj izmjeni bez nepotrebnog odgađanja.

Članak 30.

Objava

Nacionalne središnje banke ne objavljuju podatke o nacionalnim doprinosima mjesečnim monetarnim agregatima u europodručju i o njihovim protustavkama dok ESB ne objavi podatke o tim agregatima. Kada nacionalne središnje banke objave takve podatke, oni moraju biti jednaki podacima koji su dani kao doprinos posljednje objavljenim agregatima europodručja. Pri reproduciranju agregata europodručja koje objavljuje ESB, nacionalne središnje banke dužne su ih reproducirati na vjeran način.

Članak 31.

Stavljanje van snage

Smjernica ESB/2007/9 ovime se stavlja izvan snage.

Članak 32.

Stupanje na snagu i provedba

Ova Smjernica stupa na snagu danom obavještavanja nacionalnih središnjih banaka država članica europodručja. Nacionalne središnje banke država članica europodručja moraju se uskladiti s člancima 11., 12., 13. i 16. od dana obavijesti, s člankom 26. od 1. siječnja 2016., a s ostalim odredbama Smjernice od 1. siječnja 2015.

Do 31. prosinca 2018. Izvršni odbor dostavlja Upravnom vijeću izvještaj, uzimajući u obzir stajalište Odbora za statistiku u vezi s drugim relevantnim odborima, u vezi (a) potrebe za i mogućim rokovima za integriranje izvještajnih zahtjeva u području statistike platnog prometa iz članka 18. s izvještajnim zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 1409/2013 (ESB/2013/43) o statistici platnog prometa, i (b) mogućem utjecaju izvještajnih zahtjeva u području statistike mirovinskih fondova iz članka 26. o svakom novom razvoju u vezi prikupljanja statistike osiguranja od strane ESSB-a.

Članak 33.

Adresati

Ova Smjernica je upućena nacionalnim središnjim bankama država članica europodručja.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 4. travnja 2014.

Za Upravno vijeće ESB-a

Predsjednik ESB-a

Mario DRAGHI

(1)  SL L 250, 2.10.2003., str. 10.

(2)  SL L 318, 27.11.1998., str. 8.

(3)  SL L 372, 31.12.1986., str. 1.

(4)  SL L 35, 9.2.2011., str. 31.

(5)  Smjernica ESB/2007/9 od 1. kolovoza 2007. o monetarnoj statistici, statistici financijskih institucija i statistici financijskih tržišta (SL L 341, 27.12.2007., str. 1.).

(6)  Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 174, 26.6.2013., str. 1.).

(7)  Uredba (EU) br. 1071/2013 Europske središnje banke od 24. rujna 2013. o bilanci sektora monetarnih financijskih institucija (ESB/2013/33) (SL L 297, 7.11.2013., str. 1.).

(8)  Uredba (EU) br. 1074/2013 Europske središnje banke od 18. listopada 2013. o statističkim izvještajnim zahtjevima za poštanske žiro institucije koje primaju depozite od nemonetarnih financijskih institucija rezidenata europodručja (ESB/2013/39) (SL L 297, 7.11.2013., str. 94.).

(9)  Uredba (EU) br. 1072/2013 Europske središnje banke od 24. rujna 2013. o statistici kamatnih stopa koje primjenjuju monetarne financijske institucije (ESB/2013/34) (SL L 297, 7.11.2013., str. 51.).

(10)  Uredba (EU) br. 1073/2013 Europske središnje banke od 18. listopada 2013. o statistici imovine i obveza investicijskih fondova (ESB/2013/38) (SL L 297, 7.11.2013., str. 73.).

(11)  Uredba (EU) br. 1075/2013 Europske središnje banke od 18. listopada 2013. o statistici imovine i obveza financijskih društava posebne namjene koja se bave sekuritizacijskim transakcijama (ESB/2013/40) (SL L 297, 7.11.2013., str. 107.).

(12)  Vidjeti uvodnu izjavu 13. Smjernice ESB/2011/23 od 9. prosinca 2011. o statističkim izvještajnim zahtjevima Europske središnje banke u području vanjske statistike (SL L 65, 3.3.2012., str. 1.); vidjeti također uvodnu izjavu 5. Preporuke ESB/2011/24 od 9. prosinca 2011. o statističkim izvještajnim zahtjevima Europske središnje banke u području vanjske statistike (SL C 64, 3.3.2012, str. 1.).

(13)  Uredba (EU) br. 1409/2013 Europske središnje banke od 28. studenoga 2013. o statistici platnog prometa (ESB/2013/43) (SL L 352, 24.12.2013., str. 18.).

(14)  Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

(15)  Vidjeti „Vezne tablice između stavki računovodstvenih bilanci nacionalnih središnjih banaka i ESB-a i stavki koje se dostavljaju za statističke potrebe”, bit će objavljeno na mrežnim stranicama ESB-a na www.ecb.europa.eu.

PRILOG I.

Praćenje dosljednosti između računovodstvenih i statističkih podataka u odnosu na bilance nacionalnih središnjih banaka/ESB-a

DIO 1.

Opis mjesečnih provjera dosljednosti

 

Provjera br.

Statističke stavke iz bilance NSB-a/ESB-a

Odnos

Računovodstvena stavka

Obveze

1.

Gotov novac u optjecaju

>=

Statistička kategorija treba malo premašiti računovodstvenu kategoriju jer samo statistička kategorija uključuje kovani novac koji izdaje središnja država

Novčanice u optjecaju

2.

Depoziti rezidenata europodručja

>=<

Statistička kategorija treba biti veća od zbroja računovodstvenih stavki. Ovo stoga što su pozicije unutar Eurosustava uključene u statističku kategoriju na agregiranoj razini, dok su isključene iz računovodstvenih stavki (1). Međutim, odnos može biti drugačiji jer računovodstvene stavke uključuju pozicije unutar Eurosustava koje predstavljaju protustavku usklađivanjima euro novčanica koje se iskazuju pod stavkom ‘preostala imovina/obveze’ za potrebe statistike, a kao salda u stranoj valuti se revaloriziraju prema drugačijoj učestalosti (tromjesečno u odnosu na računovodstvene podatke, mjesečno u odnosu na statističke podatke)

Obveze u eurima prema kreditnim institucijama iz europodručja + ostale obveze u eurima prema kreditnim institucijama iz europodručja + obveze u eurima prema drugim rezidentima europodručja + obveze u stranoj valuti prema rezidentima europodručja

3.

Depoziti rezidenata europodručja, od toga monetarne financijske institucije (MFI)

>=<

Ova provjera treba odražavati utjecaj uključivanja bilanci unutar Eurosustava na bruto osnovi unutar statističke kategorije i njihovog isključivanja iz računovodstvenih kategorija (1). U načelu, statistički podaci trebaju biti veći od računovodstvenih podataka, djelomično zato što uključuju obveze prema financijskim drugim ugovornim stranama u stranoj valuti. Međutim, drugačije razvrstavanje protustavke u odnosu na usklađivanja euro novčanica može promijeniti ovaj odnos

Obveze u eurima prema kreditnim institucijama iz europodručja + ostale obveze u eurima prema kreditnim institucijama iz europodručja

4.

Depoziti rezidenata europodručja, od toga središnja država + ostala opća država/drugi rezidenti europodručja

=<

Zbroj statističkih kategorija treba biti manji od zbroja računovodstvenih kategorija zbog uključivanja obveza u stranoj valuti prema kreditnim institucijama samo u računovodstvene podatke.

Obveze u eurima prema drugim rezidentima europodručja + obveze u stranoj valuti prema rezidentima europodručja

5.

Izdani dužnički vrijednosni papiri

=

Statistička kategorija treba biti jednaka računovodstvenoj kategoriji

Izdani dužnički certifikati

6.

Kapital i pričuve

>=

Statistička kategorija može se malo razlikovati od računovodstvene kategorija zbog učinka revalorizacije, koja se obavlja na tromjesečnoj osnovi u nekim središnjim bankama. Nadalje, razlika nastaje jer se računovodstvena stavka bilance ‘neraspodijeljena dobit’ i neke od stavki ‘račun rezervacija’ iskazuju kao podskup preostale stavke u računovodstvenim podacima, ali su dio ‘kapitala i pričuva’ u statističkim podacima

Kapital i pričuve + računi revalorizacije

7.

Vanjske obveze

≈

Statistička kategorija treba biti približno jednaka zbroju računovodstvenih stavki. Te dvije vrijednosti mogu se razlikovati samo zbog različitih učestalosti vrednovanja.

Obveze u eurima prema rezidentima izvan europodručja + obveze u stranoj valuti prema razidentima izvan europdoručja + protustavke posebnih prava vučenja koja dodjeljuje Međunarodni monetarni fond

8.

Preostale obveze

≈

Svaka razlika između statističke kategorije i računovodstvene kategorije može se objasniti razlikama utvrđenim na drugim mjestima u bilanci

Ostale obveze

Imovina

9.

Krediti rezidentima europodručja

>=

Vidjeti provjere br. 10. i 11.

Kreditiranje u eurima kreditnih institucija iz europodručja + ostala potraživanja u eurima prema kreditnim institucijama iz europodručja + dug opće države u eurima

10.

Krediti rezidentima europodručja, od toga monetarne financijske institucije

>=

Statistička kategorija treba biti veća od zbroja računovodstvenih stavki. Razlike postoje uglavnom zbog pozicija unutar Eurosustava koje se iskazuju u bruto iznosu u statističkim podacima, a u računovodstvenom izvješću se netiraju (vidjeti također obveze) (1). Nadalje, računovodstveni podaci ne uključuju salda u stranoj valuti

Kreditiranje u eurima kreditnih institucija iz europodručja + ostala potraživanja u eurima prema kreditnim institucijama iz europodručja

11.

Krediti rezidentima europodručja, od toga opća država

>=

Statistička kategorija obuhvaća sve valute i može biti veća od računovodstvene kategorije, koja se odnosi samo na kredite nominirane u eurima

Dug opće države u eurima

12.

Držanje dužničkih vrijednosnih papira koje su izdali rezidenti europodručja

>=

Statistička kategorija treba biti veća od računovodstvene kategorije jer ona uključuje držanje vrijednosnih papira nominiranih u stranoj valuti i određena ostala držanja vrijednosnih papira, koji se razvrstavaju u okviru stavke ‘ostala imovina’ (za mirovinske fondove osoblja, ulaganje vlastitoga kapitala itd.) u računovodstvenim podacima

Vrijednosni papiri rezidenata europodručja u eurima

13.

Krediti rezidentima europodručja, od toga drugi rezidenti europodručja + držanja dionica/ostalih vlasničkih udjela koje izdaju rezidenti europodručja + dugotrajna imovina + preostala imovina

≈

Vidjeti provjeru br. 8.

Druga imovina + potraživanja od rezidenata europodručja u stranoj valuti

14.

Inozemna imovina

>=

Statistička kategorija treba biti malo veća od zbroja računovodstvenih kategorija jer ona uključuje određene dionice i ostale vlasničke udjele i gotov novac (novčanice) u stranim valutama, koji su isključeni iz računovodstvene kategorije. Te dvije vrijednosti mogu se razlikovati i zbog različitih učestalosti vrednovanja

Zlato i potraživanja u zlatu + potraživanja od rezidenata izvan europodručja u stranoj valuti + potraživanja od rezidenata izvan europodručja u eurima

DIO 2.

Obrazac za provjeru dosljednosti

Provjere dosljednosti moraju se obaviti i prenijeti ESB-u u skladu s člankom 4. Provjera dosljednosti smatra se neuspjelom ako je razlika između statističke vrijednosti i računovodstvene vrijednosti veća od 2 milijarde eura (u apsolutnoj vrijednosti). U takvim slučajevima, nacionalne središnje banke moraju objasniti razloge neuspjeha.

Naziv središnje banke: …

Provjere dosljednosti na kraju mjeseca: …


Stavke

Statistička vrijednost (2)

Računovodstvena vrijednost (2)

Razlika (2)

Rezultat provjere (3)

Obrazloženje (4)

1. –

Gotov novac u optjecaju

 

 

 

 

 

2. –

Depoziti rezidenata europodručja

 

 

 

 

 

3. –

Depoziti rezidenata europodručja, od toga monetarne financijske institucije

 

 

 

 

 

4. –

Depoziti rezidenata europodručja, od toga nemonetarne financijske institucije

 

 

 

 

 

5. –

Izdani dužnički vrijednosni papiri

 

 

 

 

 

6. –

Kapital i pričuve

 

 

 

 

 

7. –

Vanjske obveze

 

 

 

 

 

8. –

Preostale obveze

 

 

 

 

 

9. –

Krediti rezidentima europodručja

 

 

 

 

 

10. –

Krediti rezidentima europodručja, od toga monetarne financijske institucije

 

 

 

 

 

11. –

Krediti rezidentima europodručja, od toga opća država

 

 

 

 

 

12. –

Držanje dužničkih vrijednosnih papira koje su izdali rezidenti europodručja

 

 

 

 

 

13. –

Preostala imovina

 

 

 

 

 

14. –

Inozemna imovina

 

 

 

 

 

(1)  Međutim, s nacionalnog stajališta, ovaj učinak ne bi trebao biti prisutan jer se oba skupa podataka iskazuju na bruto osnovi dok ESB konsolidira samo računovodstvene podatke (a pozicije unutar Eurosustava se netiraju) za potrebe tjednih financijskih izvješća.

(2)  Vrijednosti se moraju iskazati u milijunima eura.

(3)  Unesite ‘U redu’ ako je zadovoljen linearani odnos provjere dosljednosti ili ‘Neuspjelo’ ako provjera dosljednosti nije uspjela.

(4)  Za svaku neuspjelu provjeru dosljednosti, molimo razvrstajte grešku odabirom jedne od sljedeće četiri kategorije: (a) neusklađenosti koje proizlaze iz jednokratne revizije; (b) neusklađenosti koje proizlaze iz redovite revizije; (c) neusklađenosti koje proizlaze iz razlika u pravilima prezentacije i razvrstavanja i (d) sve druge neusklađenosti, uključujući pogreške u izvještavanju. Moraju se također dostaviti detaljna objašnjenja.

PRILOG II.

IZVJEŠTAJNE SHEME

DIO 1.

Statistika bilančnih stavki monetarnih financijskih institucija

Svi statistički izvještaji moraju sadržavati podatke navedene u odgovarajućim tablicama iz Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) ili ove Smjernice, bez obzira na stvarno postojanje osnovne pojave, čak i kada su one nula ili ne postoje. Kako bi se ukazalo da pojava ne postoji, treba rabiti oznaku ‘NC’. Međutim, ako podaci nisu dostupni u bilješkama, nacionalne središnje banke mogu odlučiti da ih ne dostavljaju.

Za mjesečne serije koje se zahtijevaju temeljem Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33), a koje su dostavljene tromjesečno za razdoblja prije siječnja 2003. temeljem Uredbe (EZ) br. 2819/98 (ESB/1998/16) (1), moraju se dostaviti povijesne revizije koje se odnose na razdoblja prije siječnja 2003. na inicijativu Europske središnje banke (ESB) ili odgovarajućeg NSB-a u skladu s bilateralnim sporazumom.

U odnosu na bilančne podatke drugih monetarnih financijskih institucija, od nacionalnih središnjih banaka očekuje se dostavljanje ESB-u podataka o stanjima u skladu s tablicama od 1. do 4. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) i o usklađivanjima tokova u skladu s tablicama 1. i 2. dolje. Nacionalne središnje banke i ESB moraju također dostaviti podatke o svojim bilancama u skladu s istim zahtjevima, s iznimkom stavki koje se odnose na izdane dionice/udjele novčanih fondova (MMF). Osim toga, nacionalne središnje banke i ESB moraju također dostaviti podatke o svojim držanjima zlata i potraživanja u zlatu (samo monetarno zlato) i potraživanja od Međunarodnog monetarnog fonda (npr. prava vučenja i posebna prava vučenja (PPV), i o njihovim obvezama prema Međunarodnom monetarnom fondu u odnosu na posebna prava vučenja.

U odnosu na zahtjeve u pogledu sekuritizacije kredita i druge prijenose kredita, od nacionalnih središnjih banaka se očekuje da ESB-u dostavljaju podatke u skladu s tablicama 5.a i 5.b Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) i podatke o usklađivanjima tokova u skladu s tablicama 3.a i 3.b dolje. Dodatne stavke o sekuritizaciji kredita i drugim prijenosima kredita trebaju se iskazati u tablici 4. samo ako se ovi podaci ne zahtijevaju temeljem tablica 5.a i 5.b Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33).

Tablica 1.

Stavke za koje se zahtijevaju mjesečna usklađivanja tokova  (*)

BILANČNE STAVKE

A.

Domaće

B.

Europodručje osim domaće

C.

Ostatak svijeta

D.

Ukupno

Ukupno

Monetarne financijske institucije

Nemonetarne financijske institucije

Ukupno

Monetarne financijske institucije

Nemonetarne financijske institucije

Ukupno

Banke

Nebankarske institucije

 

od toga: središnja banka (S1.121)

od toga: društva koja primaju depozite, osim središnje banke (S1.122)

 

od toga: kreditne institucije obveznice primjene obvezne pričuve, ESB i nacionalne središnje banke

Opća država (S.13)

Ostali rezidentni sektori

 

 

od toga: središnja banka (S1.121)

od toga: društva koja primaju depozite, osim središnje banke (S1.122)

 

od toga: kreditne institucije obveznice primjene obvezne pričuve, ESB i nacionalne središnje banke

Opća država (S.13)

Ostali rezidentni sektori

od toga: kreditne institucije

Središnja država (S.1311)

Ostala opća država

Ukupno

Investicijski fondovi osim novčanih fondova (S.124)

Ostali financijski posrednici + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125+S.126+S.127)

Osiguravajuća društva (S.128)

Mirovinski fondovi (S.129)

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14+S.15)

od toga: kreditne institucije

Središnja država (S.1311)

Ostala opća država

Ukupno

Investicijski fondovi osim novčanih fondova (S.124)

Ostali financijski posrednici + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125+S.126+S.127)

Osiguravajuća društva (S.128)

Mirovinski fondovi (S.129)

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14+S.15)

 

od toga: CCP (2)

od toga: financijska društva posebne namjene

 

od toga: CCP (2)

od toga: financijska društva posebne namjene

OBVEZE

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

8.

Gotov novac u optjecaju

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

9.

Depoziti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga: pozicije unutar grupe

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga: prenosivi depoziti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga: do 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga: sindicirani krediti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

9.e

Euro

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

9.1.e

Prekonoćni

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga: prenosivi depoziti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

9.2.e

s ugovorenim rokom dospijeća

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od 1 do 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

9.3.e

Iskupivi s otkaznim rokom

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 3 mjeseca

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 3 mjeseca

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga: dulje od 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

9.4.e

Repo ugovori

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

9.x

Strane valute

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

9.1.x

Prekonoćni

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

9.2.x

s ugovorenim rokom dospijeća

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od 1 do 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

9.3.x

Iskupivi s otkaznim rokom

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 3 mjeseca

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 3 mjeseca

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga: dulje od 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

9.4.x

Repo ugovori

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

10.

dionice/udjeli novčanih fondova  (4)

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

 

#

11.

Izdani dužnički vrijednosni papiri

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

11.e

Euro

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

od 1 do 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

od toga: do 2 godine i nominalno kapitalno jamstvo ispod 100 %

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

dulje od 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

11.x

Strane valute

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

od 1 do 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

od toga: do 2 godine i nominalno kapitalno jamstvo ispod 100 %

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

dulje od 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

12.

Kapital i pričuve

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

13.

Preostale obveze

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

Protustavka PPV-a  (5)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#


BILANČNE STAVKE

A.

Domaće

B.

Europodručje osim domaće

C.

Ostatak svijeta

D.

Ukupno

Monetarne financijske institucije

Nemonetarne financijske institucije

Monetarne financijske institucije

Nemonetarne financijske institucije

 

od toga: središnja banka (S1.121)

od toga: društva koja primaju depozite, osim središnje banke (S.122)

Opća država (S.13)

Ostali rezidentni sektori

 

od toga: središnja banka (S1.121)

od toga: društva koja primaju depozite, osim središnje banke (S.122)

Opća država (S.13)

Ostali rezidentni sektori

Ukupno

(e)

Investicijski fondovi osim novčanih fondova (S.124)

Ostali financijski posrednici + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125+S.126+S.127)

(f)

Osiguravajuća društva (S.128)

Mirovinski fondovi (S.129)

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14+S.15)

Ukupno

(p)

Investicijski fondovi osim novčanih fondova (S.124)

Ostali financijski posrednici + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125+S.126+S.127)

(f)

Osiguravajuća društva (S.128)

Mirovinski fondovi (S.129)

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14+S.15)

 

od toga: CCP (2)

od toga: financijska društva posebne namjene

Ukupno

Potrošački krediti

Stambeni krediti

Ostali krediti

 

od toga: CCP (2)

od toga: financijska društva posebne namjene

Ukupno

Potrošački krediti

Stambeni krediti

Ostali krediti

 

od toga: SP/P (3)

 

od toga: SP/P (3)

IMOVINA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.

Gotovina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.e

od toga: euro

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2.

Krediti

#

#

#

#

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

#

#

#

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

#

 

#

#

 

#

#

#

#

 

#

#

#

#

 

 

 

#

 

#

#

 

#

#

#

#

 

#

#

#

#

#

 

dulje od 1 i do 5 godina

 

 

 

#

 

#

#

 

#

#

#

#

 

#

#

#

#

 

 

 

#

 

#

#

 

#

#

#

#

 

#

#

#

#

#

 

dulje od 5 godina

 

 

 

#

 

#

#

 

#

#

#

#

 

#

#

#

#

 

 

 

#

 

#

#

 

#

#

#

#

 

#

#

#

#

 

od toga: pozicije unutar grupe

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga: sindicirani krediti

#

 

 

#

#

 

 

 

 

 

 

#

 

 

 

 

 

#

 

 

#

#

 

 

 

 

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

od toga: obratni repo ugovori

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2.e

od toga: euro

 

 

 

#

#

#

#

 

 

#

#

#

#

 

 

 

 

 

 

 

#

#

#

#

 

 

#

#

#

#

 

 

 

 

 

 

od toga: revolving krediti i prekoračenja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

#

 

 

 

 

 

 

od toga: krediti po kreditnim karticama s kamatama

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

#

 

 

 

 

 

 

od toga: beskamatni krediti po kreditnim karticama

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

#

 

 

 

 

 

 

3.

Dužnički vrijednosni papiri koji se drže

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

3.e

Euro

 

 

 

#

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

#

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od 1 do 2 godine

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 2 godine

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3.x

Strane valute

 

 

 

#

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

#

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od 1 do 2 godine

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 2 godine

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

4.

Vlasnički udjeli

#

 

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

5.

Dionice/udjeli investicijskih fondova

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dionice/udjeli novčanih fondova

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

Dionice/udjeli investicijskih fondova osim novčanih fondova

 

 

 

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

6.

Nefinancijska imovina (uključujući dugotrajnu imovinu)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

7.

Preostala imovina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

Zlato & potraživanja u zlatu (samo monetarno zlato)  (5)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

Potraživanja od MMF-a - prava vučenja, PPV, ostalo  (5)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

Tablica 2.

Stavke za koje se zahtijevaju tromjesečna usklađivanja tokova  (**)

BILANČNE STAVKE

A.

Domaće

B.

Europodručje osim domaće

C.

Ostatak svijeta

D.

Ukupno

Monetarne financijske institucije

Nemonetarne financijske institucije

Monetarne financijske institucije

Nemonetarne financijske institucije

Ukupno

Ukupno

Opća država (S.13)

Ostali rezidentni sektori

Ukupno

Opća država (S.13)

Ostali rezidentni sektori

 

Banke

Nebankarske institucije

Ukupno

Središnja država (S.1311)

Ostala opća država

Ukupno

Investicijski fondovi osim novčanih fondova (S.124)

Ostali financijski posrednici + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125+S.126+S.127)

Osiguravajuća društva (S.128)

Mirovinski fondovi (S.129)

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14+S.15)

Ukupno

Središnja država (S.1311)

Ostala opća država

Ukupno

Investicijski fondovi osim novčanih fondova (S.124)

Ostali financijski posrednici + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125+S.126+S.127)

Osiguravajuća društva (S.128)

Mirovinski fondovi (S.129)

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14+S.15)

Opća država

Ostali rezidentni sektori

Ukupno

Savezna država (S.1312)

Lokalna država (S.1313)

Fondovi socijalne sigurnosti (S.1314)

 

 

 

Potrošački krediti

Stambeni krediti

Ostali krediti

Ukupno

Savezna država (S.1312)

Lokalna država (S.1313)

Fondovi socijalne sigurnosti (S.1314)

 

 

 

Potrošački krediti

Stambeni krediti

Ostali krediti

Kolateral u nekretninama

Ukupno

 

Kolateral u nekretninama

 

Kolateral u nekretninama

 

Kolateral u nekretninama

Kolateral u nekretninama

Ukupno

 

Kolateral u nekretninama

 

Kolateral u nekretninama

 

Kolateral u nekretninama

OBVEZE

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

8.

Gotov novac u optjecaju

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

9.

Depoziti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

9,1.

Prekonoćni

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

9,2.

S ugovorenim rokom dospijeća

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

9,3.

Iskupivi s otkaznim rokom

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

9,4.

Repo ugovori

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

10.

Dionice/udjeli novčanih fondova

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

11.

Izdani dužnički vrijednosni papiri

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

12.

Kapital i pričuve

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

13.

Preostale obveze

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga: izvedeni financijski instrumenti

#

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

 

 

 

od toga: obračunate kamate na depozite

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

IMOVINA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.

Gotovina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2.

Krediti

 

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

 

#

 

#

 

#

 

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

 

#

 

#

 

#

 

#

#

#

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

#

#

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

#

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od 1 do 5 godina

 

 

 

 

 

#

#

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

#

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 5 godina

 

 

 

 

 

#

#

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

#

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2.e

Euro

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

 

#

 

#

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

 

#

 

#

 

#

 

 

 

 

 

3.

Dužnički vrijednosni papiri koji se drže

 

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

#

#

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

#

#

#

 

#

#

#

#

#

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

#

#

 

#

#

#

#

#

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 1 godine

 

 

 

 

 

#

#

#

 

#

#

#

#

#

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

#

#

 

#

#

#

#

#

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

4.

Vlasnički udjeli

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

#

#

#

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

#

#

#

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

5.

Dionice/udjeli investicijskih fondova

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dionice/udjeli novčanih fondova

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dionice/udjeli investicijskih fondova osim novčanih fondova

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

6.

Nefinancijska imovina (uključujući dugotrajnu imovinu)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

7.

Preostala imovina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga: izvedeni financijski instrumenti

#

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

 

 

 

od toga: obračunate kamate na kredite

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Tablica 3.a

Sekuritizacije i drugi prijenosi kredita: stavke za koje se zahtijevaju mjesečna usklađivanja tokova  (***)

BILANČNE STAVKE

A.

Domaće

B.

Europodručje osim domaće

C.

Ostatak svijeta

Monetarne financijske institucije

Opća država (S.13)

Ostali rezidentni sektori

Monetarne financijske institucije

Opća država (S.13)

Ostali rezidentni sektori

Ukupno

Ostala opća država (S.1312+S.1313+S.1314)

Ukupno

Investicijski fondovi osim novčanih fondova (S.124)

Ostali financijski posrednici + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125+S.126+S.127)

Osiguravajuća društva (S.128)

Mirovinski fondovi (S.129)

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14+S.15)

Ukupno

Ostala opća država (S.1312+S.1313+S.1314)

Ukupno

Investicijski fondovi osim novčanih fondova (S.124)

Ostali financijski posrednici + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125+S.126+S.127)

Osiguravajuća društva (S.128)

Mirovinski fondovi (S.129)

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14+S.15)

1.

Stanja sekuritiziranih krediti koji nisu isknjiženi

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.1

Ukupno

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.1.1

od toga: sekuritizirano putem financijskih društava posebne namjene iz europodručja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2.

Sekuritizirani i isknjiženi krediti za koje monetarna financijska institucija djeluje kao serviser  (****)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2.1

Stanja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Tablica 3.b

Sekuritizacije i drugi prijenosi kredita: stavke za koje se zahtijevaju tromjesečna usklađivanja tokova  (*****)

BILANČNE STAVKE

A.

Domaće

B.

Europodručje osim domaće

C.

Ostatak svijeta

Monetarne financijske institucije

Opća država (S.13)

Ostali rezidentni sektori

Monetarne financijske institucije

Opća država (S.13)

Ostali rezidentni sektori

Ukupno

Ostala opća država (S.1312+S.1313+S.1314)

Ukupno

Investicijski fondovi osim novčanih fondova (S.124)

Ostali financijski posrednici + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125+S.126+S.127)

Osiguravajuća društva (S.128)

Mirovinski fondovi (S.129)

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14+S.15)

Ukupno

Ostala opća država (S.1312+S.1313+S.1314)

Ukupno

Investicijski fondovi osim novčanih fondova (S.124)

Ostali financijski posrednici + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125+S.126+S.127)

Osiguravajuća društva (S.128)

Mirovinski fondovi (S.129)

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14+S.15)

Potrošački krediti

Stambeni krediti

Ostali krediti

Potrošački krediti

Stambeni krediti

Ostali krediti

 

SP/P (7)

 

SP/P (7)

1.

Sekuritizirani krediti, otpisi izvršeni u vrijeme prijenosa kredita

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.1

protustranka u prijenosu

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

je financijsko društvo posebne namjene

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od 1 do 5 godina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 5 godina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.1.1

od toga protustranka u prijenosu je financijsko društvo posebne namjene iz europodručja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od 1 do 5 godina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 5 godina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2.

Sekuritizirani i isknjiženi krediti za koje monetarna financijska institucija djeluje kao serviser  (6)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2.1

Stanja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Namjena kredita

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od 1 do 5 godina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 5 godina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3.

Stanja kredita servisiranih u sekuritizaciji

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3.1

Servisirani krediti: sva financijska društva posebne namjene

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od 1 do 5 godina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 5 godina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3.1.1

Servisirani krediti: od toga financijska društva posebne namjene iz europodručja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od 1 do 5 godina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 5 godina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Tablica 4.

Sekuritizacije i drugi prijenosi kredita: krediti isknjiženi iz bilance monetarnih financijskih institucija

BILANČNE STAVKE

A.

Domaće

B.

Europodručje osim domaće

C.

Ostatak svijeta

Monetarne financijske institucije

Nemonetarne financijske institucije

Monetarne financijske institucije

Nemonetarne financijske institucije

Opća država (S.13)

Ostali rezidentni sektori

Opća država (S.13)

Ostali rezidentni sektori

Ukupno

Ostala opća država (S.1312+S.1313+S.1314)

Ukupno

Investicijski fondovi osim novčanih fondova (S.124)

Ostali financijski posrednici + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125+S.126+S.127)

Osiguravajuća društva (S.128)

Mirovinski fondovi (S.129)

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14+S.15)

Ukupno

Ostala opća država (S.1312+S.1313+S.1314)

Ukupno

Investicijski fondovi osim novčanih fondova (S.124)

Ostali financijski posrednici + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125+S.126+S.127)

Osiguravajuća društva (S.128)

Mirovinski fondovi (S.129)

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14+S.15)

Potrošački krediti

Stambeni krediti

Ostali krediti

Potrošački krediti

Stambeni krediti

Ostali krediti

 

SP/P (9)

 

SP/P (9)

3.

Krediti koje su isknjižile monetarne financijske institucije (8)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3.1

Stanja

 

M

M

 

M

M

M

M

M

M

 

M

M

 

M

M

M

M

M

M

M

Namjena kredita

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Q

Q

Q

Q

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Q

Q

Q

Q

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

Q

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Q

 

 

 

 

 

od 1 do 5 godina

 

 

 

 

 

 

 

 

Q

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Q

 

 

 

 

 

dulje od 5 godina

 

 

 

 

 

 

 

 

Q

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Q

 

 

 

 

 

3.2

Financijske transakcije, osim

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

utjecaja prijenosa kredita

 

M

M

 

M

M

M

M

M

M

 

M

M

 

M

M

M

M

M

M

M

Namjena kredita

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Q

Q

Q

Q

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Q

Q

Q

Q

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

Q

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Q

 

 

 

 

 

od 1 do 5 godina

 

 

 

 

 

 

 

 

Q

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Q

 

 

 

 

 

dulje od 5 godina

 

 

 

 

 

 

 

 

Q

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Q

 

 

 

 

 

M

Mjesečni zahtjevi u vezi podataka

Q

Tromjesečni zahtjevi u vezi podataka

DIO 2.

Statistika elektroničkog novca

Tablica 1.

Mjesečni statistički izvještajni zahtjevi o elektroničkom novcu koji izdaju monetarne financijske institucije kojima nije odobreno odstupanje temeljem članka 9. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33)

BILANČNE STAVKE

A.

Domaće

B.

Europodručje osim domaće

C.

Ostatak svijeta

D.

Ukupno

OBVEZE

9.

Depoziti (sve valute)

 

 

 

 

9.e

Depoziti (euro)

 

 

 

 

9.1.e

Prekonoćni

 

 

 

 

od toga: Elektronički novac

 

 

 

 

9.1.1.e

Elektronički novac na temelju hardvera

 

 

 

 

9.1.2.e

Elektronički novac na temelju softvera

 

 

 

 

9.x

Depoziti (strane valute)

 

 

 

 

9.1.x

Prekonoćni

 

 

 

 

od toga: Elektronički novac

 

 

 

 

9.1.1.x

Elektronički novac na temelju hardvera

 

 

 

 

9.1.2.x

Elektronički novac na temelju softvera

 

 

 

 


Tablica 2.

Godišnji statistički izvještajni zahtjevi o elektroničkom novcu koji izdaju institucije za elektronički novac koje nisu kreditne institucije ili male monetarne financijske institucije s odobrenim odstupanjem temeljem članka 9. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33)

BILANČNE STAVKE

A.

Domaće

B.

Europodručje osim domaće

C.

Ostatak svijeta

D.

Ukupno

UKUPNO IMOVINA/UKUPNO OBVEZE

Ukupno imovina/obveze (sve valute)

 

 

 

 

od toga: Institucije za elektronički novac

 

 

 

 

od toga: Monetarne financijske institucije osim kreditnih institucija

 

 

 

 

od toga: Monetarne financijske institucije s odobrenim odstupanjem temeljem članka 9. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33)

 

 

 

 

od toga: Nemonetarne financijske institucije koje izdaju elektronički novac

 

 

 

 

OBVEZE

9.

Depoziti (sve valute)

 

 

 

 

9.1

Prekonoćni

 

 

 

 

od toga: Elektronički novac

 

 

 

 

od toga: koji izdaju monetarne financijske institucije osim kreditnih institucija

 

 

 

 

od toga: koji izdaju monetarne financijske institucije s odobrenim odstupanjem temeljem članka 9. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33)

 

 

 

 

od toga: koji izdaju nemonetarne financijske institucije koje izdaju elektronički novac

 

 

 

 

DIO 3.

Statistike poštanskih žiro institucija (POGI) i središnje države

Statistički zahtjevi u odnosu na poštanske žiro institucije i središnju državu obuhvaćaju njihove novčane obveze prema rezidentnim nemonetarnim financijskim institucijama iz europodručja i njihova držanja gotovine i vrijednosnih papira koje izdaju monetarne financijske institucije iz europodručja. Od nacionalnih središnjih banaka očekuje se dostavljanje ESB-u podataka o stanjima u skladu sa shemama utvrđenim u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1074/2013 (ESB/2013/39) i usklađivanjima tokova u skladu s tablicom 1. dolje.

Ako izvještajni sektor nije primjenjiv u određenoj državi (npr. ne postoje poštanske žiro institucije kako su definirane u Uredbi (EU) br. 1074/2013 (ESB/2013/39), a pozicije središnje države nisu značajne), nacionalne središnje banke mogu odlučiti da ne dostavljaju ovaj skup serija.

Tablica 1.

Podaci poštanskih žiro institucija i središnje države, stavke za koje se zahtijevaju mjesečna usklađivanja tokova  (******)

BILANČNE STAVKE

Europodručje

Monetarne financijske institucije

A.

Domaće

B.

Europodručje osim domaće

Monetarne financijske institucije

Nemonetarne financijske institucije

Monetarne financijske institucije

Nemonetarne financijske institucije

Opća država (S.13)

Ostali rezidentni sektori

Opća država (S.13)

Ostali rezidentni sektori

Središnja država (S.1311)

Ostala opća država (S.1312+S.1313+S.1314)

Ukupno

Investicijski fondovi osim novčanih fondova (S.124)

Ostali financijski posrednici + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125+S.126+S.127)

Osiguravajuća društva (S.128)

Mirovinski fondovi (S.129)

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14+S.15)

Središnja država (S.1311)

Ostala opća država (S.1312+S.1313+S.1314)

Ukupno

Investicijski fondovi osim novčanih fondova (S.124)

Ostali financijski posrednici + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125+S.126+S.127)

Osiguravajuća društva (S.128)

Mirovinski fondovi (S.129)

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14+S.15)

IMOVINA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.

Gotovina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.e. od toga: euro

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2.

Krediti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 1 i do 5 godina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 5 godina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3.

Dužnički vrijednosni papiri koji se drže

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3.e

Euro

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od 1 do 2 godine

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3.x

Strane valute

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od 1 do 2 godine

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

4.

Dionice/udjeli novčanih fondova

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#

 

 

 

 

 

 

 

 

 

OBVEZE

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

5.

Depoziti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

5.e

Euro

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

5.1.e

Prekonoćni

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

5.2.e

s ugovorenim rokom dospijeća

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od 1 do 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

5.3.e

Iskupivi s otkaznim rokom

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 3 mjeseca

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

5.4.e

Repo ugovori

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

5.x

Strane valute

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

5.1.x

Prekonoćni

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

5.2.x

s ugovorenim rokom dospijeća

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od 1 do 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

5.3.x

Iskupivi s otkaznim rokom

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 3 mjeseca

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

5.4.x

Repo ugovori

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

DIO 4.

Bilješke

Odjeljak 1.:   Mjesečne bilješke za izvođenje i procjenu monetarnih agregata i protustavki

Tablica 1.  (*******)

Podaci ESB-a/nacionalnih središnjih banaka

 

Domaće

Europodručje osim domaće

Ostatak svijeta

Ukupno

OBVEZE

8.

Gotov novac u optjecaju

 

 

 

 

od toga: Novčanice

 

 

 

 

—

Euronovčanice

 

 

 

#

—

Nacionalne nominacije novčanica

 

 

 

# (10)

od toga: Kovani novac

 

 

 

 

—

Kovani novac nominiran u eurima

 

 

 

#

—

Kovani novac u nacionalnim nominacijama

 

 

 

# (10)

11.

Izdani dužnički vrijednosni papiri (11)

 

 

 

 

Do 1 godine

 

 

 

 

14.

Preostale obveze

 

 

 

 

od toga: Kamate na depozite

 

 

 

†

od toga: Prijelazne stavke

 

 

 

†

od toga: Prolazne stavke

 

 

 

†

od toga: Izvedeni financijski instrumenti

 

 

 

†

od toga: Obveze unutar Eurosustava povezane s raspodjelom euronovčanica

 (12)

 

 

IMOVINA

7.

Preostala imovina

 

 

 

 

od toga: Kamate na kredite

 

 

 

†

od toga: Prijelazne stavke

 

 

 

†

od toga: Prolazne stavke

 

 

 

†

od toga: Izvedeni financijski instrumenti

 

 

 

†

od toga: Potraživanja unutar Eurosustava povezana s raspodjelom euronovčanica

 (12)

 

 


Tablica 2.  (********)

Podaci ostalih monetarnih financijskih institucija

 

Domaće

Europodručje osim domaće

Ostatak svijeta

Ukupno

OBVEZE

9.

Depoziti

 

 

 

 

Protustavka obveza u odnosu na neisknjižene kredite (13)

†

†

†

 

11.

Izdani dužnički vrijednosni papiri (14)

 

 

 

 

Do 1 godine

#

#

#

 

Euro

#

#

#

 

Strane valute

#

#

#

 

Preko 1 i do 2 godine

#

#

#

 

Euro

#

#

#

 

Strane valute

#

#

#

 

13.

Kapital i pričuve

 

 

 

 

od toga: Rezervacije

 

 

 

 (15)

14.

Preostale obveze

 

 

 

 

od toga: Kamate na depozite

 

 

 

†

od toga: Prijelazne stavke

 

 

 

†

od toga: Prolazne stavke

 

 

 

†

od toga: Izvedeni financijski instrumenti

 

 

 

†

od toga: Rezervacije

 

 

 

 (15)

IMOVINA

7.

Preostala imovina

 

 

 

 

od toga: Kamate na kredite

 

 

 

†

od toga: Prijelazne stavke

 

 

 

†

od toga: Prolazne stavke

 

 

 

†

od toga: Izvedeni financijski instrumenti

 

 

 

†

Odjeljak 2.:   Mjesečne bilješke za izvođenje informacija o ponderiranju za statistiku kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija

Podaci ostalih monetarnih financijskih institucija (stanja)

Krediti nominirani u eurima koje su ostale monetarne financijske institucije odobrile naznačenim potkategorijama ‘ostalih rezidenata’

IMOVINA

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva itd. (S.14+S.15)

Potrošački krediti

Krediti kućanstvima

Ostali (preostali)

A.

Domaće

 

 

 

 

Krediti

 

 

 

 

od toga: Euro

 

 

 

 

Do 1 godine

 

 

 

 

Preko 1 i do 2 godine

 

 

 

 

Preko 2 i do 5 godina

 

 

 

 

Dulje od 5 godina

 

 

 

 

B.

Druge države članice europodručja

 

 

 

 

Krediti

 

 

 

 

od toga: Euro

 

 

 

 

Do 1 godine

 

 

 

 

Preko 1 i do 2 godine

 

 

 

 

Preko 2 i do 5 godina

 

 

 

 

Dulje od 5 godina

 

 

 

 

Odjeljak 3.:   Tromjesečne bilješke za sastavljanje financijskih računa monetarne unije

Podaci nacionalnih središnjih banaka/ESB-a/ostalih monetarnih financijskih institucija  (*********) ,  (**********)

 

Domaće

Europodručje osim domaće

Ostatak svijeta

Ukupno

Monetarne financijske institucije

(MFI)

Središnja država

Ostali financijski posrednici

(OFI)

Osiguravajuća društva

(IC)

Mirovinski fondovi

(PF)

Nefinancijska društva

(NFC)

Monetarne financijske institucije

(MFI)

Središnja država

Ostali financijski posrednici

(OFI)

Osiguravajuća društva

(IC)

Mirovinski fondovi

(PF)

Nefinancijska društva

(NFC)

OBVEZE

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

11.

Izdani dužnički vrijednosni papiri

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga: Obračunate kamate

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 (16)

14.

Preostale obveze

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga: Kamate na izdane dužničke vrijednosne papire

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 (16)

od toga: Neto udio kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#  (17)

od toga: Računi revalorizacije

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 (18)

od toga: Obveze prema nerezidentnim podružnicama/uredima

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 (18)

od toga: Računi usklađivanja obveza

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga: Dugovni saldo na računima prihoda/rashoda; dobit/gubitak iz tekuće godine/prethodnih godina; poslovi pozajmljivanja vrijednosnih papira; kratke pozicije u vrijednosnim papirima; amortizacija

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 (18)

IMOVINA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3.

Dužnički vrijednosni papiri koji se drže

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga: Obračunate kamate

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 (16)

Do 1 godine

 

#

 

 

 

 

 

#

 

 

 

 

#

 

od toga: Euro

 

#

 

 

 

 

 

#

 

 

 

 

#

 

Dulje od 1 godine

 

#

 

 

 

 

 

#

 

 

 

 

#

 

od toga: Euro

 

#

 

 

 

 

 

#

 

 

 

 

#

 

5.

Vlasnički udjeli

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Uvrštene dionice

#

 

#

#

#

#

#

 

#

#

#

#

#

 

Neuvrštene dionice

#

 

#

#

#

#

#

 

#

#

#

#

#

 

Ostali vlasnički udjeli

#

 

#

#

#

#

#

 

#

#

#

#

#

 

7.

Preostala imovina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga: Kamate na dužničke vrijednosne papire koji se drže

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 (16)

od toga: Pretplate premija osiguranja i pričuve za nepodmirena potraživanja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#  (19)

od toga: Računi revalorizacije

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 (18)

od toga: Potraživanja/kapitalne injekcije nerezidentnim podružnicama/uredima

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 (18)

od toga: Računi usklađivanja imovine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga: Potražni saldo na računima prihoda/rashoda; dobit/gubitak iz tekuće godine/prethodnih godina; vlastite dionice; poslovi pozajmljivanja vrijednosnih papira

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 (18)

DIO 5.

Statistika osnovice za obračun pričuva

Tablica 1.

Podaci o bilančnim stavkama potrebni za sastavljanje statistike osnovice za obračun pričuva

BILANČNE STAVKE

Svijet

Druge monetarne financijske institucije iz europodručja na koje se ne primjenjuju zahtjevi u vezi obveznih pričuva; nemonetarne financijske institucije iz europodručja i ostatak svijeta

Ukupno

OBVEZE

 

 

9.

Depoziti (sve valute)

 

 

9.1

Prekonoćni

R1

 

9.2

S ugovorenim rokom dospijeća - do 2 godine

 

9.3

Iskupivi s otkaznim rokom - do 2 godine

 

9.

Depoziti (sve valute)

 

 

9.2

S ugovorenim rokom dospijeća - preko 2 godine

R2

 

9.3

Iskupivi s otkaznim rokom - preko 2 godine

 

9.4

Repo ugovori

R3

 

11.

Izdani dužnički vrijednosni papiri (sve valute)

 

 

Do 2 godine

R4

 

Preko 2 godine (20)

 

R5


Tablica 2.

Podaci o bilančnim stavkama potrebni u svrhu kontrole

 

A.

Domaće

Neraspoređeno

Paušalni odbitak

R6

Izračun paušalnog odbitka u svrhu kontrole (R6):

Paušalni odbitak: Odbitak se primjenjuje na svaku kreditnu instituciju. Svaka kreditna institucija oduzima maksimalni paušalni iznos čija je svrha smanjenje administrativnog troška upravljanja vrlo malim obveznim pričuvama. Ako je [osnovica za obračun pričuva × stopa pričuva] manje od 100 000 eura, onda paušalni odbitak iznosi [osnovica za obračun pričuva × stopa pričuva]. Ako je [osnovica za obračun pričuva × stopa pričuva] veća ili jednaka 100 000 eura, onda paušalni odbitak iznosi 100 000 eura. Institucije kojima je dopušteno dostavljati statističke podatke o svojoj konsolidiranoj osnovici za obračun pričuva kao grupi (kako je određeno u odjeljku 1. dijelu 2. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) moraju držati minimalne pričuve preko jedne od institucija u grupi koja djeluje u svojstvu posrednika isključivo za te institucije. U skladu s člankom 11. Uredbe (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9), u posljednjem slučaju samo je grupi kao cjelini dopušteno odbiti iznos paušalnog odbitka.

Minimalne (ili ‘obvezne’) pričuve obračunavaju se na sljedeći način:

Minimalne (ili ‘obvezne’) pričuve = osnovica za obračun pričuva × stopa pričuva – paušalni odbitak.

Stopa pričuva primjenjuje se u skladu s Uredbom (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9).

DIO 6.

Statistika makromjera

Podaci o bilančnim stavkama kreditnih institucija radi izrade makromjera

BILANČNE STAVKE

A.

Domaće

B.

Europodručje osim domaće

C.

Ostatak svijeta

D.

Ukupno

MFI

Ne-MFI

MFI

Ne-MFI

OBVEZE

11.

Izdani dužnički vrijednosni papiri (sve valute)

 

 

 

 

 

 

Do 2 godine

 

 

 

 

 

MR1

IMOVINA

3.

Dužnički vrijednosni papiri koji se drže (sve valute)

 

 

 

 

 

 

Do 2 godine

MR2

 

MR3

 

 

 

DIO 7.

Statistika bilance novčanih fondova

Tablica 1.

Novčani fondovi – Stanja

Tromjesečne serije

BILANČNE STAVKE

A.

Domaće

B.

Europodručje osim domaće

C.

Ostatak svijeta

D.

Ukupno

Ukupno

Monetarne financijske institucije

Nemonetarne financijske institucije

Ukupno

Monetarne financijske institucije

Nemonetarne financijske institucije

Ukupno

Banke

Nebankarske institucije

Ukupno

Opća država (S.13)

Ostali rezidenti

Ukupno

Opća država (S.13)

Ostali rezidenti

Opća država

Ostali nerezidentni sektori

Središnja država (S.1311)

Ostala opća država (S.1312+S.1313+S.1314)

Ukupno

Investicijski fondovi osim novčanih fondova (S.124)

Ostali financijski posrednici + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125+S.126+S.127)

Osiguravajuća društva (S.128)

Mirovinski fondovi (S.129)

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14+S.15)

Središnja država (S.1311)

Ostala opća država (S.1312+S.1313+S.1314)

Ukupno

Investicijski fondovi osim novčanih fondova (S.124)

Ostali financijski posrednici + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125+S.126+S.127)

Osiguravajuća društva (S.128)

Mirovinski fondovi (S.129)

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14+S.15)

OBVEZE

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Depoziti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dionice/udjeli novčanih fondova

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Kapital & pričuve

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Preostale obveze

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

IMOVINA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Krediti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vlasnički udjeli

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno valute

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

euro

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od 1 do 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Strane valute

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od 1 do 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vlasnički udjeli

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dionice/udjeli investicijskih fondova

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dionice/udjeli novčanih fondova

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dionice/udjeli investicijskih fondova osim novčanih fondova

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Preostala imovina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga: izvedeni financijski instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

(Mjesečni i tromjesečni) zahtjevi upućeni monetarnim financijskim institucijama Uredbom (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33).

 

(Tromjesečni) zahtjevi upućeni investicijskim fondovima Uredbom (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38) za dostavljanje za novčane fondove kao bilješke, ako su dostupne, u nacionalnim središnjim bankama


Novčani fondovi – Reklasifikacije

Tromjesečne serije

BILANČNE STAVKE

A.

Domaće

B.

Europodručje osim domaće

C.

Ostatak svijeta

D.

Ukupno

Ukupno

Monetarne financijske institucije

Nemonetarne financijske institucije

Ukupno

Monetarne financijske institucije

Nemonetarne financijske institucije

Ukupno

Banke

Nebankarske institucije

Ukupno

Opća država (S.13)

Ostali rezidenti

Ukupno

Opća država (S.13)

Ostali rezidenti

Opća država

Ostali nerezidentni sektori

Središnja država (S.1311)

Ostala opća država (S.1312+S.1313+S.1314)

Ukupno

Investicijski fondovi osim novčanih fondova (S.124)

Ostali financijski posrednici + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125+S.126+S.127)

Osiguravajuća društva (S.128)

Mirovinski fondovi (S.129)

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14+S.15)

Središnja država (S.1311)

Ostala opća država (S.1312+S.1313+S.1314)

Ukupno

Investicijski fondovi osim novčanih fondova (S.124)

Ostali financijski posrednici + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125+S.126+S.127)

Osiguravajuća društva (S.128)

Mirovinski fondovi (S.129)

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14+S.15)

OBVEZE

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Depoziti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dionice/udjeli novčanih fondova

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Kapital & pričuve

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Preostale obveze

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

IMOVINA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Krediti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dužnički vrijednosni papiri koji se drže

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno valute

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

euro

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od 1 do 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Strane valute

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od 1 do 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vlasnički udjeli

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dionice/udjeli investicijskih fondova

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dionice/udjeli novčanih fondova

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dionice/udjeli investicijskih fondova osim novčanih fondova

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Preostala imovina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga: izvedeni financijski instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

(Mjesečni i tromjesečni) zahtjevi upućeni monetarnim financijskim institucijama Uredbom (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33).

 

(Tromjesečni) zahtjevi upućeni investicijskim fondovima Uredbom (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38) za dostavljanje za novčane fondove kao bilješke, ako su dostupne, u nacionalnim središnjim bankama


Novčani fondovi – Revalorizacije

Tromjesečne serije

BILANČNE STAVKE

A.

Domaće

B.

Europodručje osim domaće

C.

Ostatak svijeta

D.

Ukupno

Ukupno

Monetarne financijske institucije

Nemonetarne financijske institucije

Ukupno

Monetarne financijske institucije

Nemonetarne financijske institucije

Ukupno

Banke

Nebankarske institucije

Ukupno

Opća država (S.13)

Ostali rezidenti

Ukupno

Opća država (S.13)

Ostali rezidenti

Opća država

Ostali nerezidentni sektori

Središnja država (S.1311)

Ostala opća država (S.1312+S.1313+S.1314)

Ukupno

Investicijski fondovi osim novčanih fondova (S.124)

Ostali financijski posrednici + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125+S.126+S.127)

Osiguravajuća društva (S.128)

Mirovinski fondovi (S.129)

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14+S.15)

Središnja država (S.1311)

Ostala opća država (S.1312+S.1313+S.1314)

Ukupno

Investicijski fondovi osim novčanih fondova (S.124)

Ostali financijski posrednici + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125+S.126+S.127)

Osiguravajuća društva (S.128)

Mirovinski fondovi (S.129)

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14+S.15)

OBVEZE

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Depoziti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dionice/udjeli novčanih fondova

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Kapital & pričuve

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Preostale obveze

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

IMOVINA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Krediti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dužnički vrijednosni papiri koji se drže

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno valute

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

euro

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od 1 do 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Strane valute

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od 1 do 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vlasnički udjeli

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dionice/udjeli investicijskih fondova

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dionice/udjeli novčanih fondova

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dionice/udjeli investicijskih fondova osim novčanih fondova

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Preostala imovina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga: izvedeni financijski instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

(Mjesečni i tromjesečni) zahtjevi upućeni monetarnim financijskim institucijama Uredbom (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33).

 

(Tromjesečni) zahtjevi upućeni investicijskim fondovima Uredbom (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38) za dostavljanje za novčane fondove kao bilješke, ako su dostupne, u nacionalnim središnjim bankama.

Temeljem članka 9. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) nacionalne središnje banke mogu odobriti odstupanja novčanim fondovima u odnosu na dostavljanje podataka o vrijednosnim usklađivanjima.

Međutim, ako su uključeni iznosi značajni, od nacionalnih središnjih banaka zahtijeva se dostavljanje informacija koliko je to moguće.

Tablica 2.

Novčani fondovi – Stanja

Tromjesečne serije

BILANCA STAVKE

Sve valute

euro

Ostale valute

 

GBP

USD

JPY

CHF

IMOVINA

 

 

 

 

 

 

 

Krediti

 

 

 

 

 

 

 

Ostatak svijeta

 

 

 

 

 

 

 

Dužnički vrijednosni papiri koji se drže

 

 

 

 

 

 

 

Domaće

 

 

 

 

 

 

 

koje su izdale monetarne financijske institucije

 

 

 

 

 

 

 

koje su izdale nemonetarne financijske institucije

 

 

 

 

 

 

 

Europodručje osim domaće

 

 

 

 

 

 

 

koje su izdale monetarne financijske institucije

 

 

 

 

 

 

 

koje su izdale nemonetarne financijske institucije

 

 

 

 

 

 

 

Ostatak svijeta

 

 

 

 

 

 

 

 

(Tromjesečni) zahtjevi upućeni monetarnim financijskim institucijama Uredbom (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33).

DIO 8.

Strukturni financijski pokazatelji

1.

Broj podružnica kreditnih institucija na kraju referentnog razdoblja. Ovaj pokazatelj mora uključivati samo podružnice koje pripadaju kreditnim institucijama. Uredi institucionalnih jedinica koji sami nisu kreditne institucije moraju se izuzeti, čak i ako pripadaju istoj grupi kao i kreditna institucija.

2.

Broj zaposlenih u kreditnim institucijama. Ovaj pokazatelj odnosi se na prosječan broj zaposlenika kreditne institucije tijekom referentne godine. Zaposlenici financijskih institucija koje same nisu kreditne institucije moraju se izuzeti, čak i ako te institucije pripadaju istoj grupi.

3.

Udio pet najvećih kreditnih institucija u ukupnoj imovini (‘CR5’). Ovaj se pokazatelj odnosi na koncentraciju bankovnog poslovanja. Nacionalne središnje banke moraju usvojiti sljedeći nekonsolidirani agregirani pristup kako bi došle do tog pokazatelja: (a) rangirati ukupne bilance svih izvještajnih kreditnih institucija; (b) izračunati (i) zbroj pet najvećih ukupnih bilanci; i (ii) zbroj svih ukupnih bilanci; i (c) izračunati odnos (i) i (ii). Podaci koje treba dostaviti ESB-u moraju biti iskazani kao postoci npr. vrijednost 72,4296 % mora biti iskazana kao 72,4296, a ne kao 0,7243. Iako se sastav pet najvećih banaka može s vremenom mijenjati, nacionalne središnje banke moraju samo dostavljati udio pet najvećih kreditnih institucija u određenom trenutku (na kraju prosinca referentne godine).

4.

Herfindahlov indeks (HI) za ukupnu imovinu kreditnih institucija. Slično kao i prethodni pokazatelj, ovaj se indeks odnosi na koncentraciju bankovnog poslovanja. Nacionalne središnje banke moraju primjenjivati, što je više moguće, agregirani pristup. U ovom slučaju, izračun indeksa HI mora uključivati agregiranu bilancu svake kreditne institucije uključene u grupu, moguće korištenjem računovodstvenih podataka sadržanih u godišnjim financijskim izvještajima tih institucija. Ako sve kreditne institucije, tj. institucije na koje se primjenjuje načelo izostavljanja institucija na ‘repu’, ne priopćavaju podatke, te je podatke potrebno ekstrapolirati.

Indeks HI dobiva se zbrajanjem kvadrata tržišnih udjela svih kreditnih institucija u bankarskom sektoru te ga je potrebno dostaviti ESB-u skladu sa sljedećom formulom:

HI

=

Formula, gdje je:

n

=

ukupan broj kreditnih institucija u zemlji

Xi

=

ukupna imovina kreditnih institucija.

X

=

Formula= ukupna imovina svih kreditnih institucija u zemlji.

5.

Ukupna ulaganja osiguravajućih društava  (21) . Ovaj se pokazatelj odnosi na ukupnu financijsku imovinu tih društava, a dobiva se oduzimanjem nefinancijske imovine, kao što je dugotrajna imovina, od agregirane ukupne bilance. Ako je potrebno, brojke je potrebno ekstrapolirati kako bi se osigurala 100 %-tni obuhvat. Ako zasebni podaci osiguravajućih društava nisu dostupni ovaj se pokazatelj može kombinirati s pokazateljem ‘ukupna imovina kojom upravljaju mirovinski fondovi’ da bi se dobio jedinstveni pokazatelj. Nacionalne središnje banke moraju označiti serije, ako je prihvaćeno ‘kombinirano’ iskazivanje.

6.

Ukupna imovina kojom upravljaju mirovinski fondovi  (22) . Ovaj se pokazatelj odnosi na agregirane ukupne bilance samostalnih mirovinskih fondova. Ako zasebni podaci mirovinskih fondova nisu dostupni, ovaj se pokazatelj može kombinirati s pokazateljem ‘ukupna ulaganja osiguravajućih društava’ da bi se dobio jedinstveni pokazatelj. U tom slučaju pokazatelj ‘ukupna imovina kojom upravljaju mirovinski fondovi’mora imati vrijednost nula.

7.

Broj podružnica kreditnih institucija iz drugih država EU. Ovaj se pokazatelj odnosi na broj podružnica u državi izvjestiteljici koje pripadaju kreditnim institucijama koje su rezidenti u drugim državama EU. Ako kreditna institucija ima više od jedne podružnice u određenoj državi, sve se podružnice smatraju jednom podružnicom. Nacionalne središnje banke moraju osigurati da podaci od kraja 1999. budu u skladu s podacima koji se dostavljaju u okviru popisa monetarnih financijskih institucija.

8.

Ukupna imovina podružnica kreditnih institucija iz drugih država EU. Ovaj se pokazatelj odnosi na agregiranu ukupnu bilancu podružnica koje su obuhvaćene pokazateljem ‘broj podružnica kreditnih institucija iz drugih država EU’.

9.

Broj društava kćeri kreditnih institucija iz drugih država EU. Ovaj se pokazatelj odnosi na broj društava kćeri u državi izvjestiteljici koje kontrolira kreditna institucija koja je rezident u drugoj državi EU. Mogu se uzeti u obzir samo društva kćeri koja su i sama kreditne institucije.

10.

Ukupna imovina društava kćeri kreditnih institucija iz drugih država EU. Ovaj se pokazatelj odnosi na agregiranu ukupnu bilancu društava kćeri obuhvaćenih pokazateljem ‘broj društava kćeri kreditnih institucija iz drugih država EU’.

11.

Broj podružnica kreditnih institucija država izvan EU. Ovaj se pokazatelj odnosi na broj podružnica koje su rezidenti u državi izvjestiteljici, koje pripadaju kreditnim institucijama koje su rezidenti u državama koje nisu u EU. Ako banka ima više od jedne podružnice u određenoj državi, one se smatraju jednom podružnicom. Nacionalne središnje banke moraju osigurati da podaci budu u skladu s podacima koji se dostavljaju u okviru popisa monetarnih financijskih institucija.

12.

Ukupna imovina podružnica kreditnih institucija iz država izvan EU. Ovaj se pokazatelj odnosi na agregiranu ukupnu bilancu podružnica koje su obuhvaćene pokazateljem ‘broj podružnica kreditnih institucija iz država izvan EU’.

13.

Broj društava kćeri kreditnih institucija iz država izvan EU. Ovaj se pokazatelj odnosi na broj društava kćeri koja su rezidenti u državi izvjestiteljici, a koje kontroliraju kreditne institucije koje su rezidenti u državama koje nisu države članice.

14.

Ukupna imovina društava kćeri kreditnih institucija iz država izvan EU. Ovaj se pokazatelj odnosi na agregiranu ukupnu bilancu društava kćeri obuhvaćenih pokazateljem ‘broj društava kćeri kreditnih institucija iz država izvan EU’.

15.

Broj podružnica kreditnih institucija iz drugih država članica europodručja. Ovaj se pokazatelj odnosi na broj podružnica koje su rezidenti u državi izvjestiteljici, a koje pripadaju kreditnim institucijama koje su rezidenti u drugim državama članicama europodručja. Ako banka ima više od jedne podružnice u određenoj državi, one se smatraju jednom podružnicom. Nacionalne središnje banke moraju osigurati da podaci budu u skladu s podacima koji se dostavljaju u okviru popisa monetarnih financijskih institucija.

16.

Ukupna imovina podružnica kreditnih institucija iz drugih država članica europodručja. Ovaj se pokazatelj odnosi na agregiranu ukupnu bilancu podružnica koje su obuhvaćene pokazateljem ‘broj podružnica kreditnih institucija iz drugih država članica europodručja’.

17.

Broj društava kćeri kreditnih institucija iz drugih država članica europodručja. Ovaj se pokazatelj odnosi na broj društava kćeri koji su rezidenti u državi izvjestiteljici, a koje kontroliraju kreditne institucije koje su rezidenti u drugim državama članicama europodručja.

18.

Ukupna imovina društava kćeri kreditnih institucija iz drugih država članica europodručja. Ovaj se pokazatelj odnosi na agregiranu ukupnu bilancu društava kćeri obuhvaćenih pokazateljem ‘broj društava kćeri kreditnih institucija iz drugih država članica europodručja’.

Tablica 1.

Strukturni financijski pokazatelji (stanja)

Strukturni pokazatelji

1.

Domaće područje

2.

Ostale države EU

3.

Države izvan EU

4.

Ostale države članice sudionice

Kreditne institucije

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

Kreditne institucije

Kreditne institucije

Kreditne institucije

Ukupno

Osiguravajuća društva

Mirovinski fondovi

Broj zaposlenika kreditnih institucija

S1

 

 

 

 

 

 

Broj podružnica kreditnih institucija

S2

 

 

 

S3

S4

S5

Broj društava kćeri kreditnih institucija

 

 

 

 

S6

S7

S8

Herfindahlov indeks za ukupnu imovinu kreditnih institucija

S9

 

 

 

 

 

 

Udio 5 najvećih kreditnih institucija u ukupnoj imovini (CR5)

S10

 

 

 

 

 

 

Ukupno imovina

 

S11

S12

S13

 

 

 

Ukupna imovina podružnica

 

 

 

 

S14

S15

S16

Ukupna imovina društava kćeri

 

 

 

 

S17

S18

S19


Tablica 2.

Strukturni financijski pokazatelji (usklađivanja tokova)

Strukturni pokazatelji

1.

Domaće područje

2.

Ostale države EU

3.

Izvan područja EU

4.

Ostale države članice sudionice

Kreditne institucije

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

Kreditne institucije

Kreditne institucije

Kreditne institucije

Ukupno

Osiguravajuća društva

Mirovinski fondovi

Reklasifikacije i ostala usklađivanja

Ukupno imovina

 

S20

S21

S22

 

 

 

Ukupna imovina podružnica

 

 

 

 

S23

S24

S25

Ukupna imovina društava kćeri

 

 

 

 

S26

S27

S28

Ostala vrijednosna usklađivanja

Ukupno imovina

 

S29

S30

S31

 

 

 

Ukupna imovina podružnica

 

 

 

 

S32

S33

S34

Ukupna imovina društava kćeri

 

 

 

 

S35

S36

S37

DIO 9.

Konsolidirani bankovni podaci

Tablica 1.A

Godišnji CBD – Izvjestitelji

 

Domaće bankovne grupe (konsolidirano) i samostalne banke

Strana kontrolirana društva kćeri izvan EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice izvan EU (samostalne)

Strana kontrolirana društva kćeri iz EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice iz EU (samostalne)

Odjeljak 1.

Izvještajna populacija

A.

Velika

B.

Srednja

C.

Mala

Broj samostalnih kreditnih institucija

 

 

 

 

 

 

 

Broj kreditnih institucija konsolidiranih u bankovne grupe

 

 

 

 

 

 

 

Broj bankovnih grupa

 

 

 

 

 

 

 

Ukupan broj kreditnih institucija *

 

 

 

 

 

 

 


Tablica 1.B

Godišnji CBD – Profitabilnost i učinkovitost

 

Domaće bankovne grupe (konsolidirano) i samostalne banke

Strana kontrolirana društva kćeri izvan EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice izvan EU (samostalne)

Strana kontrolirana društva kćeri iz EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice iz EU (samostalne)

Odjeljak 2.

Konsolidirana izvješća o prihodu

A.

Velika

B.

Srednja

C.

Mala

TRAJNE OPERACIJE

Financijski & operativni prihod i rashodi

Kamatni prihod

 

 

 

 

 

 

 

Gotovina & stanja gotovine kod središnjih banaka

 

 

 

 

 

 

 

Financijska imovina koja se drži radi trgovanja [ako se knjiži odvojeno] *

 

 

 

 

 

 

 

Financijska imovina određena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak [ako se knjiži odvojeno] *

 

 

 

 

 

 

 

Financijska imovina dostupna za prodaju*

 

 

 

 

 

 

 

Krediti i potraživanja [uključujući financijski najam] *

 

 

 

 

 

 

 

Investicije koje se drže do dospijeća*

 

 

 

 

 

 

 

Izvedeni financijski instrumenti - Računovodstvo ograničavanja rizika, kamatni rizik*

 

 

 

 

 

 

 

Ostala imovina

 

 

 

 

 

 

 

(Kamatni rashodi)

 

 

 

 

 

 

 

(Depoziti središnjih banaka)

 

 

 

 

 

 

 

(Financijske obveze koje se drže radi trgovanja [ako se knjiže odvojeno]) *

 

 

 

 

 

 

 

(Financijske obveze određene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak [ako se knjiže odvojeno]) *

 

 

 

 

 

 

 

(Financijske obveze mjerene kod amortiziranog troška)*

 

 

 

 

 

 

 

(Izvedeni financijski instrumenti - Računovodstvo ograničavanja rizika, kamatni rizik)*

 

 

 

 

 

 

 

(Ostale obveze)

 

 

 

 

 

 

 

(Rashodi dioničkog kapitala koji se otplaćuju na zahtjev)

 

 

 

 

 

 

 

Neto kamatni prihod [ukupni uzorak]*

 

 

 

 

 

 

 

Neto kamatni prihod [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke]

 

 

 

 

 

 

 

 

Prihod od dividendi [ukupni uzorak]*

 

 

 

 

 

 

 

Financijska imovina koja se drži radi trgovanja [ako se knjiži odvojeno]

 

 

 

 

 

 

 

Financijska imovina određena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak [ako se knjiži odvojeno]

 

 

 

 

 

 

 

Financijska imovina dostupna za prodaju

 

 

 

 

 

 

 

Prihodi od dividendi [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke]*

 

 

 

 

 

 

 

 

Prihod od naknada i provizija

 

 

 

 

 

 

 

(Rashodi od naknada i provizija)

 

 

 

 

 

 

 

Neto prihod od naknada i provizija [ukupni uzorak]*

 

 

 

 

 

 

 

Neto prihod od naknada i provizija [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke]*

 

 

 

 

 

 

 

 

Realizirana dobit (gubitak) od financijske imovine & obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto*

 

 

 

 

 

 

 

Financijska imovina dostupna za prodaju

 

 

 

 

 

 

 

Krediti i potraživanja [uključujući financijski najam]

 

 

 

 

 

 

 

Investicije koje se drže do dospijeća

 

 

 

 

 

 

 

Financijske obveze mjerene kod amortiziranog troška

 

 

 

 

 

 

 

Ostalo

 

 

 

 

 

 

 

Dobit (gubitak) od financijske imovine koja se drži radi trgovanja, neto*

 

 

 

 

 

 

 

Vlasnički instrumenti i povezani izvedeni instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

Instrumenti kamatnih stopa i povezani izvedeni instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

Trgovanje devizama

 

 

 

 

 

 

 

Instrumenti kreditnog rizika i povezani izvedeni instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

Roba i povezani izvedeni instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

Ostalo [uključujući hibridne izvedene instrumente]

 

 

 

 

 

 

 

Dobit (gubitak) od financijske imovine i obveza određene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto*

 

 

 

 

 

 

 

Dobit (gubitak) iz računovodstva ograničavanja rizika, neto

 

 

 

 

 

 

 

 

Razlike deviznih tečajeva, neto

 

 

 

 

 

 

 

Trgovanje i rezultati trgovanja devizama [ukupni uzorak]

 

 

 

 

 

 

 

Trgovanje i rezultati trgovanja devizama [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke]

 

 

 

 

 

 

 

 

Dobit (gubitak) od isknjižavanja imovine, osim one koja se drži radi prodaje, neto

 

 

 

 

 

 

 

Drugi operativni prihod [ukupni uzorak]

 

 

 

 

 

 

 

Drugi operativni prihod [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke]

 

 

 

 

 

 

 

 

(Drugi operativni troškovi)

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno operativni prihod [ukupni uzorak]*

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno operativni prihod [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke]

 

 

 

 

 

 

 

 

(Administrativni troškovi)

 

 

 

 

 

 

 

(Troškovi osoblja)

 

 

 

 

 

 

 

(Opći i administrativni troškovi)

 

 

 

 

 

 

 

(Amortizacija)

 

 

 

 

 

 

 

(Nekretnine, biljke i oprema)

 

 

 

 

 

 

 

(Ulaganja u nekretnine)

 

 

 

 

 

 

 

(Nematerijalna imovina [osim goodwilla])

 

 

 

 

 

 

 

(Ukupno operativni rashodi) [ukupni uzorak]*

 

 

 

 

 

 

 

(Ukupno operativni rashodi) [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke]

 

 

 

 

 

 

 

 

(Rezervacije) [ukupni uzorak]

 

 

 

 

 

 

 

(Rezervacije) [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke]

 

 

 

 

 

 

 

(Gubici) [ukupni uzorak]

 

 

 

 

 

 

 

(Gubici od financijske imovine koja nije mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak)

 

 

 

 

 

 

 

(Financijska imovina mjerena po trošku [vlasnički udjeli koji ne kotiraju na burzi])*

 

 

 

 

 

 

 

(Financijska imovina dostupna za prodaju)*

 

 

 

 

 

 

 

(Krediti i potraživanja [uključujući financijski lizing])*

 

 

 

 

 

 

 

(Investicije koje se drže do dospijeća)*

 

 

 

 

 

 

 

(Gubici od nefinancijske imovine)

 

 

 

 

 

 

 

(Nekretnine, biljke i oprema)

 

 

 

 

 

 

 

(Ulaganja u nekretnine)

 

 

 

 

 

 

 

(Goodwill)

 

 

 

 

 

 

 

(Nematerijalna imovina [osim goodwilla])

 

 

 

 

 

 

 

(Ulaganja u povezane i zajedničke račune za korištenje metode vlasničkih udjela)

 

 

 

 

 

 

 

(Ostalo)

 

 

 

 

 

 

 

(Gubici) [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke]

 

 

 

 

 

 

 

Neto vrijednosna usklađivanja/gubici od financijske imovine [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke]

 

 

 

 

 

 

 

Neto vrijednosna usklađivanja/gubici od nefinancijske imovine [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke]

 

 

 

 

 

 

 

Negativan goodwill odmah priznat u dobiti ili gubitku

 

 

 

 

 

 

 

Dio dobiti (gubitka) povezanih i zajedničkih računa za korištenje metode vlasničkih udjela

 

 

 

 

 

 

 

Dobit (gubitak) iz ne-tekuće imovine i grupa za raspolaganje razvrstanih kao oni koje se drže radi prodaje, a ne odgovaraju kao diskontirane operacije

 

 

 

 

 

 

 

 

UKUPAN DOBIT (GUBITAK) PRIJE OPOREZIVANJA OD TRAJNIH OPERACIJA

 

 

 

 

 

 

 

Porezni (rashod) prihod povezan s dobiti ili gubitkom od trajnih operacija

 

 

 

 

 

 

 

 

UKUPNO DOBIT (GUBITAK) NAKON OPOREZIVANJA OD TRAJNIH OPERACIJA [ukupni uzorak]

 

 

 

 

 

 

 

UKUPNO DOBIT (GUBITAK) NAKON OPOREZIVANJA OD TRAJNIH OPERACIJA [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke]

 

 

 

 

 

 

 

Dobit (gubitak) nakon oporezivanja od završenih operacija

 

 

 

 

 

 

 

 

UKUPNO DOBIT (GUBITAK) NAKON OPOREZIVANJA OD ZAVRŠENIH OPERACIJA [ukupni uzorak]*

 

 

 

 

 

 

 

Dobit (gubitak) koji se može pripisati manjinskom sudjelovanju

 

 

 

 

 

 

 

 

DOBIT (GUBITAK) KOJI SE MOŽE PRIPISATI IMATELJIMA VLASNIČKIH UDJELA MATIČNOG DRUŠTVA

 

 

 

 

 

 

 

 

Broj institucija koje imaju RoE < 0

 

 

 

 

 

 

 

Broj institucija koje imaju RoE 0-5 %

 

 

 

 

 

 

 

Broj institucija koje imaju RoE 5-10 %

 

 

 

 

 

 

 

Broj institucija koje imaju RoE 10-15 %

 

 

 

 

 

 

 

Broj institucija koje imaju RoE 15-20 %

 

 

 

 

 

 

 

Broj institucija koje imaju RoE > 20 %

 

 

 

 

 

 

 

% ukupne bankovne imovine institucija koje imaju RoE < 0

 

 

 

 

 

 

 

% ukupne bankovne imovine institucija koje imaju RoE 0-5 %

 

 

 

 

 

 

 

% ukupne bankovne imovine institucija koje imaju RoE 5-10 %

 

 

 

 

 

 

 

% ukupne bankovne imovine institucija koje imaju RoE 10-15 %

 

 

 

 

 

 

 

% ukupne bankovne imovine institucija koje imaju RoE 15-20 %

 

 

 

 

 

 

 

% ukupne bankovne imovine institucija koje imaju RoE > 20 %

 

 

 

 

 

 

 

Tablica 1.C

Godišnji CBD – Kvaliteta imovine

 

Domaće bankovne grupe (konsolidirano) i samostalne banke

Strana kontrolirana društva kćeri izvan EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice izvan EU (samostalne)

Strana kontrolirana društva kćeri iz EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice iz EU (samostalne)

Odjeljak 3.

Loši krediti, rezervacije za gubitke i imovina umanjene vrijednosti

A.

Velika

B.

Srednja

C.

Mala

Ukupno sporni i loši krediti (krediti i dužnički vrijednosni papiri) (***********)

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno rezervacije za gubitke (***********)

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno imovina umanjene vrijednosti (krediti i dužnički vrijednosni papiri)

 

 

 

 

 

 

 


 

Domaće bankovne grupe (konsolidirano) i samostalne banke

Strana kontrolirana društva kćeri izvan EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice izvan EU (samostalne)

Strana kontrolirana društva kćeri iz EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice iz EU (samostalne)

Odjeljak 4.

Financijska imovina dostupna za prodaju

Fer vrijednost imovine umanjene vrijednosti IAS 39.58-70

A.

Velika

B.

Srednja

C.

Mala

Vlasnički instrumenti

 (***********)

 (***********)

 (***********)

 (***********)

 (***********)

 (***********)

 (***********)

Dužnički instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

Krediti i predujmovi

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno

 (***********)

 (***********)

 (***********)

 (***********)

 (***********)

 (***********)

 (***********)


 

Domaće bankovne grupe (konsolidirano) i samostalne banke

Strana kontrolirana društva kćeri izvan EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice izvan EU (samostalne)

Strana kontrolirana društva kćeri iz EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice iz EU (samostalne)

Odjeljak 5.

Financijska imovina dostupna za prodaju

Ukupno neto vrijednost

A.

Velika

B.

Srednja

C.

Mala

Vlasnički instrumenti

 (***********)

 (***********)

 (***********)

 (***********)

 (***********)

 (***********)

 (***********)

Dužnički instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

Krediti i predujmovi

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno

 (***********)

 (***********)

 (***********)

 (***********)

 (***********)

 (***********)

 (***********)


 

Domaće bankovne grupe (konsolidirano) i samostalne banke

Strana kontrolirana društva kćeri izvan EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice izvan EU (samostalne)

Strana kontrolirana društva kćeri iz EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice iz EU (samostalne)

Odjeljak 6.

Krediti i potraživanja (uključujući financijske najmove) i investicije koje se drže do dospijeća

Imovina umanjene vrijednosti (ukupna bruto vrijednost) IFRS 7.37; IFRS 7 IG 29 (a)

A.

Velika

B.

Srednja

C.

Mala

Krediti i potraživanja

 

 

 

 

 

 

 

Dužnički instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

Krediti i predujmovi

 

 

 

 

 

 

 

Investicije koje se drže do dospijeća

 

 

 

 

 

 

 

Dužnički instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

Krediti i predujmovi

 

 

 

 

 

 

 


 

Domaće bankovne grupe (konsolidirano) i samostalne banke

Strana kontrolirana društva kćeri izvan EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice izvan EU (samostalne)

Strana kontrolirana društva kćeri iz EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice iz EU (samostalne)

Odjeljak 7.

Krediti i potraživanja (uključujući financijske najmove) i investicije koje se drže do dospijeća

(Naknade za pojedinačno procijenjenu financijsku imovinu) IAS 39 AG 84-86; IFRS 7.37 (b)

A.

Velika

B.

Srednja

C.

Mala

Krediti i potraživanja

 

 

 

 

 

 

 

Dužnički instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

Krediti i predujmovi

 

 

 

 

 

 

 

Investicije koje se drže do dospijeća

 

 

 

 

 

 

 

Dužnički instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

Krediti i predujmovi

 

 

 

 

 

 

 


 

Domaće bankovne grupe (konsolidirano) i samostalne banke

Strana kontrolirana društva kćeri izvan EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice izvan EU (samostalne)

Strana kontrolirana društva kćeri iz EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice iz EU (samostalne)

Odjeljak 8.

Krediti i potraživanja (uključujući financijske najmove) i investicije koje se drže do dospijeća

(naknade za zajednički procijenjenu financijsku imovinu) (uključujući naknade za nastale, ali ne iskazane gubitke) IAS 39 AG 84-90

A.

Velika

B.

Srednja

C.

Mala

Krediti i potraživanja

 

 

 

 

 

 

 

Dužnički instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

od toga: naknade za nastale, ali neiskazane gubitke

 

 

 

 

 

 

 

Krediti i predujmovi

 

 

 

 

 

 

 

od toga: naknade za nastale, ali neiskazane gubitke

 

 

 

 

 

 

 

Investicije koje se drže do dospijeća

 

 

 

 

 

 

 

Dužnički instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

od toga: naknade za nastale, ali neiskazane gubitke

 

 

 

 

 

 

 

Krediti i predujmovi

 

 

 

 

 

 

 

od toga: naknade za nastale, ali neiskazane gubitke

 

 

 

 

 

 

 


 

Domaće bankovne grupe (konsolidirano) i samostalne banke

Strana kontrolirana društva kćeri izvan EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice izvan EU (samostalne)

Strana kontrolirana društva kćeri iz EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice iz EU (samostalne)

Odjeljak 9.

Krediti i potraživanja (uključujući financijske najmove) i investicije koje se drže do dospijeća

Ukupan neto iznos

A.

Velika

B.

Srednja

C.

Mala

Krediti i potraživanja

 

 

 

 

 

 

 

Dužnički instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

Krediti i predujmovi

 

 

 

 

 

 

 

Investicije koje se drže do dospijeća

 

 

 

 

 

 

 

Dužnički instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

Krediti i predujmovi

 

 

 

 

 

 

 

Tablica 1.D

Godišnji CBD – Bilanca

 

Domaće bankovne grupe (konsolidirano) i samostalne banke

Strana kontrolirana društva kćeri izvan EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice izvan EU (samostalne)

Strana kontrolirana društva kćeri iz EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice iz EU (samostalne)

Odjeljak 10.

Imovina

A.

Velika

B.

Srednja

C.

Mala

Gotovina i stanja gotovine kod središnjih banaka (************)

 

 

 

 

 

 

 

Financijska imovina koja se drži radi trgovanja (************)

 

 

 

 

 

 

 

Izvedeni instrumenti koji se drže radi trgovanja

 

 

 

 

 

 

 

Vlasnički instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

Dužnički instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

Krediti i predujmovi

 

 

 

 

 

 

 

Financijska imovina određena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak

 

 

 

 

 

 

 

Vlasnički instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

Dužnički instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

Krediti i predujmovi

 

 

 

 

 

 

 

Financijska imovina dostupna za prodaju

 

 

 

 

 

 

 

Vlasnički instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

Dužnički instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

Krediti i predujmovi

 

 

 

 

 

 

 

Krediti i potraživanja uključujući financijski najam

 

 

 

 

 

 

 

Dužnički instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

Krediti i predujmovi

 

 

 

 

 

 

 

Investicije koje se drže do dospijeća

 

 

 

 

 

 

 

Dužnički instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

Krediti i predujmovi

 

 

 

 

 

 

 

Izvedeni instrumenti - računovodstvo ograničavanja rizika

 

 

 

 

 

 

 

Ograničavanja rizika fer vrijednosti

 

 

 

 

 

 

 

Ograničavanja rizika tokova novca

 

 

 

 

 

 

 

Ograničavanja rizika neto ulaganja u strane operacije

 

 

 

 

 

 

 

Ograničavanje rizika fer vrijednosti od rizika kamatnih stopa

 

 

 

 

 

 

 

Kamatni rizik ograničavanja rizika tokova novca

 

 

 

 

 

 

 

Promjene fer vrijednosti osiguranih stavki u portfelju ograničavanja rizika od kamatnog rizika

 

 

 

 

 

 

 

Materijalna imovina

 

 

 

 

 

 

 

Nekretnine, biljke i oprema

 

 

 

 

 

 

 

Ulaganja u nekretnine

 

 

 

 

 

 

 

Nematerijalna imovina

 

 

 

 

 

 

 

Goodwill

 

 

 

 

 

 

 

Ostala nematerijalna imovina

 

 

 

 

 

 

 

Ulaganja u udruživanja, društva kćeri i zajedničke poduhvate (obračunate za korištenje metode vlasničkih udjela - uključujući goodwill)

 

 

 

 

 

 

 

Porezna imovina

 

 

 

 

 

 

 

Tekuća porezna imovina

 (************)

 (************)

 (************)

 (************)

 (************)

 (************)

 (************)

Odgođena porezna imovina

 (************)

 (************)

 (************)

 (************)

 (************)

 (************)

 (************)

Ostala imovina

 

 

 

 

 

 

 

Netekuća imovina i grupe za raspolaganje razvrstana kao one koje se drže radi prodaje

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno krediti i predujmovi [ukupni uzorak] (************)

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno krediti i predujmovi [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke]

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno dužnički instrumenti [ukupni uzorak] (************)

 

 

 

 

 

 

 

(Ukupno operativni rashodi) [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke]

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno vlasnički instrumenti uključujući dionice i ostale vrijednosne papire s promjenjivim prinosom [ukupni uzorak] (************)

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno vlasnički instrumenti uključujući dionice i ostale vrijednosne papire s primjenjivim prinosim [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke]

 

 

 

 

 

 

 

Preostala imovina [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke]

 

 

 

 

 

 

 

 

UKUPNO IMOVINA (ukupni uzorak) (************)

 

 

 

 

 

 

 

UKUPNA IMOIVNA [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke] (************)

 

 

 

 

 

 

 


 

Domaće bankovne grupe (konsolidirano) i samostalne banke

Strana kontrolirana društva kćeri izvan EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice izvan EU (samostalne)

Strana kontrolirana društva kćeri iz EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice iz EU (samostalne)

Odjeljak 11.

Obveze

A.

Velika

B.

Srednja

C.

Mala

Depoziti središnjih banaka

 

 

 

 

 

 

 

Financijske obveze koje se drže radi trgovanja*

 

 

 

 

 

 

 

Izvedeni instrumenti koji se drže radi trgovanja

 

 

 

 

 

 

 

Kratke pozicije

 

 

 

 

 

 

 

Depoziti kreditnih institucija

 

 

 

 

 

 

 

Depoziti (osim depozita kreditnih institucija)

 

 

 

 

 

 

 

Potvrde o dugu (uključujući obveznice koje se namjeravaju otkupiti u bliskoj budućnosti)

 

 

 

 

 

 

 

Ostale financijske obveze koje se drže radi trgovanja

 

 

 

 

 

 

 

Financijske obveze određene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak

 

 

 

 

 

 

 

Depoziti kreditnih institucija

 

 

 

 

 

 

 

Depoziti (osim depozita kreditnih institucija)

 

 

 

 

 

 

 

Potvrde o dugu (ukljućujući obveznice)

 

 

 

 

 

 

 

Podređene obveze

 

 

 

 

 

 

 

Ostale financijske obveze određene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak

 

 

 

 

 

 

 

Financijske obveze mjerene kod amortiziranog troška

 

 

 

 

 

 

 

Depoziti kreditnih institucija

 

 

 

 

 

 

 

Depoziti (osim depozita kreditnih institucija)

 

 

 

 

 

 

 

Potvrde o dugu (ukljućujući obveznice)

 

 

 

 

 

 

 

Podređene obveze

 

 

 

 

 

 

 

Ostale financijske obveze mjerene kod amortiziranog troška

 

 

 

 

 

 

 

Financijske obveze povezane s prenesenom financijskom imovinom

 

 

 

 

 

 

 

Izvedeni instrumenti - računovodstvo ograničavanja rizika

 

 

 

 

 

 

 

Ograničavanja rizika fer vrijednosti

 

 

 

 

 

 

 

Ograničavanja rizika tokova novca

 

 

 

 

 

 

 

Ograničavanja rizika neto ulaganja u strane operacije

 

 

 

 

 

 

 

Ograničavanje rizika fer vrijednosti od rizika kamatnih stopa

 

 

 

 

 

 

 

Kamatni rizik ograničavanja rizika tokova novca

 

 

 

 

 

 

 

Promjene fer vrijednosti osiguranih stavki u portfelju ograničavanja rizika od kamatnog rizika

 

 

 

 

 

 

 

Rezerviranja

 

 

 

 

 

 

 

Restrukturiranje

 

 

 

 

 

 

 

Pravna pitanja i porezni sporovi u tijeku

 

 

 

 

 

 

 

Mirovine i ostale obveze radi koristi nakon umirovljena

 

 

 

 

 

 

 

Kreditne obveze i jamstva

 

 

 

 

 

 

 

Štetni ugovori

 

 

 

 

 

 

 

Druge odredbe

 

 

 

 

 

 

 

Porezne obveze

 

 

 

 

 

 

 

Tekuće porezne obveze

 (************)

 (************)

 (************)

 (************)

 (************)

 (************)

 (************)

Odgođene porezne obveze

 (************)

 (************)

 (************)

 (************)

 (************)

 (************)

 (************)

Ostale obveze

 

 

 

 

 

 

 

Vlasnički kapital koji se otplaćuje na zahtjev (npr. zadružne dionice)

 

 

 

 

 

 

 

Obveze uključene u grupe za raspolaganje razvrstane kao one koje se drže radi prodaje

 

 

 

 

 

 

 

Iznosi koji se duguju kreditnim institucijama [ukupni uzorak] (************)

 

 

 

 

 

 

 

Iznosi koji se duguju kreditnim institucijama [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke]

 

 

 

 

 

 

 

Iznosi koji se duguju klijentima (osim kreditnih institucija) [ukupni uzorak] (************)

 

 

 

 

 

 

 

Iznosi koji se duguju klijentima (osim kreditnih institucija) [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke]

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno potvrde o dugu [ukupni uzorak] (************)

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno potvrde o dugu [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke]

 

 

 

 

 

 

 

Preostale obveze (ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke)

 

 

 

 

 

 

 

 

UKUPNO OBVEZE (ukupni uzorak)

 

 

 

 

 

 

 

UKUPNO OBVEZE (ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke)

 

 

 

 

 

 

 


 

Domaće bankovne grupe (konsolidirano) i samostalne banke

Strana kontrolirana društva kćeri izvan EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice izvan EU (samostalne)

Strana kontrolirana društva kćeri iz EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice iz EU (samostalne)

Odjeljak 12.

Vlasnički udjeli i manjinsko sudjelovanje

A.

Velika

B.

Srednja

C.

Mala

Izdani kapital

 

 

 

 

 

 

 

Uplaćeni kapital

 (************)

 (************)

 (************)

 (************)

 (************)

 (************)

 (************)

Neuplaćeni opozvani kapital

 (************)

 (************)

 (************)

 (************)

 (************)

 (************)

 (************)

Premije na dionice

 

 

 

 

 

 

 

Ostali vlasnički udjeli

 

 

 

 

 

 

 

Vlasnička komponenta složenih financijskih instrumenata

 (************)

 (************)

 (************)

 (************)

 (************)

 (************)

 (************)

Ostali vlasnički udjeli

 (************)

 (************)

 (************)

 (************)

 (************)

 (************)

 (************)

Revalorizacijske pričuve i ostale razlike u vrednovanju:

 

 

 

 

 

 

 

Materijalne imovine

 

 

 

 

 

 

 

Nematerijalne imovine

 

 

 

 

 

 

 

Ograničavanje rizika neto ulaganja u strane operacije (stvarni udio)

 

 

 

 

 

 

 

Transakcije u stranoj valuti

 

 

 

 

 

 

 

Ograničavanja rizika gotovine (stvarni udio)

 

 

 

 

 

 

 

Financijska imovina dostupna za prodaju

 

 

 

 

 

 

 

Netekuća imovina ili grupe za raspolaganje koje se drže radi prodaje

 

 

 

 

 

 

 

Ostale stavke

 

 

 

 

 

 

 

Pričuve (uključujući zadržanu zaradu)

 

 

 

 

 

 

 

(Trezorske dionice)

 

 

 

 

 

 

 

Prihod tekuće godine

 

 

 

 

 

 

 

Predujmovi dividendi

 

 

 

 

 

 

 

Manjinski udio

 

 

 

 

 

 

 

Revalorizacijske pričuve i ostale razlike u vrednovanju

 

 

 

 

 

 

 

Ostale stavke

 

 

 

 

 

 

 

UKUPNO VLASNIČKI UDJELI (ukupni uzorak) (************)

 

 

 

 

 

 

 

UKUPNO VLASNIČKI UDJELI (ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke)

 

 

 

 

 

 

 

UKUPNO OBVEZE I VLASNIČKI UDJELI

 

 

 

 

 

 

 


 

Domaće bankovne grupe (konsolidirano) i samostalne banke

Strana kontrolirana društva kćeri izvan EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice izvan EU (samostalne)

Strana kontrolirana društva kćeri iz EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice iz EU (samostalne)

Odjeljak 13.

Obveze po kreditima, financijska jamstva i ostale obveze

A.

Velika

B.

Srednja

C.

Mala

OBVEZE PO KREDITIMA

 

 

 

 

 

 

 

—

Dano:

 

 

 

 

 

 

 

—

Primljeno:

 

 

 

 

 

 

 

FINANCIJSKA JAMSTVA

 

 

 

 

 

 

 

—

Dano:

 

 

 

 

 

 

 

—

Primljena jamstva:

 

 

 

 

 

 

 

—

Primljeni kreditni izvedeni instrumenti:

 

 

 

 

 

 

 

OSTALE OBVEZE (npr. izdavanja vrijednosnih papira, revolving pokroviteljstva izdanja, …)

 

 

 

 

 

 

 

—

dane drugoj drugoj ugovornoj strani:

 

 

 

 

 

 

 

—

primljene od druge druge ugovorne strane:

 

 

 

 

 

 

 

Tablica 1.E

Godišnji CBD – Adekvatnost kapitala

 

Domaće bankovne grupe (konsolidirano) i samostalne banke

Strana kontrolirana društva kćeri izvan EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice izvan EU (samostalne)

Strana kontrolirana društva kćeri iz EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice iz EU (samostalne)

Odjeljak 14.

Vlastita sredstva

A.

Velika

B.

Srednja

C.

Mala

UKUPNO VLASTITA SREDSTVA ZA POTREBE SOLVENTNOSTI

 

 

 

 

 

 

 

PRVOBITNA VLASTITA SREDSTVA

 

 

 

 

 

 

 

Prihvatljivi kapital

 

 

 

 

 

 

 

Od toga: Neinovativni instrumenti podložni ograničenjima

 

 

 

 

 

 

 

Od toga: Inovativni instrumenti podložni ograničenjima

 

 

 

 

 

 

 

Uplaćeni kapital

 

 

 

 

 

 

 

(Vlastite dionice)

 

 

 

 

 

 

 

Premije na dionice

 

 

 

 

 

 

 

Ostali instrumenti prihvatljivi kao kapital

 

 

 

 

 

 

 

Prihvatljive pričuve

 

 

 

 

 

 

 

Manjinski udio

 

 

 

 

 

 

 

Od toga: Neinovativni instrumenti podložni ograničenjima

 

 

 

 

 

 

 

Od toga: Inovativni instrumenti podložni ograničenjima

 

 

 

 

 

 

 

Od toga: Hibridni instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

Fondovi za opće bankovne rizike

 

 

 

 

 

 

 

Ostala prvobitna vlastita sredstva specifična za zemlju

 

 

 

 

 

 

 

Od toga: Neinovativni instrumenti podložni ograničenjima

 

 

 

 

 

 

 

Od toga: Inovativni instrumenti podložni ograničenjima

 

 

 

 

 

 

 

Od toga: Hibridni instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

(Ostali odbitci od prvobitnih vlastitih sredstava)

 

 

 

 

 

 

 

Od toga: (Višak nad ograničenjima za neinovativne instrumente)

 

 

 

 

 

 

 

Od toga: (Višak nad ograničenjima za inovativne instrumente)

 

 

 

 

 

 

 

Od toga: (Višak nad ograničenjima za hibridne instrumente)

 

 

 

 

 

 

 

DODATNA VLASTITA SREDSTVA

 

 

 

 

 

 

 

TEMELJNA DODATNA VLASTITA SREDSTVA

 

 

 

 

 

 

 

Od toga: Višak nad ograničenjima za prvobitna vlastita sredstva prenesena u temeljna dodatna vlastita sredstva

 

 

 

 

 

 

 

Dopunska dodatna vlastita sredstva

 

 

 

 

 

 

 

(Odbici od dodatnih vlastitih sredstava)

 

 

 

 

 

 

 

(ODBICI OD PRVOBITNIH I DODATNIH VLASTITIH SREDSTAVA)

 

 

 

 

 

 

 

UKUPNO PRVOBITNA VLASTITA SREDSTVA ZA OPĆE POTREBE SOLVENTNOSTI (*************)

 

 

 

 

 

 

 

UKUPNO DODATNA VLASTITA SREDSTVA ZA OPĆE POTREBE SOLVENTNOSTI

 

 

 

 

 

 

 

UKUPNA DODATNA VLASTITA SREDSTVA SPECIFIČNA ZA POKRIVANJE TRŽIŠNIH RIZIKA

 

 

 

 

 

 

 

(ODBICI OD UKUPNIH VLASTITIH SREDSTAVA)

 

 

 

 

 

 

 

BILJEŠKE: IRB višak (manjak) rezervacija

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)


 

Domaće bankovne grupe (konsolidirano) i samostalne banke

Strana kontrolirana društva kćeri izvan EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice izvan EU (samostalne)

Strana kontrolirana društva kćeri iz EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice iz EU (samostalne)

Odjeljak 15.

Kapitalni zahtjevi

A.

Velika

B.

Srednja

C.

Mala

UKUPNO KAPITALNI ZAHTJEVI (*************)

 

 

 

 

 

 

 

UKUPNO KAPITALNI ZAHTJEVI ZA KREDITE, KREDITE DRUGE UGOVORNE STRANE I RIZIKE SLABLJENJA I SLOBONE ISPORUKE

 

 

 

 

 

 

 

Standardizirani pristup (SA)

 

 

 

 

 

 

 

Standardizirani pristup slučajeva izloženosti osim sekuritizacijskih pozicija

 

 

 

 

 

 

 

Središnje države ili središnje banke

 

 

 

 

 

 

 

Regionalne države ili lokalna tijela javne vlasti

 

 

 

 

 

 

 

Adminstrativna tijela i netrgovačka društva

 

 

 

 

 

 

 

Multilateralne razvojne banke

 

 

 

 

 

 

 

Međunarodne organizacije

 

 

 

 

 

 

 

Institucije

 

 

 

 

 

 

 

Društva

 

 

 

 

 

 

 

Maloprodaja

 

 

 

 

 

 

 

Imovina osigurana nekretninama

 

 

 

 

 

 

 

Dospjele stavke

 

 

 

 

 

 

 

Stavke koje pripadaju regulatornim kategorijama visokog rizika

 

 

 

 

 

 

 

Pokrivene obveznice

 

 

 

 

 

 

 

Kratkoročna potraživanja prema institucijama i društvima

 

 

 

 

 

 

 

Subjekti za zajednička ulaganja (CIU)

 

 

 

 

 

 

 

Ostale stavke

 

 

 

 

 

 

 

IRB slučajeva izloženosti osim sekuritizacijskih pozicija

 

 

 

 

 

 

 

Središnje države i središnje banke

 

 

 

 

 

 

 

Institucije

 

 

 

 

 

 

 

Društva

 

 

 

 

 

 

 

Maloprodaja

 

 

 

 

 

 

 

Vlasnički udjeli

 

 

 

 

 

 

 

Ostala imovina bez kreditnih obveza

 

 

 

 

 

 

 

Sekuritizacijske pozicije SA

 

 

 

 

 

 

 

Pristup zasnovan na internim rejting sustavima (IRB pristup)

 

 

 

 

 

 

 

IRB pristupi kada se ne koriste niti vlastite procjene LGD-a niti faktori konverzije

 

 

 

 

 

 

 

Središnje države i središnje banke

 

 

 

 

 

 

 

Institucije

 

 

 

 

 

 

 

Društva

 

 

 

 

 

 

 

IRB pristupi kada se koriste vlastite procjene LGD-a i/ili faktori konverzije

 

 

 

 

 

 

 

Središnje države i središnje banke

 

 

 

 

 

 

 

Institucije

 

 

 

 

 

 

 

Društva

 

 

 

 

 

 

 

Maloprodaja

 

 

 

 

 

 

 

IRB vlasničkih udjela

 

 

 

 

 

 

 

Sekuritizacijske pozicije IRB

 

 

 

 

 

 

 

Ostala imovina bez kreditnih obveza

 

 

 

 

 

 

 

RIZIK NAMIRE/ISPORUKE

 

 

 

 

 

 

 

UKUPNI KAPITALNI ZAHTJEVI ZA POZICIJE, DEVIZE I RIZIKE ROBE

 

 

 

 

 

 

 

Pozicije, devize i rizici robe temeljem standardiziranih pristupa (SA)

 

 

 

 

 

 

 

Dužnički instrumenti kojima se trguje

 

 

 

 

 

 

 

Vlasnički udjeli

 

 

 

 

 

 

 

Devize

 

 

 

 

 

 

 

Roba

 

 

 

 

 

 

 

Pozicije, devize i rizici robe temeljem internih modela (IM)

 

 

 

 

 

 

 

UKUPNI KAPITALNI ZAHTJEVI ZA OPERATIVNE RIZIKE (OpR)

 

 

 

 

 

 

 

Pristup osnovnog pokazatelja (BIA) OpR-a

 

 

 

 

 

 

 

Pristupi standardiziranog (STA) / alternativno standardiziranog (ASA) OpR-a

 

 

 

 

 

 

 

Pristupi naprednog mjerenja (AMA) OpR-a

 

 

 

 

 

 

 

OSTALI I PRIJELAZNI KAPITALNI ZAHTJEVI

 

 

 

 

 

 

 


 

Domaće bankovne grupe (konsolidirano) i samostalne banke

Strana kontrolirana društva kćeri izvan EU

Strane kontrolirane podružnice izvan EU

Strana kontrolirana društva kćeri iz EU

Strane kontrolirane podružnice iz EU

Odjeljak 16.

Kreditni rizik - broj institucija prema pristupu

Velike banke

Srednje banke

Male banke

Standardizirani pristup

 

 

 

 

 

 

 

Osnovni IRB

 

 

 

 

 

 

 

Napredni IRB

 

 

 

 

 

 

 

Ukupan broj institucija (korištenjem jednog ili više pristupa kreditnog rizika)

 

 

 

 

 

 

 


 

Domaće bankovne grupe (konsolidirano) i samostalne banke

Strana kontrolirana društva kćeri izvan EU

Strane kontrolirane podružnice izvan EU

Strana kontrolirana društva kćeri iz EU

Strane kontrolirane podružnice iz EU

Odjeljak 17.

Tržišni rizik - broj institucija prema pristupu

Velike banke

Srednje banke

Male banke

Standardizirani pristup

 

 

 

 

 

 

 

Interni modeli

 

 

 

 

 

 

 

Ukupan broj institucija (korištenjem jednog ili više pristupa tržišnog rizika)

 

 

 

 

 

 

 


 

Domaće bankovne grupe (konsolidirano) i samostalne banke

Strana kontrolirana društva kćeri izvan EU

Strane kontrolirane podružnice izvan EU

Strana kontrolirana društva kćeri iz EU

Strane kontrolirane podružnice iz EU

Odjeljak 18.

Kapitalni zahtjevi Operativni rizik - broj institucija prema pristupu

Velike banke

Srednje banke

Male banke

Pristup osnovnog pokazatelja

 

 

 

 

 

 

 

Standardizirani pristup / alternativni standardizirani

 

 

 

 

 

 

 

Pristup naprednog mjerenja

 

 

 

 

 

 

 

Ukupan broj institucija (korištenjem jednog ili više pristupa operativnog rizika)

 

 

 

 

 

 

 


 

Domaće bankovne grupe (konsolidirano) i samostalne banke + strana kontrolirana društva kćeri i podružnice izvan EU

Strana kontrolirana društva kćeri iz EU i strane kontrolirane podružnice iz EU

Odjeljak 19.

Kapitalni zahtjevi Stopa solventnosti (%)

Broj institucija

Kapitalni zahtjevi

Imovina

Broj institucija

Kapitalni zahtjevi

Imovina

< 8

 

 

 

 

 

 

8 - 10

 

 

 

 

 

 

10 - 12

 

 

 

 

 

 

12 - 14

 

 

 

 

 

 

> 14

 

 

 

 

 

 


 

Domaće bankovne grupe (konsolidirano) i samostalne banke + strana kontrolirana društva kćeri i podružnice izvan EU

Strana kontrolirana društva kćeri iz EU i strane kontrolirane podružnice iz EU

Odjeljak 20.

Kapitalni zahtjevi Stopa tier 1 (%)

Broj institucija

Kapitalni zahtjevi

Imovina

Broj institucija

Kapitalni zahtjevi

Imovina

< 4

 

 

 

 

 

 

4 - 6

 

 

 

 

 

 

6 - 8

 

 

 

 

 

 

8 - 12

 

 

 

 

 

 

> 12

 

 

 

 

 

 


 

Domaće bankovne grupe (konsolidirano) i samostalne banke

Strana kontrolirana društva kćeri izvan EU

Strane kontrolirane podružnice izvan EU

Strana kontrolirana društva kćeri iz EU

Strane kontrolirane podružnice iz EU

Odjeljak 21.

Izloženosti

Velike banke

Srednje banke

Male banke

UKUPNE IZLOŽENOSTI KREDITNOM RIZIKU (prije CCF, prije CRM)

 

 

 

 

 

 

 

Standardizirani pristup (SA)

 

 

 

 

 

 

 

Standardizirani pristup slučajeva izloženosti osim sekuritizacijskih pozicija

 

 

 

 

 

 

 

Središnje države ili središnje banke

 

 

 

 

 

 

 

Regionalne države ili lokalna tijela javne vlasti

 

 

 

 

 

 

 

Adminstrativna tijela i netrgovačka društva

 

 

 

 

 

 

 

Multilateralne razvojne banke

 

 

 

 

 

 

 

Međunarodne organizacije

 

 

 

 

 

 

 

Institucije

 

 

 

 

 

 

 

Društva

 

 

 

 

 

 

 

Maloprodaja

 

 

 

 

 

 

 

Imovina osigurana nekretninama

 

 

 

 

 

 

 

Dospjele stavke

 

 

 

 

 

 

 

Stavke koje pripadaju regulatornim kategorijama visokog rizika

 

 

 

 

 

 

 

Pokrivene obveznice

 

 

 

 

 

 

 

Kratkoročna potraživanja prema institucijama i društvima

 

 

 

 

 

 

 

Subjekti za zajednička ulaganja (CIU)

 

 

 

 

 

 

 

Ostale stavke

 

 

 

 

 

 

 

IRB slučajeva izloženosti osim sekuritizacijskih pozicija

 

 

 

 

 

 

 

Središnje države i središnje banke

 

 

 

 

 

 

 

Institucije

 

 

 

 

 

 

 

Društva

 

 

 

 

 

 

 

Maloprodaja

 

 

 

 

 

 

 

Vlasnički udjeli

 

 

 

 

 

 

 

Ostala imovina bez kreditnih obveza

 

 

 

 

 

 

 

Sekuritizacijske pozicije SA

 

 

 

 

 

 

 

Pristup zasnovan na internim rejting sustavima (IRB pristup)

 

 

 

 

 

 

 

Osnovni IRB

 

 

 

 

 

 

 

Središnje države i središnje banke

 

 

 

 

 

 

 

Institucije

 

 

 

 

 

 

 

Društva

 

 

 

 

 

 

 

Maloprodaja

 

 

 

 

 

 

 

Napredni IRB

 

 

 

 

 

 

 

Središnje države i središnje banke

 

 

 

 

 

 

 

Institucije

 

 

 

 

 

 

 

Društva

 

 

 

 

 

 

 

Maloprodaja

 

 

 

 

 

 

 

IRB vlasničkih udjela

 

 

 

 

 

 

 

Sekuritizacijske pozicije IRB

 

 

 

 

 

 

 

Ostala imovina bez kreditnih obveza

 

 

 

 

 

 

 

VRIJEDNOSNA USKLAĐIVANJA I REZERVACIJE

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

Standardizirani pristup

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

Standardizirani pristup isključujući sekuritizacijske pozicije

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

Sekuritizacijske pozicije SA

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

Pristup zasnovan na internim rejting sustavima (IRB pristup)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

Osnovni IRB

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

Središnje države i središnje banke

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

Institucije

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

Društva

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

Maloprodaja

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

Napredni IRB

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

Središnje države i središnje banke

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

Institucije

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

Društva

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

Maloprodaja

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

IRB vlasničkih udjela

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

Sekuritizacijske pozicije IRB

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

Ostala imovina bez kreditnih obveza

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

IRB: OČEKIVANI GUBITAK

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

Osnovni IRB

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

Središnje države i središnje banke

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

Institucije

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

Društva

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

Maloprodaja

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

Napredni IRB

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

Središnje države i središnje banke

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

Institucije

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

Društva

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

Maloprodaja

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

IRB vlasničkih udjela

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

 (*************)

Tablica 2.A

Polugodišnji CBD – Izvjestitelji

 

Domaće bankovne grupe (konsolidirano) i samostalne banke

Strana kontrolirana društva kćeri izvan EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice izvan EU (samostalne)

Strana kontrolirana društva kćeri iz EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice iz EU (samostalne)

Odjeljak 1.

Izvještajna populacija

A.

Velika

B.

Srednja

C.

Mala

Broj samostalnih kreditnih institucija

 

 

 

 

 

 

 

Broj kreditnih institucija konsolidiranih u bankovne grupe

 

 

 

 

 

 

 

Broj bankovnih grupa

 

 

 

 

 

 

 

Ukupan broj kreditnih institucija

 

 

 

 

 

 

 


Tablica 2.B

Polugodišnji CBD – Profitabilnost i učinkovitost

 

Domaće bankovne grupe (konsolidirano) i samostalne banke

Strana kontrolirana društva kćeri izvan EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice izvan EU (samostalne)

Strana kontrolirana društva kćeri iz EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice iz EU (samostalne)

Odjeljak 2.

Konsolidirana izvješća o prihodu

A.

Velika

B.

Srednja

C.

Mala

TRAJNE OPERACIJE

 

 

 

 

 

 

 

Financijski & operativni prihod i rashodi

 

 

 

 

 

 

 

Prihod od dividendi [ukupni uzorak]

 

 

 

 

 

 

 

Financijska imovina koja se drži radi trgovanja [ako se knjiži odvojeno]

 

 

 

 

 

 

 

Financijska imovina određena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak [ako se knjiži odvojeno]

 

 

 

 

 

 

 

Financijska imovina dostupna za prodaju

 

 

 

 

 

 

 

Krediti i potraživanja [uključujući financijski najam]

 

 

 

 

 

 

 

Investicije koje se drže do dospijeća

 

 

 

 

 

 

 

Izvedeni financijski instrumenti - Računovodstvo ograničavanja rizika, kamatni rizik

 

 

 

 

 

 

 

(Financijske obveze koje se drže radi trgovanja [ako se knjiže odvojeno])

 

 

 

 

 

 

 

(Financijske obveze određene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak [ako se knjiže odvojeno])

 

 

 

 

 

 

 

(Financijske obveze mjerene kod amortiziranog troška)

 

 

 

 

 

 

 

(Izvedeni financijski instrumenti - Računovodstvo ograničavanja rizika, kamatni rizik)

 

 

 

 

 

 

 

Neto kamatni prihod [ukupni uzorak]

 

 

 

 

 

 

 

Neto kamatni prihod [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke]

 

 

 

 

 

 

 

Prihod od dividendi [ukupni uzorak]

 

 

 

 

 

 

 

Prihodi od dividendi [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke]

 

 

 

 

 

 

 

 

Neto prihod od naknada i provizija [ukupni uzorak]

 

 

 

 

 

 

 

Neto prihod od naknada i provizija [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke]

 

 

 

 

 

 

 

 

Realizirana dobit (gubitak) od financijske imovine & obveza koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto

 

 

 

 

 

 

 

Dobit (gubitak) od financijske imovine koja se drži radi trgovanja, neto

 

 

 

 

 

 

 

Dobit (gubitak) od financijske imovine i obveza određene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno operativni prihod [ukupni uzorak]

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno operativni prihod [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke]

 

 

 

 

 

 

 

(Ukupno operativni rashodi) [ukupni uzorak]

 

 

 

 

 

 

 

(Ukupno operativni rashodi) [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke]

 

 

 

 

 

 

 

(Rezervacije) [ukupni uzorak]

 

 

 

 

 

 

 

(Rezervacije) [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke]

 

 

 

 

 

 

 

(Gubici) [ukupni uzorak]

 

 

 

 

 

 

 

(Gubici) [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke]

 

 

 

 

 

 

 

(Gubici od financijske imovine koja nije mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak)

 

 

 

 

 

 

 

(Financijska imovina mjerena po trošku [vlasnički udjeli koji ne kotiraju na burzi])

 

 

 

 

 

 

 

(Financijska imovina dostupna za prodaju)

 

 

 

 

 

 

 

(Krediti i potraživanja [uključujući financijski najam])

 

 

 

 

 

 

 

(Investicije koje se drže do dospijeća)

 

 

 

 

 

 

 

UKUPNO DOBIT (GUBITAK) NAKON OPOREZIVANJA OD ZAVRŠENIH OPERACIJA [ukupni uzorak]

 

 

 

 

 

 

 


Tablica 2.C

Polugodišnji CBD – Kvaliteta imovine

 

Domaće bankovne grupe (konsolidirano) i samostalne banke

Strana kontrolirana društva kćeri izvan EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice izvan EU (samostalne)

Strana kontrolirana društva kćeri iz EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice iz EU (samostalne)

Odjeljak 3.

Loši krediti, rezervacije za gubitke i imovina umanjene vrijednosti

A.

Velika

B.

Srednja

C.

Mala

Ukupno sporni i loši krediti (krediti i dužnički vrijednosni papiri)

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno rezervacije za gubitke (krediti i dužnički vrijednosni papiri)

 

 

 

 

 

 

 

Tablica 2.D

Polugodišnji CBD – Bilanca

 

Domaće bankovne grupe (konsolidirano) i samostalne banke

Strana kontrolirana društva kćeri izvan EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice izvan EU (samostalne)

Strana kontrolirana društva kćeri iz EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice iz EU (samostalne)

Odjeljak 10.

Imovina

A.

Velika

B.

Srednja

C.

Mala

Gotovina i stanja gotovine kod središnjih banaka

 

 

 

 

 

 

 

Financijska imovina koja se drži radi trgovanja

 

 

 

 

 

 

 

Financijska imovina dostupna za prodaju

 

 

 

 

 

 

 

UKUPNO IMOVINA (ukupni uzorak)

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno krediti i predujmovi [ukupni uzorak]

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno krediti i predujmovi [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke]

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno dužnički instrumenti [ukupni uzorak]

 

 

 

 

 

 

 

(Ukupno operativni rashodi) [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke]

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno vlasnički instrumenti uključujući dionice i ostale vrijednosne papire s promjenjivim prinosom [ukupni uzorak]

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno vlasnički instrumenti uključujući dionice i ostale vrijednosne papire s promjenjivim prinosoim [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke]

 

 

 

 

 

 

 

UKUPNO IMOVINA (ukupni uzorak)

 

 

 

 

 

 

 

UKUPNA IMOIVNA [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke]

 

 

 

 

 

 

 


 

Domaće bankovne grupe (konsolidirano) i samostalne banke

Strana kontrolirana društva kćeri izvan EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice izvan EU (samostalne)

Strana kontrolirana društva kćeri iz EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice iz EU (samostalne)

Odjeljak 11.

Obveze

A.

Velika

B.

Srednja

C.

Mala

Iznosi koji se duguju kreditnim institucijama [ukupni uzorak]

 

 

 

 

 

 

 

Iznosi koji se duguju kreditnim institucijama [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke]

 

 

 

 

 

 

 

Iznosi koji se duguju klijentima (osim kreditnih institucija) [ukupni uzorak]

 

 

 

 

 

 

 

Iznosi koji se duguju klijentima (osim kreditnih institucija) [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke]

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno potvrde o dugu [ukupni uzorak]

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno potvrde o dugu [ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke]

 

 

 

 

 

 

 


 

Domaće bankovne grupe (konsolidirano) i samostalne banke

Strana kontrolirana društva kćeri izvan EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice izvan EU (samostalne)

Strana kontrolirana društva kćeri iz EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice iz EU (samostalne)

Odjeljak 12.

Vlasnički udjeli i manjinsko sudjelovanje

A.

Velika

B.

Srednja

C.

Mala

UKUPNO VLASNIČKI UDJELI (ukupni uzorak)

 

 

 

 

 

 

 

UKUPNO VLASNIČKI UDJELI (ne-IFRS i neportfeljne izvještajne IFRS banke)

 

 

 

 

 

 

 

Tablica 2.E

Polugodišnji CBD – Adekvatnost kapitala

 

Domaće bankovne grupe (konsolidirano) i samostalne banke

Strana kontrolirana društva kćeri izvan EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice izvan EU (samostalne)

Strana kontrolirana društva kćeri iz EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice iz EU (samostalne)

Odjeljak 14.

Vlastita sredstva

A.

Velika

B.

Srednja

C.

Mala

UKUPNO VLASTITA SREDSTVA ZA POTREBE SOLVENTNOSTI

 

 

 

 

 

 

 

UKUPNO PRVOBITNA VLASTITA SREDSTVA ZA OPĆE POTREBE SOLVENTNOSTI

 

 

 

 

 

 

 


 

Domaće bankovne grupe (konsolidirano) i samostalne banke

Strana kontrolirana društva kćeri izvan EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice izvan EU (samostalne)

Strana kontrolirana društva kćeri iz EU (potkonsolidirana ili samostalna)

Strane kontrolirane podružnice iz EU (samostalne)

Odjeljak 15.

Kapitalni zahtjevi

A.

Velika

B.

Srednja

C.

Mala

UKUPNO KAPITALNI ZAHTJEVI

 

 

 

 

 

 

 

UKUPNO KAPITALNI ZAHTJEVI ZA KREDITE, KREDITE DRUGE UGOVRNE STRANE I RIZIKE SLABLJENJA I SLOBONE ISPORUKE

 

 

 

 

 

 

 

UKUPNI KAPITALNI ZAHTJEVI ZA POZICIJE, DEVIZE I RIZIKE ROBE

 

 

 

 

 

 

 

UKUPNI KAPITALNI ZAHTJEVI ZA OPERATIVNE RIZIKE (OpR)

 

 

 

 

 

 

 

OSTALI I PRIJELAZNI KAPITALNI ZAHTJEVI

 

 

 

 

 

 

 

DIO 10.

Podaci za potrebe Međunarodnog monetarnog fonda

Tablica 1.

Podaci nacionalnih središnjih banaka (stanja)

 

Domaći NSB

Nacionalne središnje banke rezidenti u drugim državama članicama europodručja

ESB

Ostatak svijeta

Neraspoređeno

OBVEZE

9.

 Depoziti

 

 

 

 

 

IMOVINA

2.

 Krediti

 

 

 

 

 

od toga: Depoziti povezani s međunarodnim pričuvama koje drži ESB (23)

 

 

 

 

 

3.

 Dužnički vrijednosni papiri koji se drže

 

 

 

 

 

5.

 Vlasnički udjeli

 

 

 

 

 


Tablica 2.

Podaci ostalih monetarnih financijskih institucija (stanja)

 

Domaći NSB

Nacionalne središnje banke rezidenti u drugim državama članicama europodručja

ESB

Ostatak svijeta

Neraspoređeno

OBVEZE

9.

 Depoziti

 

 

 

 

 

IMOVINA

2.

 Krediti

 

 

 

 

 

3.

 Dužnički vrijednosni papiri koji se drže

 

 

 

 

 

5.

 Vlasnički udjeli

 

 

 

 

 

DIO 11.

Statistika drugih financijskih posrednika, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova (osim financijskih društava posebne namjene)

Odjeljak 1.:   Izvještajne tablice

Podaci koji se trebaju dostaviti za posrednike za vrijednosne papire i izvedene financijske instrumente, financijska društva koja se bave kreditiranjem i druge financijske posrednike, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova, osim posrednika za vrijednosne papire i izvedene financijske instrumente i financijska društva koja se bave kreditiranjem (ostali financijski posrednici) navode se u tablici dolje.

Podaci o posrednicima za vrijednosne papire i izvedene financijske instrumente, financijskim društvima koja se bave kreditiranjem i ostalim financijskim posrednicima. Ključni pokazatelji/bilješke

Naziv stavke i raščlamba prema dospijeću/zemljopisna raščlamba/sektorska raščlamba

SDD

FCL

Drugi OFI

IMOVINA

Depoziti/svijet/ukupno

Ključni

 

 

Krediti/svijet/ukupno

 

Ključni

 

Krediti/svijet/monetarne financijske institucije

 

Ključni

 

Krediti/svijet/nemonetarne financijske institucije/ukupno

 

Ključni

 

Krediti/svijet/nemonetarne financijske institucije/nefinancijska društva

 

Ključni

 

Krediti/svijet/nemonetarne financijske institucije/kućanstva/ukupno

 

Ključni

 

Krediti/svijet/nemonetarne financijske institucije/kućanstva/potrošački krediti

 

Ključni

 

Krediti/svijet/nemonetarne financijske institucije/kućanstva/stambeni krediti

 

Ključni

 

Krediti/svijet/nemonetarne financijske institucije/kućanstva/ostale namjene (preostalo)

 

Ključni

 

Krediti/domaći/ukupno

 

Ključni

 

Krediti/domaći/monetarne financijske institucije

 

Ključni

 

Krediti/domaći/nemonetarne financijske institucije/ukupno

 

Ključni

 

Krediti/domaći/nemonetarne financijske institucije/nefinancijska društva

 

Ključni

 

Krediti/domaći/nemonetarne financijske institucije/kućanstva/ukupno

 

Ključni

 

Krediti/domaći/nemonetarne financijske institucije/kućanstva/potrošački kredit

 

Ključni

 

Krediti/domaći/nemonetarne financijske institucije/kućanstva/stambeni krediti

 

Ključni

 

Krediti/domaći/nemonetarne financijske institucije/kućanstva/ostale namjene (preostalo)

 

Ključni

 

Krediti/europodručje osim domaći/ukupno

 

Ključni

 

Krediti/europodručje osim domaći/monetarne financijske institucije

 

Ključni

 

Krediti/europodručje osim domaći/nemonetarne financijske institucije/ukupno

 

Ključni

 

Krediti/europodručje osim domaći/nemonetarne financijske institucije/nefinancijska društva

 

Ključni

 

Krediti/europodručje osim domaći/nemonetarne financijske institucije/kućanstva/ukupno

 

Ključni

 

Krediti/europodručje osim domaći/nemonetarne financijske institucije/kućanstva/potrošački krediti

 

Ključni

 

Krediti/europodručje osim domaći/nemonetarne financijske institucije/kućanstva/stambeni krediti

 

Ključni

 

Krediti/europodručje osim domaći/nemonetarne financijske institucije/kućanstva/ostale namjene (preostalo)

 

Ključni

 

Dužnički vrijednosni papiri koji se drže/svijet/ukupno

Ključni

Ključni

 

Vlasnički udjeli/svijet/ukupno

Ključni

Ključni

 

Dionice/udjeli investicijskih fondova/svijet/ukupno

Ključni

 

 

Izvedeni financijski instrumenti/svijet/ukupno

Ključni

 

 

Preostala imovina uključujući ‘kredite’/svijet/ukupno

Ključni

 

 

Preostala imovina uključujući ‘depozite’, ‘gotovinu’, ‘dionice/udjele investicijskih fondova’, ‘nefinancijsku imovinu’ i ‘izvedene financijske instrumente’/svijet/ukupno

 

Ključni

 

UKUPNO IMOVINA/OBVEZE/svijet/ukupno

Ključni

Ključni

Bilješke

OBVEZE

Krediti i primljeni depoziti/svijet/ukupno

Ključni

Ključni

 

Izdani dužnički vrijednosni papiri/svijet/ukupno

Ključni

Ključni

 

Kapital i pričuve/svijet/ukupno

Ključni

Ključni

 

Izvedeni financijski instrumenti/svijet/ukupno

Ključni

 

 

Preostale obveze/svijet/ukupno

Ključni

 

 

Preostale obveze uključujući ‘izvedene financijske instrumente’/svijet/ukupno

 

Ključni

 

Odjeljak 2.:   Kategorije instrumenata i pravila vrednovanja

U skladu s ESA 2010, imovina i obveze moraju se vrednovati, u načelu, primjenom tekućih tržišnih cijena na datum na koji se bilanca odnosi. Depoziti i krediti moraju biti iskazani po nominalnoj vrijednosti, isključujući obračunate kamate.

Imovina

Ukupna imovina/obveze: Ukupna imovina mora biti jednaka zbroju svih stavki zasebno utvrđenih na strani imovine u bilanci te također mora biti jednaka ukupnim obvezama.

1.

Depoziti: Ova se stavka (24) sastoji od dvije glavne potkategorije: prenosivi depoziti i ostali depoziti. Držanje gotovine također se mora uključiti u ovu stavku.

Pravila vrednovanja: U skladu s općim načelom računovodstvenog iskazivanja kamata, zarađena kamata na depozite mora se iskazati u bilanci onda kada se obračunava, odnosno na obračunskoj osnovi, a ne kada je stvarno primljena ili plaćena, odnosno na gotovinskoj osnovi. Obračunate kamate na depozite moraju biti raspoređene na bruto osnovi u kategoriji ‘preostala imovina’.

U slučaju financijskih društava koja se bave kreditiranjem, ovu je stavku potrebno razvrstati pod ‘preostala imovina’.

2.

Krediti: Ova se stavka sastoji od:

—

kredita odobrenih kućanstvima u obliku potrošačkih kredita, odnosno kredita odobrenih prvenstveno za osobnu upotrebu pri kupnji dobara i korištenju usluga, stambenih kredita, odnosno kredita odobrenih za svrhu ulaganja u stambene objekte za vlastitu upotrebu ili iznajmljivanje, uključujući izgradnju i adaptaciju i ostalo, odnosno kredita odobrenih za svrhe koje nisu potrošnja i kupnja stambenog objekta, kao što su poslovne namjene, konsolidacija duga, obrazovanje itd.,

—

financijskih najmova odobrenih trećim osobama,

—

loših kredita koji još nisu otplaćeni ili otpisani,

—

neprenosivih vrijednosnih papira,

—

podređenog duga u obliku kredita.

Za potkategoriju posrednika za vrijednosne papire i izvedene financijske instrumente, krediti se moraju rasporediti u ‘preostala imovina’.

Pravila vrednovanja: Krediti koje su odobrili ostali financijski posrednici moraju se iskazati na bruto osnovi, sa svim povezanim rezervacijama, i općim i posebnim, sve dok izvještajna institucija ne otpiše kredite, kada oni moraju biti uklonjeni iz bilance.

U skladu s općim načelom obračunskog računovodstva, zarađena kamata na kredite mora se iskazati u bilanci onda kada se obračunava, odnosno na obračunskoj osnovi, a ne kada je stvarno primljena ili plaćena, odnosno na gotovinskoj osnovi. Obračunate kamate na kredite moraju biti razvrstane na bruto osnovi u kategoriju ‘preostala imovina’.

3.

Dužnički vrijednosni papiri: Ova stavka uključuje dužničke vrijednosne papire koji su prenosivi financijski instrumenti koji služe kao dokaz o dugu i kojima se obično trguje na sekundarnim tržištima ili se mogu prebijati na tržištu, a koji ne daju imatelju nikakvo pravo vlasništva nad institucijom koja ih je izdala. Ona uključuje kredite kojima se trguje, a koji su postali prenosivi na organiziranom tržištu, pod uvjetom da postoji dokaz o trgovanju na sekundarnom tržištu, uključujući postojanje održavatelja tržišta i česta kotacija financijske imovine kao što je osigurano razlikama između ponuđene i tražene cijene.

Pravila vrednovanja: U skladu s ESA 2010, dužnički vrijednosni papiri moraju se iskazivati po tržišnoj vrijednosti.

4.

Vlasnički udjeli: Vlasnički udjeli predstavljaju vlasnička prava na društvima ili kvazi-društvima. Ta financijska imovina općenito daje imateljima pravo na udio u dobiti društava ili kvazi-društava te na udio u njihovoj neto imovini u slučaju likvidacije. Vlasnički udjeli ne uključuje dionice/udjele investicijskih fondova.

Ova stavka uključuje:

—

Uvrštene dionice: Vlasnički vrijednosni papiri uvršteni na burzu. Burza može biti priznata burza ili bilo koji drugi oblik sekundarnog tržišta. Uvrštene dionice također se nazivaju dionicama koje kotiraju na burzi. Postojanje istaknutih cijena dionica uvrštenih na burzu znači da su tekuće tržišne cijene obično na raspolaganju (ESA 2010, stavak 5.146),

—

Neuvrštene dionice: Vlasnički vrijednosni papiri koji nisu uvršteni na burzu (ESA 2010, stavak 5.147),

—

Ostali vlasnički udjeli: Svi oblici vlasničkih udjela koji nisu uvršteni ili neuvrštene dionice (ESA 2010, stavci od 5.153 do 5.154).

Pravila vrednovanja: U skladu s ESA 2010, vlasnički udjeli moraju se iskazivati po tržišnoj vrijednosti.

5.

Dionice/udjeli investicijskih fondova: Ova stavka uključuje držanja dionica/udjela koje izdaju novčani fondovi i investicijski fondovi koji nisu novčani fondovi.

Za potkategoriju financijskih društava koja se bave kreditiranjem, dionice/udjeli investicijskih društava moraju se rasporediti u stavku ‘preostala imovina’.

Pravila vrednovanja: U skladu s ESA 2010, dionice/udjeli u investicijskim fondovima moraju se iskazati po tržišnoj vrijednosti.

6.

Izvedeni financijski instrumenti: Ova stavka uključuje:

—

opcije,

—

varante;

—

budućnosnice,

—

forvarde,

—

ugovore o razmjeni,

—

kreditne izvedene financijske instrumente.

U slučaju financijskih društava koja se bave kreditiranjem, ovu je stavku potrebno rasporediti pod ‘preostala imovina’.

Izvedeni financijski instrumenti iskazuju se po tržišnoj vrijednosti u bilanci na bruto osnovi. Pojedine ugovore o izvedenim financijskim instrumentima s pozitivnom tržišnom vrijednošću treba knjižiti na strani imovine u bilancu, a ugovore s negativnom tržišnom vrijednošću na strani obveza. Bruto buduće preuzete obveze koje proizlaze iz ugovora o izvedenim financijskim instrumentima ne smiju se knjižiti kao bilančna stavka. Izvedene financijske instrumente moguće je knjižiti na neto osnovi prema različitim metodama vrednovanja. Ako su na raspolaganju samo neto pozicije ili ako se pozicije iskazuju po vrijednosti koja nije tržišna vrijednost, te pozicije treba knjižiti. Ova stavka ne uključuje izvedene financijske instrumente koji se ne knjiže u bilanci u skladu s nacionalnim propisima.

7.

Preostala imovina: Ovo je preostala stavka na strani imovine u bilanci, definirana kao ‘imovina koja nije drugdje uključena’. Ova stavka obuhvaća imovinu kao što su potraživanja za obračunate kamate po kreditima/depozitima i obračunata najamnina za zgrade, očekivane isplate dividendi, potraživanja koja nisu povezana s glavnom djelatnošću ostalih financijskih posrednika, bruto potraživanja u vezi s prolaznim stavkama, bruto potraživanja u vezi s prijelaznim stavkama, ostala imovina koja nije zasebno identificirana, npr. nefinancijska imovina (uključujući dugotrajnu imovinu), krediti i depoziti ovisno o potkategoriji ostalih financijskih posrednika.

Obveze

Ukupna imovina/obveze: Ukupne obveze moraju biti jednake zbroju svih stavki koje su zasebno utvrđene na strani obveza u bilanci te također moraju biti jednake ukupnoj imovini (vidjeti također stavku ‘ukupna imovina/obveze’).

1.

Primljeni krediti i depoziti: Ova se stavka sastoji od:

—

depozita: prenosivi depoziti i ostali depoziti (vidjeti imovina) koji se plasiraju kod ostalih financijskih posrednika. Te depozite najčešće plasiraju monetarne financijske institucije,

—

kredita: krediti odobreni ostalim financijskim posrednicima koji se dokazuju neprenosivim ispravama ili se ne dokazuju ispravama.

2.

Izdani dužnički vrijednosni papiri: vrijednosni papiri koje su izdali ostali financijski posrednici, osim vlasničkih udjela, koji su obično prenosivi instrumenti kojima se trguje na sekundarnim tržištima ili je moguć njihov prijeboj na tržištu te koji imatelju ne osiguravaju nikakva vlasnička prava nad institucijom izdavateljem.

3.

Kapital i pričuve: Ova stavka obuhvaća iznose koji proizlaze iz izdanja vlasničkog kapitala od strane ostalih financijskih posrednika dioničarima ili drugim vlasnicima, koji predstavlja za imatelja pravo vlasništva u ostaloj financijskoj instituciji te općenito pravo na udio u njegovoj dobiti i udio u njegovim vlastitim sredstvima u slučaju likvidacije. Također su uključena sredstva koja proizlaze iz neisplaćenih primitaka ili sredstava koje izdvajaju ostali financijski posrednici za vjerojatna buduća plaćanja i obveze. Ona uključuju:

—

vlasnički kapital,

—

neisplaćene primitke ili sredstva,

—

posebne i opće rezervacije za kredite, vrijednosne papire i ostalu imovinu,

—

dobit/gubitak iz poslovanja.

4.

Izvedeni financijski instrumenti: vidjeti stavku imovine ‘izvedeni financijski instrumenti’.

5.

Preostale obveze: ovo je preostala stavka na strani obveza u bilanci, definirana kao ‘obveze koje nisu drugdje uključene’. Ova stavka obuhvaća obveze kao što su bruto obveze u vezi s prolaznim stavkama, bruto obveze u vezi s prijelaznim stavkama, obveze za obračunate kamate na depozite, očekivana plaćanja dividendi, obveze koje nisu povezane s glavnom djelatnošću ostalih financijskih posrednika, rezervacije koje predstavljaju obveze prema trećim osobama, plaćanja marže koja se obavljaju na temelju ugovora o izvedenim financijskim instrumentima, a koje čine gotovinski kolateral koji je dan kao zaštita od kreditnog rizika, ali ostaje u vlasništvu deponenta i vraća se deponentu po isteku ugovora, neto pozicije koje proizlaze iz pozajmljivanja vrijednosnih papira bez gotovinskoga kolaterala, neto obveze u vezi s budućim namirama transakcija s vrijednosnim papirima, ostale obveze koje nisu zasebno utvrđene, npr. dužnički vrijednosni papiri, izvedeni financijski instrumenti ovisno o potkategoriji ostalih financijskih posrednika.

Odjeljak 3.:   Nacionalna pojašnjenja

1.

Izvori podataka/sustav prikupljanja podataka: Mora obuhvaćati:

—

izvore podataka koji se koriste za sastavljanje statistike ostalih financijskih posrednika, npr. statistički uredi, izravno izvješćivanje od strane ostalih financijskih posrednika i/upravitelja fondova,

—

pojedinosti o sustavima prikupljanja podataka, npr. dobrovoljni izvještaji, poslovna istraživanja, uzorkovanje, izvješćivanje na koje se primjenjuju pragovi i ekstrapolacija.

2.

Postupci sastavljanja: Metoda koja se primjenjuje za sastavljanje podataka mora biti opisana, npr. mora se dati detaljan opis izvršenih procjena/pretpostavki te kako su serije podataka agregirane ako dvije serije imaju različitu učestalost.

3.

Pravni okvir: Potrebno je dostaviti sveobuhvatne informacije o nacionalnom pravnom okviru institucija. Posebno treba navesti poveznice sa zakonodavstvom Unije. Ako je nekoliko vrsta institucija uključeno u istu kategoriju, potrebno je dostaviti podatke za sve vrste institucija.

4.

Odstupanja od uputa za izvješćivanje ESB-a: Nacionalne središnje banke moraju dostaviti informacije o odstupanjima od uputa za izvješćivanje.

Odstupanja od uputa za izvješćivanje mogu nastati s obzirom na:

—

raščlambu po instrumentima: obuhvat instrumenta može se razlikovati od uputa za izvješćivanje ESB-a, npr. dva različita instrumenta nije moguće zasebno odrediti,

—

zemljopisnu raščlambu,

—

sektorsku raščlambu,

—

metode vrednovanja.

5.

Izvještajna populacija: Nacionalne središnje banke mogu razvrstati u posebnu potkategoriju ostalih financijskih posrednika sve institucije koje udovoljavaju definiciji ostalih financijskih posrednika. Moraju opisati sve institucije koje su uključene u svaku potkategoriju ostalih financijskih posrednika, odnosno koje su iz nje isključene. Ako je moguće, nacionalne središnje banke moraju osigurati procjene obuhvata podataka u smislu ukupne imovine izvještajne populacije.

6.

Lomovi u serijama povijesnih podataka: Potrebno je opisati lomove i veće promjene tijekom vremena u prikupljanju, obuhvatu izvješćivanja, izvještajnim shemama i sastavljanju serija povijesnih podataka. U slučaju lomova potrebno je navesti u kojoj se mjeri stari i novi podaci mogu smatrati usporedivima.

7.

Ostale napomene: Sve ostale relevantne napomene ili pokazatelji.

DIO 12.

Statistika izdanja vrijednosnih papira

Odjeljak 1.:   Uvod

Statistički podaci o izdanim vrijednosnim papirima za europodručje sadržavaju dva glavna agregata:

—

sva izdanja rezidenata europodručja u bilo kojoj valuti, i

—

sva izdanja u svijetu u eurima, i domaća i međunarodna.

Osnovna razlika uvodi se na temelju rezidentnosti izdavatelja, pri čemu nacionalne središnje banke Eurosustava zajedno pokrivaju sva izdanja rezidenata europodručja. Banka za međunarodne namire (BIS) izvješćuje o izdanjima ‘ostatka svijeta’ (RoW) koji se odnosi na sve nerezidente europodručja (uključujući međunarodne organizacije).

U sljedećoj tablici sažeto su prikazani izvještajni zahtjevi.

 

Izdanja vrijednosnih papira

Prema rezidentima europodručja

(svaki NSB izvješćuje o svojim domaćim rezidentima)

Prema rezidentima iz ostatka svijeta

(BIS/NSB)

Države članice izvan europodručja

Ostale zemlje

U euru/nacionalnim nominacijama

Blok A

Blok B

U ostalim valutama (**************)

Blok C

Blok D

Nije obvezno

Odjeljak 2.:   Izvještajni zahtjevi

Tablica 1.

Blok A izvještajni obrazac za nacionalne središnje banke (***************)

 

DOMAĆI REZIDENTNI IZDAVATELJI//NOMINACIJE U EURU/NACIONALNE NOMINACIJE

Neotplaćeni iznosi

Bruto izdanja

Otkupi

Neto izdanja

 

A1

A2

A3

A4

1.   KRATKOROČNI DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI

Ukupno

S1

S51

S101

S151

ESB/NSB

S2

S52

S102

S152

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S3

S53

S103

S153

Ostali financijski posrednici

S4

S54

S104

S154

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S5

S55

S105

S155

Nefinancijska društva

S6

S56

S106

S156

Središnja država

S7

S57

S107

S157

Regionalna i lokalna država

S8

S58

S108

S158

Fondovi socijalne sigurnosti

S9

S59

S109

S159

 

 

 

 

 

2.   DUGOROČNI DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI

Ukupno

S10

S60

S110

S160

ESB/NSB

S11

S61

S111

S161

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S12

S62

S112

S162

Ostali financijski posrednici

S13

S63

S113

S163

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S14

S64

S114

S164

Nefinancijska društva

S15

S65

S115

S165

Središnja država

S16

S66

S116

S166

Regionalna i lokalna država

S17

S67

S117

S167

Fondovi socijalne sigurnosti

S18

S68

S118

S168

 

 

 

 

 

2.1   od toga izdanja s fiksnom kamatnom stopom:

Ukupno

S19

S69

S119

S169

ESB/NSB

S20

S70

S120

S170

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S21

S71

S121

S171

Ostali financijski posrednici

S22

S72

S122

S172

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S23

S73

S123

S173

Nefinancijska društva

S24

S74

S124

S174

Središnja država

S25

S75

S125

S175

Regionalna i lokalna država

S26

S76

S126

S176

Fondovi socijalne sigurnosti

S27

S77

S127

S177

 

 

 

 

 

2.2   od toga izdanja s promjenjivom kamatnom stopom:

Ukupno

S28

S78

S128

S178

ESB/NSB

S29

S79

S129

S179

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S30

S80

S130

S180

Ostali financijski posrednici

S31

S81

S131

S181

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S32

S82

S132

S182

Nefinancijska društva

S33

S83

S133

S183

Središnja država

S34

S84

S134

S184

Regionalna i lokalna država

S35

S85

S135

S185

Fondovi socijalne sigurnosti

S36

S86

S136

S186

 

 

 

 

 

2.3   od toga obveznice bez kupona:

Ukupno

S37

S87

S137

S187

ESB/NSB

S38

S88

S138

S188

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S39

S89

S139

S189

Ostali financijski posrednici

S40

S90

S140

S190

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S41

S91

S141

S191

Nefinancijska društva

S42

S92

S142

S192

Središnja država

S43

S93

S143

S193

Regionalna i lokalna država

S44

S94

S144

S194

Fondovi socijalne sigurnosti

S45

S95

S145

S195

 

 

 

 

 

3.   DIONICE KOJE KOTIRAJU NA BURZI  (****************)

Ukupno

S46

S96

S146

S196

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S47

S97

S147

S197

Ostali financijski posrednici

S48

S98

S148

S198

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S49

S99

S149

S199

Nefinancijska društva

S50

S100

S150

S200

 

 

 

 

 


Tablica 2.

Blok C izvještajni obrazac za nacionalne središnje banke

 

DOMAĆI REZIDENTNI IZDAVATELJI//DRUGE VALUTE

Neotplaćeni iznosi

Bruto izdanja

Otkupi

Neto izdanja

 

C1

C2

C3

C4

4.   KRATKOROČNI DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI

Ukupno

S201

S241

S281

S321

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S202

S242

S282

S322

Ostali financijski posrednici

S203

S243

S283

S323

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S204

S244

S284

S324

Nefinancijska društva

S205

S245

S285

S325

Središnja država

S206

S246

S286

S326

Regionalna i lokalna država

S207

S247

S287

S327

Fondovi socijalne sigurnosti

S208

S248

S288

S328

 

 

 

 

 

5.   DUGOROČNI DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI

Ukupno

S209

S249

S289

S329

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S210

S250

S290

S330

Ostali financijski posrednici

S211

S251

S291

S331

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S212

S252

S292

S332

Nefinancijska društva

S213

S253

S293

S333

Središnja država

S214

S254

S294

S334

Regionalna i lokalna država

S215

S255

S295

S335

Fondovi socijalne sigurnosti

S216

S256

S296

S336

 

 

 

 

 

5.1   od toga izdanja s fiksnom kamatnom stopom:

Ukupno

S217

S257

S297

S337

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S218

S258

S298

S338

Ostali financijski posrednici

S219

S259

S299

S339

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S220

S260

S300

S340

Nefinancijska društva

S221

S261

S301

S341

Središnja država

S222

S262

S302

S342

Regionalna i lokalna država

S223

S263

S303

S343

Fondovi socijalne sigurnosti

S224

S264

S304

S344

 

 

 

 

 

5.2   od toga izdanja s promjenjivom kamatnom stopom:

Ukupno

S225

S265

S305

S345

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S226

S266

S306

S346

Ostali financijski posrednici

S227

S267

S307

S347

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S228

S268

S308

S348

Nefinancijska društva

S229

S269

S309

S349

Središnja država

S230

S270

S310

S350

Regionalna i lokalna država

S231

S271

S311

S351

Fondovi socijalne sigurnosti

S232

S272

S312

S352

 

 

 

 

 

5.3   od toga obveznice bez kupona:

Ukupno

S233

S273

S313

S353

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S234

S274

S314

S354

Ostali financijski posrednici

S235

S275

S315

S355

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S236

S276

S316

S356

Nefinancijska društva

S237

S277

S317

S357

Središnja država

S238

S278

S318

S358

Regionalna i lokalna država

S239

S279

S319

S359

Fondovi socijalne sigurnosti

S240

S280

S320

S360


Tablica 3.

Blok B izvještajni obrazac za BIS

 

REZIDENTNI IZDAVATELJI IZ OSTATA SVIJETA/NOMINACIJE U EURU/NACIONALNE NOMINACIJE

Neotplaćeni iznosi

Bruto izdanja

Otkupi

 

B1

B2

B3

6.   KRATKOROČNI DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI

Ukupno

S361

S411

S461

NSB

S362

S412

S462

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S363

S413

S463

Ostali financijski posrednici

S364

S414

S464

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S365

S415

S465

Nefinancijska društva

S366

S416

S466

Središnja država

S367

S417

S467

Regionalna i lokalna država

S368

S418

S468

Fondovi socijalne sigurnosti

S369

S419

S469

Međunarodne organizacije

S370

S420

S470

 

 

 

 

7.   DUGOROČNI DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI

Ukupno

S371

S421

S471

NSB

S372

S422

S472

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S373

S423

S473

Ostali financijski posrednici

S374

S424

S474

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S375

S425

S475

Nefinancijska društva

S376

S426

S476

Središnja država

S377

S427

S477

Regionalna i lokalna država

S378

S428

S478

Fondovi socijalne sigurnosti

S379

S429

S479

Međunarodne organizacije

S380

S430

S480

 

 

 

 

7.1   od toga izdanja s fiksnom kamatnom stopom:

Ukupno

S381

S431

S481

NSB

S382

S432

S482

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S383

S433

S483

Ostali financijski posrednici

S384

S434

S484

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S385

S435

S485

Nefinancijska društva

S386

S436

S486

Središnja država

S387

S437

S487

Regionalna i lokalna država

S388

S438

S488

Fondovi socijalne sigurnosti

S389

S439

S489

Međunarodne organizacije

S390

S440

S490

 

 

 

 

7.2   od toga izdanja s promjenjivom kamatnom stopom:

Ukupno

S391

S441

S491

NSB

S392

S442

S492

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S393

S443

S493

Ostali financijski posrednici

S394

S444

S494

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S395

S445

S495

Nefinancijska društva

S396

S446

S496

Središnja država

S397

S447

S497

Regionalna i lokalna država

S398

S448

S498

Fondovi socijalne sigurnosti

S399

S449

S499

Međunarodne organizacije

S400

S450

S500

 

 

 

 

7.3   od toga obveznice bez kupona:

Ukupno

S401

S451

S501

NSB

S402

S452

S502

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S403

S453

S503

Ostali financijski posrednici

S404

S454

S504

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S405

S455

S505

Nefinancijska društva

S406

S456

S506

Središnja država

S407

S457

S507

Regionalna i lokalna država

S408

S458

S508

Fondovi socijalne sigurnosti

S409

S459

S509

Međunarodne organizacije

S410

S460

S510

 

 

 

 


Tablica 4.

Blok A izvještajni obrasci za bilješke za nacionalne središnje banke

 

DOMAĆI REZIDENTNI IZDAVATELJI//NOMINACIJE U EURU/NACIONALNE NOMINACIJE

Neotplaćeni iznosi

Bruto izdanja

Otkupi

Neto izdanja

 

A1

A2

A3

A4

8.   DIONICE KOJE NE KOTIRAJU NA BURZI

Ukupno

S511

S521

S531

S541

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S512

S522

S532

S542

Ostali financijski posrednici

S513

S523

S533

S543

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S514

S524

S534

S544

Nefinancijska društva

S515

S525

S535

S545

 

 

 

 

 

9.   OSTALI VLASNIČKI UDJELI

Ukupno

S516

S526

S536

S546

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S517

S526

S536

S546

Ostali financijski posrednici

S518

S526

S536

S546

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S519

S526

S536

S546

Nefinancijska društva

S520

S526

S536

S546

1.   Rezidentnost izdavatelja

Izdanja društava kćeri u vlasništvu nerezidenata države izvjestiteljice koji posluju na gospodarskom području države izvjestiteljice moraju biti razvrstana kao izdanja rezidentnih jedinica države izvjestiteljice.

Izdanja glavnih ureda koji se nalaze na gospodarskom području države izvjestiteljice koji posluju na međunarodnoj razini također se smatraju izdanjima rezidentnih jedinica. Izdanja glavnih ureda ili društva kćeri koja se nalaze izvan gospodarskog područja države izvjestiteljice, no u vlasništvu su rezidenata države izvjestiteljice, smatraju se izdanjima nerezidenata. Na primjer, za izdanja Volkswagen Brazil smatra se da su ih provele jedinice koje su rezidentne u Brazilu, a ne na području države izvjestiteljice.

Da bi se izbjeglo dvostruko obračunavanje ili jazovi, izvještavanje o izdanjima financijskih društava posebne namjene potrebno je provoditi dvostrano, uključujući BIS i nacionalne središnje banke kojih se to tiče. Nacionalne središnje banke, a ne BIS, moraju izvješćivati o izdanjima financijskih društava posebne namjene koja ispunjavaju kriterije rezidentnosti iz ESA 95 i razvrstavaju se kao rezidenti europodručja.

2.   Sektorska raščlamba izdavatelja

Izdanja je potrebno razvrstavati prema sektoru koji preuzima obvezu za izdane vrijednosne papire. Vrijednosni papiri koje se izdaju preko financijskih društava posebne namjene kod kojih obvezu za izdanje preuzima matično društvo, a ne financijsko društvo posebne namjene, moraju biti dodijeljeni matičnom društvu, a ne financijskom društvu posebne namjene. Na primjer, izdanja financijskog društva posebne namjene Philips moraju biti raspoređena u sektor nefinancijskih društava te o njima izvješćuje Nizozemska. Međutim, financijsko društvo posebne namjene i njegovo matično društvo moraju se nalaziti u istoj državi. Stoga, ako matično društvo nije rezident države izvjestiteljice, financijsko društvo posebne namjene mora se tretirati kao fiktivni rezident države izvjestiteljice, a sektor izdanja mora biti ostali financijski posrednici. Na primjer, izdanja Toyota Motor Finance Netherlands BV moraju biti raspoređena u ostale financijske posrednike Nizozemske, jer matično društvo ‘Toyota’ nije rezident Nizozemske.

Sektorsko razvrstavanje obuhvaća sljedećih devet vrsta izdavatelja:

—

ESB/nacionalne središnje banke,

—

monetarne financijske institucije,

—

ostali financijski posrednici

—

osiguravajuća društva i mirovinski fondovi,

—

nefinancijska društva,

—

središnja država,

—

regionalna i lokalna država,

—

fondovi socijalne sigurnosti,

—

međunarodne institucije.

Ako se javno društvo privatizira izdavanjem dionica koje kotiraju na burzi, sektor izdanja mora biti razvrstan kao ‘nefinancijska društva’. Jednako tako, ako se javna kreditna institucija privatizira, sektor izdanja mora biti označen kao ‘monetarne financijske institucije osim središnjih banaka’. Izdanja kućanstava ili neprofitnih institucija koje služe kućanstvima moraju biti razvrstana kao izdanja ‘nefinancijska društva’.

BIS slijedi raspoređivanje između sektorske raščlambe izdavatelja raspoložive u bazi podataka BIS-a i one koja se zahtijeva u izvještajnim obrascima, kao što je prikazano u tablici dolje.

Sektorska raščlamba u bazi podataka BIS-a

 

Razvrstavanje u izvještajnim obrascima

Središnja banka

→

NSB i ESB

Poslovne banke

→

Monetarne financijske institucije

Ostali financijski posrednici

→

Ostali financijski posrednici

Središnja država

→

Središnja država

Ostala država Državne agencije

→

Regionalna i lokalna država

Društva

→

Nefinancijska društva

Međunarodne institucije

→

Međunarodne institucije (ostatak svijeta)

3.   Ročnost izdanja

Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri obuhvaćaju vrijednosne papire koji imaju prvobitno dospijeće od godinu dana ili manje, čak i ako su izdani u sklopu dugoročnijih instrumenata.

Dugoročni dužnički vrijednosni papiri obuhvaćaju vrijednosne papire koji imaju prvobitno dospijeće dulje od godinu dana. Izdanja s izbornim datumima dospijeća, od kojih posljednji dospijeva za više od godinu dana te izdanja s neodređenim datumima dospijeća razvrstavaju se kao dugoročni. Kao što se predlaže u stavci 5.22. ESA 95, raščlamba prema ročnosti može biti fleksibilna, odnosno u iznimnim slučajevima kratkoročni vrijednosni papiri mogu imati prvobitno dospijeće od dvije godine.

Metodologija koju trenutno primjenjuje BIS je drugačija. BIS smatra sve komercijalne zapise u eurima (ECP) i ostale zapise u eurima povučene po kratkoročnom programu kratkoročnim instrumentima, a sve instrumente koji su izdani prema dugoročnoj dokumentaciji smatra dugoročnim instrumentima bez obzira na njihovo prvobitno dospijeće.

Smatra se da nije potrebno razdijeliti dvogodišnje dospijeće kao što je to u statistici bilance monetarnih financijskih institucija.

4.   Razvrstavanje izdavatelja

Izdanja se analiziraju u okviru dvije široke skupine: (a) dužnički vrijednosni papiri, odnosno vrijednosni papiri osim dionica, isključujući izvedene financijske instrumente (25); i (b) dionice koje kotiraju na burzi, isključujući dionice/udjele u investicijskim fondovima (26). Plasmani zatvorenom krugu investitora obuhvaćeni su u najvećoj mogućoj mjeri. Vrijednosni papiri novčanog tržišta uključeni su u sklopu dužničkih vrijednosnih papira. Dionice koje ne kotiraju na burzi i ostali vlasnički udjeli mogu se iskazati na dobrovoljnoj osnovi kao dvije zasebne bilješke.

Sljedeći instrumenti sadržani u bazi podataka BIS-a razvrstavaju se kao dužnički vrijednosni papiri u statistici izdanih vrijednosnih papira:

—

certifikati o depozitu,

—

komercijalni zapisi,

—

blagajnički zapisi,

—

obveznice,

—

komercijalni zapisi u eurima,

—

srednjoročni zapisi,

—

ostali kratkoročni zapisi.

Nepotpuni obuhvat instrumenata u statistici izdanih vrijednosnih papira:

(a)

Dužnički vrijednosni papiri

i.

Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri

Uključeni su barem sljedeći instrumenti:

—

blagajnički zapisi i drugi kratkoročni vrijednosni papiri koje izdaje opća država,

—

prenosivi kratkoročni vrijednosni papiri koje izdaju financijska i nefinancijska društva. Različiti pojmovi koriste se za takve vrijednosne papire uključujući komercijalni zapisi, trgovinske mjenice, vlastite mjenice, robne mjenice, trasirane mjenice i certifikati o depozitu,

—

kratkoročni vrijednosni papiri koji se izdaju u sklopu dugoročnih aranžmana pokroviteljstva u vezi s izdavanjem vrijednosnih papira,

—

bankarski akcepti.

ii.

Dugoročni dužnički vrijednosni papiri

Za ilustraciju, uključeni su barem sljedeći instrumenti:

—

obveznice na donositelja,

—

podređene obveznice,

—

obveznice s izbornim datumom dospijeća, od kojih posljednji dospijeva za više od godinu dana,

—

obveznice bez datuma ili obveznice bez dospijeća,

—

zapisi s promjenjivom kamatnom stopom,

—

konvertibilne obveznice,

—

pokrivene obveznice,

—

indeksirani vrijednosni papiri kod kojih je vrijednost glavnice vezana uz indeks cijena, cijenu robe ili tečajni indeks,

—

obveznice s velikim diskontom,

—

obveznice bez kupona,

—

euroobveznice,

—

globalne obveznice,

—

obveznice privatnog izdanja,

—

vrijednosni papiri koji proizlaze iz konverzije kredita,

—

krediti koji su stvarno postali prenosivi,

—

zadužnice i dužnički vrijednosni papiri koji su zamjenjivi za dionice, bilo dionice društva izdavatelja ili dionice drugog društva, sve dok nisu zamijenjeni. Ako ih je moguće odvojiti od odnosne obveznice, isključuje se opcija zamjene, koja se smatra izvedenim financijskim instrumentom,

—

dionice ili udjeli koji donose fiksni prinos, ali ne osiguravaju sudjelovanje u raspodjeli preostale vrijednosti nakon prestanka društva, uključujući neparticipativne povlaštene dionice,

—

financijska imovina koja se izdaje kao dio sekuritizacije kredita, hipoteka, duga po kreditnim karticama, potraživanja i ostale imovine.

Isključuju se sljedeći instrumenti:

—

transakcije vrijednosnim papirima, kao dio repo ugovora,

—

izdanja neprenosivih vrijednosnih papira,

—

neprenosivi krediti.

Izdanja dugoročnih vrijednosnih papira dijele se na:

—

izdanja s fiksnom kamatnom stopom, odnosno obveznice čija sa nominalna isplata kupona ne mijenja za vrijeme razdoblja trajanja izdanja,

—

izdanja s promjenjivom kamatnom stopom, odnosno obveznice kod kojih su kuponska stopa ili odnosna glavnica vezani uz kamatnu stopu ili neki drugi indeks, što ima za posljedicu promjenjivu nominalnu isplatu kupona za vrijeme razdoblja trajanja izdanja,

—

izdanja bez kupona, odnosno instrumenti koji ne daju nikakvu povremenu isplatu kupona. Obično su takve obveznice izdane uz diskont i otkupljuju se prema nominalnoj vrijednosti. Većina diskonta jest ekvivalent kamati obračunatoj tijekom vijeka trajanja obveznice.

(b)

Uvrštene dionice

Uvrštene dionice obuhvaćaju:

—

udjele u kapitalu koje izdaju društva s ograničenom odgovornošću,

—

otkupljene dionice u društvima s ograničenom odgovornošću,

—

dionice koje nose dividendu, a koje je izdalo društvo s ograničenom odgovornošću,

—

povlaštene ili preferencijalne dionice ili udjele koji osiguravaju udio u raspodjeli preostale vrijednosti pri likvidaciji društva. Te dionice ili udjeli mogu kotirati ili ne moraju kotirati na priznatoj burzi,

—

plasmane zatvorenom krugu investitora, ako je to moguće.

Ako je društvo privatizirano i država je zadržala dio dionica, no drugi dio dionica kotira na uređenom tržištu, cjelokupna vrijednost kapitala društva evidentira se u okviru neotplaćenog iznosa dionica koje kotiraju na burzi, s obzirom na to da je potencijalno moguće svim dionicama trgovati u bilo koje vrijeme po tržišnoj vrijednosti. Isto vrijedi i ako se dio dionica proda velikim investitorima, a samo se preostalim dijelom trguje na burzi (free float).

Uvrštene dionice isključuju:

—

dionice koje su bile ponuđene na prodaju pri izdanju, no nisu bile preuzete,

—

zadužnice i kredite koji su zamjenjivi za dionice. Oni se uključuju samo kada budu zamijenjeni za dionice,

—

vlasnički kapital člana društva koji neograničeno odgovara u društvima osoba,

—

državne investicije u kapital međunarodnih organizacija koje su osnovane kao društva s dioničkim kapitalom,

—

izdanja dionica koje nose bonus (issue of bonus shares) samo u vrijeme izdavanja i izdanja podijeljenih dionica (split share issue); dionice koje nose bonus i podijeljene dionice se, međutim bez razlike, uključuju u ukupna stanja dionica koje kotiraju na burzi.

5.   Valuta izdanja

Kada se obveznica otkupljuje ili kupon isplaćuje u različitoj valuti od one u kojoj je nominirana obveznica, obveznice s dvostrukom valutom moraju biti razvrstane prema nominaciji obveznice. Ako se izdaje globalna obveznica u više od jedne valute, svaki dio mora se iskazati kao zasebno izdanje, prema valuti izdanja. Ako su izdanja nominirana u dvije valute, na primjer 70 % u eurima i 30 % u američkim dolarima, relevantne sastavnice izdanja moraju biti iskazane zasebno, ako je to moguće, prema valuti nominacije obveznice. Tako 70 % izdanja mora biti iskazano kao izdanja u eurima/nacionalnim apoenima (27), a 30 % kao izdanja u drugim valutama. Ako nije moguće zasebno utvrditi sastavnice valute izdanja, stvarna raščlamba koju je provela država izvjestiteljica mora biti naznačena u nacionalnim pojašnjenjima.

Za dionice koje kotiraju na burzi mora se pretpostaviti da su izdane u valuti države u kojoj je društvo rezident; izdanja obveznica u drugim valutama zanemariva su ili ne postoje. Tako se podaci o dionicama koje kotiraju na burzi odnose na sva izdanja rezidenata europodručja.

6.   Vrijeme iskazivanja izdanja

Smatra se da je izdanje nastalo u trenutku kada izdavatelj primi plaćanje, a ne kada sindikat preuzme obvezu.

7.   Usklađivanje stanja i tokova

Nacionalne središnje banke moraju dostavljati informacije o neotplaćenim iznosima, bruto izdanjima, otkupima i neto izdanjima kratkoročnih i dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira i o dionicama koje kotiraju na burzi.

Sljedeća tablica prikazuje poveznicu između stanja (odnosno neotplaćenih iznosa) i tokova (odnosno bruto izdanja, otkupa i neto izdanja). U praksi, poveznica je složenija zbog promjena u vrednovanju cijena i tečajeva, reinvestiranih (tj. obračunatih) kamata, reklasifikacija, revizija i drugih usklađivanja (28).

(a)

Neotplaćena izdanja na kraju izvještajnog razdoblja

≈

Neotplaćena izdanja na kraju prethodnog izvještajnog razdoblja

+

Bruto izdanja tijekom izvještajnog razdoblja

–

Otkupi tijekom izvještajnog razdoblja

(b)

Neotplaćena izdanja na kraju izvještajnog razdoblja

≈

Neotplaćena izdanja na kraju prethodnog izvještajnog razdoblja

+

Neto izdanja tijekom izvještajnog razdoblja

 

 

(a)   Bruto izdanja

Bruto izdanja tijekom izvještajnog razdoblja moraju uključivati sva izdanja dužničkih vrijednosnih papira i dionica koje kotiraju na burzi, u kojima izdavatelj prodaje novonastale vrijednosne papire za gotovinu. Ona se odnose na redovan nastanak novih instrumenata. Trenutak kada se izdanja zaključuju definiran je kao trenutak kada se obavlja plaćanje; iskazivanje izdanja mora stoga odražavati što je moguće točnije vrijeme plaćanja za odnosno izdanje.

Bruto izdanja obuhvaćaju novonastale dionice koje se izdaju za gotovinu od strane društava koja prvi put kotiraju na burzi, uključujući novoosnovana društva ili privatna društva koja postaju javna društva. Bruto izdanja također obuhvaćaju novonastale dionice koje se izdaju za gotovinu tijekom privatizacije javnih društava kada dionice društva počinju kotirati na burzi. Izdavanje bonusnih dionica mora biti isključeno (29). Bruto izdanja ne smiju se iskazati ako društvo samo kotira na burzi i ne prikuplja se novi kapital.

Razmjena ili prijenos već postojećih vrijednosnih papira tijekom preuzimanja ili spajanja odnosno pripajanja nisu obuhvaćeni (30) u sklopu iskazanih bruto izdanja ili otkupa, osim novih instrumenata koje rezidentni subjekti europodručja stvaraju i izdaju za gotovinu.

Izdanja vrijednosnih papira koje je kasnije moguće zamijeniti za druge instrumente potrebno je iskazati kao izdanja u kategoriji njihovog prvog instrumenta; pri zamjeni oni se otkupljuju iz kategorije tog instrumenata u istom iznosu, a zatim se tretiraju kao bruto izdanja u novoj kategoriji (31).

(b)   Otkupi

Otkupi tijekom izvještajnog razdoblja obuhvaćaju sve ponovne kupnje dužničkih vrijednosnih papira i dionica koje kotiraju na burzi od strane izdavatelja, u kojima investitor prima gotovinu za vrijednosne papire. Otkupi se odnose na redovno brisanje instrumenata. Oni obuhvaćaju sve dužničke vrijednosne papire koji dostižu svoj datum dospijeća, kao i prijevremene otkupe. Obuhvaćeni su otkupi dionica od strane društva, ako društvo ponovno kupuje sve dionice za gotovinu prije promjene svog pravnog oblika, ili ponovno kupuje dio svojih otkazanih dionica za gotovinu, što dovodi do smanjenja kapitala. Otkupi dionica od strane društva nisu obuhvaćeni ako su to ulaganja u vlastite dionice (32).

Otkupi se ne smiju iskazati u slučaju kada je došlo samo do prestanka kotiranja na burzi.

(c)   Neto izdanja

Neto izdanja znače saldo svih izdanja minus svi otkupi koji su nastali tijekom izvještajnog razdoblja.

Neotplaćeni iznosi dionica koje kotiraju na burzi moraju pokrivati tržišnu vrijednost svih dionica rezidentnih subjekata koje kotiraju na burzi. Neotplaćeni iznosi dionica koje kotiraju na burzi, koje iskazuje država europodručja, mogu se stoga povećavati ili smanjivati nakon premještaja uvrštenog subjekta. To također vrijedi i u slučaju preuzimanja ili spajanja odnosno pripajanja, kada se nikakvi instrumenti ne stvaraju i ne izdaju za gotovinu i/ili se ne otkupljuju za gotovinu i nisu otkazani. Kako bi se izbjeglo dvostruko obračunavanje ili jazovi za dužničke vrijednosne papire i dionice koje kotiraju na burzi u slučaju premještaja subjekta u drugu rezidentnu državu, odgovarajuće nacionalne središnje banke moraju dvostrano usklađivati vrijeme izvještavanja o takvom događaju.

8.   Vrednovanje

Vrijednost izdanja vrijednosnih papira obuhvaća komponentu cijene i, ako su izdanja nominirana u valutama koje nisu izvještajna valuta, komponentu tečaja.

Nacionalne središnje banke moraju dostaviti podatke o dužničkim vrijednosnim papirima po nominalnoj vrijednosti (odnosno nazivnoj vrijednosti) i o dionicama koje kotiraju na burzi po tržišnoj vrijednosti (odnosno transakcijskoj vrijednosti). Za dugoročne vrijednosne papire, vrste izdanja (s fiksnom kamatnom stopom, promjenjivom kamatnom stopom i obveznice bez kupona) mogu biti vrednovane primjenom različitih metoda koje dovode do kombiniranog vrednovanja za ukupan iznos. Na primjer, izdanja s fiksnom i promjenjivom kamatnom stopom obično se vrednuju po nominalnoj vrijednosti, a obveznice bez kupona prema stvarno plaćenom iznosu. Najčešće je relativni iznos obveznica bez kupona malen, tako da nisu formirane nikakve rezervacije za vrijednost dobivenu s pomoću kombiniranog vrednovanja u popisu oznaka; ukupni iznos dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira iskazuje se prema nominalnoj vrijednosti (N). Ako je opseg pojave značajan, rabi se vrijednost ‘Z’ za ‘neodređeno’. Općenito, kad god postoji situacija u kojoj se pojavljuje kombinirano vrednovanje, NSB dostavlja pojedinosti na razini atributa u skladu s atributima iz Priloga III.:

(a)   Vrednovanje cijene

Stanja i tokovi dionica koje kotiraju na burzi moraju se iskazivati po tržišnoj vrijednosti; a stanja i tokovi dužničkih vrijednosnih papira po nominalnoj vrijednosti. Izuzeće od iskazivanja stanja i tokova dužničkih vrijednosnih papira po nominalnoj vrijednosti postoji u slučaju obveznica s velikim diskontom i obveznica bez kupona, kod kojih se izdanja iskazuju prema stvarno plaćenom iznosu, odnosno po diskontiranoj cijeni u vrijeme kupnje, a otkupi po nominalnoj vrijednosti po dospijeću. Neotplaćeni iznosi obveznica s velikim diskontom i obveznica bez kupona jesu stvarno plaćeni iznosi plus obračunata kamata, kao što je niže prikazano.

Formula

gdje je:

A

=

stvarno plaćeni iznos i obračunata kamata

E

=

stvarna vrijednost (iznos plaćen u vrijeme izdanja ili otkupa)

P

=

nominalna vrijednost (isplaćena na kraju dospijeća)

T

=

vrijeme do dospijeća od datuma izdanja (u danima)

t

=

vrijeme koje je proteklo od datuma izdanja (u danima)

Mogu postojati određene razlike u postupku vrednovanja cijene koji se koristi u različitim državama.

U ovom kontekstu se ne primjenjuje pristup vrednovanju cijena prema ESA 95, koji zahtijeva iskazivanje tokova za dužničke vrijednosne papire i dionice po transakcijskoj vrijednosti, a stanja po tržišnoj vrijednosti.

Prema važećim BIS-ovim pravilima vrednovanja, dužnički vrijednosni papiri vrednuju se po nominalnoj vrijednosti, a dionice koje kotiraju na burzi po cijeni pri izdanju. Za obveznice s velikim diskontom i obveznice bez kupona, izvještajni NSB mora izračunati obračunate nedospjele kamate ako je to moguće.

(b)   Vrednovanje izvještajne valute i tečaja

Nacionalne središnje banke moraju dostavljati sve podatke ESB-u iskazane u eurima, uključujući serije povijesnih podataka. Pri preračunavanju vrijednosnih papira koje su izdali domaći rezidenti u drugim valutama (Blok C) (33), u eure, nacionalne središnje banke moraju što je točnije moguće poštivati načela vrednovanja tečaja koja se temelje na ESA 95 (34):

i.

neotplaćena izdanja moraju se preračunati u eure/nacionalne nominacije po važećem srednjem tržišnom tečaju koji vrijedi na kraju izvještajnog razdoblja, odnosno na kraju poslovanja posljednjeg radnog dana izvještajnog razdoblja;

ii.

bruto izdanja i otkupi moraju se preračunati u eure/nacionalne nominacije primjenom srednjeg tržišnog tečaja koji vrijedi u trenutku plaćanja. Ako nije moguće utvrditi točan tečaj koji je moguće primijeniti u preračunavanju, može se primjenjivati tečaj koji je najbliži srednjem tržišnom tečaju u trenutku plaćanja.

Za razdoblja prije 1. siječnja 1999. nacionalne središnje banke moraju poštivati, što je točnije moguće, standarde ESA 95 za preračunavanje svih izdanja u valutama koje nisu domaća valuta, otkupa i neotplaćenih iznosa u euro/nacionalnu nominaciju država izvjestiteljica. U svrhu slanja podataka ESB-u čitave vremenske serije potrebno je zatim preračunati u euro primjenom neopozivih stopa konverzije od 31. prosinca 1998.

BIS izvješćuje ESB o svim izdanjima rezidenata iz ostatka svijeta u eurima/nacionalnim nominacijama (Blok B) u američkim dolarima, primjenom tečaja na kraju razdoblja za neotplaćene iznose te prosječnog tečaja za razdoblje za izdanja i otkupe. ESB preračunava sve podatke u eure pomoću istih načela koja je prvobitno primijenio BIS. Za razdoblja prije 1. siječnja 1999. potrebno je primjenjivati kao zamjenu tečaj između ECU-a i američkog dolara.

9.   Konceptualna dosljednost

Statistike izdanja vrijednosnih papira i bilance monetarnih financijskih institucija povezane su u svrhu izdanja prenosivih instrumenata od strane monetarnih financijskih institucija. Obuhvat instrumenata i monetarnih financijskih institucija koje ih izdaju konceptualno je dosljedan, kao i raspoređivanje instrumenata u razrede dospijeća i raščlamba po valuti. Razlike između statistike izdanja vrijednosnih papira i bilance monetarnih financijskih institucija postoje glede valutnih načela (tj. nominalna vrijednost za prvo i tržišna vrijednost za drugo). Osim za razlike u vrednovanju, za svaku državu neotplaćeni iznos vrijednosnih papira koje su izdale monetarne financijske institucije, a koji se iskazuje za statistiku izdanja vrijednosnih papira, odgovara stavkama 11. (‘izdani dužnički vrijednosni papiri’) i 12. (‘vrijednosni papiri novčanog tržišta’) na strani obveza u bilanci monetarnih financijskih institucija. Kratkoročni vrijednosni papiri, kao što je definirano za statistiku izdanja vrijednosnih papira, odgovaraju zbroju vrijednosnih papira novčanog tržišta i dužničkih vrijednosnih papira izdanih s rokom dospijeća do godinu dana. Dugoročni vrijednosni papiri, kao što je definirano za statistiku izdanja vrijednosnih papira, jednaki su zbroju dužničkih vrijednosnih papira izdanih s rokom dospijeća duljim od godine dana i do dvije godine te dužničkih vrijednosnih papira izdanih s rokom dospijeća duljim od dvije godine.

Nacionalne središnje banke moraju preispitati obuhvat statistike izdanja vrijednosnih papira i statistike bilance monetarnih financijskih institucija te navesti ESB-u sve konceptualne razlike. Provode se tri vrste provjera dosljednosti u odnosu na izdanja: (a) nacionalnih središnjih banaka u eurima/nacionalnim nominacijama; (b) monetarnih financijskih institucija osim središnjih banaka u eurima/nacionalnim nominacijama; i (c) monetarnih financijskih institucija osim središnjih banaka u drugim valutama. Mogu postojati manje razlike jer statistike izdanja vrijednosnih papira i statistike bilance monetarnih financijskih institucija proizlaze iz nacionalnih sustava izvješćivanja koji imaju različite namjene.

10.   Zahtijevani podaci

Statistički podaci očekuju se od svake države za svaku primjenjivu vremensku seriju podataka. Nacionalne središnje banke moraju dostaviti ESB-u, bez odgode, pisanim putem, pojašnjenja ako se određena stavka ne primjenjuje u određenoj državi. Nacionalne središnje banke mogu biti privremeno izuzete od izvješćivanja o vremenskim serijama ako odnosna pojava ne postoji. Nacionalne središnje banke moraju također izvješćivati o toj pojavi ili o svim drugim odstupanjima u izvještajnoj shemi opisanoj u Prilogu III. Nadalje, one moraju obavijestiti ESB kada se revizije šalju zajedno s pojašnjenjima o prirodi tih revizija.

Odjeljak 3.:   Nacionalna pojašnjenja

Svaki NSB mora podnijeti izvješće u kojemu se opisuju podaci dostavljeni u okviru ovog zahtjeva. Izvješće mora obuhvaćati teme koje su pobliže navedene u nastavku te, što je više moguće, slijediti predloženu strukturu. Nacionalne središnje banke moraju dostaviti dodatne informacije o slučajevima kada podaci iz izvješća nisu usklađeni s ovom Smjernicom ili kada nisu dostavile podatke, kao i razloge za to. Izvješće moraju poslati ESB-u kao Word dokument putem Cebamaila. Izvješće se ne smije predati kasnije od podataka.

1.

Izvori podataka/sustav prikupljanja podataka: Potrebno je navesti pojedinosti o izvorima podataka korištenim za sastavljanje statistike izdanja vrijednosnih papira: administrativni izvori za državna izdanja, izravno izvješćivanje od strane monetarnih financijskih institucija i drugih institucija, novine i osiguravatelje podataka kao što su Intenational Financial Review itd. Nacionalne središnje banke moraju navesti prikupljaju li se i pohranjuju podaci po pojedinačnom izdanju, kao i njihove kriterije. Nacionalne središnje banke moraju, alternativno, navesti prikupljaju li se podaci i pohranjuju, bez razlike, kao iznosi koje su izdali pojedini izdavatelji tijekom izvještajnog razdoblja, npr. za sustave izravnog prikupljanja podataka. Nacionalne središnje banke moraju dostaviti informacije o kriterijima koji su korišteni u izravnom izvješćivanju kako bi se utvrdile izvještajne jedinice i podaci koje je potrebno dostaviti.

2.

Postupci sastavljanja: U okviru ovog zahtjeva potrebno je kratko opisati metodu koja se primjenjuje za sastavljanje podataka, na primjer agregiranje informacija o pojedinim izdanjima vrijednosnih papira, aranžmani za postojeće vremenske serije te jesu li objavljene ili nisu.

3.

Rezidentnost izdavatelja: Nacionalne središnje banke moraju navesti je li moguće primijeniti u potpunosti definiciju rezidentnosti ESA 95 (i Međunarodnog monetarnog fonda) pri razvrstavanju izdavatelja. Ako to nije moguće, ili je samo djelomično moguće, nacionalne središnje banke moraju u potpunosti pojasniti kriterije koji su stvarno primijenjeni.

4.

Sektorska raščlamba izdavatelja: Nacionalne središnje banke moraju navesti odstupanja od razvrstavanja izdavatelja prema sektorskoj raščlambi definiranoj u odjeljku 2. točki 2. U pojašnjenjima treba objasniti utvrđena odstupanja i siva područja.

5.

Valute izdanja: Ako nije moguće zasebno utvrditi valutne komponente izdanja, nacionalne središnje banke moraju objasniti odstupanja od pravila. Nadalje, nacionalne središnje banke koje kod svih vrijednosnih papira ne mogu razlikovati između izdanja u lokalnim nominacijama, izdanja u eurima/nacionalnim nominacijama i izdanja u ostalim valutama, moraju opisati gdje su takva izdanja razvrstana i navesti ukupan iznos izdanja koja nisu bila ispravno raspoređena kako bi se ilustrirao opseg poremećaja.

6.

Razvrstavanje izdavatelja: Nacionalne središnje banke moraju dati sveobuhvatne informacije o vrsti vrijednosnih papira obuhvaćenih nacionalnim podacima, uključujući njihove nacionalne uvjete. Ako je poznato da je obuhvat djelomičan, nacionalne središnje banke moraju objasniti postojeće jazove.

—

Plasmani zatvorenom krugu investitora: Nacionalne središnje banke moraju navesti jesu li obuhvaćeni u iskazanim podacima.

—

Bankarski akcepti: Ako su prenosivi i uključeni u iskazane podatke za kratkoročne dužničke vrijednosne papire, NSB izvjestitelj mora pojasniti u nacionalnim pojašnjenjima nacionalne postupke za iskazivanje tih instrumenata i njihovu prirodu.

—

Dionice koje kotiraju na burzi: Nacionalne središnje banke moraju navesti jesu li u iskazanim podacima obuhvaćene dionice koje ne kotiraju na burzi ili ostali vlasnički udjeli, uz procjenu iznosa dionica koje ne kotiraju na burzi i/ili ostalih vlasničkih udjela za ilustraciju opsega poremećaja. Nacionalne središnje banke moraju navesti u nacionalnim pojašnjenjima poznate jazove u obuhvatu dionica koje kotiraju na burzi.

7.

Analiza dugoročnih vrijednosnih papira glede vrste instrumenta: Ako zbroj obveznica s fiksnom kamatnom stopom, s promjenjivom kamatnom stopom i obveznica bez kupona ne odgovara ukupnom iznosu dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira, nacionalne središnje banke moraju navesti vrstu i iznos dugoročnih vrijednosnih papira za koje nije na raspolaganju takva podjela.

8.

Ročnost izdanja: Ako nije moguće poštivati strogu primjenu definicije kratkog i dugog roka, nacionalne središnje banke moraju u nacionalnim pojašnjenjima navesti gdje iskazani podaci odstupaju.

9.

Otkupi: Nacionalne središnje banke moraju navesti kako dolaze do informacija o otkupima te prikupljaju li se informacije izravnim izvješćivanjem ili se izračunavaju kao preostali iznos.

10.

Vrednovanje cijene: Nacionalne središnje banke moraju navesti pojedinosti u nacionalnim pojašnjenjima o postupku vrednovanja koji se koristi za (a) kratkoročne dužničke vrijednosne papire; (b) dugoročne dužničke vrijednosne papire; (c) diskontirane obveznice; i (d) dionice koje kotiraju na burzi. Potrebno je pojasniti sve razlike u vrednovanju za stanja i tokove.

11.

Učestalost izvješćivanja, pravodobnost i vremenski raspon: Potrebno je navesti opseg u kojem su podaci, sastavljeni za ovaj zahtjev, dostavljeni u skladu sa zahtjevima korisnika, odnosno u roku od pet tjedana za mjesečne podatke. Također je potrebno navesti duljinu vremenskih serija dostavljenih podataka. Sve lomove u serijama potrebno je iskazati, na primjer razlike u obuhvatu vrijednosnih papira tijekom vremena.

12.

Revizije: U kratkim pojašnjenjima za sve revizije potrebno je pojasniti razlog za njih i njihov opseg.

13.

Procijenjeni obuhvat po instrumentu koji su izdali domaći rezidenti: Nacionalne središnje banke moraju dati nacionalne procjene obuhvata vrijednosnih papira za svaku kategoriju izdanja domaćih rezidenata, odnosno izdanja kratkoročnih vrijednosnih papira, dugoročnih vrijednosnih papira i dionica koje kotiraju na burzi, u lokalnoj valuti, drugim euro/nacionalnim nominacijama uključujući ECU i u ostalim valutama u skladu sa sljedećom tablicom. U procjenama za ‘obuhvat u %’ potrebno je naznačiti udio vrijednosnih papira obuhvaćenih u svakoj kategoriji instrumenata kao postotak ukupnog izdanja, koji je potrebno iskazati u okviru odgovarajućeg zaglavlja poštujući pravila izvješćivanja. Kratak je opis moguće dati pod ‘primjedbe’. Nacionalne središnje banke moraju također naznačiti sve promjene u obuhvatu zbog pristupanja monetarnoj uniji.

 

Obuhvat u %:

Primjedbe

Izadanja u eurima/nacionalnim nominacijama

Lokalno Nominacija

STS

 

 

LTS

 

 

QUS

 

 

Euro/nacionalne nominacije osim lokalne valute uključujući ECU

STS

 

 

LTS

 

 

U ostalim valutama

 

STS

 

 

 

LTS

 

 

STS= kratkoročni dužnički vrijednosni papiri.

LTS= dugoročni dužnički vrijednosni papiri.

QUS= dionice koje kotiraju na burzi.

DIO 13.

Dodatna mjesečna statistika kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija (koja se dostavlja ESB-u do kraja poslovanja 19. radnog dana nakon kraja referentnog mjeseca)

Tablica 1.

Novi krediti nefinancijskim društvima

 

Sektor

Vrsta instrumenta

Početno razdoblje fiksiranja kamatne stope

Pokazatelj novih poslova

Izvještajna obveza

Krediti u eurima

Nefinancijskim društvima

Krediti u iznosu do 1 milijun eura

Promjenjiva kamatna stopa i razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope do 1 godine

24

AAR/NDER, iznos

Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 1 i do 5 godina

25

AAR/NDER, iznos

Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 5 godina

26

AAR/NDER, iznos

Krediti u iznosu većem od 1 milijun eura

Promjenjiva kamatna stopa i razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope do 1 godine

27

AAR/NDER, iznos

Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 1 i do 5 godina

28

AAR/NDER, iznos

Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 5 godina

29

AAR/NDER, iznos

1.

Za potrebe statistike kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija, novi krediti nefinancijskim društvima obuhvaćaju sve kredite osim revolving kredita i prekoračenja i dugovanja po kreditnim karticama, kao je definirano u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34). Ugovorena kamatna stopa iskazana na godišnjoj razini (AAR) ili usko određena efektivna kamatna stopa (NDER) iskazuje se za sve kategorije uključene u tablici 1. Uz iskazani AAR/NDER navodi se povezani opseg novih poslova. Pokazatelji od 24. do 29. izračunavaju se na temelju stavki od 37. do 54. u Dodatku 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34). Kamatne stope izračunavaju se kao ponderirani prosjeci odgovarajućih stavki u Dodatku 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34), a opseg novih poslova treba biti jednak zbroju odgovarajućih stavki u Dodatku 2.Priloga I. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34).

Tablica 2.

Revolving krediti i prekoračenja i kreditne kartice bez naplate kamate i s naplatom kamate

 

Sektor

Vrsta instrumenta

Pokazatelj novih poslova

Izvještajna obveza

Krediti u eurima

Kućanstvima

Revolving krediti i prekoračenja, kreditne kartice bez naplate kamate i s naplatom kamate

86

AAR/NDER, iznos

Nefinancijskim društvima

Revolving krediti i prekoračenja, kreditne kartice bez naplate kamate i s naplatom kamate

87

AAR/NDER, iznos

2.

Za potrebe statistike kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija, revolving krediti i prekoračenja i kreditne kartice bez naplate kamate i s naplatom kamate imaju isto značenje kako su definirane u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33), neovisno o njihovom početnom razdoblju fiksiranja kamatne stope. Kazne za prekoračenja primijenjene kao sastavni dijelovi drugih naknada, npr. u obliku posebnih naknada, nisu obuhvaćeni AAR-om kako je definiran u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34). AAR ili NDER iskazuje se za sve kategorije uključene u tablici 2. Uz iskazani AAR/NDER navodi se povezani opseg novih poslova.

3.

U slučaju revolving kredita i prekoračenja te kreditnih kartica bez naplate kamate i s naplatom kamate, opseg novih poslova jednak je neotplaćenim iznosima. Pokazatelji 86. i 87. izračunavaju se na temelju stavki 12., 23., 32. i 36. u Dodatku 2. Priloga II. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34), a neotplaćeni iznosi iskazani za kredite po kreditnim karticama bez naplate kamate i s naplatom kamate te revolving kredite i prekoračenja u skladu s Prilogom I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33). Kamatne stope izračunavaju se kao ponderirani prosjeci odgovarajućih stavki u Dodatku 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34), pri čemu se za kredite po kreditnim karticama bez naplate kamate uzima kamatna stopa jednaka nuli. Pokazatelji 86. i 87. namijenjeni su osiguravanju kontinuiteta s pokazateljima 12. i 23. (‘prekoračenja’) kako je prethodno određeno u Uredbi Europske središnje banke (EZ) br. 63/2002 (ESB/2001/18) (35), tj. prije nego što su izmijenjeni Uredbom Europske središnje banke (EZ) br. 290/2009 (ESB/2009/7) (36).’

Tablica 3.

Kamatne stope na kredite kućanstvima i nefinancijskim društvima u vezi kojih je sklopljen ponovni sporazum o uvjetima kreditiranja

 

Sektor

Vrsta instrumenta

Prvobitno dospijeće, otkazni rok, početno razdoblje fiksiranja kamatne stope

Pokazatelj novih poslova

Izvještajna obveza

Krediti u vezi kojih je sklopljen ponovni sporazum o uvjetima kreditiranja, u eurima

Kućanstvima

Potrošački

Ukupno

88

AAR/NDER

Stambeni krediti

Ukupno

89

AAR/NDER

Za ostale potrebe

Ukupno

90

AAR/NDER

Nefinancijskim društvima

Ukupno

91

AAR/NDER

4.

Za potrebe statistike kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija, krediti kućanstvima i nefinancijskim društvima u vezi kojih je sklopljen ponovni sporazum o uvjetima kreditiranja obuhvaćaju sve nove poslovne kredite, osim revolving kredita i prekoračenja i dugovanja po kreditnim karticama, koji su odobreni, ali još nisu otplaćeni u vrijeme ponovnog sklapanja ugovora o uvjetima kreditiranja. U odnosu na kredite prenesene od druge institucije, ponovno ugovaranje odnosi se na nove poslovne kredite koji su odobreni od strane institucije koja prodaje ili prenosi kredit. Samo AAR ili NDER iskazuju se za kategorije uključene u tablici 3., koliko je to moguće, osim obuhvata koji se zahtijevaju temeljem Uredbe (EU) br. 1072/2013 (ESB /2013/34).

DIO 14.

Odabir stvarne izvještajne populacije i održavanje uzorka za statistiku kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija

Odjeljak 1.:   Odabir stvarne izvještajne populacije

1.   Opći postupak odabira

1.

Nacionalne središnje banke primjenjuju postupak prikazan na slici dolje kako bi odabrale izvještajne jedinice za prikupljanje statistike kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija u skladu s Uredbom (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34). Ovaj postupak definiran je kako slijedi:

Image

2.   Cenzus ili uzorak

2.

Svaki NSB odabire svoje izvještajne jedinice između monetarnih financijskih institucija, osim središnjih banaka i novčanih fondova, u referentnoj izvještajnoj populaciji koji su rezidenti iste države članice europodručja kao i NSB.

3.

Radi odabira izvještajnih jedinica, nacionalne središnje banke moraju primijeniti cenzus ili slijediti pristup uzorkovanja, u skladu s kriterijima ustanovljenim u sljedećim stavcima.

4.

U slučaju cenzusa, NSB traži od svake rezidentne monetarne financijske institucije u referentnoj izvještajnoj populaciji da dostavlja statistiku kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija. Varijable koje se prikupljaju pomoću cenzusa su kamatne stope i količine novih poslova i kamatne stope na neotplaćene iznose.

5.

U slučaju uzorkovanja, dostavljanje će se tražiti samo od odabranih monetarnih financijskih institucija u referentnoj izvještajnoj populaciji. Varijable koje se procjenjuju pomoću uzorkovanja su kamatne stope i količine novih poslova i kamatne stope na neotplaćene iznose. Nazivaju se varijable uzorkovanja. Kako bi se sveo na minimum rizik da rezultati izvještaja temeljem uzorka odstupaju od stvarnih (nepoznatih) vrijednosti u referentnoj izvještajnoj populaciji, uzorak treba biti konstruiran tako da bude reprezentativan za referentnu izvještajnu populaciju. Za potrebe statistike kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija, uzorak se smatra reprezentativnim ako su sve karakteristike koje su značajne za statistiku kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija i svojstvene referentnoj izvještajnoj populaciji također odražene u uzorku. Radi postavljanja početnog uzorka, nacionalne središnje banke mogu koristiti odgovarajuće procjene i modele radi izrade sheme uzorkovanja čak ako odnosni podaci koji se izvode iz postojećih izvora, ne odgovaraju u potpunosti definicijama iz Uredbe (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34).

3.   Stratifikacija stvarne izvještajne populacije

6.

Kako bi se osiguralo da je uzorak reprezentativan, svaki NSB koji izabere pristup uzorkovanja za statistiku kamatnih stopa monetarnih financijskim institucija treba na odgovarajući način stratificirati referentnu izvještajnu populaciju prije odabira bilo koje izvještajne jedinice. Stratifikacija podrazumijeva da je referentna izvještajna populacija N podijeljena na podpopulacije ili stratume N1, N2, N3 … NL. Ove podjele u podpopulacije ili stratume ne smiju se preklapati i zajedno čine referentnu izvještajnu populaciju:

N1 + N2 + N3 + … + NL = N

7.

Nacionalne središnje banke definiraju kriterije stratifikacije koji dozvoljavaju podpodjelu referentne izvještajne populacije u homogene stratume. Stratumi se smatraju homogenima ako je zbroj varijanti varijabli uzorkovanja između statuma značajno niži od ukupne varijante u čitavoj stvarnoj izvještajnoj populaciji (37). Kriteriji stratifikacije povezani su sa statistikom kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija, odnosno postoji odnos između kriterija stratifikacije i kamatnih stopa i iznosa koji se procjenjuju iz uzorka.

8.

Svaki NSB koji odabere pristup uzorkovanja mora identificirati najmanje jedan kriterij stratifikacije kako bi osigurao da je uzorak monetarnih financijskih institucija reprezentativan za državu članicu europodručja i da je greška uzorkovanja mala. U idealnom slučaju, nacionalne središnje banke određuju hijerarhiju kriterija stratifikacije. Moraju se uzeti u obzir nacionalne specifičnosti i one moraju biti specifične za svaku državu članicu europodručja.

9.

Odabir izvještajnih jedinica odvija se u obliku jednostupanjskog uzorkovanja nakon što su svi stratumi definirani. Samo se u ovoj fazi izvještajne jedinice biraju iz referentne izvještajne populacije. Nije moguće provesti privremeno biranje.

4.   Raspodjela uzorka u stratume i odabir izvještajnih jedinica

10.

Nakon određivanja nacionalnih stratuma u skladu sa stavcima 6. i 7., nacionalne središnje banke koje odaberu pristup uzorkovanja povlače uzorak odabirom stvarnih izvještajnih jedinica iz svakog stratuma. Ukupna nacionalna veličina uzorka n je zbroj veličina uzorka n1, n2, n3, …, nL za svaki stratum:

n1 + n2 + n3 + … + nL = n

11.

Svaki NSB odabire najprikladniju raspodjelu nacionalne veličine uzorka n između stratuma. Stoga, nacionalne središnje banke određuju za svaki stratum koliko izvještajnih jedinica nh je povučeno iz ukupnih monetarnih financijskih institucija, Nh. Stopa uzorkovanja nh/Nh za svaki stratum h dozvoljava procjenu varijanti svakog stratuma. Ovo podrazumijeva da su za svaki stratum odabrane najmanje dvije izvještajne jedinice.

12.

Kako bi se odabrale stvarne izvještajne jedinice unutar svakog stratuma, nacionalne središnje banke uključuju sve institucije u stratum, provode nasumično uzorkovanje ili odabiru najveću instituciju po stratumu. U slučaju nasumičnog uzorka, nasumično povlačenje institucija unutar svakog stratuma provodi se s jednakom vjerojatnošću za sve institucije ili s vjerojatnošću proporcionalnoj veličini institucije. Nacionalne središnje banke koje koriste nasumično uzorkovanje ili odabir najvećih institucija mogu odabrati da uključe sve institucije za neke stratume.

13.

Informacije o veličini svake kreditne institucije i drugih institucija u referentnoj izvještajnoj populaciji dostupne su na nacionalnoj razini iz statistike bilance monetarnih financijskih institucija prikupljenoj u skladu s Uredbom (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33). Nacionalne središnje banke moraju koristiti ukupne depozite nominirane u eurima kućanstava i nefinancijskih društava rezidenata u državama članicama europodručja i ukupne kredite kućanstvima i nefinancijskim društvima rezidentima u državama članicama europodručja nominirane u eurima, koji predstavljaju onaj dio bilance koji je relevantan za statistiku kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija, ili približnu procjenu.

14.

Statistika kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija mora se temeljiti na odabiru bez zamjene, odnosno svaka monetarna financijska institucija u referentnoj izvještajnoj populaciji može biti odabrana samo jednom.

15.

Ako NSB odluči o cenzusu svih monetarnih financijskih institucija u stratumu, NSB može provesti uzorkovanje u tom stratumu na razini podružnica. Preduvjet za to je da NSB ima cjeloviti popis podružnica koji obuhvaća sve poslove kreditnih i drugih institucija u stratumu te da ima odgovarajuće podatke kako bi bio u mogućnosti procijeniti varijante kamatnih stopa za nove poslove u odnosu na kućanstva i nefinancijska društva putem podružnica. Na odabir i održavanje podružnica primjenjuju se svih zahtjevi utvrđeni u ovoj Smjernici. Odabrane podružnice postaju uvjetne izvještajne jedinice u skladu sa svim izvještajnim zahtjevima utvrđenima u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34). Ovaj postupak bez utjecaja je na obveze svake monetarne financijske institucije kojoj podružnice pripadaju, da predstavljaju izvještajne jedinice.

5.   Minimalna nacionalna veličina uzorka

16.

Minimalna nacionalna veličina uzorka različito se definira ovisno o tome primjenjuje li NSB nasumično uzorkovanje ili odabire najveće institucije po stratumu.

17.

Ako NSB primjenjuje nasumično uzorkovanja u odabiru stvarnih izvještajnih institucija, minimalna nacionalna veličina uzorka treba biti takva da najveća nasumična greška za kamatne stope o novim poslovima u prosjeku za sve instrumente kategorije ne prelazi 10 baznih bodova na razini povjerenja od 90 % (38).

18.

 Maksimalna nasumična pogreška definira se kao

Image

, gdje je D maksimalna nasumična pogreška, zα/2 kao faktor zbrojen od normalnih raspodjela ili bilo koje druge prihvatljive raspodjele u skladu sa strukturom podataka (npr. t-raspodjela) pretpostavljajući da je razina povjerenja 1-α, gdje je var

Image

varijacija procjenitelja parametra θ, a vâr

Image

je procijenjena varijanta procjenitelja za parametar θ.

19.

Ako NSB odabere najveću instituciju po stratumu, kvaliteta uzorka treba se temeljiti na mjeri sintetske srednje apsolutne greške (MAE). Stvarna sintetska MAE ne smije premašiti pragove MAE koji ovisi o vremenu, pretpostavljajući grešku od 10 baznih bodova u svakom stratumu i pokazatelju.

20.

 Sintetske MAES za datog procjenitelja

Image

u određenom razdoblju trebaju se definirati kako slijedi:

Image

s

MAES (

Image

)

kao sintetski MAE

Bc, Bk

kao obujam u posebnoj kategoriji kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija

ic1

kao prosječna kamatna stopa procijenjena u kategoriji c

Image kao MAE za danu kategoriju kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija na temelju procjenitelja Image j

Bj0

kao obujam koji odgovara stvarnom neizvještavanju u određenom stratumu j

Bj1

kao obujam koji odgovara stvarnom izvještavanju u određenom stratumu j. Ako se primjenjuje uzorkovanje, Bj 1 se odnosi na ekstrapolirane obujme. Postupak ekstrapolacije se dalje objašnjava u odjeljku 4.

B

kao ukupan obujam za sve stratume, odnosno zbroj Bj 0 i Bj 1 svih stratuma

Image kao procjena ukupne greška unutar stratuma j

ij1

kao ponderirana prosječna kamatna stopa koja odgovara stvarnom izvještavanju u određenom stratumu j

Image

j 0 		kao vrijednost procjenitelja

Image

za neuzimanje podstratuma stratuma j.

U slučaju obuhvata obujma nula u jednom od iskazanih stratuma, prosječni Image drugog stratuma koristi se da bi se izbjegao MAE jednak nula.

Image kao prosjek za prvu i treću četvrtinu u stratumu, koji je definirana kao kamatna stopa iskazana za kategoriju kamatnih stopa monetarne financijske institucije za koju su 25 % (odnosno 75 %) dostavljenih kamatnih stopa niže od tog broja. Prva i treća četvrtina obračunava se prethodnim ponderiranjem obujma u toj kategoriji od strane institucija u stratumu. Međutim, prosjek između dva MAE procjenitelja - prve i treće četvrtine - koristi se kao procjena za parametar Image  (39).

21.

Maksimalna nasumična pogreška i sintetski MAE posebno se obračunavaju za nove poslove i neotplaćene iznose. Za nove poslove, maksimalna nasumična greška i sintetski MAE treba izračunavati na osnovi pokazatelja od 1. do 11., od 13. do 22. i od 24 do 29. kako je opisano u Dodatku 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34). Za neotplaćene iznose, maksimalna nasumična greška i sintetski MAE treba izračunavati na osnovi pokazatelja od 1. do 14. kako je opisano u Dodatku 1. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34).

22.

Minimalna nacionalna veličina uzorka odnosi se na minimalni početni uzorak i na minimalni uzorak nakon održavanja kako je definirano u sljedećem odjeljku o održavanju uzorka stvarne izvještajne populacije. Zbog pripajanja odnosno spajanja i napuštanja, uzorak se tijekom vremena može smanjiti u veličini do sljedećeg razdoblja održavanja.

23.

Nacionalne središnje banke mogu odabrati više izvještajnih jedinica nego što je definirano kao minimalna nacionalna veličina uzorka, posebno kada je potrebno povećati zastupljenost nacionalnog uzorka u smislu strukture nacionalnog financijskog sustava.

24.

Treba postojati dosljednost između broja monetarnih financijskih institucija u referentnoj izvještajnoj populaciji i minimalne veličine uzorka. Nacionalne središnje banke mogu dopustiti monetarnim financijskim institucijama koje su rezidenti jedne države članice europodručja i pojedinačno uključene u popis monetarnih financijskih institucija ustanovljen i ažuriran u skladu s načelima razvrstavanja navedenima u odjeljku 1. dijela 1. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) da dostavljaju statistiku kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija kao grupa. Grupa postaje uvjetna izvještajna jedinica. To znači da grupa iskazuje statistiku kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija kao da je jedna monetarna financijska institucija, odnosno ona iskazuje prosječnu kamatnu stopu po kategoriji instrumenta koja obuhvaća čitavu grupu umjesto jedne kamatne stope za svaku monetarnu financijsku instituciju uključenu u popis monetarnih financijskih institucija. Istovremeno, monetarne financijske institucije unutar grupe računaju se kao pojedinačne institucije u referentnoj izvještajnoj populaciji i u uzorku.

Odjeljak 2.:   Održavanje uzorka stvarne izvještajne populacije

6.   Održavanje uzorka tijekom vremena

25.

Nacionalne središnje banke koje odaberu pristup uzorkovanja moraju osigurati da uzorak ostane reprezentativan tijekom vremena.

26.

Stoga nacionalne središnje banke trebaju provjeriti reprezentativnost uzorka najmanje jednom godišnje. Ako postoje značajne promjene u referentnoj izvještajnoj populacije one se moraju odraziti u uzorku nakon ove godišnje provjere.

27.

U intervalima od najviše tri godine, nacionalne središnje banke moraju provesti redovito preispitivanje uzorka, uzimajući u obzir one koje su pristupile referentnoj izvještajnoj populaciji, one koje su napustile referentnu izvještajnu populaciju i stvarnu izvještajnu populaciju te druge promjene karakteristika izvještajnih jedinica i primjenjuju odredbe odjeljka 5. o minimalnoj nacionalnoj veličini uzorka. Redovito preispitivanje uzorka će se temeljiti na procjeni usklađenosti s odredbama o odabiru stvarne izvještajne populacije sadržanim u odjeljku 1. na temelju mjesečnih podataka koji odgovaraju kraju svakog tromjesečja u godini u kojoj se provodi preispitivanje. Međutim, nacionalne središnje banke mogu provjeravati i obnavljati svoj uzorak i češće.

28.

Tijekom vremena, uzorak će se prilagoditi tako da uzme u obzir institucije koje su pristupile referentnoj izvještajnoj populaciji kako bi uzorak ostao reprezentativan za referentu izvještajnu populaciju. Stoga, nacionalne središnje banke moraju postaviti uzorak nb iz populacije svih koji su pristupili Nb. Dodatni izbor institucija koje su pristupile nb između ukupnog broja institucija koje su pristupile Nb smatra se uzorkovanjem povećanim tijekom vremena.

29.

Tijekom vremena, uzorak će se prilagoditi tako da uzme u obzir institucije koje su napustile referentnu i stvarnu izvještajnu populaciju. Nisu potrebne prilagodbe ako je broj institucija koje su napustile referentnu izvještajnu populaciju Nd proporcionalan broju institucija koje su napustile izvještajnu populaciju u uzorku nd (slučaj 1.). Ako institucije napuste referentnu izvještajnu populaciju i ako nisu u uzorku, uzorak postaje veći u odnosu na veličinu referentne izvještajne populacije (slučaj 2.). Ako relativno više institucija napusti uzorak nego referentnu izvještajnu populaciju, tijekom vremena uzorak postaje premali i može prestati biti reprezentativan (slučaj 3.). U slučajevima 2. i 3., ako se koristi nasumično uzorkovanje za odabir stvarnih izvještajnih institucija ponderi povezani za svaku instituciju u uzorku trebaju biti prilagođeni pomoću utvrđene statističke metode izvedene iz teorije uzorkovanja. Ponderi povezani uz svaku izvještajnu jedinicu su inverzni njenoj vjerojatnosti odabira i posljedično faktoru ekspanzije. U slučaju 2. gdje je uzorak relativno velik za populaciju, izvještajne jedinice se ne izvode iz uzorka. U slučaju 3. ako su odabrane najveće institucije, uzorak se prilagođava odabirom dodatnih institucija prema njihovoj veličini.

30.

Tijekom vremena, uzorak će se prilagoditi tako da uzme u obzir promjene karakteristika izvještajnih jedinica. Ove promjene mogu nastati zbog pripajanja odnosno spajanja, podjela, rasta institucija itd. Neke izvještajne jedinice mogu promijeniti stratum. Kao u slučajevima 2. i 3. za institucije koje napuštaju, uzorak se prilagođava pomoću utvrđene statističke metode izvedene iz teorije uzorkovanja. Kada nacionalne središnje banke provode nasumično uzorkovanje dodjeljuju se nove mogućnosti odabira i posljedično pondera.

Odjeljak 3.:   Daljnja pitanja u vezi uzorkovanja

7.   Dosljednost

31.

Radi postizanja dosljednosti između statistike kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija o stanjima u odnosu na depozite i kredite i o novim poslovima u odnosu na depozite i kredite, nacionalne središnje banke koje odaberu pristup uzorkovanja moraju koristiti iste izvještajne jedinice radi prikupljanja ove statistike. Nacionalne središnje banke također mogu koristiti pristup uzorkovanja za podskup statistike kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija i cenzus za ostale. Međutim, one ne mogu koristiti dva ili više različitih uzoraka.

8.   Financijske inovacije

32.

U postupku uzorka, nacionalne središnje banke ne trebaju obuhvatiti svaki proizvod koji postoji na nacionalnoj razini. Međutim, one ne mogu isključiti čitavu kategoriju instumenata na temelju toga što su uključeni iznosi vrlo mali. Stoga, ako neku kategoriju instrumenta nudi samo jedna institucija, onda ova institucija treba biti uključena u uzorak. Ako određena kategorija insturmenta nije postojala u državi članici europodručja u vrijeme početnog odabira uzorka, ali je uvedena od strane neke institucije kasnije, ova institucija treba biti uključena u uzorak u vrijeme sljedeće provjere reprezentativnosti. Ako je stvoren novi proizvod, institucije u uzorku trebaju ga obuhvatiti u sljedećem izvješću, budući se od svih izvještajnih jedinica zahtijeva da izvješćuju o svim svojim proizvodima.

Odjeljak 4.:   Nacionalne ponderirane prosječne kamatne stope i nacionalni ukupni opseg poslova

33.

Nacionalne središnje banke primaju ponderirane prosječne kamatne stope i povezane iznose poslova od svih svojih stvarnih rezidentnih izvještajnih jedinica i izračunavaju nacionalnu ponderiranu prosječnu kamatnu stopu za svaku kategoriju instrumenta na temelju ekstrapoliranih opsega poslova po stratumu. Podaci se dostavljaju ESB-u.

34.

Kada se primjenjuje nasumično uzorkovanje, procjenitelj za kamatne stope u stratumu i nacionalne razine moraju biti u skladu s postupkom uzorkovanja, običnim nasumičnim uzorkom ili mogućnošću proporcionalnoj upotrijebljenoj veličini, što podrazumijeva da su ekstrapolirani iznosi korišteni za ponderiranje kamatnih stopa.

35.

Kada su odabrane najveće institucije, procjenitelj stopa treba agregirati stope institucija u istom stratumu ponderiranjem dostavljenih iznosa, i agregati u stratumima trebaju biti izvršeni primjenom ekstrapoliranih opsega u svakom stratumu.

36.

Za svaku kategoriju instrumenta o nepodmirenim iznosima (stanjima), odnosno za pokazatelje od 1. do 26. u Dodatku 1. Priloga 1. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34), nacionalne središnje banke osiguravaju nacionalnu ponderiranu prosječnu kamatnu stopu.

37.

Za svaku kategoriju instrumenta o novim poslovima, odnosno pokazatelje od 1. do 23. i od 30. do 85. u Dodatku 2. Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34), nacionalne središnje banke osiguravaju nacionalnu ponderiranu prosječnu kamatnu stopu. Osim toga, za svaki od pokazatelja od 2. do 4., od 8. do 11., od 13. do 22., od 33. do 35. i od 37. do 85. u Dodatku 2. Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34), nacionalne središnje banke osiguravaju količinu novih poslova poduzetih na nacionalnoj razini u svakoj kategoriji instrumenta tijekom referentnog mjeseca. Za kategorije instrumenata iz kredita kućanstvima i nefinancijskim društvima u vezi kojih je sklopljen ponovni sporazum o uvjetima kreditiranja (pokazatelji od 88. do 91. u Dodatku 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34), zahtijeva se samo podatak o obujmu, a podaci o kamatnim stopama se prikupljaju koliko je to moguće. Ove količine novih poslova odnose se na ukupnu populaciju, odnosno na čitavu referentnu izvještajnu populaciju i, slično drugim obujmima novih poslova, taj se iznos procjenjuje postupkom ekstrapoliranja prikazanim u stavcima od 38. do 40.

38.

Ako se koristi nasumično uzorkovanja ili odabir najveće institucije za odabir izvještajnih jedinica, za ekstrapoliranje obujma poslova koriste se faktori ekspanzije. Ekstrapoliranje se primjenjuje na razini stratuma.

39.

Ako se koristi pristup nasumičnog uzorkovanja, faktori ekspanzije se definiraju kao inverzija mogućnosti odabira, odnosno. Procijenjena količina novih poslova za ukupnu populaciju B se onda izračunava pomoću sljedeće opće formule:

Image

gdje je

B

ukupan opseg poslova

Bi

količina novih poslova institucije i

πi

vjerojatnost odabira institucije i

40.

Ako se koristi pristup odabira najveće institucije, faktor ekspanzije za svaki sloj definira se kao inverzija stope obuhvata stratuma pomoću sljedeće formule:

Image

gdje je

Image

j

kao ukupni obujam unutar stratuma j

Image

ij

kao obujam unutar svakog stratuma j za instituciju i

Nj0

kao broj kreditnih institucija koje nisu odabrane u stratum j

Nj1

kao broj kreditnih institucija odabranih u stratum j.

41.

Faktori ekspanzije EFj kako su definirani u stavku 40. u odnosu na nove poslove se obračunavaju zamjenom opsega ovih poslova povezanim neotplaćenim iznosima (stanjima). Ekstrapolirani opseg stratuma j se onda izračunava kao faktor ekspanzije za stratum j pomnožen s iskazanim opsegom stratuma j.

42.

Nacionalne središnje banke osiguravaju ESB-u kamatne stope monetarnih financijskih institucija na neotplaćene iznose (stanja) i na nove poslove s četiri decimalna mjesta. Ovo ne dovodi u pitanje bilo koju odluku nacionalnih središnjih banaka o razini preciznosti koju želi primijeniti u prikupljanju podataka. Objavljeni rezultati ne sadrže više od dva decimalna mjesta.

43.

Nacionalne središnje banke dokumentiraju sve propise i promjene u propisima koje utječu na statistiku kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija u metodološkim bilješkama koje dostavljaju s nacionalnim podacima.

44.

Nacionalne središnje banke koje odaberu pristup uzorkovanja za odabir izvještajnih jedinica osiguravaju procjenu greške uzorkovanja za početni uzorak. Nakon svakog održavanja uzorka osigurava se nova procjena.

DIO 15.

Postupanje s određenim proizvodima za statistiku kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija

1.

Postupanje s proizvodima definiranim u sljedećim stavcima treba se koristiti kao preporuka za proizvode sa sličnim karakteristikama.

2.

Rastući (padajući) depozit ili kredit je depozit ili kredit s određenim dospijećem na koji se primjenjuje kamatna stopa koja se povećava (smanjuje) iz godine u godinu za prethodno dogovoren broj postotnih bodova. Rastući (padajući) depoziti i krediti su instrumenti s fiksnim kamatnim stopama tijekom cijelog dospijeća. Kamatne stope za čitavo dospijeće depozita ili kredita i drugi uvjeti se dogovaraju unaprijed u vrijeme t0 kad je ugovor potpisan. Primjer rastućeg depozita je depozit s dogovorenim dospijećem od četiri godine, koji ostvaruju kamatu od 5 % u prvoj, 7 % u drugoj, 9 % u trećoj i 13 % u četvrtoj godini. ADR o novim poslovima, koji je pokriven u vrijeme t0 u statistici kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija, je geometrijski prosjek faktora ‘1 + kamatna stopa’. U skladu s Prilogom I. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34), nacionalne središnje banke mogu zahtijevati od izvještajnih jedinica da implementiraju NDER za ovu vrstu proizvoda. AAR na neotplaćene iznose (stanja) koji je obuhvaćen od vremena t0 do t3 je stopa koju primjenjuje izvještajna jedinica u vrijeme izračuna kamatne stope monetarne financijske institucije, odnosno korištenjem primjera depozita s dogovorenim dospijećem od četiri godine, 5 % u vrijeme t0, 7 % u vrijeme t1, 9 % u vrijeme t2 i 13 % u vrijeme t3.

3.

Za potrebe statistike kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija, krediti uzeti kao dio kreditnih linija imaju isto značenje kako je definirano i kako su razvrstani kao u dijelu 2. Priloga II. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33). Samo neotplaćeni iznosi (stanja), odnosno iznosi koji su povučeni, a nisu još otplaćeni u kontekstu kreditnih linija obuhvaćeni su kao novi poslovi i odražavaju statistiku kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija u skladu sa stavkom 16. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/203/33). Iznosi raspoloživi putem kreditnih linija koji još nisu povučeni ili iznosi koji su već otplaćeni ne prikazuju se niti kao novi poslovi niti kao neotplaćeni iznosi (stanja).

4.

Krovni ugovor dozvoljava klijentu da povuče kredita na nekoliko vrsta kreditnih računa do određenog najvišeg iznosa koji se primjenjuje na sve kreditne račune zajedno. U vrijeme sklapanja krovnog ugovora, nisu određeni oblik kredita i/ili datum na koji će kredit biti povučen i/ili kamatna stopa, nego se može dogovoriti raspon mogućnosti. Takav krovni ugovor nije obuhvaćen statistikom kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija. Međutim, čim se kredit koji je dogovoren temeljem krovnog ugovora povuče, on je obuhvaćen odgovarajućom stavkom u statistici kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija, u novim poslovima i u neotplaćenim iznosima (stanjima).

5.

Moguće je postojanje štednih depozita s osnovnom kamatnom stopom uvećanom za povjerenje i/ili premiju za povećanje. U vrijeme polaganja depozita, nije sigurna hoće li premija biti plaćena. Plaćanje ovisi o nepoznatom budućem odnosu prema štednji kućanstava ili nefinancijskih društava. Prema dogovoru, takvo povjerenje ili premije za povećanje nisu uključene u AAR za nove poslove. AAR na neotplaćene iznose (stanja) uvijek obuhvaća stope koje primjenjuje izvještajna jedinica u vrijeme izračuna kamatne stope monetarne financijske institucije. Stoga, ako je takvo povjerenje ili premija na povećanje odobrena od strane izvještajne jedinice, to se odražava u statistici na neotplaćenim iznosima (stanjima).

6.

Krediti se mogu nuditi kućanstvima ili nefinancijskim društvima s povezanim ugovorima o izvedenim financijskim instrumentima, odnosno kamatnim swapovima, najvišim iznosima/najnižim iznosima itd. Prema dogovoru, takvi povezani ugovori o izvedenim financijskim instrumentima nisu uključeni u AAR za nove poslove. AAR za neotplaćene iznose (stanja) uvijek obuhvaća stope koje primjenjuje izvještajna jedinica u vrijeme izračuna kamatne stope monetarne financijske institucije. Stoga, ako je takav ugovor o izvedenim financijskim instrumentima izvršen i izvještajna jedinica prilagođava kamatnu stopu naplaćenu kućanstvu ili nefinancijskom društvu, ovo se odražava u statistici netoplaćenih iznosa (stanja).

7.

Depoziti koji se nude mogu sadržavati dva sastavna dijela: depozit s dogovorenim dospijećem na koji se primjenjuje fiksna kamatna stopa i ugrađene financijske izvedenice s povratom koji je povezan s dostignućima definiranog burzovnog indeksa ili bilateralnog tečaja, podložno najnižem garantiranom povratu od 0 %. Dospijeće oba sastavna dijela može biti isto ili različito. AAR na nove poslove obuhvaća kamatne stope na depozite s dogovorenim dospijećem, budući da odražava sporazum između deponenta i izvještajne jedinice i poznat je kad je novac položen. Povrat na drugi sastavni dio depozita, povezan s postignućima burzovnog indeksa ili bilateralnog tečaja, je poznat tek ex post kad proizvod dospije i stoga ne može biti obuhvaćen novom poslovnom stopom. Stoga, pokriven je samo garantirani najniži povrat (obično 0 %). AAR za neotplaćene iznose (stanja) uvijek obuhvaća kamatne stope koje primjenjuje izvještajna jedinica u vrijeme izračuna kamatne stope monetarne financijske institucije. Do dana dospijeća, kamata na depozite s ugovorenim dospijećem dobiva se jednako kao i garantirani najniži povrat na depozit koji obuhvaća ugrađene financijske izvedenice. Samo o dospijeću kamatne stope monetarnih financijskih institucija na neotplaćene iznose (stanja) odražavaju AAR koji plaća izvještajna jedinica.

8.

Depoziti s dospijećem preko dvije godine kako su definirani u dijelu 2. Priloga II. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) mogu obuhvaćati mirovinske štedne račune. Glavni dio mirovinskih štednih računa može biti uložen u vrijednosne papire i kamatna stopa na račune onda ovisi o prinosu odnosnih vrijednosnih papira. Preostali dio mirovinskih štednih računa može se držati u gotovini i kamatnu stopu određuje kreditna ili druga institucija na isti način kao za druge depozite. U vrijeme polaganja depozita, ukupan povrat kućanstvu od mirovinskog štednog računa nije poznat, a može biti i negativan. Osim toga, u vrijeme polaganja depozita, između kućanstva i kreditne ili druge institucije dogovara se kamatne stopa koja se primjenjuje samo na dio depozita, ona se ne primjenjuje na dio investiran u vrijednosne papire. Stoga, samo je dio depozita koji nije investiran u vrijednosne papire obuhvaćen statistikom kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija. AAR o novim poslovima koji se iskazuje je stopa dogovorene između kućanstva i izvještajne jedinice za dio depozita u vrijeme kad je depozit položen. AAR na neotplaćene iznose (stanja) je stopa koju primjenjuje izvještajna jedinica na dio depozita mirovinskog štednog računa u vrijeme obračuna kamatne stope monetarne financijske institucije.

9.

Planovi štednje za stambene kredite su dugoročne štedne sheme koje mogu osigurati niži povrat, ali nakon određenog razdoblja štednje, daju kućanstvu ili nefinancijskom društvu pravo na stambeni kredit po diskontiranoj stopi. U skladu s dijelom 2. Priloga II. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33), ovi planovi štednje se razvrstavaju pod depozite s ugovorenim dospijećem preko dvije godine sve dok se koriste kao depoziti. Čim se pretvore u kredit, oni se razvrstavaju kao stambeni krediti kućanstvima. Izvještajne jedinice dostavljaju kamatne stope koje su dogovorene u vrijeme kad je položen početni depozit kao novi depozitni posao. Odgovarajući iznos novih poslova je iznos novca koji je deponiran. Povećanje ovog iznosa depozita tijekom vremena obuhvaćeno je samo neotplaćenim iznosima (stanjima). U vrijeme kada se depozit pretvori u kredit, ovaj novi kredit se iskazuje kao novi kreditni posao. Kamatna stopa je diskontirana stopa koju nudi izvještajna jedinica. Ponder je ukupan iznos kredita koji su odobreni kućanstvima ili nefinancijskim društvima.

10.

U skladu s dijelom 2. Priloga II. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33), depoziti položeni sukladno francuskom reguliranom planu u vezi kućanstava plan d’épargne-logement (PEL) klasificiraju se kao depoziti s ugovorenim dospijećem preko dvije godine. Država regulira uvjete koji se primjenjuju na ove PEL-ove i fiksira kamatnu stopu koja ostaje nepromijenjena tijekom čitavog razdoblja do dospijeća depozita, odnosno svaka ‘generacija’ PEL-ova ima istu kamatnu stopu koja je s njom povezana. PEL-ovi se drže najmanje četiri godine i svake godine klijent deponira minimalni prethodno utvrđeni iznos, ali mu je dozvoljeno povećati plaćanje u bilo koje vrijeme tijekom trajanja sheme. Izvještajne jedinice iskazuju početni depozit u vrijeme otvaranja novog PEL-a kao novi posao. Iznos novca koji je početno uplaćen u PEL može biti vrlo nizak, što znači da će ponder koji se dodjeljuje novoj poslovnoj stopi također biti relativno nizak. Ovaj pristup osigurava da nova poslovna stopa uvijek odražava uvjete koji upravljaju tekućom generacijom PEL-ova. Promjene u kamatnim stopama koje se primjenjuju na nove PEL-ove odražavaju nove poslovne stope. Reakcije klijenata u pogledu povećanje portfelja iz drugih dugoročnih depozita na prethodno postojeće PEL-ove se ne odražava u novim poslovnim stopama nego samo u stopama na neotplaćene iznose (stanja). Na kraju četverogodišnjeg razdoblja, klijent može tražiti kredit po diskontiranoj stopi ili obnoviti ugovor. Budući da se ova obnova PEL-a provodi automatski bez aktivnog uključenja na strani klijenta i budući da se uvjeti kredita uključujući kamatne stope ne mogu mijenjati, u skladu sa dijelom 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34) ova se obnova ne smatra novim poslom. Pri obnovi ugovora, klijentu je dozvoljeno uplatiti dodatni depozit, pod uvjetom da neotplaćeni iznos (stanje) ne premašuje određenu gornju granicu i da ugovor ne premašuje definirani maksimum godina dospijeća. Ako je dosegnuta gornja granica ili je dosegnuto maksimalno dospijeće, ugovor se zamrzava. Kućanstvo ili nefinancijsko društvo zadržava pravo na uzimanje kredita i još uvijek ima pravo na kamatu u skladu s uvjetima koji su važeći u vrijeme otvaranja PEL-a sve dok je novac u knjigama banke. Država dodjeljuje subvenciju u vidu plaćanja kamate povrh kamate koju nudi kreditna ili druga institucija. U skladu s dijelom 1. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34) samo onaj dio plaćanja kamata koji nudi kreditna ili druga institucija obuhvaćen je statistikom kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija. Državna subvencija, koja se plaća putem kreditne ili druge institucije, ali ju ne plaća kreditna ili druga institucija se zanemaruje.

11.

U kamatne stope monetarnih financijskih institucija potrebno je uključiti negativne kamatne stope na depozite pod uvjetom da takve stope nisu iznimne uzimajući u obzir tržišne uvjete.

DIO 16.

Statistika plaćanja

Odjeljak 1.:   Izvještajni zahtjevi

Povrh pokazetelja navedenih u Uredbi (EU) br. 1408/2013 (ESB/2013/43), a kako je navedeno u članku 18. stavku 1. ove Smjernice, nacionalne središnje banke dostavljaju dodatne podatke zahtijevane temeljem tablica od 1. do 7. Ovi podaci su podvrgnuti istim rokovima kako su određeni za pokazatelje u Uredbi. Za one pokazatelje za koje nije dana definicija u Uredbi, definicija je uključena u odgovarajućoj tablici.

Podaci koji se zahtijevaju prema tablicama iz Uredbe i ove Smjernice trebaju se dostavljati neovisno o stvarnom postojanju odnosne pojave i čak ako su one nula. ‘NC’ sa statusom opažanja M se rabi kako bi se pokazalo da pojava ne postoji. Za bilješke, ako se ne mogu osigurati stvarni podaci, procjene ili privremeni podaci, nacionalne središnje banke iskazuju NC sa statusom opažanja L.

Tablica 1.

Mediji namire (Settlement media)

Kraj razdoblja, osim ako nije drugačije navedeno, vrijednost u milijunima eura

 

Vrijednost

Učestalost

Mediji namire koje rabe nemonetarne financijske institucije

Obveze nacionalne središnje banke

Prekonoćni depoziti nominirani u eurima

domaće središnje države

Geo 0

M

središnjih država ostalih država članica europodručja

Geo 0

M

ostatka svijeta, bez banaka

Geo 0

M

Prekonoćni depoziti nominirani u drugim valutama

domaće središnje države

Geo 0

M

središnjih država ostalih država članica europodručja

Geo 0

M

ostatka svijeta, bez banaka

Geo 0

M

Obveze ostalih monetarnih financijskih institucija

Prekonoćni depoziti nominirani u eurima

domaće središnje države

Geo 0

M

središnjih država ostalih država članica europodručja

Geo 0

M

ostatka svijeta, bez banaka

Geo 0

M

Prekonoćni depoziti nominirani u drugim valutama

domaće središnje države

Geo 0

M

središnjih država ostalih država članica europodručja

Geo 0

M

ostatka svijeta, bez banaka

Geo 0

M

Mediji namire koje upotrebljavaju kreditne institucije

Prekonoćni depoziti u eurima kod ostalih kreditnih institucija

Geo 0

Q

Unutardnevni krediti središnje banke u eurima (prosjek za posljednje razdoblje održavanja pričuve)

Geo 0

A

Mediji namire koje koriste nemonetarne financijske institucije - imovina ili potraživanja prema imovini koja se mogu rabiti za plaćanja od strane nemonetarnih financijskih institucija.

Prekonoćni depoziti - kako je definirano u ‘Kategorije instrumenata’ u dijelu 2. Priloga II. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33).

Uključeni su svi računi, neovisno o valuti u kojoj su nominirani; tako je ‘prekonoćni depoziti nominirani u drugim valutama’ podkategorija ‘prekonoćnih depozita’.

Prekonoćni depoziti nominirani u drugim valutama - vrijednost prekonoćnih depozita u drugim valutama koje drže nemonetarne financijske institucije.

Mediji namire koje koriste kreditne institucije - imovina ili potraživanja prema imovini koja se mogu rabiti za plaćanja od strane kreditnih institucija.

Unutardnevni krediti središnje banke u eurima (prosjek za posljednje razdoblje održavanja pričuva) - ukupna vrijednost kredita koje središnja banka odobrava kreditnim institucijama, a one ih vraćaju u razdoblju kraćem od jednog radnog dana. To je prosjek najviše dnevne vrijednosti istodobnih i stvarnih dnevnih pozicija dopuštenog prekoračenja ili povlačenja dnevnih kredita tijekom dana za sve kreditne institucije promatrane zajedno. Svi dani u razdoblju održavanja, uključujući dane vikenda i praznike, uračunavaju se u prosjek.

Tablica 2.

Institucije koje nude platne usluge nemonetarnim financijskim institucijama

Kraj razdoblja, izvorna jedinica, osim ako nije drugačije navedeno; vrijednost u milijunima eura

 

Broj

Vrijednost

Učestalost

Središnja banka

Broj ureda

Geo 0

—

A

Broj prekonoćnih depozita (u tisućama)

Geo 0

—

A

Kreditne institucije

od toga:

 

 

 

Kreditne institucije osnovane u državi izvjestiteljici

Broj ureda

Geo 0

—

A

Broj institucija

Geo 0

 

A

Vrijednost prekonoćnih depozita kod nemonetarnih financijskih institucija

—

Geo 0

Q

Podružnice kreditnih institucija koje se nalaze u europodručju

Broj ureda

Geo 0

—

A

Broj institucija

Geo 0

 

A

Vrijednost prekonoćnih depozita kod nemonetarnih financijskih institucija

—

Geo 0

Q

Podružnice kreditnih institucija koje se nalaze u EGP-u, ali izvan europodručja

Broj ureda

Geo 0

—

A

Broj institucija

Geo 0

 

A

Vrijednost prekonoćnih depozita kod nemonetarnih financijskih institucija

—

Geo 0

Q

Podružnice kreditnih institucija koje se nalaze izvan EGP-a

Broj ureda

Geo 0

—

A

Broj institucija

Geo 0

 

A

Vrijednost prekonoćnih depozita kod nemonetarnih financijskih institucija

—

Geo 0

Q

Institucije za elektronički novac

Broj institucija

Geo 0

—

A

Drugi pružatelji platnih usluga

Broj institucija

Geo 0

—

A

Broj ureda

Geo 0

—

A

Broj prekonoćnih depozita kod nemonetarnih financijskih institucija (u tisućama)

Geo 0

—

A

Vrijednost prekonoćnih depozita kod nemonetarnih financijskih institucija

 

Geo 0

Q

Bilješke:

 

 

 

Ukupan broj institucija za platni promet koje djeluju u državi na prekograničnoj osnovi

Geo 0

 

A

od toga:

 

 

 

broj institucija za platni promet koje pružaju usluge preko podružnice

 

Geo 0

A

broj institucija za platni promet koje pružaju usluge preko zastupnika

 

Geo 0

A

broj institucija za platni promet koje pružaju usluge niti preko podružnice niti preko zastupnika

 

Geo 0

A

Tablica 2. dopunjava tablicu 1. Uredbe (EU) br. 1409/2013 (ESB/2013/43).

Broj institucija - obuhvaća pravno neovisne institucije koje posluju u državi izvjestiteljici. Svaka se institucija broji jednom, bez obzira na broj ureda koje ima u državi.

Broj ureda - broj mjesta poslovanja u državi izvjestiteljici. Svako mjesto poslovanja osnovano u istoj državi izvjestiteljici broji se zasebno. Uključeni su samo oni uredi (neovisno o njihovoj veličini i radnom vremenu) koji pružaju platne usluge pomoću bezgotovinskog obračuna i namire dok mobilni uredi nisu uključeni. Glavni ured institucije se računa kao ured ako nudi platne usluge pomoću bezgotovinskog obračuna i namire.

Podružnica - mjesto poslovanja (osim glavnog ureda) koje se nalazi u državi izvjestiteljici te koju je osnovala kreditna institucija osnovana u drugoj državi. Nema pravnu osobnost i provodi izravno neke ili sve transakcije svojstvene poslovima kreditnih institucija. Sva mjesta poslovanja koja je ista institucija, osnovana u drugoj državi, uspostavila u državi izvjestiteljici, čine jednu podružnicu. Svako od tih mjesta poslovanja smatra se zasebnim uredom.

Podružnica kreditne institucije koja se nalazi u europodručju - podružnica (koja se nalazi u državi izvjestiteljici) kreditne institucije osnovane izvan države izvjestiteljice ali unutar europodručja.

Podružnica kreditne institucije koja se nalazi izvan EGP-a - podružnica (koja se nalazi u državi izvjestiteljici) banke koja se nalazi izvan EGP-a.

Podružnica kreditne institucije koja se nalazi izvan EGP-a (izvan europodručja) - podružnica (koja se nalazi u državi izvjestiteljici) kreditne institucije osnovane u državi EGP-a izvan države izvjestiteljice i izvan europodručja.

Institucije za platni promet koje posluju u državi na prekograničnoj osnovi - institucije za platni promet koje se nalaze izvan države izvjestiteljice ali posluju u državi izvjestiteljici preko podružnice, zastupnika ili pristupa na daljinu.

Tablica 3.

Platne transakcije koje uključuju nemonetarne financijske institucije

Ukupno za razdoblje; broj transakcija u milijunima; vrijednost transakcija u milijunima eura; godišnja učestalost

 

Poslano

Primljeno

Bilješke:

Broj transakcija

Vrijednost transakcija

Broj transakcija

Vrijednost transakcija

Transakcije prema vrsti platnog instrumenta

Kreditni transferi

 

 

 

 

inicirani elektronički

 

 

 

 

od toga:

 

 

 

 

inicirano na osnovi jednokratnog plaćanja

 

 

 

 

od toga:

 

 

 

 

elektroničko plaćanje na temelju on-line bankarstva

Geo 1

Geo 1

—

—

Odobrenje računa pomoću jednostavnoga knjiženja

Geo 0

Geo 0

—

—

Terećenje računa pomoću jednostavnoga knjiženja.

Geo 0

Geo 0

—

—

 

 

 

—

—

Novčane pošiljke.

Geo 3

Geo 3

Geo 2

Geo 2

Transakcije putem telekomunikacijskih, digitalnih ili IT uređaja

Geo 1

Geo 1

Geo 2

Geo 2

Tablica 3. dopunjava tablicu 4. Uredbe (EU) br. 1409/2013 (ESB/2013/43).

Elektronička plaćanja na temelju on-line bankarstva - transakcije inicirane on-line bankarskim sustavima i usluge iniciranja plaćanja. Pojam ‘elektroničko plaćanje na temelju on-line bankarstva’ isključuje plaćanja koja je inicirao platitelj on-line bankarstvom ne ukuljučujući istovremeno on-line transakciju kupnje. Također isključuje račune prezentirane on-line bez uključivanja istovremene on-line transakcije kupnje.

Odobrenje računa pomoću jednostavnoga knjiženja (Credits to the accounts by simple book entry) - transakcija odobrenja koju inicira pružatelj platnih usluga (uključujući izdavatelja elektroničkog novca) bez posebnog naloga za transakciju i izvršava se jednostavnim knjiženjem, odnosno knjiženjem u korist na račun klijenta, odnosno bez upotrebe klasičnog platnog instrumenta. Za ovu stavku iskazuju se sljedeće transakcije: (a) plaćanje kamate od strane banke; (b) plaćanje dividende od strane banke; (c) isplate kredita na tekući račun klijenta; i (d) druga odobrenja na račun jednostavnim knjiženjem. Ovi podaci se isključuju iz kreditnih transfera.

Terećenja računa pomoću jednostavnoga knjiženja (Debits from the account by simple book entry) - transakcija terećenja koju inicira pružatelj platnih usluga (uključujući izdavatelja elektroničkog novca) bez posebnog naloga za transakciju i izvršava se jednostavnim knjiženjem (knjiženje na teret) na računu klijenta, odnosno bez korištenja klasičnog platnog instrumenta. Za ovu stavku iskazuju se sljedeće transakcije: (a) naplata kamate od strane banke; (b) odbijanja bankovnih naknada; (c) plaćanja poreza povezanih s financijskom imovinom, ako su odvojene transakcije ali nisu odvojeno autorizirane od strane klijenta; (d) otplate iznosa kredita; i (e) druga terećenja računa pomoću jednostavnog knjiženja. Ovi podaci se isključuju iz izravnih terećenja.

Novčane pošiljke - kako su definirane u članku 4. Direktive 2007/64/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (40).

Transakcije putem telekomunikacijskih, digitalnih ili IT uređaja - kako su definirane u točki 7. Priloga Direktivi 2007/64/EZ.

Tablica 4.

Platne transakcije po vrsti terminala koje uključuju nemonetarne financijske institucije

Ukupno za razdoblje; broj transakcija u milijunima; vrijednost transakcija u milijunima eura; godišnja učestalost

Bilješke

Broj transakcija

Vrijednost transakcija

Podizanje gotovine na terminalima POS

Geo 1

Geo 1

Podizanje gotovine preko šaltera (OTC)

Geo 1

Geo 1

Polaganje gotovine preko šaltera (OTC)

Geo 1

Geo 1

Tablica 4. dopunjava tablicu 5. Uredbe (EU) br. 1409/2013 (ESB/2013/43).

Podizanje gotovine na POS terminalima (Cash advance at POS terminals) - transakcije u kojima imatelj kartice prima gotovinu na POS terminalu u kombinaciji s platnom transakcijom za robu ili usluge. Ako nije moguće razlikovati podatke o podizanju gotovine na POS terminalima, ovi se podaci iskazuju kao ‘POS transakcije’.

Deponiranje gotovine preko šaltera (Over the counter (OTC) cash deposit) - deponiranje gotovine na račun kod pružatelja platnih usluga korištenjem obrasca, uključujući one kad se kartica koristi samo radi identificiranja platitelja. Uključuje deponiranje gotovine na dnevni ili noćni deposit box pružatelja platnih usluga za odobrenje na račun kod pružatelja platnih usluga. Ove transakcije ne predstavljaju plaćanje u užem smislu, predstavljaju samo promjenu gotovine u knjižni novac.

Podizanje gotovine preko šaltera (OTC cash withdrawal) - Podizanje gotovine s računa kod pružatelja platnih usluga korištenjem obrasca, uključujući one kad se kartica koristi samo radi identificiranja primatelja plaćanja. Ove transakcije ne predstavljaju plaćanje u užem smislu, predstavljaju samo promjenu knjižnog novca u gotovinu.

Tablica 5.

Sudjelovanje u odabranim platnim sustavima TARGET2

Kraj razdoblja; izvorne jedinice; godišnja učestalost

 

Broj

Komponenta sustava TARGET2

Broj sudionika

Geo 1

Izravni sudionici

Geo 1

Kreditne institucije

Geo 1

Središnja banka

Geo 1

Ostali izravni sudionici

Geo 1

Javna uprava

Geo 1

Organizacije za kliring i namiru

Geo 1

Ostale financijske institucije

Geo 1

Ostali

Geo 1

Neizravni sudionici

Geo 1


Tablica 6.

Plaćanja obrađena od strane odabranih platnih sustava TARGET2

Ukupno za razdoblje; broj transakcija u milijunima; vrijednost transakcija u milijunima eura; godišnja učestalost

 

Poslano

Broj transakcija

Vrijednost transakcija:

Komponenta sustava TARGET2

Kreditni transferi i izravna terećenja

Geo 1

Geo 1

Unutar iste komponente sustava TARGET2

Geo 0

Geo 0

Drugoj komponenta sustava TARGET2

Geo 2

Geo 2

Komponenti sustava TARGET2 iz europodručja

Geo 2

Geo 2

Komponenti sustava TARGET2 izvan europodručja

Geo 2

Geo 2

Omjer koncentracije

Geo 1

Geo 1

Komponente sustava TARGET 2 - kako su definirane u članku 2. Smjernice ESB/2012/27  (41).

Za TARGET2 definicija ‘prekogranično’ se temelji na lokaciji komponente a ne sudionika kao u slučaju drugih platnih sustava.

Tablice 6. i 7. Uredbe (EU) br. 1409/2013 (ESB/2013/43) trebaju se dostaviti za svaki platni sustav osim TARGET2. Nacionalne središnje banke trebaju razlikovati između platnih sustava za plaćanje velikih vrijednosti i platnih sustava za plaćanje malih vrijednosti.

Platni sustav za plaćanje velikih vrijednosti - kako je definiran u članku 2. Uredbe (EU) br. 260/2012 Europskog parlamenta i Vijeća  (42);

Platni sustav za plaćanje malih vrijednosti - kako je definiran u članku 2. Uredbe (EU) br. 260/2012.

Tablica 7.

Djelatnosti pružatelja platnih usluga prema vrsti platne usluge

Ukupno za razdoblje; broj poslanih transakcija u milijunima; vrijednost poslanih transakcija u milijunima eura; godišnja učestalost

 

Bilješke

Polaganje gotovine preko šaltera (OTC)

Bilješke

Podizanje gotovine preko šaltera (OTC)

Izravna terećenja

Kartična plaćanja

Kreditni transferi

Bilješke

Novčane pošiljke.

Bilješke

Transakcije putem telekomunikacijskih, digitalnih ili IT uređaja

Broj

Vrijednost

Broj

Vrijednost

Broj

Vrijednost

Broj

Vrijednost

Broj

Vrijednost

Broj

Vrijednost

Broj

Vrijednost

Kreditne institucije

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Institucije za elektronički novac

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Poštanske žiro institucije

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Institucije za platni promet

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Tijela javne vlasti (a) ESB i nacionalne središnje banke; i (b) države članice ili lokalna tijela javne vlasti

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Geo 1

Izravna terećenja - kako je definirano u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1409/2013 (ESB/2013/43).

Kartična plaćanja - platne transakcije kako su definirane u drugoj alineji točke 3. i 4. Priloga Direktivi 2007/64/EZ.

Kreditni transferi - kako je definirano u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1409/2013 (ESB/2013/43).

Zahtijevana zemljopisna raščlamba slijedi naming convention/konvencije nazivlja utvrđene u Uredbi (EU) br. 1409/2013 (ESB/2013/43), odnosno:

Tablica 8.

Zemljopisna raščlamba

Geo 0

Geo 1

Geo 2

Geo 3

Geo 4

Domaće

Domaće i prekogranično, kombinirano

Prekogranično

Domaće

Domaće

Raščlamba prema pojedinoj državi za sve države Unije

Ostatak svijeta

Prekogranično

Odjeljak 2.:   Odstupanja

Članak 4. Uredbe (EU) br. 1409/2013 (ESB /2013/43) utvrđuje uvjete prema kojima nacionalne središnje banke mogu odobriti odstupanja izvještajnim jedinicama Posebno, stavak 2. određuje da nacionalne središnje banke mogu odobriti odstupanja izvještajnim jedinicama samo ako te izvještajne jedinice ne doprinose statistički značajnom obuhvatu, na nacionalnoj razini, platnih transakcija za svaku vrstu platne usluge.

Statistički značajan obuhvat s definira kao 95 % vrijednosti platnih transakcija za svaku platnu uslugu.

Ako su odobrena odstupanja, nacionalne središnje banke moraju ekstrapolirati podatke koji će se dostaviti ESB-u.

Odjeljak 3.:   Prijelazne odredbe

Povijesni podaci

U cilju poboljšanja usporedivosti podataka, nacionalne središnje banke trebaju dostavljati povijesne podatke za sve stavke u Uredbi (EU) br. 1409/2013 (ESB/2013/43) i u ovoj Smjernici za referentno razdoblje 2013. koliko je to moguće. Nacionalne središnje banke odlučuju o najboljem načinu za udovoljavanje ovom zahtjevu, vjerojatno putem procjena. Za one serije koje nisu već dostavljene u okviru prethodne Smjernice ESB/2007/9 i gdje ne postoje stvarni podaci, nacionalne središnje banke mogu dostaviti podatke kao nedostupne (NC serije sa statusom opažanja L) (43).

Podaci za referentno razdoblje 2014. - tablice u ovoj Smjernici

U odnosu na zahtjeve navedene u tablicama iz ove Smjernice, nacionalne središnje banke mogu dostavljati podatke za referentno razdoblje 2014. koliko je to moguće, u skladu s istim pravilima koja su utvrđena za povijesne podatke (vidjeti gore).

Podaci za referentno razdoblje 2014. - tablice u Uredbi (EU) br. 1409/2013 (ESB/2013/43)

Budući da su zahtjevi iz Uredbe (EU) br. 1409/2013 (ESB/2013/43) prema godišnjoj učestalosti, nacionalne središnje banke moraju osigurati dostavljanje jedinstvene iznose za svaku seriju podataka, dostavljene u odnosu na cijelu godinu (agregirajući, gdje je primjenjivo, 2014. H1 i 2014. H2). U odnosu na podatke koji obuhvaćaju 2014 H1, nacionalne središnje banke mogu odlučiti o najboljem načinu udovoljavanja ovom zahtjevu. Ako stvarni podaci nisu dostupni, nacionalne središnje banke mogu dostaviti procjene.

Ako su dostavljene procjene u skladu s prijelaznim odredbama, svaki NSB utvrđuje metodologiju, ovisno o posebnostima zemlje. Nacionalne središnje banke trebaju dostaviti pojašnjenja da bi objasnile primijenjeni pristup.

DIO 17.

Statistika imovine i obveza investicijskih fondova

Statistička izvješća trebaju sadržavati podatke za sva polja u odgovarajućim tablicama u ovoj Smjernici, čak i ako su nula, ako nedostaju ili ako pojava ne postoji.

Tablica 1.

Podaci koje treba dostavljati tromjesečno: stanja i usklađivanja tokova

 

A.

Domaće

B.

Europodručje osim domaće

C.

Ostatak svijeta

D.

Ukupno

Ukupno

Monetarne financijske institucije

Nemonetarne financijske institucije — ukupno

Ukupno

Monetarne financijske institucije

Nemonetarne financijske institucije — ukupno

Ukupno

 

Opća država (S.13)

Ostali rezidenti

 

Opća država (S.13)

Ostali rezidenti

 

Države članice nesudionice

SAD

Japan

Ukupno

Investicijski fondovi osim fondova novčanog tržišta

Ostali financijski posrednici + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125+S.126+S.127)

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi (S.128+S.129)

 

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14+S.15)

Ukupno

Investicijski fondovi osim fondova novčanog tržišta

Ostali financijski posrednici + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125+S.126+S.127)

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi (S.128+S.129)

 

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14+S.15)

Osiguravajuća društva (S.128)

Mirovinski fondovi (S.129)

Osiguravajuća društva (S.128)

Mirovinski fondovi (S.129)

IMOVINA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.

Potraživanja po depozitima i kreditima

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2.

Dužnički vrijednosni papiri

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Obračunate kamate

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2.e.

Euro

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 1 i do 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2.x

Strane valute

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 1 i do 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2.t

Ukupno valute

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 1 i do 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3.

Vlasnički udjeli

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

o/w uvrštene dionice

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

4.

Dionice/udjeli investicijskih fondova

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

(2+3+4)a od toga pozajmljeni vrijednosni papiri ili prodani temeljem repo ugovora

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

5.

Izvedeni financijski instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

6.

Nefinancijska imovina (uključujući dugotrajnu imovinu)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

7.

Preostala imovina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

o/w obračunate kamate na depozite i potraživanja po kreditima

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

OBVEZE

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

8.

Primljeni krediti i depoziti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

9.

dionice/udjeli investicijskih fondova

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

10.

Izvedeni financijski instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

11.

Preostale obveze

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

o/w obračunate kamate na primljene kredite i depozite

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Tablica 2.

Podaci koje treba dostavljati mjesečno: stanja, usklađivanja tokova, transakcije

 

A.

Domaće

B.

Europodručje osim domaće

C.

Ostatak svijeta

D.

Ukupno

Ukupno

Ukupno

 

Monetarne financijske institucije

Nemonetarne financijske institucije

 

Monetarne financijske institucije

Nemonetarne financijske institucije

IMOVINA

1.

Potraživanja po depozitima i kreditima

 

 

 

 

 

 

 

 

2.

Dužnički vrijednosni papiri

 

 

 

 

 

 

 

 

2.e

Euro

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

od 1 do 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

2.x

Strane valute

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

od 1 do 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

3.

Vlasnički udjeli

 

 

 

 

 

 

 

 

4.

dionice/udjeli investicijskih fondova

 

 

 

 

 

 

 

 

5.

Izvedeni financijski instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

 

6.

Nefinancijska imovina (uključujući dugotrajnu imovinu)

 

 

 

 

 

 

 

 

7.

Preostala imovina

 

 

 

 

 

 

 

 

OBVEZE

8.

Primljeni krediti i depoziti

 

 

 

 

 

 

 

 

9.

Dionice/udjeli investicijskih fondova

 

 

 

 

 

 

 

#

9.1

Prodaja dionica/udjela investicijskih fondova

 

 

 

 

 

 

 

 

9.2

Otkup dionica/udjela investicijskih fondova

 

 

 

 

 

 

 

 

10.

Izvedeni financijski instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

 

11.

Preostale obveze

 

 

 

 

 

 

 

 

#

Minimalni podaci koje izvještajne jedinice moraju mjesečno dostavljati nacionalnim središnjim bankama.

DIO 18.

Statistika imovine i obveza financijskih društava posebne namjene

Tablica 1.

Stanja i financijske transakcije

Podaci koje treba dostavljati tromjesečno

 

A.

Domaće

B.

Europodručje osim domaće

C.

Ostatak svijeta

D.

Ukupno

Ukupno

Monetarne financijske institucije

Nemonetarne financijske institucije — ukupno

Ukupno

Monetarne financijske institucije

Nemonetarne financijske institucije — ukupno

 

Banke

Nebankarske institucije

 

Opća država (S.13)

Ostali rezidentni sektori

 

Opća država (S.13)

Ostali rezidentni sektori

Ukupno

Investicijski fondovi osim novčanih fondova (S.124)

Ostali financijski posrednici + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125+S.126+S.127)

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi (S.128+S.129)

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14+S.15)

Ukupno

Investicijski fondovi osim novčanih fondova (S.124)

Ostali financijski posrednici + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125+S.126+S.127)

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi (S.128+S.129)

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14+S.15)

 

o/w financijska društva posebne namjene

 

o/w financijska društva posebne namjene

IMOVINA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.

Potraživanja po depozitima i kreditima

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

ANC

 

 

 

 

 

ANC

 

 

 

 

ANC

 

 

 

 

 

ANC

 

 

 

 

ANC

ANC

ANC

dulje od 1 godine

 

ANC

 

 

 

 

 

ANC

 

 

 

 

ANC

 

 

 

 

 

ANC

 

 

 

 

ANC

ANC

ANC

2.

Sekuritizirani krediti

 

ANC

 

ANC

 

ANC

ANC

 

ANC

ANC

ANC

 

ANC

 

ANC

 

ANC

ANC

 

ANC

ANC

ANC

ANC

 

 

 

2.a

Monetarna financijska institucija iz europodručja kao inicijator

 

ANC

 

ANC/MFI

 

ANC/MFI

ANC/MFI

 

ANC/MFI

 

ANC/MFI

 

ANC

 

ANC/MFI

 

ANC/MFI

ANC/MFI

 

ANC/MFI

 

ANC/MFI

ANC/MFI

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ANC/MFI

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ANC/MFI

 

 

 

 

 

dulje od 1 i do 5 godina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ANC/MFI

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ANC/MFI

 

 

 

 

 

dulje od 5 godina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ANC/MFI

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ANC/MFI

 

 

 

 

 

2.b

Opća država iz europodručja kao inicijator

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ANC

2.c

OFI, investicijski fondovi osim novčanih fondova i ICPF iz europodručja kao inicijator

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ANC

2.d

NFC iz europodručja kao inicijator

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ANC

2.e

Inicijator izvan europodručja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ANC

3.

Dužnički vrijednosni papiri

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

NON-ANC

NON-ANC

 

 

 

 

NON-ANC

 

 

 

 

NON-ANC

NON-ANC

 

 

 

 

NON-ANC

 

 

 

NON-ANC

 

 

 

dulje od 1 i do 2 godine

 

NON-ANC

NON-ANC

 

 

 

 

NON-ANC

 

 

 

 

NON-ANC

NON-ANC

 

 

 

 

NON-ANC

 

 

 

NON-ANC

 

 

 

dulje od 2 godine

 

NON-ANC

NON-ANC

 

 

 

 

NON-ANC

 

 

 

 

NON-ANC

NON-ANC

 

 

 

 

NON-ANC

 

 

 

NON-ANC

 

 

 

4.

Ostala sekuritizirana imovina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ANC

4.a

od toga opća država iz europodručja kao inicijator

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ANC

4.b

od toga NFC iz europodručja kao inicijator

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ANC

5.

Dionice ili udjeli dioničkih i investicijskih fondova

 

 

 

 

 

 

 

NON-ANC

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

NON-ANC

 

 

 

 

 

 

NON-ANC

6.

Izvedeni financijski instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ANC

7.

Nefinancijska imovina (uključujući dugotrajnu imovinu)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

NON-ANC

8.

Preostala imovina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

NON-ANC

OBVEZE

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

9.

Primljeni krediti i depoziti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

ANC

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ANC

 

 

 

 

 

 

ANC

dulje od 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

ANC

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ANC

 

 

 

 

 

 

ANC

10.

Izdani dužnički vrijednosni papiri

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ANC

dulje od 1 i do 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ANC

dulje od 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ANC

11.

Kapital i pričuve

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ANC

12.

Izvedeni financijski instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ANC

13.

Preostale obveze

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

NON-ANC

13.a

od toga obračunate kamate na izdane dužničke vrijednosne papire

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

NON-ANC

ANC: Sidrene serije

NON-ANC: Nesidrene serije

ANC/MFI: Sidrene serije koje mogu biti djelomično izvedene iz podataka prikupljenih izravno od monetarnih financijskih institucija na temelju Uredbe ESB/2013/33 kada su monetarne financijske institucije iz europodručja serviseri kredita.


Tablica 2.

Otpisi/Djelomični otpisi

Podaci koje treba dostavljati tromjesečno

 

D.

Ukupno

IMOVINA

2.

Sekuritizirani krediti

NON-ANC


Tablica 3.

Krediti koje su inicirale i koje servisiraju monetarne financijske institucije iz europodručja: Podaci koje razmjenjuju nacionalne središnje banke  (*****************)

Podaci koje treba dostavljati tromjesečno

BILANČNE STAVKE

Imovina

A.

Domaće

B.

Europodručje osim domaće

C.

Ostatak svijeta

 

Opća država(S. 13)

Ostali rezidentni sektori

 

Opća država(S. 13)

Ostali rezidentni sektori

Ukupno

Investicijski fondovi osim novčanih fondova (S.124)

Ostali financijski posrednici + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125+S.126+S.127)

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi (S.128+S.129)

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14+S.15)

Ukupno

Investicijski fondovi osim novčanih fondova (S.124)

Ostali financijski posrednici + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125+S.126+S.127)

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi (S.128+S.129)

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14+S.15)

Sekuritizirani krediti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Financijska društva posebne namjene iz države A europodručja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Financijska društva posebne namjene iz države B europodručja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Financijska društva posebne namjene iz države C europodručja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

itd.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Financijska društva posebne namjene iz države A europodručja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Financijska društva posebne namjene iz države B europodručja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Financijska društva posebne namjene iz države C europodručja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

itd.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 1 i do 5 godina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Financijska društva posebne namjene iz države A europodručja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Financijska društva posebne namjene iz države B europodručja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Financijska društva posebne namjene iz države C europodručja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

itd.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 5 godina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Financijska društva posebne namjene iz države A europodručja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Financijska društva posebne namjene iz države B europodručja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Financijska društva posebne namjene iz države C europodručja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

itd.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

DIO 19.

Krediti nefinancijskim društvima prema granama djelatnosti

Nacionalne središnje banke iskazuju podatke po pojedinim područjima u skladu s predloškom I. ili, ako podaci nisu dostupni za pojedina područja, u skladu s predloškom II.

Nacionalne središnje banke zasebno iskazuju neotplaćene iznose (stanja) kredita domaćim nefinancijskim društvima i kredita nefinancijskim društvima iz ostalih država članica europodručja (ako su dostupni). Svi se podaci iskazuju u milijunima eura.

Predložak I.

Predložak II.

1

A.

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

1

A.

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

2

B.

Rudarstvo i vađenje

2

B.

Rudarstvo i vađenje

3

C.

Prerađivačka industrija

3

C.

Prerađivačka industrija

4

D.

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

4

D.

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

+

E.

Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

5

E.

Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

6

F.

Građevinarstvo

5

F.

Građevinarstvo

7

G.

Trgovina na veliko i na malo. Popravak motornih vozila i motocikla

6

G.

Trgovina na veliko i na malo. Popravak motornih vozila i motocikla

8

I.

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

7

I.

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

9

H.

Prijevoz i skladištenje

8

H.

Prijevoz i skladištenje

+

J.

Informacije i komunikacije

10

J.

Informacije i komunikacije

11

L.

Poslovanje nekretninama

9

L.

Poslovanje nekretninama

+

M.

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

+

N.

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

12

M.

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

13

N.

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

14

Sva preostala područja relevantna za nefinancijska društva

10

Sva preostala područja relevantna za nefinancijska društva

Napomena: Slova se odnose na odgovarajuću NACE Rev.2 klasifikaciju.

DIO 20.

Statistika kreditnih linija monetarnih financijskih institucija

Tablica

Statistika kreditnih linija monetarnih financijskih institucija (stanja i reklasifikacijska usklađivanja)

BILANČNE STAVKE

A.

Domaće

B.

Ostale države članice sudionice

C.

Ostatak svijeta

D.

Ukupno

Monetarne financijske institucije

Nemonetarne financijske institucije

Monetarne financijske institucije

Nemonetarne financijske institucije

 

Opća država (S.13)

Ostali rezidentni sektori

 

Opća država (S.13)

Ostali rezidentni sektori

Ukupno

Investicijski fondovi osim novčanih fondova (S.124)

Ostali financijski posrednici + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125+S.126+S.127) (f)

Osiguravajuća društva (S.128)

Mirovinski fondovi (S.129)

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14+S.15) Ukupno

Ukupno

Investicijski fondovi osim novčanih fondova (S.124)

Ostali financijski posrednici + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125+S.126+S.127) (f)

Osiguravajuća društva (S.128)

Mirovinski fondovi (S.129)

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14+S.15) Ukupno

 

od toga: CCP (4)

 

od toga: CCP (4)

IMOVINA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.

Vanbilančne stavke

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Kreditne linije

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2.

Preostala imovina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

DIO 21.

Statistika imovine i obveza središnjih drugih ugovornih strana

Tablica

Statistika imovne i obveza središnjih drugih ugovornih strana (stanja i reklasifikacijska usklađivanja)

Tromjesečni podaci

BILANČNE STAVKE

A.

Rezidenti europodručja

B.

Ostatak svijeta

C.

Ukupno

Monetarne financijske institucije

Nemonetarne financijske institucije

 

Opća država (S.13)

Ostali rezidentni sektori

Ukupno

Investicijski fondovi osim novčanih fondova (S.124)

Ostali financijski posrednici + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125+S.126+S.127) (f)

Osiguravajuća društva (S.128)

Mirovinski fondovi (S.129)

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14+S.15) Ukupno

Središnja država

Ostala opća država

 

od toga: CCP (4)

IMOVINA

1.

Krediti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga: obratni repo ugovori koji proizlaze iz trostranih repo ugovora gdje je monetarna financijska institucija iz europdručja kreditor

R

R

R

 

 

R

 

 

 

 

R

 

od toga: osim obratnih repo ugovora koji proizlaze iz trostranih repo ugovora

NR

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2.

Preostala imovina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

OBVEZE

3.

Depoziti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga: repo ugovori koji proizlaze iz trostranih repo ugovora gdje je monetarna financijska institucija iz europdručja korisnik kredita

R

R

R

 

 

R

 

 

 

 

R

 

od toga: osim repo ugovora koji proizlaze iz trostranih repo ugovora

NR

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

4.

Preostale obveze

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

DIO 22.

Statistika mirovinskih fondova

Tablica

Statistika mirovinskih fondova (stanja i transakcije)

Imovina mirovinskih fondova

 

Ukupno

Ukupno

Domaće

Nerezidentni

Ukupno domaće

Monetarne financijske institucije (S.121+S.122+S.123)

Nemonetarne financijske institucije

Ukupno nerezidenti

Ostali MUMS

Ostatak svijeta

Ukupno nemonetarne financijske institucije

Opća država (S.13)

Ostali rezidenti

Ukupno ostali MUMS

Monetarne financijske institucije (S.121+S.122+S.123)

Nemonetarne financijske institucije

Ukupno

Investicijski fondovi osim novčanih fondova (S.124)

Ostali financijski posrednici (S.125+S.126+S.127)

Osiguravajuća društva (S.128)

Mirovinski fondovi (S.129)

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva (S.14)

Ukupno nemonetarne financijske institucije

Opća država (S.13)

Ostali rezidenti

Ukupno

Investicijski fondovi osim novčanih fondova (S.124)

Ostali financijski posrednici (S.125+S.126+S.127)

Osiguravajuća društva (S.128)

Mirovinski fondovi (S.129)

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva (S.14)

Ukupno financijska imovina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Gotovina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Depoziti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 1 i do 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vrijednosni papiri

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 1 i do 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izvedeni financijski instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Krediti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 1 i do 5 godina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 5 godina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dionice i ostali vlasnički udjeli

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Uvrštene dionice

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dionice koje nisu uvrštene na burzi i ostali vlasnički udjeli

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dionice/udjeli uzajamnih fondova

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga: dionice novčanih fondova

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga: dionice/udjeli investicijskih fondova osim novčanih fondova

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Tehničke pričuve neživotnih osiguranja (AF.61)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ostali računi obveza/potraživanja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno nefinancijska imovina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Serije koje se trebaju iskazivati


Obveze mirovinskih fondova

 

Ukupno

Ukupno

Domaće

Nerezidentni

Ukupno domaće

Monetarne financijske institucije (S.121+S.122+S.123)

Nemonetarne financijske institucije

Ukupno nerezidenti

Ostali MUMS

Ostatak svijeta

Ukupno nemonetarne financijske institucije

Opća država (S.13)

Ostali rezidenti

Ukupno ostali MUMS

Monetarne financijske institucije (S.121+S.122+S.123)

Nemonetarne financijske institucije

Ukupno

Investicijski fondovi osim novčanih fondova (S.124)

Ostali financijski posrednici S.125+S.126+S.127

Osiguravajuća društva (S.128)

Mirovinski fondovi (S.129)

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva (S.14)

Ukupno nemonetarne financijske institucije

Opća država (S.13)

Ostali rezidenti

Ukupno

Investicijski fondovi osim novčanih fondova (S.124)

Ostali financijski posrednici (S.125+S.126+S.127)

Osiguravajuća društva (S.128)

Mirovinski fondovi (S.129)

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva (S.14)

Ukupno obveze

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vrijednosni papiri osim dionica isključujući izvedene financijske instrumente

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izvedeni financijski instrumenti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Primljeni krediti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

preko 1 i do 5 godina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 5 godina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dionice i ostali vlasnički udjeli

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Uvrštene dionice

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dionice koje nisu uvrštene na burzi i ostali vlasnički udjeli

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Sheme osiguranja, mirovinskog osiguranja i standardnih garancija

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Mirovinska prava (AF.63), potraživanja mirovinskih fondova prema upraviteljima mirovina (AF.64) i pravna na nemirovinske koristi (AF.65)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga: utvrđeni doprinosi

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga: određene koristi

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga: hibridne sheme

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Tehničke pričuve neživotnih osiguranja (AF.61)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ostali računi obveza/potraživanja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Serije koje se trebaju iskazivati

(1)  Uredba (EZ) br. 2819/98 Europske središnje banke od 1. prosinca 1998. o konsolidiranoj bilanci sektora monetarnih financijskih institucija (ESB/1998/16) (SL L 356, 30.12.1998., str. 7.).

(*)  Reklasifikacijska usklađivanja prenose se ESB-u za sva polja, vrijednosna usklađivanja samo za polja označena oznakom #.

(2)  Središnje protustranke.

(3)  Trgovci pojedinci/društva osoba bez pravne osobnosti.

(4)  Stavka se ne primjenjuje na bilancu NSB-a.

(5)  Stavka je relevantna samo za bilancu NSB-a.

(**)  Reklasifikacijska usklađivanja prenose se ESB-u za sva polja, vrijednosna usklađivanja samo za polja označena oznakom #.

(***)  Usklađivanja za otpise/djelomične otpise primjenjuju se samo u odnosu na dio 2.; reklasifikacijska usklađivanja primjenjuju se na sve dijelove.

(****)  Nacionalne središnje banke mogu proširiti obuhvat ove stavke na kredite koji su na drugi način preneseni i isknjiženi iz bilance monetarne financijske institucije za koje monetarna financijska institucija djeluje kao serviser, u skladu s praksama primijenjenim u tablici 5. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33).

(*****)  Reklasifikacijska usklađivanja primjenjuju se samo u odnosu na dijelove 2. i 3.; usklađivanja za otpise/djelomične otpise primjenjuju se na sve dijelove.

(6)  Nacionalne središnje banke mogu proširiti obuhvat ove stavke na kredite koji su na drugi način preneseni i isknjiženi iz bilance monetarne financijske institucije za koje monetarna financijska institucija djeluje kao serviser, u skladu s praksama primijenjenim u tablici 5. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33).

(7)  Trgovci pojedinci/društva osoba bez pravne osobnosti.

(8)  Nacionalne središnje banke iskazuju dostupne podatke o kreditima koje su isknjižile monetarne financijske institucije, a koji nisu uključeni u iskazane podatke iz tablice 5. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33).

(9)  Trgovci pojedinci/društva osoba bez pravne osobnosti.

(******)  Reklasifikacijska usklađivanja prenose se ESB-u za sva polja; vrijednosna usklađivanja, ako su značajna, samo za polja označena oznakom #.

(*******)  ESB-u treba prenijeti stanja za sva polja; reklasifikacijska usklađivanja samo za polja označena oznakom #. Polja označena križićem (†) ukazuju na bilješke s niskim prioritetom.

(10)  Novčanice i kovani novac nominirani u prijašnjim nacionalnim valutama koje ostaju nepodmirene nakon usvajanja eura. Podatke je potrebno dostaviti za najmanje 12 mjeseci nakon proširenja.

(11)  Dužničke vrijednosne papire koje izdaje NSB treba dostaviti samo ako je pojava primjenjiva.

(12)  Neto pozicije u odnosu na Eurosustav koje proizlaze iz: (a) raspodjele euronovčanica koje izdaje ESB (8 % ukupnih izdanja); i (b) primjene mehanizma udjela u kapitalu. Neto potražne ili dugovne pozicije pojedinačnih nacionalnih središnjih banaka i ESB-a trebaju biti raspoređene u aktivnu ili u pasivnu stranu bilance prema predznaku, odnosno pozitivna neto pozicija u odnosu na Eurosustav iskazuje se na strani imovine, a negativna neto pozicija na strani obveza.

(********)  ESB-u treba prenijeti stanja za sva polja; reklasifikacijska i vrijednosna usklađenja samo za polja označena oznakom #. Polja označena križićem (†) ukazuju na bilješke s niskim prioritetom.

(13)  Ove stavke predstavljaju protustavku obveza u odnosu na sekuritizirane kredite koji nisu isknjiženi iz bilance monetarne financijske institucije temeljem primjenjivog računovodstvenog standarda.

(14)  U skladu sa sporazumom između ESB-a i NSB-a, nacionalne središnje banke ne moraju dostaviti ovaj skup podataka kada se ESB koristi alternativnim izvorima podataka.

(15)  Ove stavke odnose se na pojedinačne i opće rezervacije za kredite, vrijednosne papire i drugu vrstu imovine (npr. smanjenja vrijednosti i gubici po kreditima) koje se raspoređuju u ‘kapital i pričuve’ i/ili ‘preostale obveze’ u skladu s računovodstvenim pravilima. Ove rezervacije trebaju se odražavati samo u mjeri u kojoj nisu netirane iz kategorije imovine na koju se odnose u statističkoj bilanci.

(*********)  Neki od zahtijeva u ovoj tablici ne mogu se primjenjivati na bilance nacionalnih središnjih banaka/ESB-a i stoga trebaju biti iskazani samo za druge monetarne financijske institucije. ESB-u treba prenijeti stanja za sva polja; reklasifikacijska i vrijednosna usklađivanja samo za polja označena oznakom #.

(**********)  Ostali financijski posrednici: Ostali financijski posrednici u ovoj tablici odnosi se na ostale financijske posrednike osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125+S.126+S.127); osiguravajuća društva: Osiguravajuća društva (S.128); mirovinski fondovi: Mirovinski fondovi (S.129); nefinancijska društva: Nefinancijska društva (S.11).

(16)  Okvir sastavljanja statistike bilance monetarnih financijskih institucija ne određuje pravilo za iskazivanje obračunatih kamata na izdane dužničke vrijednosne papire koji se drže. Nacionalne središnje banke trebaju iskazati ove kamate unutar odgovarajuće kategorije instrumenta ili u preostaloj imovini/preostalim obvezama u skladu s nacionalnom praksom.

(17)  Obveze monetarnih financijskih institucija kod kućanstava u obliku tehničkih rezervacija uspostavljenih za osiguranje mirovina za zaposlenike. Ovo se obično odnosi na mirovinske fondove zaposlenika koji nisu eksternalizirani neovisnoj instituciji.

(18)  Ova polja se primjenjuju samo kada se stavke ne iskazuju u odgovarajućim kategorijama u skladu sa zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) (npr. poslovi pozajmljivanja vrijednosnih papira, kratke pozicije u vrijednosnim papirima, vlastite dionice) nego u preostaloj imovini/preostalim obvezama. Ove dodatne podstavke omogućuju ESB-u da prema potrebi ispravi podatke iz financijskih računa monetarne unije. ESB-u se trebaju dostaviti objašnjenja koja pojašnjavaju sadržaj ovih složenih stavki, ako su dostupna.

(19)  Dio bruto premija koje uplaćuju monetarne financijske institucije koji se raspodjeljuje u sljedeće računovodstveno razdoblje, uvećano za potraživanja monetarnih financijskih institucija koja još nisu podmirena.

(20)  Dužnički vrijednosni papiri izdani s ugovorenim rokom dospijeća duljim od dvije godine također uključuju iznose vrijednosnih papira koje drže druge kreditne institucije na koje se primjenjuju odredbe o obveznim pričuvama, ESB ili nacionalne središnje banke država članica sudionica

(21)  Za ovaj pokazatelj, odgovarajući sektor ESA 2010 je S.128.

(22)  Za ovaj pokazatelj, odgovarajući sektor Europskog sustava računa (dalje u tekstu ‘ESA 2010’) je S.129.

(***********)  Neobvezne stavke koje se ne trebaju iskazati ako podaci nisu dostupni.

(************)  Neobvezne stavke koje se ne trebaju iskazati ako podaci nisu dostupni.

(*************)  Neobvezne stavke koje se ne trebaju iskazati ako podaci nisu dostupni.

(23)  Ova stavka uključuje potraživanja nacionalnih središnjih banaka nominirana u eurima koja su jednaka prijenosu deviznih pričuva od nacionalnih središnjih banaka ESB-u.

(24)  U bilanci monetarnih financijskih institucija nema razlike između depozita i kredita na aktivnoj i pasivnoj strani. Umjesto toga, sva neprenosiva sredstva plasirana kod monetarnih financijskih institucija/pozajmljena monetarnim financijskim institucijama (= obveze) smatraju se ‘depozitima’, a sva sredstva koja monetarne financijske institucije plasiraju/pozajmljuju (= imovina) smatraju se ‘kreditima’. Ipak, ESA 2010 navodi razliku koja se temelji na kriteriju inicijatora transakcije. Kada korisnik kredita ima inicijativu, financijska se transakcija mora razvrstati kao kredit. Kada davatelj kredita ima inicijativu, transakcija se mora razvrstati kao depozit.

(**************)  ‘Ostale valute’ odnosi se na sve druge valute, uključujući nacionalne valute država članica izvan europodručja.

(***************)  Dužnički vrijednosni papiri osim dionica odnosi se na ‘dužnički vrijednosni papiri osim dionica isključujući, izvedene financijske instrumente’.

(****************)  Dionice koje kotiraju na burzi odnosi se na ‘dionice koje kotiraju na burzi isključujući dionice/udjele investicijskih fondova i novčanih fondova’.

(25)  ESA 95 kategorija F.33.

(26)  ESA 95 kategorija F.511.

(27)  Blok A za nacionalne središnje banke i Blok B za BIS.

(28)  ESA 95 kategorija F.511.

(29)  Nije definirano kao financijska transakcija, vidjeti stavke 5.93 i 6.56 ESA 95 i odjeljak 4. pod (b) ovog dijela.

(30)  Transakcije na sekundarnom tržištu koje uključuju promjenu imatelja, nisu obuhvaćene ovom statistikom.

(31)  Smatraju se kao dvije financijske transakcije; vidjeti stavke 5.62 i 6.54 ESA 95 i odjeljak 4. pod (a) (ii) ovog dijela.

(32)  Transakcije na sekundarnom tržištu koje uključuju promjenu imatelja nisu obuhvaćene ovom statistikom.

(33)  Od 1. siječnja 1999. za vrijednosne papire koje su izdali domaći rezidenti u eurima (dio Bloka A) ne zahtijeva se vrednovanje tečaja, a vrijednosni papiri koje su izdali domaći rezidenti u eurima/nacionalnim nominacijama (preostali dio Bloka A) konvertiraju se u eure primjenom neopozivih stopa konverzije od 31. prosinca 1998.

(34)  ESA 95 stavak 6.58.

(35)  Uredba (EZ) br. 63/2002 Europske središnje banke od 20. prosinca 2001. o statistici kamatnih stopa koje primjenjuju monetarne financijske institucije na depozite i kredite kućanstvima i nefinancijskim društvima (ESB/2001/18) (SL L 10, 7.11.2013., str. 24.).

(36)  Uredba (EZ) br. 290/2009 Europske središnje banke od 31. ožujka 2009. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 63/2002 (ESB/2001/18) o statistici kamatnih stopa koje primjenjuju monetarne financijske institucije na depozite i kredite kućanstvima i nefinancijskim društvima (ESB/2009/7) (SL L 94, 8.4.2009., str. 75.).

(37)  tj. zbroj varijanti između stratuma definiran kao Image treba biti znatno niži od ukupne varijante izvještajne populacije definirane kao Formula, gdje h predstavlja svaki stratum, xi kamatnu stopu za instituciju i, Formula jednostavnu prosječnu kamatnu stopu stratuma h, n ukupan broj institucija u uzorku i Formula jednostavan prosjek kamatnih stopa svih institucija u uzorku.

(38)  Nacionalne središnje banke mogu izravno prenijeti apsolutnu mjeru od 10 baznih bodova na razinu povjerenja od 90 % u relativnu mjeru u pogledu prihvatljivih maksimalnih koeficijenata varijacije procjenitelja.

(39)  Vidjeti tablice 1. i 2. u statističkom izvješću pod nazivom ‘Mjere kvalitete u nenasumičnom uzorkovanju’, dostupnom na mrežnim stranicama ESB-a na www.ecb.europa.eu, koji naglašava rezultate sintetskog MAE za prvu i treću četvrtinu procjenitelja primijenjenu u svakoj državi.

(40)  Direktiva 2007/63/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2007. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu i o izmjeni direktiva 97/7/EZ, 2002/65/EZ, 2005/60/EZ i 2006/48/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 97/5/EZ (SL L 319, 5.12.207., str. 1.).

(41)  Smjernica ESB/2012/27 od 5. prosinca 2012. o Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu (TARGET2) (SL L 30, 30.1.2013., str. 1.).

(42)  Uredba (EU) br. 260/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o uspostavljanju tehničkih i poslovnih zahtjeva za kreditne transfere i izravna terećenja u eurima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 924/2009 (SL L 94, 30.3.2012., str. 22.).

(43)  U odnosu na obvezne stavke u ovoj Smjernici, svi zahtjevi su već navedeni u smjernici ESB/2007/9 osim zahtjeva koji se odnose na ‘unutardnevni krediti središnje banke u eurima’ u tablici 1. i ‘institucije za elektronički novac’ u tablici 2. (bilješke u Smjernici ESB/2007/9) i obvezni zahtjevi tablice 7.

(*****************)  Stanja i ako je primjenjivo u izvještajnom razdoblju, također usklađivanja za reklasifikacije i otpisi/djelomični otpisi.

PRILOG III.

ELEKTRONIČKI PRIJENOS

DIO 1.

Uvod

Europska središnja banka (ESB) ima posebne aranžmane za razmjenu podataka s nacionalnim središnjim bankama Europskog sustava središnjih banaka (ESSB), nacionalnim središnjim bankama pristupajućih država i nekim nacionalnim zavodima za statistiku iz Unije. U razmjeni podataka rabe se neovisne poruke standardizirane platforme (SDMX (1)), uključujući podatke (numeričke vrijednosti) i/ili atribute (metapodatke koji pojašnjavaju razmijenjene podatke).

Kako bi se razmjenjivale statističke poruke, podaci trebaju biti strukturirani prema preciznim definicijama strukture podataka (2), čiji pripadajući statistički koncepti i popisi oznaka omogućuju odgovarajući i nedvosmisleni opis njihovog sadržaja. Skupine definicija strukture podataka, pripadajućih koncepata i popisa oznaka nazivaju se ‘strukturne definicije’.

Strukturne definicije ESB-a daju popis definicija strukture podataka, pripadajućih koncepata i popisa oznaka koje je izradio ESB i koji se koriste u razmjeni statističkih podataka SDMX. Strukturne definicije ESB-a pohranjene su na mrežnim stranicama Europske komisije CIRCABC (3) te su dostupne članovima interesne skupine za razmjenu elektroničkih podataka i statistiku (Electronic Data Interchange (EDI) and Statistics Interest Group) kao i članovima radne skupine za upravljanje statističkim podacima (Working Group on Statistical Information Management — WGSIM). Lokalna kopija obično je pohranjena kod svakog NSB-a. Ako to nije slučaj, poslovna područja nacionalnih središnjih banaka trebaju se obratiti svojim WGSIM članovima.

Ovaj Prilog detaljno opisuje posebnosti svake razmjene podataka između nacionalnih središnjih banaka europodručja i ESB-a u kontekstu monetarne i financijske statistike. U dijelu 2. navode se definicije strukture podataka ESB-a i s time povezani skupovi podataka koje upotrebljava ESSB. U dijelu 3. nastavlja se s opisom definicija strukture podataka, uključujući posebne dimenzije serije podataka, njihov format i popise oznaka iz kojih uzimaju svoje vrijednosti oznaka. U dijelu 4. prikazuje se odnos između ključeva serije podataka i njihovih atributa te se navodi koji su partneri odgovorni za njihovo održavanje.

DIO 2.

Definicije strukture podataka i skupovi podataka

1.

U razmjeni poruka SDMX statistički se koncepti mogu rabiti bilo kao dimenzije (pri sastavljanju ‘ključeva’ kojima se identificiraju vremenske serije podataka) ili kao atributi (koji daju informacije o podacima). Kodirane dimenzije i atributi preuzimaju svoje vrijednosti iz unaprijed određenih popisa oznaka. Definicije strukture podataka definiraju strukturu razmijenjenih ključeva serije podataka u smislu koncepata i pripadajućih popisa oznaka. Osim toga, one definiraju odnos s relevantnim atributima. Ista struktura može se rabiti za više tokova podataka koji se razlikuju prema informacijama skupa podataka.

2.

U okviru monetarne i financijske statistike ESB je definirao devet definicija strukture podataka koje se trenutno rabe za razmjenu statističkih podataka s ESSB-om i drugim međunarodnim organizacijama. Za većinu tih definicija strukture podataka, jedan set podataka koji koristi tu strukturu se razmjenjuje, a kao posljedica toga identifikator definicije strukture podataka i povezani identifikator skupa podataka korišten u razmjeni poruka SDMX su isti. U svrhe postupanja, pravodobnosti i odgovornosti definirana su dva različita skupa podataka nakon što su definicije strukture podataka ‘ESB_BSI1’ definirane i razlikovane na razini DSI. Koriste se sljedeća obilježja tokova podataka:

—

bilančne stavke, identifikator definicije strukture podataka i DSI ‘ESB_BSI1’

—

bilančne stavke u kontekstu Plave knjige, identifikator definicije strukture podataka ‘ESB_BSI1’ i DSI ‘ESB_BSP’,

—

bankovni strukturni financijski pokazatelji (SSI), identifikatori definicije strukture podataka i DSI ‘ESB_SSI1’,

—

bankovni strukturni financijski pokazatelji u kontekstu Plave knjige (SSP), pokazatelji definicije strukture podataka ‘ESB_SS1’ i DSI ‘ESB_SSP’

—

kamatne stope monetarnih financijskih institucija, pokazatelji definicije strukture podataka i DSI ‘ESB_MIR1’

—

ostali financijski posrednici, pokazatelji definicije strukture podataka i DSI ‘ESB_OFI1’,

—

izdanja vrijednosnih papira (SEC), pokazatelji definicije strukture podataka i DSI ‘ESB_SEC1’,

—

sustavi za plaćanje i namiru (PSS), pokazatelj DSD i DSI ‘ESB_PSS1’

—

investicijski fondovi (IVF) pokazatelj DSD i DSI ‘ESB_IVF1’

—

financijska društva posebne namjene (FVC), pokazatelj DSD i DSI ‘ESB_FVC1’

—

konsolidirani bankovni podaci, pokazatelj DSD i DSI ‘ESB_CBD1’,

—

međunarodno konsolidirana bankovna statistika, pokazatelj DSD i DSI ‘BIS_CBS’.

3.

DSI ‘ESB_BSI1’ rabi se za definiranje ključeva serija podataka o:

—

statistici bilance monetarnih financijskih institucija,

—

elektroničkom novcu,

—

statistici bilance kreditnih institucija,

—

statistici bilance novčanih fondova,

—

obvezama središnje države po depozitima i držanju gotovine i vrijednosnih papira,

—

bilješkama,

—

dodatnim podacima o BSI-ju koje nacionalne središnje banke priopćavaju Međunarodnom monetarnom fondu korištenjem usluga preko ESB-a,

—

sekuritiziranim i prodanim kreditima monetarnih financijskih institucija trećim osobama,

—

statistici osnovice za obračun pričuva,

—

makromjerama,

—

kreditima nefinancijskim društvima raščlanjenim po granama djelatnosti.

—

kreditnim linijama.

DIO 3.

Dimenzije

Sljedeća tablica određuje dimenzije koje čine ključeve serije podataka određene monetarne i financijske statistike, navedene u dijelu 2., njihov format i popise oznaka iz kojih uzimaju svoje vrijednosti oznaka.

 

 

Definicije strukture podataka (DSD)

Pojam

(pokazatelj)

Naziv pojma

Vrijednost

format (5)

Popis oznaka

Naziv popisa oznaka

BSI

SSI

MIR

OFP

SEC

PSS

IVF

FVC

CBD

CBS (4)

REDOSLIJED DIMENZIJE U KLJUČU

DIMENZIJA

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

FREQ

Učestalost

AN1

CL_FREQ

Popis oznaka učestalosti

2

2

2

2

2

2

2

2

2

 

REF_AREA

Referentno područje.

AN2

CL_AREA_EE

Popis oznaka područja

3

 

 

3

 

 

3

3

 

 

PRILAGODBA

Pokazatelj prilagođenosti

AN1

CL_ADJUSTMENT

Popis oznaka prilagodbe

4

 

3

 

 

 

 

 

 

 

BS_REP_SECTOR

Raščlamba po referentnim sektorima u bilanci.

AN..2

CL_BS_REP_SECTOR

Popis oznaka raščlambe po referentnim sektorima u bilanci

 

3

 

 

 

 

 

 

 

 

REF_SECTOR

Raščlamba prema referentnim sektorima

AN4

CL_ESA95_SECTOR

Popis oznaka raščlambe po referentnim sektorima ESA95

 

 

 

 

3

 

 

 

 

 

SEC_ISSUING SECTOR

Sektor izdavatelja vrijednosnih papira.

AN4

CL_ESA95_SECTOR

Popis oznaka raščlambe po referentnim sektorima ESA95.

 

 

 

 

 

3

 

 

 

 

PSS_INFO_TYPE

Vrsta informacije o sustavu za plaćanje i namiru

AN4

CL_PSS_INFO_TYPE

Popis oznaka vrste informacija u sustavu plaćanja i namire

 

 

 

 

 

4

 

 

 

 

PSS_INSTRUMENT

Instrument PPS-a

AN4

CL_PSS_INSTRUMENT

Popis oznaka instrumenata sustava plaćanja i namire

 

 

 

 

 

5

 

 

 

 

PSS_SYSTEM

Ulazna točka PSS

AN4

CL_PSS_SYSTEM

Popis oznaka ulazne točke sustava plaćanja i namire

 

 

 

 

 

6

 

 

 

 

DATA_TYPE_PSS

Vrsta podataka PSS-a

AN2

CL_DATA_TYPE_PSS

Popis oznaka vrste podataka u sustavu plaćanja i namire

 

 

 

4

 

 

 

 

 

 

OFI_REP_SECTOR

Izvještajni sektor ostali financijski posrednici

AN2

CL_OFI_REP_SECTOR

Popis oznaka raščlambe po referentnom sektoru ostali financijski posrednici

 

 

 

 

 

 

4

 

 

 

IVF_REP_SECTOR

Izvještajni sektor investicijski fondovi

AN2

CL_IVF_REP_SECTOR

Popis oznaka raščlambe po referentnom sektoru investicijski fondovi

 

 

 

 

 

 

 

4

 

 

FVC_REP_SECTOR

Izvještajni sektor financijska društva posebne namjene

AN1

CL_FVC_REP_SECTOR

Popis oznaka raščlambe po referentnom sektoru financijska društva posebne namjene

 

 

 

 

 

 

 

 

3

 

CB_REP_SECTOR

Raščlamba prema referentnim sektorima CBD

AN2

CL_CB_REP_SECTOR

Popis oznaka raščlambe po referentnom sektoru konsolidirani bankovni podaci

 

 

 

 

 

 

 

 

4

 

CB_SECTOR_SIZE

Raščlamba prema referentnim sektorima CBD

AN1

CL_CB_SECTOR_SIZE

Popis oznaka raščlambe po veličini referentnih sektora konsolidirani bankovni podaci

 

4

 

 

 

 

 

 

 

 

SSI_INDICATOR

Strukturni financijski pokazatelj

AN3

CL_SSI_INDICATOR

Popis oznaka strukturnih financijskih pokazatelja

5

 

4

 

 

 

 

 

 

 

BS_ITEM

Bilančna stavka

AN..7

CL_BS_ITEM

Popis oznaka bilančnih stavki

 

 

 

5

 

 

 

 

 

 

OFI_ITEM

Bilančne stavke ostali financijski posrednici

AN3

CL_OFI_ITEM

Popis oznaka bilančnih stavki ostalih financijskih posrednika

 

 

 

 

4

 

 

 

 

 

SEC_ITEM

Stavka vrijednosni papiri

AN6

CL_ESA95_ACCOUNT

Popis oznaka računa ESA 95

 

 

 

 

 

 

5

 

 

 

IF_ITEM

Imovina i obveze investicijskih fondova.

AN3

CL_IF_ITEM

Popis oznaka bilančnih stavki investicijskih fondova

 

 

 

 

 

 

 

5

 

 

FVC_ITEM

Imovina i obveze financijskih društava posebne namjene

AN3

CL_FVC_ITEM

Popis oznaka bilančnih stavki financijskih društava posebne namjene

 

 

 

 

 

 

 

 

5

 

CB_ITEM

Konsolidirani bankovni podaci

AN5

CL_CB_ITEM

Popis oznaka konsolidiranih bankovnih podataka

6

 

5

6

 

 

6

6

6

 

MATURITY_ORIG

Prvobitno dospijeće.

AN..3

CL_MATURITY_ORIG

Popis oznaka prvobitnog dospijeća

 

 

 

 

5

 

 

 

 

 

SEC_VALUATION

Vrednovanje vrijednosnih papira

AN1

CL_MUFA_VALUATION

Popis oznaka vrednovanja u kontekstu MUFA

7

5

 

7

 

 

7

7

7

 

DATA_TYPE

Vrsta podatka.

AN1

CL_DATA_TYPE

Novčana i bankovna vrsta podataka, tok i stanje

 

 

6

 

 

 

 

 

 

 

DATA_TYPE_MIR

Vrsta podatka o MIR-u

AN1

CL_DATA_TYPE_MIR

Popis oznaka podataka o kamatnim stopama monetarnih financijskih institucija

 

 

 

 

6

 

 

 

 

 

DATA_TYPE_SEC

Vrsta podatka o vrijednosnim papirima

AN1

CL_DATA_TYPE_SEC

Popis oznaka vrsta podataka o vrijednosnim papirima

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2

L_MEASURE

Stanja, tok

AN1

CL_STOCK_FLOW

Stanja, tok

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3

L_REP_CTY

Oznake referentnog područja za međunarodnu financijsku statistiku BIS-a (BIS-IFS)

AN2

CL_BIS_IF_REF_AREA

Oznake referetnih područja za BIS-IFS

 

 

 

 

 

 

 

 

 

4

CBS_BANK_TYPE

Vrsta CBS banke

AN2

CL_BIS_IF_REF_AREA

Vrsta CBS banke

 

 

 

 

 

 

 

 

 

5

CBS_BASIS

CBS izvještajna osnova

AN1

CL_CBS_BASIS

CBS izvještajna osnova

 

 

 

 

 

 

 

 

 

6

L_POSITION

Vrsta CBS pozicije

AN1

CL_L_POSITION

Vrsta pozicije

 

 

 

 

 

 

 

 

 

7

L_INSTR

Vrsta CBS instrumenta

AN1

CL_L_INSTR

Vrsta instrumenta

 

 

 

 

 

 

 

 

 

8

REM_MATURITY

Preostala dospijeća CBS

AN1

CL_ISSUE_MAT

Popis oznaka dospijeća izdanja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

9

CURR_TYPE_BOOK

Vrsta CBS valute mjesta knjiženja

AN3

CL_CURRENCY_3POS

Vrsta valute mjesta knjiženja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

10

L_CP_SECTOR

Sektor CBS druge ugovorne strane

AN1

CL_L_SECTOR

Sektor CBS druge ugovorne strane

 

 

 

 

 

 

 

 

 

11

L_CP_COUNTRY

Područje CBS druge ugovorne strane

AN2

CL_BIS_IF_REF_AREA

Oznake referentnih područja za BIS-IFS

8

6

 

8

 

7

8

8

8

 

COUNT_AREA

Područje druge ugovorne strane

AN2

CL_AREA_EE

Popis oznaka područja

 

 

7

 

 

 

 

 

 

 

AMOUNT_CAT

Kategorija iznosa.

AN1

CL_AMOUNT_CAT

Popis oznaka kategorije iznosa

9

 

8

9

 

 

9

9

9

 

BS_COUNT_SECTOR

Sektor druge ugovorne strane u bilanci

AN..7

CL_BS_COUNT_SECTOR

Popis oznaka sektora druge ugovorne strane u bilanci

 

 

 

 

 

8

 

 

 

 

COUNT_SECTOR

Sektor druge ugovorne strane

AN2

CL_PS_COUNT_SECTOR

Sektor primatelja/stjecatelja u sustavu plaćanja i namire

 

 

 

 

 

 

 

10

 

 

FVC_ORI_SECTOR

Sektor inicijatora financijskih društava posebne namjene

AN2

CL_FVC_ORI_SECTOR

Popis oznaka sektora inicijatora financijskih društava posebne namjene

10

7

9

10

7

9

10

11

10

 

CURRENCY_TRANS

Valuta transakcije

AN3

CL_CURRENCY

Popis oznaka valuta

 

8

 

11

8

10

11

 

11

 

SERIES_DENOM

Nominacije serija podataka ili posebni izračun

AN1

CL_SERIES_DENOM

Popis oznaka nominacija serije podataka ili posebnih izračuna

11

 

 

 

 

 

 

12

 

 

BS_SUFFIX

Sufiks bilance

AN..3

CL_BS_SUFFIX

Popis oznaka sufiksa bilance

 

 

 

 

9

 

 

 

 

 

SEC_SUFFIX

Sufiks serije podataka u kontekstu vrijednosnih papira

AN1

CL_SEC_SUFFIX

Popis oznaka sufiksa vrijednosnih papira

 

 

10

 

 

 

 

 

 

 

IR_BUS_COV

Obuhvat poslova kod kamatnih stopa

AN1

CL_IR_BUS_COV

Popis oznaka obuhvata poslova kod kamatnih stopa

Učestalost Ova dimenzija označuje učestalost iskazane vremenske serije podataka. Posebni zahtjevi za razmjenu podataka su sljedeći.

—

za ‘ECB_OFI1’ DSD: Ako su nacionalni podaci raspoloživi samo s manjom učestalošću, tj. polugodišnje ili godišnje, nacionalne središnje banke procjenjuju tromjesečne podatke. Ako tromjesečne procjene nisu moguće, podaci se, unatoč tomu, dostavljaju kao tromjesečne vremenske serije, tj. godišnji podaci se dostavljaju kao yyyyQ4, a polugodišnji podaci kao yyyyQ2 i yyyyQ4, s time da se podaci za ostala tromjesečja ili ne iskazuju ili se iskazuju kao da nedostaju, sa statusom opažanja ‘L’.

—

za ‘ECB_OFI1’ DSD: Ako zahtijevani mjesečni podaci nisu na raspolaganju i nije moguće provesti procjenu, onda je moguće poslati tromjesečne ili godišnje podatke.

Referentno područje. Ova se dimenzija odnosi na rezidentnu državu institucije izvjestiteljice. U definicijama strukture podataka ‘ECB_SEC1’, to označuje rezidentnu državu sektora izdavatelja (6).

Pokazatelj prilagođenosti. Ova dimenzija označuje je li upotrijebljeno sezonsko prilagođavanje i/ili prilagođavanje podataka za broj radnih dana.

Raščlamba po referentnim sektorima u bilanci. Ova se dimenzija odnosi na izvještajni sektor prema raščlambi definiranoj u pripadajućem popisu oznaka.

Raščlamba prema referentnim sektorima. Ova dimenzija označuje referentni sektor za strukturne financijske pokazatelje (u ‘ECB_SSI1’ DSD).

Sektor izdavatelja vrijednosnih papira. Ova se dimenzija odnosi na sektor izdavatelja vrijednosnih papira (u DSD ‘ECB_SEC1’).

Vrsta informacija o PSS-u. Ova dimenzija čini opću vrstu informacija koju treba dostaviti u okviru DSD ‘ECB_PSS1’.

Instrument PPS-a. Ova dimenzija, koja se rabi u DSD-u ‘ECB_PSS1’, označuje posebnu vrstu instrumenta/uređaja koji se rabe za platne transakcije, npr. kartice s gotovinskom funkcijom ili kreditni transferi itd.

Ulazna točka PSS-a. Ova je dimenzija povezana s vrstom terminala ili sustava preko kojega je bila izvršena odnosna platna transakcija. Za korespondentnost platnih sustava i vrijednosti oznake ulazne točke PSS-a vidjeti dio 16. Priloga II.

Vrsta podataka PSS-a. U okviru PSS-a, ova dimenzija daje jedinicu mjere za opažanje, tj. treba li iskazati broj ili vrijednost za stavku (npr. broj transakcija po kartici, vrijednost transakcija po kartici itd.).

Izvještajni sektor ostalih financijskih posrednika. Ova dimenzija označuje sektor izvještajne institucije unutar sektora ostalih financijskih posrednika.

Izvještajni sektor investicijskih fondova. Ova dimenzija označuje sektor izvještajne institucije unutar sektora investicijskih fondova.

Izvještajni sektor financijskih društava posebne namjene. Ova dimenzija označuje sektor izvještajne institucije unutar sektora financijskih društava posebne namjene.

Raščlamba prema referentnim sektorima CBD. Ova dimenzija označuje vlasništvo i vrstu izvještajne institucije (domaće kreditne institucije nasuprot društava kćeri ili podružnica pod inozemnom kontrolom).

Raščlamba prema veličini sektora CBD. Ova dimenzija označuje veličinu izvještajne institucije u odnosu na njenu ukupnu imovinu. Primjenjuje se samo na domaće kreditne institucije.

Strukturni financijski pokazatelj. Ova je dimenzija važna za ‘ECB_SSI1’ i vrsta je strukturnog financijskog pokazatelja.

Bilančna stavka. Ova dimenzija označuje stavku bilance monetarne financijske institucije, kao što je definirano u Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33).

Bilančne stavke ostalih financijskih posrednika. Ova dimenzija označuje stavku bilance ostalih financijskih posrednika. Ostali financijski posrednici usmjereni su na različite financijske djelatnosti, ovisno o vrsti institucije te se sve bilančne stavke ne primjenjuju na sve vrste financijskih posrednika. Stoga, iako je većina bilančnih stavki zajednička za sve vrste ostalih financijskih posrednika, ‘ostala imovina’ i ‘ostale obveze’ mogu imati različite definicije za različite vrste posrednika. Na strani imovine, usvojene su dvije različite definicije za ‘ostalu imovinu’: (a) za posrednike za vrijednosne papire i izvedene financijske instrumente (SDDs) ova stavka uključuje kredite; i (b) za financijska društva koja se bave kreditiranjem (FCLs) stavka uključuje depozite, gotovinu, dionice investicijskih fondova, dugotrajnu imovinu i izvedene financijske instrumente. U odnosu na stavku ‘ostale obveze’: (a) za SDDS-ove ova stavka isključuje dužničke vrijednosne papire, kapital i pričuve i izvedene financijske instrumnte; i (b) za FCLs-ove ova stavka uključuje izvedene financijske instrumente.

Stavka vrijednosnih papira. Ova se dimenzija odnosi na stavke koje su preuzete iz popisa stavki, utvrđenog za financijske račune monetarne unije (MUFA), u skladu s konceptom Europskog sustava računa. Upotrebljava se samo za DSD ‘ECB_SEC1’.

Imovina i obveze investicijskih fondova. Ova se dimenzija odnosi na stavku imovine i obveze investicijskih fondova kao što je definirano u Uredbi (EZ) br. 1073/2013 (ESB/2013/38).

Imovina i obveze financijskih društava posebne namjene. Ova se dimenzija odnosi na stavku imovine i obveze financijskih društava posebne namjene kao što je definirano u Uredbi (EZ) br. 1075/2013 (ESB/2013/40).

Konsolidirani bankovni podaci. Ova dimenzija označava stavke CBD izvještajne sheme koji se trebaju dostaviti (iz izvještaja o prihodu banaka, bilance i izvještaja o adekvatnosti kapitala).

Prvobitno dospijeće. Za DSDs-ove ‘ECB_BSI1’, ‘ECB_FVC1’, ‘ECB_IVF1’, ‘ECB_CBD1’ i ‘ECB_OFI1’, ova dimenzija označava prvobitno dospijeće BSI. Za DSD ‘ECB_MIR1’ ova dimenzija označuje, za stavke o neotplaćenim iznosima (stanjima) raščlambu prema prvobitnom dospijeću ili otkaznom roku za depozite ili kredite; za stavke o novim poslovima označuje raščlambu prema prvobitnom dospijeću ili otkaznom roku u slučaju depozita te prema početnom razdoblju utvrđivanja kamatnih stopa u slučaju kredita.

Vrednovanje vrijednosnih papira. Ova dimenzija označuje primijenjenu metodu vrednovanja za statistiku izdavanja vrijednosnih papira u DSD-u ‘ECB_SEC1’.

Vrsta podatka. Ova dimenzija opisuje vrstu podataka iskazanih u DSD-ovima ‘ECB_BSI1’, ‘ECB_SSI1’, ‘ECB_OFI1’, ‘ECB_IVF1’, ‘ECB_FVC1’ i ‘ECB_CBD1’.

Vrsta podataka o MIR-u. U DSD-u ‘ECB_MIR1’ ova dimenzija razlikuje statistiku kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija od onih koje se odnose na obujam novih poslova ili neotplaćenih iznosa (stanja).

Vrsta podatka o vrijednosnim papirima. Ova dimenzija označuje vrstu podataka sadržanih u statistici izdavanja vrijednosnih papira, u DSD-u ‘ECB_SEC1’. Neto izdanja se daju samo ako izdanja i otkupe nije moguće zasebno utvrditi.

Stanja, tok. Ova dimenzija, koja je ‘BIS_CBS’ specifična, označava vrstu podataka za stanja ili tokove podataka koji se dostavljaju.

Oznake referentnih područja za BIS-IFS. Ova dimenzija, koja je ‘BIS_CBS’ specifična, predstavlja rezidentno područje izvještajne institucije.

Vrsta CBS banke. Ova dimenzija, koja je ‘BIS_CBS’ specifična, odnosi se na grupu odgovarajućeg izvještajnog sektora. Za prijenos ESB-u koristi se oznaka ‘4P’, odnosno podaci se trebaju dostavljati samo za urede domaćih banaka u odnosu na CBD velike bankovne grupe.

CBS izvještajna osnova. Ova dimenzija, koja je ‘BIS_CBS’ specifična, predstavlja obračunsku osnovu potraživanja ili izloženosti.

Vrsta CBS pozicije. Ova dimenzija, koja je ‘BIS_CBS’ specifična, predstavlja vrstu financijske pozicije zabilježene podacima.

Preostala dospijeća CBS. Ova dimenzija, koja je ‘BIS_CBS’ specifična, predstavlja preostalo zabilježeno dospijeće potraživanja ili izloženosti.

Vrsta CBS valute mjesta knjiženja. Ova dimenzija, koja je ‘BIS_CBS’ specifična, predstavlja preostalo zabilježeno dospijeće potraživanja ili izloženosti.

Sektor CBS druge ugovorne strane. Ova dimenzija, koja je ‘BIS_CBS’ specifična, povezana je sa sektorskom raščlambom druge ugovorne strane za zabilježena potraživanja ili izloženosti.

Područje CBS druge ugovorne strane. Ova dimenzija, koja je ‘BIS_CBS’ specifična, daje rezidentnu državu druge ugovorne strane odgovarajuće stavke.

Područje druge ugovorne strane. Ova dimenzija prikazuje rezidentno područje druge ugovorne strane odgovarajuće stavke.

Kategorija iznosa. Ova dimenzija daje kategoriju iznosa novih kredita nefinancijskim društvima; novi se krediti također iskazuju prema njihovoj veličini. Relevantna je samo za DSD ‘ECB_MIR1’.

Sektor druge ugovorne strane u bilanci. Ova je dimenzija povezana sa sektorskom raščlambom drugih ugovornih strana BSI-ja.

Sektor druge ugovorne strane. Ova dimenzija, definirana u DSD ‘ECB_PSS1’, predstavlja sektorsku raščlambu vrste korisnika (druge ugovorne strane) uključenog u platnu transakciju.

Sektor inicijatora financijskih društava posebne namjene. Ova dimenzija, definirana u DSD ‘ECB_FVC1’, predstavlja sektor prenositelja (inicijatora) imovine, ili skupa imovine i/ili kreditnog rizika imovine ili skupa imovine u odnosu na sekuritizacijsku strukturu.

Valuta transakcije. Ova dimenzija opisuje valutu u kojoj su vrijednosni papiri izdani (za DSD ‘ECB_SEC1’) ili u kojoj je nominirano sljedeće: (a) bilančne stavke MFI-ja (za DSD ‘ECB_BSI1’); (b) strukturni financijski pokazatelji (za DSD ‘ECB_SSI1’); (c) depoziti i krediti (za DSD ‘ECB_MIR1’); (d) imovina i obveze investicijskih fondova (za DSD ‘ECB_IVF1’); (e) platne transakcije (za DSD ‘ECB_PSS1’ DSD); (f) imovina i obveze financijskih društava posebne namjene (za DSD ‘ECB_FVC1’); (g) bilančne stavke ostalih financijskih posrednika (za DSD ‘ECB_OFI1’) i (h) CBD stavke (za DSD ‘ECB_CBD1’).

Nominacija serije podataka ili posebni izračun. Ova dimenzija označuje valutu nominacije u kojoj su iskazana opažanja unutar vremenske serije podataka ili određuje odnosni izračun.

Sufiks bilance. Ova dimenzija, prisutna u DSD-u ‘ECB_BSI1’, daje valutu nominacije u kojoj su iskazana opažanja unutar vremenske serije podataka ili određuje odnosni izračun.

Sufiks serije podataka u kontekstu vrijednosnih papira. Ova dimenzija sadrži dodatne vrste podataka za izvedene serije podataka. Upotrebljava se samo za DSD ‘ECB_SEC1’.

Obuhvat poslova kod kamatnih stopa. Ova dimenzija, specifična za DSD ‘ECB_MIR1’, označuje odnosi li se statistika kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija na neotplaćene iznose (stanja) ili na nove poslove.

DIO 4.

Atributi

U ovom se odjeljku detaljno objašnjavaju atributi povezani s razmjenom podataka. Odjeljak 1. definira atribute po DSD-u uključujući njihov format i razinu dodavanja. Odjeljak 2. utvrđuje odgovornost partnera ESSB-a za razmjenu podataka u oblikovanju atributa i njihovom održavanju te njihov status. Odjeljci 3., 4. i 5. bave se sadržajem atributa razvrstanih prema razini dodavanja, tj. prema srodstvenoj razini, razini vremenske serije podataka ili razni opažanja.

Odjeljak 1.:   Kodirani i nekodirani atributi defnirani u DSD-ovima ECB_BSI1, ECB_SSI1, ECB_MIR1, ECB_OFI1, ECB_SEC1, ECB_PSS1, ECB_IVF1, ECB_FVC1, ECB_CBD1 i BIS_CBS.

Osim dimenzija koje definiraju serije kljuučeva, definiran je i skup atributa. Atributi se dodaju na različitim razinama razmjene informacija: na srodstvenoj razini, na razini vremenske serije podataka ili na razini opažanja. Kao što je dalje prikazano, atributi ili poprimaju svoju vrijednost iz unaprijed određenih popisa oznaka ili nisu kodirani i upotrebljavaju se za dodavanje tekstualnih pojašnjenja o odgovarajućim aspektima u vezi podataka.

Vrijednosti atributa se razmjenjuju samo onda kada su prvi put utvrđene te svaki puta kada se mijenjaju, uz izuzetak obveznih atributa dodanih na razini opažanja, koji se dodaju svakom opažanju i iskazuju u svakom prijenosu podataka.

Sljedeća tablica pruža informacije o atributima definiranima za svaki DSD koji se razmatra, o razini na kojoj su dodani, o njihovom formatu i nazivu popisa oznaka iz kojih kodirani atributi poprimaju svoje vrijednosti.

 

Definicije strukture podataka (DSD)

Statistički koncept

Format (7)

Popis oznaka

BSI

SSI

MIR

OFI

SEC

PSS

IVF

FVC

CBD

CBS

ATRIBUTI NA SRODSTVENOJ RAZINI

 

(razmijenjeni korištenjem FNS grupe

√

√

 

√

√

 

 

√

√

 

NAZIV

Naziv

AN..70

nekodirano

 

√

√

√

√

√

√

√

√

√

√

JEDINICA

Jedinica

AN..12

CL_UNIT

Popis oznaka jedinica

√

√

√

√

√

√

√

√

√

√

UNIT_MULT

Multiplikator jedinice

AN..2

CL_UNIT_MULT

Popis oznaka multiplikatora jedinica

√

√

√

√

√

√

√

√

√

√

DECIMALNA MJESTA

Decimalna mjesta

N1

CL_DECIMALS

Popis oznaka decimalnih mjesta

√

√

√

√

√

√

√

√

√

√

TITLE_COMPL

Dopuna naziva

AN..1050

nekodirano

 

√

√

√

√

√

√

 

 

√

 

NAT_TITLE

NAT_TITLE (Naziv na nacionalnom jeziku)

AN..350

nekodirano

 

√

√

√

√

√

√

√

√

√

√

SASTAVLJANJE

Sastavljlanje

AN..1050

nekodirano

 

 

√

√

√

√

 

 

 

√

√

OBUHVAT

Obuhvat

AN..350

nekodirano

 

√

√

√

√

√

√

√

√

√

√

SOURCE_AGENCY

Soucce agency

AN3

CL_ORGANISATION

Popis oznaka organizacija

 

 

 

 

 

√

 

 

 

 

METHOD_REF

Upućivanje na metodologiju

AN..1050

nekodirano

 

BSI

SSI

MIR

OFI

SEC

PSS

IVF

FVC

CBD

CBS

ATRIBUTI NA RAZINI VREMENSKE SERIJE PODATAKA

(razmijenjeni korištenjem FNS grupe)

√

√

√

√

√

√

√

√

√

√

PRIKUPLJANJE

Pokazatelj prikupljanja

AN1

CL_COLLECTION

Popis oznaka pokazatelja prikupljanja

√

√

√

√

√

√

√

√

√

 

DOM_SER_IDS

Identifikator domaćih serija podataka

AN..70

nekodirano

 

√

√

√

√

√

√

 

 

√

√

LOMOVI

Lomovi

AN..350

nekodirano

 

√

 

√

 

√

 

√

√

 

 

UNIT_INDEX_BASE

Baza jediničnog indeksa

AN..35

nekodirano

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

√

DOSTUPNOST

Dostupnost

AN1

CL_AVAILABILITY

Popis oznaka dostupnosti

√

√

√

√

√

√

√

 

 

 

PUBL_PUBLIC

Objava izvora

AN..1050

nekodirano

 

√

√

√

√

√

√

√

√

 

 

PUBL_MU

Objava izvora (samo europodručje)

AN..1050

nekodirano

 

√

√

√

√

√

√

 

 

 

 

PUBL_ECB

Objava izvora (samo ESB)

AN..1050

nekodirano

 

BSI

SSI

MIR

OFI

SEC

PSS

IVF

FVC

CBD

CBS

ATRIBUTI NA RAZINI OPAŽANJA

(razmijenjeni zajedno s podacima glavnog dijela ARR, osim za OBS_COM koji se razmjenjuje unutar skupine/grupe FNS)

√

√

√

√

√

√

√

√

√

√

OBS_STATUS

Status opažanja

AN1

CL_OBS_STATUS

Popis oznaka statusa opažanja

√

√

√

√

√

√

√

√

√

√

OBS_CONF

Povjerljivost opažanja

AN1

CL_OBS_CONF

Popis oznaka povjerljivosti opažanja

√

√

√

√

√

√

√

√

√

√

OBS_PRE_BREAK

Vrijednost opažanja prije loma

AN..15

nekodirano

 

√

√

√

√

√

√

√

√

√

√

OBS_COM

Komentar opažanja

AN..1050

nekodirano

 

Odjeljak 2.:   Zajednička obilježja atributa za DSD-ove ECB_BSI1, ECB_SSI1, ECB_MIR1, ECB_OFI1, ECB_SEC1, ECB_PSS1, ECB_IVF1, ECB_FVC1, ECB_CBD1 i BIS_CBS: izvještavanje ESB-a od strane nacionalnih središnjih banaka (3)

Za svaki su atribut važna određena tehnička obilježja, koja su navedena u sljedećoj tablici.

 

Status

Prvu vrijednost određuje, pohranjuje i diseminira … (8)

Mogu ju mijenjati nacionalne središnje banke

TITLE_COMPL

M

ECB

br. (*)

NAT_TITLE

C

NSB

Da

SASTAVLJANJE

C

NSB

Da (**)

OBUHVAT

C

NSB

Da (**)

METHOD_REF

M

NSB

Da

DOM_SER_IDS (9)

C

NSB

Da

LOMOVI

C

NSB

Da

OBS_STATUS

M

NSB

Da

OBS_CONF

C

NSB

Da

OBS_PRE_BREAK

C

NSB

Da

OBS_COM

C

NSB

Da

Definicija skupa atributa koje treba razmijeniti zajedno s podacima omogućuje dodatne informacije o vremenskoj seriji podataka. U nastavku se navode pojedinosti o informacijama koje osiguravaju atributi za obradu statističkih skupina podataka ESB-a.

Odjeljak 3.:   Atributi na srodstvenoj razini

Obvezni

TITLE_COMPL (dopuna naziva). Ovaj atribut omogućuje veći broj znakova od atributa TITLE i iz tog razloga zamjenjuje TITLE kao obvezni atribut za pohranu naziva serije podataka.

JEDINICA (jedinica)

BSI

Za države članice europodručja: EUR

SSI

Za države članice europodručja: EUR

Za serije koje se iskazuju kao apsolutne vrijednosti i za indekse: PURE_NUMB

Za serije koje se iskazuju u postocima: PCT

OFI

Za države članice europodručja: EUR

MIR

Za opseg poslova: EUR

Za kamatne stope: PCPA

SEC:

Za države članice europodručja: EUR

PSS

Za serije izvornih jedinca (tablica 5. dijela 16. Priloga II.), broj transakcija (tablice, 3., 4., 6. i 7. dijela 16. Prilog II.) i serije omjera koncentracije (tablica 6. dijela 16. Prilog II.): PURE_NUMB

Za serije o vrijednosti transakcija (tablice 3., 4., 6. i 7. dijela 16. Priloga II.): EUR

IVF

Za države članice europodručja: EUR

FVC

Za države članice europodručja: EUR

CBD

Za države članice europodručja: EUR ili PURE_NUMB (kad nominacija valute nije relevantna)

CBS

Za podatke koje dostavljaju sve države u US dolarima: USD; za podatke za koje nominacija valute nije relevantna: PURE_NUMB


UNIT_MULT (multiplikator jedinice)

BSI

6

SSI

0

OFI

6

MIR (10)

Za opseg poslova: 6

Za kamatne stope: 0

SEC:

6

PSS

Za serije izvornih jedinica osim serija transakcija (tablica 5. dijela 16. Priloga II.): 0

Za serije transakcija (tablice 3., 4., 6. i 7. dijela 16. Priloga II., osim omjera koncentracija): 6

Za serije o omjerima koncentracije (tablica 6. dijela 16. Priloga II.): 0

IVF

6

FVC

6

CBD

3

CBS

6


DECIMALNA MJESTA (decimalna mjesta)

BSI

0

SSI

Za apsolutne vrijednosti: 0

Za serije indeksa i postotke: 4

OFI

0

MIR

Za opseg poslova: 0

Za kamatne stope: 4

SEC:

0

PSS

Serije izvornih jedinica osim transakcija i omjera koncentracije (tablica 5. dijela 16. Priloga II.): 0

Serije transakcija i omjera koncentracije (tablice 3., 4., 6. i 7. dijela 16. Priloga II.): 3

IVF

0

FVC

0

CBD

0

CBS

0

METHOD_REF (upućivanje na metodologiju). Ovaj se atribut rabi samo za skup podataka PSS i označuje je li za svaku vremensku seriju podataka ili za njezin dio upotrijebljena ‘poboljšana’ definicija iz 2005. godine ili prethodna definicija. Definirane su dvije vrijednosti:

PSS

Upotrijebljene su ‘poboljšane’ definicije, uvedene u 2005. godini: ‘2005’.

Upotrijebljene su definicije uvedene prethodnih godina (2004. ili ranije): ‘Prethodne’

Atribut također mora upućivati na razdoblja za koje se svaka definicija primjenjuje. Na primjer, ‘definicije iz 2005. za sve serije podataka’, ‘definicije iz 2005. za podatke od 2003. godine nadalje, prethodne definicije za ostale podatke’ ili ‘prethodne definicije za podatke do 2004. godine’.

Uvjetni

NAZIV (naziv). Nacionalne središnje banke mogu rabiti atribut NAZIV za konstrukciju skraćenog naziva.

NAT_TITLE (Naziv na nacionalnom jeziku). Nacionalne središnje banke mogu rabiti atribut NAT_TITLE za osiguravanje preciznog opisa i drugih dodatnih ili značajnih specifikacija na svojim nacionalnim jezicima. Iako upotreba velikih i malih slova ne uzrokuje poteškoće, nacionalne središnje banke se mole da se ograniče na korištenje skupa znakova Latin-1. Općenito, potrebno je testirati razmjenu naglašenih znakova i produženih abecedno-numeričkih simbola prije redovne uporabe.

COMPILATION (sastavljanje). Za skupove podataka BSI, IVF, FVC i MIR ovaj se atribut može rabiti kao daljnje tekstualno pojašnjenje metoda sastavljanja, shema ponderiranja i statističkih postupaka koji se primjenjuju za pripremu odnosnih serija podataka, posebno ako one odstupaju od pravila i standarda ESB-a. Najčešće je struktura zahtijevanih nacionalnih pojašnjenja sljedeća:

—

izvori podataka/sustav prikupljanja podataka,

—

postupci pripremanja (uključujući opis korištenih procjena/pretpostavki),

—

odstupanja od uputa za izvješćivanje ESB-a (geografsko/sektorsko razvrstavanje i/ili metode vrednovanja),

—

informacije koje se odnose na nacionalni pravni okvir.

Za skup podataka SSI atribut ‘pripremanje’ obuhvaća informacije o poveznicama na regulatorni okvir Unije za posrednike koji nisu kreditne institucije.

Za skup podataka OFI detaljni opis informacija koje treba uključiti u ovaj atribut naveden je u točkama od 1. do 5. nacionalnih pojašnjenja (vidjeti dio 11. Priloga II.).

Slično, za skup podataka SEC, detaljni opis informacija koje treba uključiti u ovaj atribut naveden je u točkama 1., 2., 4., 5., 8., 9. i 10. nacionalnih pojašnjenja (vidjeti dio 12. Priloga II.).

COVERAGE (obuhvat)

Informacije o

Napomene

SSI

—

obuhvatu različitih kategorija posrednika

—

vrstama posrednika za različite pokazatelje

—

je li u slučaju djelomičnog obuhvata korištena procjena

—

naznaci ekstrapolacije (ako postoji)

OFI

—

obuhvatu serije podataka o ukupnoj imovini/obvezama

—

vrsti ostalih financijskih posrednika koji su obuhvaćeni u glavnim kategorijama

—

je li u slučaju djelomičnog obuhvata korištena procjena

—

naznaci ekstrapolacije (ako postoji)

—

vidjeti također dio 11. Priloga III. (vidjeti nacionalna pojašnjenja, točka 6.)

MIR

—

kriterijima za stratifikaciju, postupku odabira (jednaka vjerojatnost/ vjerojatnost razmjerna veličini/odabiru najvećih institucija) u slučaju uzorkovanja

 

SEC

—

razvrstavanju izdanja

—

vidjeti također dio 12. Priloga II. (odjeljak 2. (točka 4.) i odjeljak 3. (točka 6.))

CBD

—

opis izvještajne populacije

—

jesu li posebne institucije isključene iz prikupljanja

—

razlozi za isključenje

SOURCE_ AGENCY (izvor). Ovaj atribut određuje ESB za vrijednost koja je naziv nacionalne središnje banke koja dostavlja podatke.

Odjeljak 4.:   Atributi na razini vremenske serije podataka

Obvezni

COLLECTION (pokazatelj prikupljanja). Ovaj atribut osigurava informacije o razdoblju ili o trenutku u kojem je vremenska serija podataka mjerena (npr. početak, sredina ili kraj razdoblja) ili označuje jesu li podaci prosječne vrijednosti.

BSI

Za stanja: kraj razdoblja (E)

Za serije podataka o tokovima: zbroj opažanja tijekom razdoblja (S)

SSI

kraj razdoblja (E)

OFI

Za stanja: kraj razdoblja (E)

Za serije podataka o tokovima: zbroj opažanja tijekom razdoblja (S)

MIR

Za kamatne stope na stanja: kraj razdoblja (E)

Za kamatne stope na nove poslove: prosjek opažanja tijekom vremena (A)

Za opseg poslova glede neotplaćenih iznosa (stanja): kraj razdoblja (E)

Za opseg novih poslova: zbroj (estrapoliranih) opažanja tijekom razdoblja (S)

SEC:

Za stanja: kraj razdoblja (E)

Za serije podataka o tokovima: zbroj opažanja tijekom razdoblja (S)

PSS

Za broj sudionika i omjer koncentracije (tablice 5. i 6. dijela 16. Priloga II.): kraj razdoblja (E)

Za transakcije osim omjera koncentracije (tablice 3., 4., 6. i 7. dijela 16. Priloga II.): zbroj opažanja tijekom razdoblja (S)

IVF

Za stanja: kraj razdoblja (E)

Za serije podataka o tokovima: zbroj opažanja tijekom razdoblja (S)

FVC

Za stanja: kraj razdoblja (E)

Za serije podataka o tokovima: zbroj opažanja tijekom razdoblja (S)

CBD

kraj razdoblja (E)

CBS

kraj razdoblja (E)

Uvjetni

DOM_SER_IDS (identifikator domaćih serija podataka). Ovaj atribut omogućuje upućivanje na oznaku koja se rabi u nacionalnim bazama podataka za identifikaciju odgovarajuće serije podataka (formule u kojima se rabe nacionalne referentne oznake također mogu biti navedene).

UNIT_INDEX_BASE (baza jediničnog indeksa). Ovaj je atribut obvezan kada je povezan s ključem serije podataka koji izražava indeks. Označuje bazu i baznu vrijednost za indekse, a rabi se samo za serije indeksa zamišljenih stanja koje izvodi ESB i diseminira ESSB-u.

BREAKS (Lomovi). Ovaj atribut daje opis lomova i većih promjena tijekom vremena u prikupljanju, izvještajnom obuhvatu i pripremanju podataka. U slučaju lomova, ako je to moguće, treba navesti u kojoj je mjeri moguće stare i nove podatke smatrati usporedivima.

PUBL_PUBLIC, PUBL_MU, PUBL_ECB (objava izvora, objava izvora (samo europodručje), objava izvora (samo ESB)). Te atribute utvrđuje ESB, ako se podaci objavljuju u publikacijama ESB-a, bilo u javnim, bilo u povjerljivim publikacijama ESB-a. Oni upućuju (tj. publikacije, stavke itd.) na objavljene podatke.

Odjeljak 5.:   Atributi na razini opažanja

Ako NSB želi promijeniti atribut dodijeljen na razini opažanja, relevantno opažanje ili opažanja moraju biti ponovno poslani istodobno. Ako NSB izmijeni opažanje, a da pritom ne dostavi odgovarajuću vrijednost atributa, postojeće će vrijednosti biti zamijenjene zadanim vrijednostima.

Obvezni

OBS_STATUS (status opažanja). Nacionalne središnje banke iskazuju vrijednost statusa opažanja pridruženu svakom razmijenjenom opažanju. Ovaj je atribut obvezan i mora biti dostavljen pri svakom prijenosu podataka za svako pojedino opažanje. Kada nacionalne središnje banke mijenjaju vrijednost ovog atributa, potrebno je ponovno prenijeti i vrijednost opažanja (čak i ako je nepromijenjena) i novu oznaku statusa opažanja.

U svrhu te statistike niže navedeni popis određuje očekivane vrijednosti za ovaj atribut, u skladu s dogovorenom hijerarhijom:

‘A’

=

normalna vrijednost (zadana vrijednost za opažanja koja ne nedostaju),

‘B’

=

vrijednost loma za sljedeće skupine ključeva: SSI, MIRCBD i PSS (11),

‘M’

=

vrijednost koja nedostaje, podaci ne postoje,

‘L’

=

vrijednost koja nedostaje, podaci postoje, no nisu prikupljeni,

‘E’

=

procijenjena vrijednost (12),

‘P’

=

privremena vrijednost (ovu je vrijednost moguće rabiti pri svakom prijenosu podataka, koji se odnose na posljednje raspoloživo opažanje, ako se to smatra privremenim).

U uobičajenim okolnostima brojčane vrijednosti potrebno je iskazati s dodijeljenim statusom opažanja ‘A’ (normalna vrijednost). U suprotnome se vrijednost koja nije ‘A’ daje u skladu s gornjim popisom. Ako je opažanje određeno dvjema karakteristikama, iskazuje se najvažnija, u skladu s navedenom hijerarhijom.

U svakom prijenosu podataka najnovija raspoloživa opažanja mogu se iskazati kao privremena i označiti statusom opažanja ‘P’. Ta opažanja mogu poprimiti konačnu vrijednost i može ih se iskazati s oznakom statusa opažanja ‘A’ kasnije, kada nove promijenjene vrijednosti i oznake statusa opažanja zamijene privremene.

Vrijednosti koje nedostaju (‘-’) iskazuju se kada nije moguće iskazati brojčanu vrijednost (npr. zbog nepostojećih podataka ili jer podaci nisu prikupljeni). Opažanja koja nedostaju nikada se ne smiju iskazivati kao ‘nula’, s obzirom na to da je nula normalna numerička vrijednost koja označuje precizan i valjan iznos. Ako nacionalne središnje banke nisu u mogućnosti utvrditi razlog za nepostojeće vrijednosti ili ako one ne mogu rabiti široki raspon vrijednosti iz popisa oznaka CL_OBS_STATUS za izvještavanje o nepostojećim opažanjima (‘L’ ili ‘M), treba upotrijebiti vrijednost ‘M’.

Kada se zbog lokalnih statističkih uvjeta podaci za vremensku seriju podataka ne prikupljaju bilo na točno određene datume bilo za čitavu duljinu vremenske serije podataka (odnosna ekonomska pojava postoji, no ne prati se statistički), nedostajuća vrijednost (‘-’) iskazuje se statusom opažanja ‘L’ za svako razdoblje.

Kada zbog lokalne tržišne prakse ili zbog pravnog/ekonomskog okvira, vremenska serija podataka (ili njezin dio) nije primjenjiva (odnosna ekonomska pojava ne postoji), nedostajuća vrijednost iskazuje se (‘-’) sa statusom opažanja ‘M’.

Uvjetni

OBS_CONF (povjerljivost opažanja). Nacionalne središnje banke iskazuju vrijednost povjerljivosti opažanja pridruženu svakom razmijenjenom opažanju. Iako je taj atribut određen kao uvjetan u strukturnim određenjima ESB-a, potrebno ga je dostaviti pri svakom prijenosu podataka za svako pojedinačno opažanje, jer svako povjerljivo opažanje mora biti označeno na odgovarajući način. Kada nacionalne središnje banke mijenjaju vrijednost tog atributa, i pripadajuća vrijednost opažanja i oznaka statusa opažanja (čak i ako je nepromijenjena) moraju biti ponovno prenesene.

U svrhu te statistike u sljedećem popisu navode se očekivane vrijednosti za taj atribut:

‘F’

=

slobodno za objavu,

‘N’

=

nije za objavu, ograničeno samo na internu uporabu,

‘C’

=

povjerljivi statistički podaci u smislu članka 8. Uredbe (EZ) br. 2533/98

‘S’

=

sekundarna povjerljivost koju određuje i vodi primatelj, nije za objavu,

‘D’

=

sekundarna povjerljivost koju određuje i vodi pošiljatelj, nije za objavu. Tu oznaku mogu rabiti nacionalne središnje banke koje već razlikuju primarnu od sekundarne povjerljivosti u svojim izvještajnim sustavima. U suprotnom slučaju izvještajni NSB mora upotrijebiti ‘C’ za označavanje sekundarne povjerljivosti.

OBS_PRE_BREAK (vrijednost opažanja prije prekida). Ovaj atribut sadržava vrijednost opažanja prije loma, koja je, kao i opažanje, numeričko polje (13). Najčešće se dostavlja kada nastupi lom; u tom slučaju status opažanja mora biti određen kao ‘B’.

U svrhu skupova podataka BSI, IVF i OFI ovaj se atribut ne zahtijeva jer je ta informacija već dostupna iz serije podataka o reklasifikaciji. Dodan je na popis atributa jer je dio zajedničkog podskupa atributa za sve skupove podataka.

OBS_COM (komentar opažanja). Ovaj atribut moguće je rabiti za osiguravanje tekstualnih komentara na razini opažanja (npr. opis procjena, upotrijebljenih pri pojedinačnom opažanju, zbog nedostatka podataka, obrazloženje razloga za moguće nenormalno odstupanje ili navođenje pojedinosti o promjeni u iskazanoj vremenskoj seriji podataka).

(1)  Sadašnje razmjene podataka odvijaju se korištenjem SDMX-EDI formata, koji se također naziva i Gesmes/TS.

(2)  Ranije su se nazivale skupine ključeva.

(3)  www.circabc.europa.eu.

(4)  Struktura oznaka i DSD Međunarodno konsolidirane bankovne statistike je zajednička svim državama izvjestiteljicama i treba biti ista kao one koje se koriste za dostavljanje odgovarajućih podataka Banci za međunarodne namire (BIS) (www.bis.org/statistics/dsd_cbs.pdf).

(5)  To označuje broj slova/brojki dozvoljen za svaki element popisa oznaka (npr. AN..7 znači abecedno-numerički niz do 7 znakova, AN1 znači jedan abecedno-numerički znak).

(6)  Za nacionalne središnje banke, rezidentna država sektora izdavatelja je rezidentna država nacionalne središnje banke.

(7)  To označuje broj slova/brojki koji omogućuje prijenos svakog atributa (npr. AN..1050 znači abecedno-numerički niz do 1050 znakova, AN1 znači jedan abecedno-numerički znak, dok N1 znači 1 broj).

(*)  Ako NSB želi promijeniti atribute, savjetuje se s ESB-om, koji će onda provesti promjenu.

(**)  Promjene se priopćavaju odgovornom poslovnom području u ESB-u elektroničkom poštom.

(8)  Ovdje se ESB odnosi i na Opću upravu za statistiku u ESB-u.

(9)  ESB preporuča da nacionalne središnje banke dostave te vrijednosti kako bi se osigurala transparentnija komunikacija.

(3)

Svi atributi navedeni u tablici u odjeljku 1. koje je utvrdio ESB, nisu obuhvaćeni u ovoj tablici.

M:

Obvezna

C:

Uvjetni

(10)  Kamatna stopa podaci se dostavljaju u postocima.

(11)  Ako se OBS_STATUS dostavlja kao ‘B’, vrijednost se treba dostaviti pod atributom OBS_PRE_BREAK.

(12)  Status opažanja ‘E’ koristi se za sva opažanja ili razdoblja podataka koja su rezultat procjene i ne mogu se smatrati normalnim vrijednostima.

(13)  Četiri objekta vrijednost opažanja OBS_STATUS, OBS_CONF i OBS_PRE_BREAK tretiraju se kao jedan subjekt. To znači da su nacionalne središnje banke obvezne dostaviti sve dopunske informacije za opažanje. (Ako se atributi ne dostavljaju, njihove prethodne vrijednosti se zamjenjuju zadanim vrijednostima.)

PRILOG IV.

IZVOĐENJE TRANSAKCIJA U KONTEKSTU BILANČNIH STAVKI MONETARNIH FINANCIJSKIH INSTITUCIJA, STATISTIKE INVESTICIJSKIH FONDOVA I FINANCIJSKIH DRUŠTAVA POSEBNE NAMJENE

DIO 1.

Opći opis postupka za izvođenje transakcija

Odjeljak 1.:   Okvir

1.

Okvir za izvođenje transakcija za bilančne stavke (BSI) monetarnih financijskih institucija (MFI), statistiku imovine i obveza investicijskih fondova (IF) i financijskih društava posebne namjene (FVC) temelji se na Europskom sustavu računa (dalje u tekstu ‘ESA 2010’). Odstupanja od ovog međunarodnog standarda se izvršavaju i u odnosu na sadržaj podataka i nominacije statističkih koncepata, ako je potrebno. Ovaj prilog se tumači u skladu s ESA 2010 osim ako Uredba (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33), Uredba (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38), Uredba (EU) br. 1075/2013 (ESB/2013/40) ili ova Smjernica, izričito ili prešutno ne prevladavaju nad njegovim odredbama.

2.

U skladu s ESA 2010, financijske transakcije definirane su kao neto nabava financijske imovine ili neto stvaranje obveza za svaku vrstu financijskog instrumenta, tj. zbroj svih financijskih transakcija koje nastaju u relevantnom izvještajnom razdoblju (1). Transakcije koje obuhvaćaju svaku stavku navedenu u Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33), Uredbi (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38) i Uredbi (EU) br. 1075/2013 (ESB/2013/40) obračunavaju se na neto osnovi, odnosno ne zahtijeva se utvrđivanje bruto financijskih transakcija ili prometa (2). Metoda vrednovanja za svaku transakciju temelji se na vrijednosti po kojoj je imovina stečena/prodana i/ili po kojoj su obveze nastale, po kojoj su likvidirane ili razmijenjene. Unatoč domu, dozvoljena su odstupanja od ESA 2010.

3.

Ovaj prilog preispituje metodologiju za izvođenje transakcija u kontekstu statistike BSI, IF i FVC. Ovaj je dio usmjeren na obračun transakcijskim podataka u Europskoj središnjoj banci (ESB) i dostavljanje osnovnih podataka od strane nacionalnih središnjih banaka, dok je dio 2. usmjeren na koncepte usklađivanja tokova. Dijelovi 3., 4. i 5. osiguravaju posebne podatke u vezi okvira sastavljanja statistike BSI, IF i FVC.

Daljnje pojedinosti i brojčani primjeri dani su u priručnicima o ovim statistikama objavljenim na mrežnim stranicama ESB-a.

Odjeljak 2.:   Izračun podataka o transakcijama od strane ESB-a i izvješćivanje ESB-a od strane nacionalnih središnjih banaka

1.   Uvod

1.

Za statistiku BSI i IF, ESB izračunava transakcije uzimanjem, za svaku stavku imovine i obveza, razlike između pozicija stanja na izvještajne datume na kraju razdoblja, a zatim uklanjanjem učinka kretanja koja nisu rezultat transakcija, tj. ‘ostale promjene’. ‘Ostale promjene’ grupirane su u dvije glavne kategorije ‘reklasifikacije i ostala usklađenja’ i ‘vrijednosna usklađenja’, s time da ‘vrijednosna usklađenja’ obuhvaćaju revalorizacije zbog promjena cijena i tečajeva (3). Nacionalne središnje banke iskazuju ESB-u ‘reklasifikacije i ostala usklađenja’ i ‘vrijednosna usklađenja’, tako da je te netransakcijske učinke moguće ukloniti iz izračuna statistike tokova.

U slučaju statistike BSI-ja nacionalne središnje banke izvješćuju ESB o podacima o usklađivanjima u skladu s dijelom 1. Priloga II. ‘Vrijednosna usklađivanja’ koja iskazuju nacionalne središnje banke sastoje se iz otpisa/otpisa dijela vrijednosti kredita i vrijednosnih usklađivanja zbog promjena u cijeni. ESB obično izračunava vrijednosna usklađivanja zbog promjena tečajeva, ali kada nacionalne središnje banke mogu sastaviti točnija usklađivanja, one mogu izravno prenijeti ova usklađivanja ESB-u (4).

U slučaju statistike investicijskih fondova, nacionalne središnje banke izvješćuju ESB o podacima o usklađivanjima u skladu s dijelom 17. Priloga II. ‘Vrijednosna usklađivanja’ koja iskazuju nacionalne središnje banke sastoje se od vrijednosnih usklađivanja zbog promjena cijena i tečajeva.

2.

U sklopu statistike financijskih društava posebne namjene, nacionalne središnje banke izravno dostavljaju transakcije ESB-u, a ne usklađivanja tokova. Izračun transakcija (izravno od strane izvještajnih subjekata ili od strane nacionalnih središnjih banaka) treba biti u skladu s općim pristupom reklasifikaciji i ostalim usklađivanjima i revalorizacijama priopisanim ovim Prilogom.

2.   Reklasifikacije i ostala usklađivanja.

1.

Nacionalne banke pripremaju podatke o ‘reklasifikacijama i ostalim usklađivanjima’, kao što to zahtijeva ova Smjernica, pri čemu se rabe informacije nadzornih institucija, validacijske kontrole i ad hoc upiti (npr. povezani s odstupanjima), nacionalni statistički zahtjevi, informacije o pristupajućim i napuštajućim institucijama izvještajne populacije i svi drugi izvori koji su im na raspolaganju. Od ESB-a se ne očekuje da obavlja ex post usklađivanja, osim ako nacionalne središnje banke utvrde velike promjene u konačnim podacima.

2.

Nacionalne središnje banke utvrđuju velike promjene u stanjima zbog reklasifikacije i unose utvrđeni neto iznos pod ‘reklasifikacija i ostala usklađivanja’. Neto povećanje stanja zbog reklasifikacija unosi se s pozitivnim predznakom, a neto smanjenje stanja s negativnim predznakom.

3.

U načelu, nacionalne središnje banke ispunjavaju zahtjeve u vezi ‘reklasifikacija i ostalih usklađivanja’ navedenima u ovoj Smjernici. Nacionalne središnje banke šalju barem sve ‘reklasifikacije i ostala usklađivanja’ veća od 50 milijuna eura. Taj prag pomaže nacionalnim središnjim bankama da odluče hoće li provesti usklađivanje ili ne. Međutim, ako informacije nisu na raspolaganju ili su slabe kvalitete, odlučuju ili da neće ništa poduzeti ili da će provesti procjenu. Iz tog je razloga potrebna fleksibilnost u funkcioniranju takvog praga, poglavito zbog raznovrsnosti postojećih postupaka za izračun usklađivanja. Na primjer, kada se prikupljaju relativno detaljne informacije, bez obzira na prag, pokušaj primjene takvog praga mogao bi imati suprotan učinak.

3.   Vrijednosna usklađivanja.

1.

U cilju ispunjavanja uvjeta vezanih za ‘vrijednosna usklađivanja’ navedena u ovoj Smjernici, nacionalne središnje banke možda će morati izračunavati usklađivanja na temelju transakcija, podataka po pojedinim vrijednosnim papirima ili drugih podataka koje iskazuje izvještajna populacija i/ili procijeniti usklađivanja u vezi nekih podjela koje nije iskazala izvještajna populacija, zbog toga što se ne smatraju ‘minimalnim zahtjevima’.

2.

‘Vrijednosna usklađivanja’ obično sastavljaju nacionalne središnje banke na temelju podataka koje je izravno dostavila izvještajna populacija. Međutim, nacionalne središnje banke mogu također obuhvatiti ove izvještajne zahtjeve neizravno (npr. izravnim prikupljanjem podataka o transakcijama), a u svakom slučaju mogu prikupljati dodatne podatke od izvještajnih jedinica. Koji god pristup se koristi na nacionalnoj razini, od nacionalnih središnjih banaka se zahtijeva da ESB-u dostave cijeli skup podataka, u skladu s dijelom 1. Priloga II: za statistiku BSI-ja i dijelom 17. Priloga II. za statistiku investicijskih fondova:

DIO 2.

Općenito usklađivanje tokova

Odjeljak 1.:   Reklasifikacije i ostala usklađivanja.

‘Reklasifikacije i ostala usklađivanja’ sadrži sve promjene u bilanci referentnog sektora koje nastanu kao posljedica promjene u sastavu i strukturi izvještajne populacije, promjene u klasifikaciji financijskih instrumenata i drugih ugovornih strana, promjene statističkih definicija i (djelomično) ispravaka pogrešaka u izvještavanju što sve dovodi do lomova u serijama i posljedično utječe na usporedivost dva uzastopna stanja na kraju razdoblja. Povećanja europodručja mogu se smatrati posebnim slučajem ‘reklasifikacija i ostalih usklađivanja’.

1.   Promjene u sastavu izvještajnog sektora.

1.

Zbog promjena u sastavu izvještajnog sektora može doći do prijenosa poslova preko granica ekonomskog sektora. Takvi prijenosi nisu transakcije i stoga se tretiraju kao usklađivanja u ‘reklasifikacijama i ostalim usklađivanjima’.

2.

Institucija koja pristupi izvještajnom sektoru može prenijeti poslove u sektor, a institucija koja ga napušta može prenijeti poslove iz sektora. Međutim, ako institucija koja je pristupila izvještajnom sektoru započne svoje poslovanje ispočetka (ex novo), nakon što je pristupila izvještajnom sektoru, to je financijska transakcija koja nije uklonjena iz statističkih podataka (5). Jednako tako, ako institucija koja napušta sektor smanji svoje djelatnosti prije napuštanja izvještajnog sektora, to je obuhvaćeno kao transakcija u statističkim podacima.

3.

Neto učinak institucija koje pristupaju ili napuštaju izvještajni sektor na agregiranu imovinu i obveze izvještajnog sektora izračunava se agregiranjem imovine i obveza koje iskazuju nove pristupajuće institucije prvi put i imovine i obveza koje su institucije koje napuštaju sektor iskazale posljednji put, a na temelju razlike između oboje za svaku stavku. Neto vrijednost unosi se pod ‘reklasifikacije i ostala usklađivanja’. U određenim okolnostima može postojati utjecaj na izvještavanje drugih ugovornih strana, tako da je u taj učinak potrebno uključiti usklađivanja, u ovom slučaju kao promjenu u sektoru. Na primjer, ako MFI vrati svoje ovlaštenje za rad, no nastavi poslovati kao ostali financijski posrednik (OFP) koji se financira preko međubankovnog tržišta, tada postoji umjetno povećanje kod kredita MFI-ja ostalim financijskim posrednicima, što zahtijeva usklađivanje (obuhvaćeno ‘promjenama u raspoređivanju sektora druge ugovorne stane’).

2.   Promjene strukture izvještajnog sektora

1.

Promjene strukture izvještajnog sektora nastaju u sklopu reorganizacija unutar grupe ili spajanja, pripajanja i podjela. Ove operacije korporativnog restrukturiranja obično vode do promjena u vrednovanju financijske imovine i obveza; dolazi do vrijednosnih usklađivanja kako bi odrazili ove promjene i tako omogućili ispravno izvođenje transakcija. Nadalje, operacije obično dovode do prijenosa financijske imovine i obveza iz bilance jedne institucionalne jedinice drugoj (promjena vlasništva). Granica za obradu prijenosa imovine kao transakcija definira se postojanjem dvije različite institucionalne jedinice koje djeluju na temelju međusobnog sporazuma. Međutim, ako do prijenosa dođe kao posljedica nastanka ili prestanka institucionalne jedinice, oni se trebaju obrađivati kao ‘reklasifikacije i ostala usklađivanja’. Naročito, ako spajanje ili pripajanje dovodi do nestanka jedne ili više institucionalnih jedinica, sve unakrsne pozicije (cross-positions) koje su postojale između institucija koje se spajaju odnosno pripajaju i koje se netiraju u vrijeme kada jedinice prestaju postojati nestaju iz sustava i reklasifikacijsko usklađivanje se mora iskazati na odgovarajući način. Korporativne podjele se obrađuju sukladno tome.

2.

Temeljitije analize promjena strukture izvještajnog sektora koje nastaju u sklopu korporativnog restrukturiranja i detaljniji brojčani primjeri mogu se naći u smjernicama koje osigurava ESB, npr. ‘Priručnik o statistici bilance monetarnih financijskih institucija’ i ‘Priručnik o statistici investicijskih fondova’.

3.   Ostali slučajevi ‘reklasifikacija i ostalih usklađivanja‘

1.

Promjene u klasifikaciji sektora ili rezidentnosti klijenata dovode do reklasifikacije imovine/obveza u odnosu na ove druge ugovorne strane. Takve promjene u klasifikicaji nastaju iz brojnih razloga, npr. zbog promjene gospodarskog sektora državnog tijela nakon privatizacije ili zbog zato što pripajanje odnosno spajanje/podjela dovede do promjene glavne djelatnosti društva. Jednako tako, raspoređivanje imovine i obveza po instrumentima može se primijeniti na primjer kad kredit postane prenosiv i posljedično se smatra dužničkim vrijednosnim papirom za potrebe statistike. Budući da ove reklasifikacije rezultiraju promjenama u iskazanim pozicijama stanja ali ne predstavljaju transakciju, mora se uvesti usklađivanje kako bi uklonilo njihov utjecaj iz statistike.

2.

U okviru ograničenja definiranih politikom revizija, nacionalne središnje banke ispravljaju pogreške u izvještavanju podataka o stanju čim se one utvrde. U idealnom primjeru, ispravci u cijelosti uklanjaju pogrešku iz podataka, posebno kada se pogreška odnosi samo na jedno razdoblje ili na ograničeno razdoblje. U tim okolnostima ne dolazi ni do kakvog prekida u seriji. Međutim, kada se pogreške odnose na povijesne podatke, protekli se podaci ne ispravljaju ili se ispravljaju samo za ograničeno razdoblje, dolazi do prekida između prvog razdoblja s ispravljenom vrijednošću i posljednjeg razdoblja koje sadržava pogrešnu vrijednost. U tom slučaju nacionalne središnje banke utvrđuju veličinu prekida koji je nastao i unose usklađivanje pod ‘reklasifikacije i ostala usklađivanja’. Slične prakse primjenjuju se na provođenje promjena statističkih definicija koje utječu na iskazane pdatke jednako kao i ispravljanje lomova koji mogu nastati zbog uvođenja, promjena ili napuštanja metoda ekstrapoliranja.

Odjeljak 2.:   Vrijednosna usklađivanja.

1.   Otpisi/otpisi dijela vrijednosti kredita

Usklađivanje za ‘otpise/otpise dijela vrijednosti kredita’ odnosi se na učinak promjena vrijednosti kredita, zabilježenih u bilanci, koje su nastale zbog primjene otpisa/otpisa dijela vrijednosti kredita. Ovo usklađivanje također odražava promjene u razini rezervacija za gubitke po kreditima, na primjer ako je neotplaćeno stanje iskazano bez rezervacija sukladno članku 8. stavku 4. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB72013/33). Gubici koji se priznaju u vrijeme kada se krediti prodaju ili prenose trećoj osobi također su uključeni, ako ih je moguće utvrditi.

2.   Vrijednosna usklađivanja zbog promjena cijena

1.

Usklađivanje cjenovne revalorizacije imovine i obveza odnosi se na fluktuacije u vrednovanju imovine i obveza koje nastaju zbog promjene cijene po kojoj se imovina i obveze knjiže ili trguju. Usklađivanje obuhvaća promjene koje nastaju tijekom vremena u vrijednosti stanja na kraju razdoblja zbog primjene referentne vrijednosti po kojoj su knjiženi imovina i obveze, odnosno dobici/gubici. Može također uključivati promjene vrijednosti koje nastaju iz transakcija imovinom/obvezama, tj. realizirani dobici/gubici; međutim, postoje različite nacionalne prakse u tom smislu.

2.

Karakter i opseg ‘vrijednosnih usklađivanja’ određuje prihvaćena metoda vrednovanja. Iako se preporučuje da se obje strane bilance knjiže po tržišnoj vrijednosti, u praksi je moguće primjenjivati različite metode vrednovanja i na strani obveza i na strani imovine.

Odjeljak 3.:   Vrijednosna usklađivanja zbog tečajnih promjena.

1.

U svrhu dostavljanja statističkih podataka ESB-u nacionalne središnje banke moraju osigurati da se pozicije imovine i obveza, koje su iskazane u stranoj valuti, preračunaju u euro primjenom tržišnog tečaja koji vrijedi na dan na koji se podaci odnose. Potrebno je koristiti referentne tečajeve ESB-a (6).

2.

Kretanja deviznih tečajeva u odnosu na euro koja nastanu između izvještajnih datuma na kraju razdoblja dovode do promjena vrijednosti imovine i obveza u stranoj valuti, kada su one izražene u eurima. Budući da ove promjene predstavljaju dobitke/gubitke i nisu financijske transakcije, vrijednosni učinci trebaju biti identificirani da mogu biti isključeni iz transakcija. Vrijednosna usklađivanja zbog promjena tečajeva mogu također uključivati promjene vrijednosti koje nastaju iz transakcija imovinom/obvezama, tj. realizirani dobici/gubici; međutim, postoje različite nacionalne prakse u tom smislu.

DIO 3.

Usklađivanje tokova Posebna obilježja u statistici bilančnih stavki

Odjeljak 1.:   Uvod

1.

U slučaju statistike BSI-ja svaka nacionalna središnja banka dostavlja zasebne podatke o usklađivanjima koji obuhvaćaju njezinu vlastitu bilancu i bilancu drugih MFI-ja. Uprava za interne financije ESB-a također interno priprema usklađivanja bilance ESB-a. Nacionalne središnje banke dostavljaju usklađivanja za sve stavke u bilanci MFI-ja u skladu s učestalošću koja je navedena u članku 3. stavku 2. ove Smjernice. U tom procesu nacionalne središnje banke možda će morati izračunati i/ili procijeniti usklađivanja za neke podjele koje monetarne financijske institucije ne iskazuju, s obzirom na to da se ne smatraju ‘minimalnim zahtjevima’ u tablici 1.A dijela 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33). U dijelu 1. Priloga II. ove Smjernice navodi se trebaju li ESB-u biti dostavljene samo ‘reklasifikacije i ostala usklađivanja’ ili i ‘vrijednosna usklađivanja’.

Usklađivanja za kretanja tečaja izračunava ESB. Iz tog razloga usklađivanja koja dostavljaju nacionalne središnje banke s obzirom na stanja iskazana u stranim valutama isključuju utjecaj promjena zbog tečaja. ESB izračunava tečajna usklađivanja na temelju omjera tečaja koji se dobivaju raščlambom imovine i obveza u glavne valute iz tablice 4. dijela 3. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33). Detaljna metoda koju koristi ESB radi izračuna usklađivanja tečajeva prikazana je u njegovom ‘Priručniku o statistici bilančnih stavki monetarnih financijskih institucija’. Ako nacionalne središnje banke mogu sastaviti točnija usklađivanja, one mogu prenijeti ova usklađivanja ESB-u.

2.

Na usklađivanje tokova primjenjuje se isti sustav dvojnog računovodstva kao i na stanja. U svim slučajevima usklađivanja imaju protustavku koja će, u mnogo slučajeva, vjerojatno biti ‘kapital i pričuve’ ili ‘preostale obveze’, ovisno o poslu ili o nacionalnim računovodstvenim pravilima.

3.

U sklopu okvira sastavljanja bilančnih stavki, financijske transakcije općenito trebaju biti mjerene po vrijednosti transakcije koja ne mora nužno biti ista kao tržišna cijena ili fer vrijednost imovine u vrijeme transakcije. Transakcijska vrijednost ne uključuje troškove usluge, pristojbe, provizije ili slična plaćanja za usluge koje se pružaju pri obavljanju transakcije.

4.

Kamata na depozite, krediti i izdani dužnički vrijednosti papiri koji se trže trebaju se iskazivati na obračunskom principu ali ne bi trebale biti iskazane kao transakcije s dotičnim instrumentom. Za kredite i depozite ovo je osigurano zahtjevima navedenima u dijelu 2. Priloga II. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) da bi se iskazale obračunate kamate na ove instrumente u ‘preostala imovina’ i ‘preostale obveze’. Uredba, međutim, ne sadrži pravila o tretmanu obračunatih kamate na dužničke vrijednosne papire koje izdaju ili drže monetarne financijske institucije. Obračunata kamata je zapravo često sastavni dio tržišnih cijena i teško ih je odvojiti iz računovodstvene cijene kako je iskazana u statističkoj bilanci. U interesu dosljednih i usporedivih podataka između zemalja, treba primjenjivati sljedeća pravila:

(a)

ako su obračunate kamate sastavni dio računovodstvene cijene, kao što se iskazuje u statističkoj bilanci, one trebaju biti predmet vrijednosnih usklađivanja;

(b)

ako su obračunate kamate isključene iz vrijednosti stanja vrijednosnih papira na koje se odnose u statističkoj bilanci, raspoređuju se u ‘preostalu imovinu’ ili ‘preostale obveze’, a ne tretiraju se kao vrijednosno usklađivanje.

Predloženi postupak se također odražava u izvještajnim zahtjevima utvrđenim u ovoj Smjernici (vidjeti odjeljak 3. dijela 4. Priloga II.) (7).

Odjeljak 2.:   Vrijednosna usklađivanja.

1.   Otpisi/djelomični otpisi

1.

Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u podatke o otpisima/djelomičnim otpisima u skladu s dijelom 1. Priloga II. Od nacionalnih središnjih banaka se očekuje da ispunjavaju zahtjeve na temelju podataka koje su dostavile monetarne financijske institucije. Posebno, nacionalne središnje banke prikupljaju, najmanje, obvezne zahtjeve navedene u tablici 1.A dijela 4. Priloga I.Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33), ali mogu također prikupljati dodatne podatke koji nisu obuhvaćeni takvim minimalnim zahtjevima. Radi dostavljanja cjelovitog izvješća ESB-u, od nacionalnih središnjih banaka se očekuje da raspodjele usklađivanja uzimajući u obzir računovodstvena pravila u vezi loših kredita (8) i odnosni kreditni rizik svakog sektora. Ako postoji nedovoljno informacija za raspoređivanje usklađivanja, moguće ga je raščlaniti u kategorije iz Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) na proporcionalnoj osnovi, utvrđenoj prema veličini pozicija stanja.

2.

ESB-u se podaci o otpisima dijela vrijednosti do kojih dolazi u trenutku kada je kredit sekuritiziran (ili na drugi način prenesen) i o otpisima/otpisima dijela vrijednosti servisiranih kredita dostavljaju, koliko je god moguće, u skladu s tablicom 3. dijela 1. Priloga II. (9).

2.   Vrijednosna usklađivanja zbog promjena cijena vrijednosnih papira.

1.

Revalorizacije cijene utječu samo na ograničeni raspon bilančnih stavki: na strani obveza, na stavku ‘izdani dužnički vrijednosni papiri’ i na strani imovine ‘dužnički vrijednosni papiri koji se drže’, ‘kapital’ i ‘dionice/udjeli investicijskih fondova’. S druge strane, njihove protustavke su alocirane uglavnom u ‘kapital i pričuve’ i ‘ostale obveze’. Depoziti i krediti imaju fiksne nominalne vrijednosti te stoga za njih ne vrijede cjenovne promjene. Vidjeti ESB-ov ‘Priručnik o statistici bilance monetarnih financijskih institucija’ za detaljni opis veza između revalorizacija cijene i knjiženja njihovih protustavki.

2.

Na strani obveza, revalorizacije za promjene cijena izdanih dužničkih vrijednosnih papira ostaju izvan ‘minimalnih zahtjeva’ navedenih u Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) te stog nisu obvezne. Na strani imovine, minimalni zahtjevi za revalorizacije cijena o dužničkim vrijednosnim papirima koji se drže obuhvaćaju samo raspon dospijeća ‘preko dvije godine’, ako druge informacije nisu dostupne, može se pretpostaviti da su jednake ukupnom iznosu usklađivanja cjenovne revalorizacije u odnosu na držanja dužničkih vrijednosnih papira koje je izdao svaki odgovarajući sektor.

3.

Veličina i sadržaj vrijednosnih usklađivanja o držanjima vrijednosnih papira ovisi o metodi vrednovanja korištenoj u sastavljanju statističke bilance. Radi prikupljanja ovih podataka, nacionalne središnje banke se mogu obratiti izvještajnim jedinicama na dva načina. Jedan pristup je dozvoliti monetarnim financijskim institucijama da iskažu vrijednosna usklađivanja koja se onda agregiraju i prenose ESB-u. Alternativno, nacionalne središnje banke mogu zahtijevati od izvještajnih jedinica da izravno dostavljaju promatrane transakcije, od kojih nacionalne središnje banke izvode vrijednosna usklađivanja radi prijenosa (na agregiranoj osnovi) ESB-u. Priručnik o statistici bilance monetarnih financijskih institucija sadrži detaljan metodološki opis dva pristupa i odgovarajućih priznatih metoda sastavljanja.

4.

Nacionalne središnje banke mogu također prikupljati zahtijevane statističke podatke o vrijednosnim papirima (npr. knjigovodstvenoj vrijednosti iskazanoj u bilanci, tržišnoj vrijednosti, prodajama i kupnjama) na osnovi pojedinačnog vrijednosnog papira i izvoditi agregirane statističke podatke (uključujući podatke o usklađivanjima cjenovne revalorizacije) u skladu s minimalnim standardima utvrđenim u Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33).

5.

U načelu su nacionalne središnje banke ograničene na prethodno navedene metode. Međutim, one mogu upotrebljavati i druge metode, ako pokažu da su u mogućnosti dostaviti podatke usporedive kvalitete.

Odjeljak 3.:   Mjesečna usklađivanja tokova – posebne prilagodbe.

1.   Statistika bilanci ESB-a/NSB-a

1.

Zahtjevi za ESB/nacionalne središnje banke su malo izmijenjeni u usporedbi sa zahtjevima za druge monetarne financijske institucije kako bi odrazile aktivnosti ESB-a/nacionalnih središnjih banaka. Određene stavke su uklonjene, tj. ne traže se podaci o raščlambi repo poslova ili depozita s otkaznim rokom. Druge stavke su dodane, tj. na strani obveza, ‘protustavka posebnim pravima vučenja’ i na strani imovine ‘zlato i potraživanja u zlatu’ i ‘potraživanja iz prava vučenja, posebnih prava vučenja i druga’, s obzirom na to da se stanja za te stavke također zahtijevaju temeljem ove Smjernice. ESB/NSB dostavljaju podatke o usklađivanjima za svaku od ovih stavki.

2.

ESB/nacionalne središnje banke dostavljaju usklađivanja u skladu s gore navedenim postupcima. Međutim, moguće je utvrditi određene promjene:

—

reklasifikacije i ostala usklađivanja: nisu relevantni svi izvori usklađivanja, npr. ‘promjene sastava izvještajnog sektora’ nisu primjenjive. Odstupajući od općih smjernica, u ovom slučaju utvrđen je niži prag od 5 milijuna eura kako bi osigurao točnost tokova u bilancama nacionalnih središnjih banaka,

—

vrijednosna usklađivanja zbog promjena cijena i tečajeva: primjenjuju se opće odredbe, osim u odnosu na ESB, kojem je dozvoljeno da izravno dostavlja usklađivanja tečajeva na osnovi računovodstvenih podataka.

2.   Fondovi novčanog tržišta

1.

Nacionalne središnje banke uključuju podatke o usklađivanjima novčanih fondova kad ispunjavaju svoje izvještajne obveze u odnosu na ‘reklasifikacije i ostala usklađivanja’ i ‘vrijednosna usklađivanja’. Ova usklađivanja se također dostavljaju odvojeno za novčane fondove u skladu s tomu namijenjenom tromjesečnom izvještajnom shemom.

2.

Članak 9. stavak 3. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB72013/33) propisuje da nacionalne središnje banke mogu odobriti odstupanja nekim ili svim novčanim fondovima u odnosu na izvješćivanje o vrijednosnim usklađivanjima. U ovim slučajevima, od nacionalnih središnji banaka se ipak očekuje da dostave podatke, koliko je to moguće, posebno kada se radi o značajnim iznosima.

3.

Izračun usklađivanja cjenovne revalorizacije o imovini novčanih fondova slijedi zajedničke postupke primjenjive na sve monetarne financijske institucije. Na strani obveza, pozitivne promjene u vrijednosti dionica/udjela novčanih fondova tradicionalno su se smatrale transakcijama, istovremeno s plaćanjem (nasuprot obračunu) kamata na depozite, što podrazumijeva da protustavka revalorizacije na strani imovine ne bi bile ‘dionice/udjeli novčanih fondova’ nego ‘preostale obveze’. Međutim, u odnosu na slučajeve gdje dionice/udjeli novčanih fondova gube na cijeni kao posljedica gubitaka imovine fonda, ovo se ne može usporediti s plaćanjima kamate. Nasuprot tome, tablica 1.A dijela 4. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) uključuje zahtjeve za revalorizacije cijena za dionice/udjele novčanih fondova, od nacionalnih središnjih banaka se zahtijeva da rabe ovu stavku radi izjednačavanja revalorizacije cijena na strani imovine, po potrebi. Raspodjela treba biti izvršena na takav način da samo obuhvati stvarne revalorizacije cijena koje se odražavaju kao promjene u vrijednosti dionica/udjela novčanih fondova.

3.   Obveze (i imovina) opće države

Podaci o stanju prikupljaju se za obveze po depozitima i imovinu opće države. U svrhu pripremanja transakcija, podaci o usklađivanju se, u načelu, dostavljaju u skladu sa zahtjevima utvrđenima za statistiku bilance monetarnih financijskih institucija. U praksi nije vjerojatno da će se dogoditi promjene koje nisu transakcije, tj. zbog promjene tečaja ili tržišnih cijena. Ti se podaci iskazuju kao što je navedeno u dijelu 3. Priloga II.

4.   Bilješke

Podaci o stanju za raščlambu dužničkih vrijednosnih papira izdanih od strane monetarnih financijskih institucija sukladno rezidentnosti imatelja se prikupljaju radi izračuna monetarnih agregata. Radi izvođenja transakcija, reklasifikacijska usklađivanja, tečajna usklađivanja i vrijednosna usklađivanja izračunavaju se za te bilješke. Ti se podaci iskazuju kao što je navedeno u dijelu 4. Priloga II.

Odjeljak 4.:   Izračun usklađivanja tokova prema tromjesečnim izvještajnim zahtjevima

1.

Postupak obračuna tromjesečnih transakcija za bilančne stavke iz tablice 2. dijela 3. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) je sličan postupku koji se primjenjuje za izvođenje mjesečnih transakcija za bilančne stavke iz tablice 1. dijela 2. Priloga I. toj Uredbi. Usklađivanja tokova se izračunavaju u skladu sa sljedećim načelima:

(a)

Kada se usklađivanje dostavlja za tablicu 1. može utjecati na stavke raščlambe sadržane u tablici 2. Potrebno je osigurati dosljednost između dva skupa podataka, odnosno zbroj mjesečnih usklađivanja mora biti jednak tromjesečnim usklađivanjima. Ako je ustanovljen prag za tromjesečna usklađivanja, ili se tromjesečna usklađivanja ne mogu utvrditi u cijelosti ili u istoj razini detalja kao mjesečna usklađivanja, usklađivanje se izračunava kako bi se izbjegle neusklađenosti s usklađenjima dostavljenim za mjesečne podatke.

(b)

U odnosu na ‘cjenovne revalorizacije vrijednosnih papira’, neusklađenosti između mjesečnih i tromjesečnih podataka mogu nastati ovisno o pristupu koji se primjenjuje da bi se izvela usklađivanja. ‘Priručnik o statistici bilance monetarnih financijskih institucija’ sadrži detaljne smjernice o postupcima koje treba primijeniti u tim slučajevima kako bi se osigurala usklađenost između mjesečnih i tromjesečnih usklađivanja.

(c)

Usklađivanja mogu biti potrebna za tromjesečne tablice čak iako nikakva usklađivanja nisu iskazana u tablici 1. To je slučaj kada se reklasifikacija odvija na tromjesečnoj razini podrobnosti, no poništava se na agregiranijoj mjesečnoj razini. Može se također primijeniti na ‘vrijednosna usklađivanja’ kada se različite komponente mjesečne stavke kreću u suprotnim smjerovima. Dosljednost je također osigurana između mjesečnih i tromjesečnih podataka u tim slučajevima.

Ista načela se primjenjuju za izvođenje usklađivanja tokova za bilješke prikupljene temeljem zahtjeva dijela 3. i 4. Priloga II.

2.

Opseg u kojem nacionalne središnje banke dostavljaju usklađivanja za tromjesečnu statistiku ovisi o njihovoj sposobnosti da s prihvatljivim stupnjem točnosti utvrde ili procijene detaljna raspoređivanja postojećih mjesečnih usklađivanja po sektorima/instrumentima. U odnosu na ‘reklasifikacije i ostala usklađivanja’ informacije su redovno dostupne. Posebice, nacionalne središnje banke obično imaju na raspolaganju dovoljno podrobne informacije da bez poteškoća velika jednokratna usklađivanja (npr. reklasifikacija zbog pogreške u izvještavanju) rasporede u posebne tromjesečne stavke. Slično tomu, tromjesečna usklađivanja zbog promjene izvještajne populacije ne stvaraju poteškoće za nacionalne središnje banke. U odnosu na ‘vrijednosna usklađivanja’ teže je dobiti otpise i revalorizacije cijena zbog nedostatka odgovarajućih raščlambi u osnovnim izvorima podataka. Očekuje se da se ‘vrijednosno usklađivanje’ temelji, barem djelomično, na procjenama. Uz procjene moraju biti priložena pojašnjenja o upotrijebljenoj metodi (npr. podjele koje nedostaju procjenjuju se na proporcionalnoj osnovi primjenom podataka o stanjima).

DIO 4.

Usklađivanje tokova Posebna obilježja statistike investicijskih fondova

Odjeljak 1.:   Uvod

1.

Za statistiku investicijskih fondova, nacionalne središnje banke dostavljaju vrijednosna usklađivanja, koja obuhvaćaju revalorizacije zbog primjena cijena i promjena tečajeva i vrijednosna usklađivanja za sve stavke iz bilance investicijskih fondova, prema učestalosti navedenoj u članku 19. U ovom postupku, nacionalne središnje banke trebaju izračunati i/ili procijeniti usklađivanja u odnosu na neke raščlambe koje nisu dostavili investicijski fondovi zbog toga što se ne smatraju minimalnim zahtjevima iz tablice 3. dijela 3. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38).

2.

Na usklađivanje tokova primjenjuje se isti sustav dvojnog računovodstva kao i na stanja. U svim slučajevima usklađivanja imaju protustavku koja je u većini slučajeva vjerojatno ‘izdane dionice/udjeli investicijskih fondova’ ili ‘preostale obveze’, ovisno o poslu ili o lokalnim računovodstvenim pravilima.

3.

U načelu se daje sljedeća smjernica za transakcijsku vrijednost depozita/kredita i vrijednosnih papira. Transakcijska vrijednost depozita/kredita i vrijednosnih papira isključuje naknade itd. Transakcijska vrijednost depozita/kredita isključuje obračunate aktivne/pasivne kamate koje još nisu primljene, odnosno plaćene. Umjesto toga obračunate se kamate na kredite/depozite knjiže pod ‘preostalom imovinom’ ili ’preostalim obvezama’, ovisno o slučaju.

Obračunate kamate na vrijednosne papire koji se drže i izdani su uključuju se u podatke o stanju vrijednosnih papira i u transakcijsku vrijednost.

Odjeljak 2.:   Vrijednosna usklađivanja.

1.

Uredba (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38) omogućuje fleksibilnost u smislu vrste podataka koji su potrebni za izračun vrijednosnih usklađivanja imovine i obveza i oblika u kojem se ti podaci prikupljaju i pripremaju. Odluka o metodi prepuštena je nacionalnim središnjim bankama.

2.

Postoje sljedeće dvije opcije za izvođenje vrijednosnih usklađivanja za vrijednosne papire prikupljene za svaki vrijednosni papir zasebno:

—

Investicijski fondovi iskazuju informacije po pojedinim vrijednosnim papirima, koje omogućuju NSB-u izvođenje vrijednosnih usklađivanja: Investicijski fondovi dostavljaju nacionalnim središnjim bankama podatke koji se zahtijevaju temeljem stavaka 1., 2. i 4. tablice 2. dijela 3. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38) po pojedinom vrijednosnom papiru. Te informacije omogućuju NSB-u dobivanje točne informacije o ‘vrijednosnom usklađivanju’ koje treba dostaviti ESB-u. Kada se primjenjuje ta mogućnost, nacionalne središnje banke mogu izvesti ‘vrijednosno usklađivanje’ u skladu sa zajedničkom metodom Eurosustava, tj. ‘metodom izvođenja tokova’, kao što je opisano u Priručniku za investicijske fondove koji prati Uredbu.

—

Investicijski fondovi izravno dostavljaju nacionalnim središnjim bankama transakcije na temelju pojedinih vrijednosnih papira: Investicijski fondovi dostavljaju ukupne iznose prodaja i kupnji vrijednosnih papira, koje su provedene u referentnom razdoblju, kao što je navedeno u stavcima 1. i 3. tablice 2. dijela 3. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38) na osnovi pojedinačnih vrijednosnih papira. Nacionalne središnje banke izračunavaju ‘vrijednosno usklađivanje’ uzimajući u obzir razliku između stanja na kraju razdoblja i uklanjajući transakcije te dostavljaju vrijednosno usklađivanje ESB-u u skladu s ovom Smjernicom.

3.

Za imovinu i obveze osim vrijednosnih papira ili za vrijednosne papire koji nisu prikupljeni na osnovi pojedinačnih vrijednosnih papira, na raspolaganju su sljedeće dvije mogućnosti za izvođenje vrijednosnih usklađivanja:

—

Investicijski fondovi iskazuju agregirana usklađivanja: Investicijski fondovi iskazuju agregirana usklađivanja za svaku stavku, koja odražava promjene u vrednovanju zbog promjena cijene i tečaja (10). Nacionalne središnje banke koje odaberu tu metodu agregiraju usklađivanja koja su iskazali investicijski fondovi za dostavljanje podataka ESB-u.

—

Investicijski fondovi iskazuju agregirane transakcije: investicijski fondovi akumuliraju transakcije tijekom mjeseca i prenose vrijednost kupnje i prodaje nacionalnoj središnjoj banci. Nacionalne središnje banke koje prime podatke o transakcijama izračunavaju ‘vrijednosna usklađivanja’ kao preostalu vrijednost razlike između stanja i transakcija te dostavljaju vrijednosno usklađivanje ESB-u u skladu s ovom Smjernicom.

DIO 5.

Usklađivanje tokova Posebna obilježja u statistici financijskih društava posebne namjene

Odjeljak 1.:   Uvod

Za statistiku financijskih društava posebne namjene, nacionalne središnje banke dostavljaju transakcije za sve stavke iz bilance financijskih društava posebne namjene u skladu s člankom 20. Izvještajne jedinice financijskih društava posebne namjene dostavljaju transakcije kako su definirane u dijelu 3. Priloga II. Uredbi (EU) br. 1075/2013 (ESB/2013/40) izravno odgovarajućem NSB-u ili, alternativno, izvještajna jedinica može umjesto toga dostaviti, uz suglasnost NSB-a, vrijednosna usklađivanja i druge primjene u obujmu koje omogućuju NSB-u da izvodi transakcije u skladu s načelima utvrđenim u ovom Prilogu.

Odjeljak 2.:   Otpisi/djelomični otpisi

1.

Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u podatke o otpisima/djelomičnim otpisima sekuritizairanih kredita u skladu s člankom 20. Otpisi/djelomični otpisi priznati u vrijeme kad je kredit prodan ili prenesen trećoj strani se također uključuju, ako ih je moguće utvrditi.

2.

Umjesto dostavljanja podataka o otpisima/djelomičnim otpisima izvještajne jedinice mogu, uz suglasnost odgovarajućeg NSB-a, dostaviti druge informacije koje omogućuju NSB-u da izvede tražene podatke o otpisima/djelomičnim otpisima.

(1)  To je u skladu s ESA 2010 i drugim međunarodnim statističkim standardima.

(2)  Međutim, u slučaju statistike investicijskih fondova, Uredba (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38) zahtijeva odvojeno izvještavanje o novim izdanjima i otkupima dionica/udjela investicijskih fondova tijekom izvještajnog mjeseca.

(3)  Definicija i klasifikacija ‘ostalih promjena’ je u velikom dijelu u skladu s ESA 2010. ‘Reklasifikacije i ostala usklađenja’ je u širem smislu jednak ‘drugim promjenama u obujmu imovine i obveza’ (K.1-K.6., vidjeti stavke od 6.03 do 25) dok ‘revalorizacije’ mogu biti prenesene u ‘nominirane vlasničke dobitke i gubitke’ (K.7., vidjeti stavke od 6.26. do 64.). Za statistiku BSI, važno odstupanje tiče se uključivanja ‘otpisa kredita’ unutar ‘revalorizacija’ (a posebno kao revalorizacije zbog promjena cijena), budući da se u ESA 2010 one općenito smatraju ‘drugim promjenama u obujmu’ (stavak 6.14) - s iznimkom gubitaka ostvarenih pri prodaji kredita; ovi gubici, koji su jednaki razlici između cijene transakcije i bilančne vrijednosti kredita, trebaju biti iskazani kao revalorizacije (stavak 6.58). Uključivanje ‘otpisa kredita’ unutar ‘revalorizacija’ također odstupa od međunarodnih pravila o stanju međunarodnih ulaganja (i.i.p.). U i.i.p. ovo se tretira kao ‘ostala usklađenja’ a ne kao ‘promjene cijena ili tečajeva’. Za statistiku investicijskh fondova, ne zahtijevaju se ‘otpisi/djelomični otpisi’.

(4)  Usklađivanja koja odgovaraju bilanci ESB-a dostavlja ESB-ova Glavna uprava za administraciju (ECB Directorate General Administration).

(5)  Ovaj se kriterij primjenjuje u graničnim slučajevima. Primjerice, osnivanje nove banke koja preuzima poslove koje je prethodno obavljalo predstavništvo u ime nerezidentne banke daje povod transakcijskom toku koji nije uklonjen iz statističkog toka.

(6)  Vidjeti priopćenje za javnost ESB-a od 8. srpnja 1998.‘Uspostava zajedničkih tržišnih standarda’ koje je dostupno na mrežnim stranicama ESB-a na www.ecb.europa.eu.

(7)  Postupak s obračunatim kamatama u statistici bilance monetarnih financijskih institucija odstupa od ESA 2010 koji utvrđuje ‘kamate se iskazuju kreditoru kao pripadajuće kontinuirano tijekom vremena na iznos neotplaćene glavnice’ i posebno, kao transakcije s financijskom instrumentom na koje se odnose koje odražavaju transakciju temeljem kamatnog prihoda u nefinancijskim računima (stavak 5.43). U platnoj bilanci i i.i.p., kamate se iskazuju u odgovarajućoj kategoriji instrumenta.

(8)  Ovo su krediti u odnosu na koje je otplata dospjela ili koji su na drugi način utvrđeni kao loši, djelomično ili u cijelosti, u skladu s definicijom neispunjenja iz članka 178. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(9)  Otpisi/otpisi dijela vrijednosti kredita kod kojih monetarna financijska institucija ima ulogu servisera mogu se pojaviti zbog toga što se krediti još evidentiraju u bilanci, bilo na individualnim računima monetarne financijske institucije ili na razini grupe, a iz njih se dobivaju podaci o servisiranju o kojima se izvješćuje nacionalna središnja banka. Oni se mogu pojaviti i kada serviser mora iskazati smanjeni iznos glavnice kredita za loše kredite kako bi poštovao ugovore s ulagačima.

(10)  U skladu s Prilogom III. Uredbi (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38), nacionalne središnje banke prikupljaju podatke o revalorizacijama zbog promjene cijena i promjene tečajeva od investicijskih fondova ili, alternativno, prikupljaju samo podatke o revalorizacijama zbog promjene cijena i potrebne podatke koji obuhvaćaju, najmanje, valutnu raščlambu u britanske funte, američke dolare, japanske jene i švicarske franke radi izvođenja revalorizacija zbog promjena tečajeva.

PRILOG V.

POPIS INSTITUCIONALNIH JEDINICA ZA POTREBE STATISTIKE

DIO 1.

Raspoređivanje popisa atributa iz Registra baze podataka institucija i povezanih društava (RIAD) u odnosu na posebne skupove podataka koji se održavaju za potrebe statistike

Naziv atributa (1)

Odgovarajuće u sklopu popisa

monetarnih financijskih institucija

investicijskih fondova

financijskih društava posebne namjene

PSRIs (2)

Vrsta

Ažurirana učestalost

Vrsta

Ažurirana učestalost

Vrsta

Ažurirana učestalost

Vrsta

Ažurirana učestalost

‘Neindustrijski’ IDs

 

 

 

 

 

 

 

 

—

Oznaka RIAD

M

d

M

q

M

q

M

A

—

Nacionalni registar djelatnosti

E

d

E

q

E

q

O

a

—

Oznaka EGR

E

d

 

 

E

q

 

 

—

LEI (ako je dostupno)

M

d

M

q

M

q

M

a

‘industrijski’ IDs

 

 

 

 

 

 

 

 

—

BIC

E

d

 

 

 

 

 

 

—

ISINs

E

d

M

q

M

q

 

 

Naziv

M

d

M

q

M

q

M

a

Rezidentna država

M

d

M

q

M

q

M

a

Adresa

M

d

M

q

M

q

M

a

Oznaka područja

M

d

M

q

M

q

M

a

Pravni oblik

E

d

E

q

E

q

E

a

Navedene oznake (Flag Listed)

M

d

M

q

M

q

O

a

Nadzirane oznake (Flag Supervised)

M

d

M

q

M

q

M

a

Izvještajni zahtjevi

E

d

E

q

E

q

E

a

Vrsta dozvole

M

d

M

q

M

q

O

a

Varijabla kapitala

 

 

M

q

 

 

 

 

Usklađenost s UCITS-om

 

 

M

q

 

 

 

 

Pravni ustroj

 

 

M

q

 

 

 

 

Oznaka podfonda

 

 

M

q

 

 

 

 

Priroda sekuritizacije

 

 

 

 

M

q

 

 

Oznaka izdavatelja elektroničkog novca - dozvola

 

 

 

 

 

 

M

a

Oznaka izdavatelja elektroničkog novca - djelatnost

 

 

 

 

 

 

M

a

Oznaka pružatelja platnih usluga - dozvola

 

 

 

 

 

 

M

a

Oznaka pružatelja platnih usluga - djelatnost

 

 

 

 

 

 

M

a

Oznaka upravitelja platnih usluga

 

 

 

 

 

 

M

a

Primjedba

O

d

O

q

O

q

O

a

Oznaka NACE

M

d

M

q

M

q

E

a

Ukupno zapošljavanje

E

a

O

a

E

a

O

a

Ukupno pojedinačna bilanca (Uredba ESB-a)

M

a

E

a

E

a

 

 

Neto imovina, neto vrijednost imovine

E

a

M

a

 

 

 

 

ESA 2010.

M

d

M

q

M

q

M

a

Vrsta podsektora

M

d

M

q

M

q

M

a

Datum nastanka

O

d

O

q

O

q

O

a

Datum zatvaranja

M

d

M

q

M

q

M

a

Oznaka statusa aktivnosti

M

d

M

q

M

q

M

a

Minimalni referentni podaci (1) zahtijevani za

Inicijatora financijskog društva posebne namjene

 

 

 

 

M

q

 

 

Društvo za upravljanje

 

 

M

q

M

q

 

 

Sjedište podružnice

M

d

 

 

 

 

 

 

M (obvezno), E (poticano), O (izborno), prazno (nije primjenjivo)

Učestalost: a (godšnje), q (tromjesečno), m (mjesečno) d (dnevno/čim nastane promjena).

Rokovi: za godišnje podatke (ako nije drugdje određeno) mjesec dana nakon referentnog datuma

DIO 2.

Vrsta odnosa između organizacijskih jedinica

 

Vrsta

Ažurirana učestalost

1.

Organizacijski odnos unutar poduzeća

 

 

Odnos između pravne jedinice (pravnih jedinica) i poduzeća

O

—

2.

Odnos unutar grupe poduzeća

Odnos kontrole

E (3)

q

Odnos vlasništva

E (3)

q

3.

Ostali odnosi

Veza između ‘inicijatora’ i njegova financijskog društva posebne namjene

M

q

Veza između ‘društva za upravljanje’ i njegova financijskog društva posebne namjene/investicijskog fonda

M

q

Veza između ‘nerezidentne podružnice’ i njena ‘sjedišta’

M

d

Veza između podfonda i krovnog fonda

M

q

 

Veza s prednikom/sljednikom u slučaju absorpcije/raspada

M

d / q

DIO 3.

Definicije i usklađivanja uputa za izvješćivanje

Oznaka RIAD

Jedinstvena identifikacijska oznaka za svaku organizacijsku jedinicu u RIAD-u sastoji se od dva dijela: ‘host’ i ‘id’.

Vrijednosti za dva dijela zajedno osiguravaju da je ovaj primarni ključ jedinstven:

—

dvoznamenkasta ISO-3166 oznaka zemlje,

—

slobodan podatak

[obvezna stavka za kreiranje subjekta u RIAD-u]

Identifikatori aliasa

Otvoreni popis mnoštva identifikacijskih oznaka sastoji se od identifikatora koji se mogu ali ne moraju pridržavati bilo kojih (polu) industrijskih standarda. Budući da može uključivati čiste ‘nacionalne’ oznake čitav popis nije obvezan za sve institucije koje dostavljaju podatke. Primjeri su oznake nacionalnih registara djelatnosti, oznake Registra eurogrupa, identifikator Pravnih subjekata (ako su raspoloživi) i BIC oznaka.

Kako bi bili operativni u razmjeni podataka između NSB-a i RIAD-a identifikatori moraju biti registrirani na posebnom popisu oznaka sustava.

ISIN

Međunarodni identifikacijski broj vrijednosnih papira kako je definiran u ISO 6166. U RIAD-u oznaka ISIN pojavljuje se na dva načina:

—

u slučaju investicijskih fondova i financijskih društava posebne namjene izvještajni zahtjevi uključuju obvezu dostavljanja (svih) nepodmirenih (neotkupljenih) vrijednosnih papira koje je izdalo financijsko društvo,

—

budući da svaki vrijednosni papir koji je izdalo društvo jednako identificira subjekt na jedinstveni način, svaka jedinstvena ISIN oznaka izdanih dionica (i koje vjerojatno) kotiraju na burzi ili drugih neotplaćenih dužničkih vrijednosnih papira može se koristiti radi identificiranja same organizacijske jedinice.

 

Naziv

Puni registrirani naziv, uključujući pravni oblik društva, (npr. Plc, Ltd, SpA, AG itd.).

Rezidentna država

Država pravnog osnivanja ili registracije

[obvezna stavka za kreiranje subjekta u RIAD-u]

Adresa

Pojedinosti o lokaciji organizacijske jedinice, gdje je primjenjivo sastoji se od četiri dijela:

Grad

—

grad gdje se jedinica nalazi,

Adresa

—

naziv ulice i kućni broj

Poštanski broj

—

poštanski broj, pri čemu se upotrebljavaju nacionalni sustavi označavanja poštanskih brojeva

Poštanski pretinac

—

broj poštanskog pretinca, pri čemu se upotrebljavaju nacionalni sustavi označavanja poštanskih pretinaca.

Oznaka područja

Zemljopisna klasifikacija koja se zahtijeva za potrebe statistike.

Pravni oblik

Domena primjenjivog pravnog oblika slijedi individualne nacionalne popise oznaka, koji trebaju biti registrirani u RIAD-u prije nego mogu biti korišteni u prijenosu podataka od strane nacionalnih središnjih banaka koje dostavljaju podatke.

Navedene oznake (Flag Listed) (4)

Oznaka koja upućuje da je organizacijska jedinica uvrštena na burzi (domaćoj ili stranoj) ili se njenim dionicama trguje na burzi; može se obrnuto koristiti za upućivanje na ‘prestanak uvrštenja na burzi’ nekog subjekta.

Nadzirane oznake (Flag Supervised) (4)

Oznaka koja upućuje je li subjekt predmet nadzora povjerenog nacionalnim i/ili nadnacionalnim tijelima.

Izvještajni zahtjevi

Otvoreni popis oznaka koje se mogu koristiti da bi se u središnjem repozitoriju označilo koje su nacionalne i/ili nadnacionalne izvještajne obveze subjekta; subjekt može biti obveznik višestrukih zahtjeva.

Domena primjenjivog individualnog nacionalnih popisa oznaka, koji trebaju biti registrirani u RIAD-u prije nego mogu biti korišteni u prijenosu podataka od strane nacionalnih središnjih banaka koje dostavljaju podatke.

Vrsta dozvole

Atribut koji upućuje da subjekt ima (posebnu) dozvolu potvrđenu od strane nacionalanog i/ili nadnacionalnog tijela.

Detaljan nacionalni popis oznaka može se registrirati u RIAD-u kako bi omogućio identifikaciju posebnih režima/okvira dozvola.

 

Varijabla kapitala

Ova varijabla navodi sva ograničenja o iznosu dionica koje fond može izdati, odnosno predstavlja otvoreni (‘open-end’) ili zatvoreni (‘closed-end’) fond.

Usklađenost s UCITS-om

Oznaka koja navodi da je fond usklađen s UCITS-om.

Pravni ustroj

Ova varijabla navodi pravni oblik koji investicijski fond može uzeti.

Podfond

Ta varijabla označuje je li investicijski fond podfond.

Priroda sekuritizacije

Ova varijabla označuje vrstu sekuritizacije koju je provelo financijsko društvo posebne namjene.

Oznaka izdavatelja elektroničkog novca - dozvola (4)

Oznaka koja označuje ima li subjekt posebnu dozvolu ‘izdavatelja elektroničkog novca’ (sukladno članku 2. Direktive 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća) (1).

Oznaka izdavatelja elektroničkog novca - poslovanje (4)

Oznaka koja označuje obavlja li subjekt stvarno poslove izdavatelja elektroničkog novca.

Oznaka pružatelja platnih usluga - dozvola (4)

Oznaka koja označuje ima li subjekt posebnu dozvolu ‘pružatelja platnih usluga’ (sukladno članku 4. Direktive 2007/64/EZ).

Oznaka pružatelja platnih usluga - poslovanje (4)

Oznaka koja označuje obavlja li subjekt stvarno poslove pružatelja platnih usluga.

Oznaka upravitelja platnih sustava (4)

Oznaka koja označuje je li subjekt upravitelj platnih sustava sukladno članku 1. Uredbe (EU) br. 1409/2013 (ESB/2013/43).

Primjedba

Slobodan tekst.

 

NACE

Glavna djelatnost u skladu s NACE Rev.2 (četveroznamenkasti razred).

Ukupno zapošljavanje

Broj zaposlenika, ako je moguće mjeren u ‘ekvivalentu punog radnog vremena’ (FTEs).

Ukupno pojedinačna bilanca (Uredba ESB-a)

Ukupni iznos bilance sukladno odnosnoj Uredbi BSI/IF/FVC (nominiran u eurima).

Neto imovina, NAV

Za investicijske fondove vrijednost dionica/udjela (NAV) za kreditne institucije približno određena ‘kapitalom i pričuvama’ (nominirano u eurima).

ESA 2010

Institucionani sektori ESA 2010 (četveroznamenkasta oznaka) mogu uključivati klasifikacije javno/nacionalno ili privatno/strano kontrolirane.

Vrsta podsektora

Širenje klasifikacije ESA 2010, omogućuje identifikaciju podkategorija standardnih raščlambi Nacionalnih računa

 

Datum nastanka

Datum pravnog osnivanja pravne jedinice ili registracije institucionalne jedinice; ako se ova informacija ne može izvesti (uz razuman napor) potrebno je dostaviti procjenu.

[obvezna stavka za kreiranje subjekta u RIAD-u; može se procijeniti]

Datum zatvaranja

Datum brisanja subjekta iz registra. Svi subjektu ostaju u RIAD-u čak i nakon njihovog datuma zatvaranja.

postojanje

Upiti u vezi toga postoji li određena individualna jedinica u određeno vrijeme, može se izvesti iz datuma zatvaranja.

Status aktivnosti (4)

Oznaka koja označuje je li jedinica aktivna, nije aktivna ili je u likvidaciji; ovi atributi su dodatni podacima o tome postoji li (još) neki subjekt.

likvidacija

Valjanost početnog datuma vrijednosti u likvidaciji (vidjeti status aktivnosti) označava datum početka likvidacije.

apsorpcija

U RIAD-u obuhvaćanja kao što su spajanja odnosno pripajanja i podjele se raspoređuju registriranjem odgovarajućih brisanja, promjena ili stvaranja plus povezani odnos prednik/sljednik

 

Odnos između pravne jedinice (pravnih jedinica) i poduzeća

Omogućuje bilježenje odnosa između pravne jedinice i poduzeća kojim upravlja, odražavajući koncept da poduzeće može odgovarati jednoj pravnoj jedinici ili kombinaciji pravnih jedinica.

Odnos kontrole

Veza između pravnih jedinica, temeljem koncepta kontrole kako je definiran u Direktivi 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2) (> 50 % pravilo vlasništva).

Odnos vlasništva

Veza između pravnih jedinica, temeljena na konceptu postotka ‘udjela u kapitalu’, ‘glasačkih prava’ itd. kao što je primjerice predstavljeno u pravilu > 10 % definiranom u referentnoj vrijednosti Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj FDI.

Veza između podfonda i krovnog fonda

Omogućuje iskazivanje odnosnih odnosa ako krovni fond odvaja svoju imovinu u različite podfondove na takav način da su dionice/udjeli koje se odnose na svaki podfond neovisno osigurane različitom imovinom (vidjeti Uredbu (EU) br. 1073/2013 (ESB/203/38).

 

Društvo za upravljanje

Opis registriranih društava za upravljanje fondom ili financijskim društvom posebne namjene - naziv, rezidentnost, oznaka institucionalnog sektora i oznaka RIAD (za rezidentne jedinice Unije).

Potrebno ju je povezati sa svakim povezanim investicijskim fondom (fondovima) ili financijskim društvom (društvima) posebne namjene kojima subjekt upravlja.

Sjedište

Opis registriranog (stvarnog) sjedišta podružnice koja posluje u državi članici Unije - naziv, rezidentnost, oznaka institucionalnog sektora i oznaka RIAD (za rezidentne jedinice Unije).

Potrebno ju je povezati s odgovarajućom podružnicom osnovanom u državi Unije.

Inicijator

Opis registriranog društava koji osniva financijsko društvo posebne namjene radi sekuritizacije i prijenosa imovine, ili skupa imovine i/ili kreditnog rizika imovine ili skupa imovine na sekuritizacijsku strukturu - naziv, rezidentnost, oznaka institucionalnog sektora i oznaka RIAD (za rezidentne jednice Unije).

Potrebno ju je povezati s odgovarajućim financijskim društvom (društvima) posebne namjene koje je subjekt osnovao.

DIO 4.

Prijenos podataka

Nacionalne središnje banke mogu dostaviti (ažuriranja) referentnih podataka on-line ili u serijama preko RIAD-a, u skladu s jednim od oblika predstavljenih u dokumentu pod nazivom Specifikacija razmjene u sustavu za razmjenu podataka RIAD. Unos novih subjekata u RIAD (jednako kao i iznimna brisanja iz baze podataka) su također mogući on-line ili u serijama.

RIAD ima skroman pristup upravljanju referentnim podacima, što znači da se svaka promjena referentnih podataka pojedinog subjekta može primijeniti za poseban (jedinstveni) atribut. Osim u slučaju značajne greške, niti jedna jedinica registrirana u RIAD-u, se ne briše, njene aktivnosti su određene registriranjem podataka o stvaranju ili zatvaranju. Promjene jedinstvenih atributa se provode preko promjena (raspona valjanosti) posebnih vrijednosti.

(1)  Za daljnje opise i metapodatke vidjeti dio 3.

(2)  PSRIs: relevantne institucije za statistiku platnog prometa; molimo imajte na umu da se popis PSRI-ja može preklapati s popisom monetarnih financijskih institucija

(3)  samo za ‘velike bankovne grupe’ sa sjedištem u europodručju (vidjeti članak 12.)

(4)  Za jednostavne oznake nisu potrebni posebni rasponi vrijednosti u prvom krugu.

(1)  Direktiva 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o osnivanju, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac o izmjeni direktiva 2005/60/EZ i 2006/48/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2000/46/EZ (SL L 267, 10.10.2009., str. 7).

(2)  Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).

PRILOG VI.

ZAHTJEVI ZA DOSTAVLJANJE PODATAKA ZA PRETHODNA RAZDOBLJA

1.   Zahtjevi ESA 2010 – tromjesečni podaci za prethodna razdoblja ili procjene za MFS building blocks (podaci o stanjima i tokovima  (1) )

Tablica 1.:

Zahtjevi iz Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33).

Potrebni podaci

1

Krediti odobreni:

(a)

podsektorima monetarnih financijskih institucija

(b)

općoj državi i financijskim društvima posebne namjene s raščlambom prema dospijeću

Podaci za prethodna razdoblja ili procjene stanja i podataka o tokovima

(visok prioritet)

2

Raščlamba dionica i ostalih vlasničkih udjela:

(a)

za ukupne monetarne financijske institucije, ukupne nemonetarne financijske institucije i ukupne izdavatelje ostatka svijeta, podjele dionica i drugih vlasničkih udjela na: uvrštene dionice, neuvrštene dionice i ostale vlasničke udjele

(b)

za podsektor nemonetarnih financijskih institucija drugih financijskih posrednika, osiguravajućih društava, mirovinskih fondova i nefinancijskih društava: podjela ‘dionica i ostalih vlasničkih udjela’ na: uvrštene dionice, neuvrštene dionice i ostale vlasničke udjele

Podaci za prethodna razdoblja ili procjene stanja i podataka o tokovima

(visok prioritet)

3

Raščlamba depozita primljenih od podsektora monetarnih financijskih institucija: ukupni iznosi depozita po (novoj) protustranci podsektora monetarne financijske institucije i prekonoćni depoziti središnje države radi dobivanja boljeg pregleda nad podsektorom nemonetarnih financijskih institucija

Podaci za prethodna razdoblja ili procjene stanja i podataka o tokovima

(vrlo visok prioritet)

4

Raščlamba izvedenih financijskih instrumenata prema sektoru (monetarne financijske institucije/nemonetarne financijske institucije) i zemljopisnom području (domaće/druge države članice europodručja/ostatak svijeta)

Podaci za prethodna razdoblja ili procjene stanja i podataka o tokovima

(nizak prioritet)

5

sektor ostalih financijskih posrednika - posebna identifikacija investicijskih fondova

Podaci za prethodna razdoblja ili procjene stanja i podataka o tokovima

(visok prioritet)

6

Novi sektor ostalih financijskih institucija - spaja podsektore od S.125 do S.127 i holding društva nefinancijskih društava

Podaci za prethodna razdoblja ili procjene stanja i podataka o tokovima

(vrlo visok prioritet)

7

Podjela sadašnjeg ICPF sektora na IC sektor i PF sektor

Podaci za prethodna razdoblja ili procjene stanja i podataka o tokovima

(visok prioritet)


Tablica 2.:

Zahtjevi iz Uredbe (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38).

Potrebni podaci

1

Sektori ESA 2010: posebna identifikacija sektora investicijskih fondova

Podaci za prethodna razdoblja ili procjene stanja i podataka o tokovima

(visok prioritet)

2

Sektori ESA 2010: spajanje novog OFI sektora

Podaci za prethodna razdoblja ili procjene stanja i podataka o tokovima

(vrlo visok prioritet)


Tablica 3.:

Zahtjevi iz Uredbe (EU) br. 1075/2013 (ESB/2013/40).

Potrebni podaci

1

Sekuritizirani krediti - sektorska raščlamba

Podaci za prethodna razdoblja ili procjene stanja i podataka o tokovima

(nizak prioritet)

2.   Podaci za prethodna razdoblja ili procjene za sve nove oblike visokog prioriteta donesene u Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB /2013/33) iz lipnja 2014.

Tablica 4.:

Zahtjevi iz Uredbe (ESB/2013/33)

Potrebni podaci

1

Mjesečni krediti odobreni:

(a)

podsektorima monetarnih financijskih institucija

(b)

općoj državi i financijskim društvima posebne namjene s raščlambom prema dospijeću

Podaci za prethodna razdoblja ili procjene stanja i podataka o tokovima

2

Mjesečni podaci o prodajama kredita i sekuritizaciji

Podaci za prethodna razdoblja ili procjene stanja i podataka o tokovima

3

Mjesečni podaci o raščlambama depozita:

(a)

primljenih od podsektora monetarnih financijskih institucija

(b)

ukupni iznosi depozita po (novoj) protustranci podsektora monetarne financijske institucije i prekonoćni depoziti središnje države

Podaci za prethodna razdoblja ili procjene stanja i podataka o tokovima

4

Ukupna obračunata kamata po instrumentu bilance, kreditima, dužničkim vrijednosnim papirima koji se drže, depozitima i izdanim dužničkim vrijednosnim papirima, na tromjesečnoj osnovi

Podaci za prethodna razdoblja ili procjene stanja i podataka o tokovima

5

Mjesečni podaci o sektoru OFI - posebna identifikacija IFs

Podaci za prethodna razdoblja ili procjene stanja i podataka o tokovima

6

Mjesečni podaci o novom OFI sektoru - spaja podsektore od S.125 do-S.127 uključujući holding društva nefinancijskih društava

Podaci za prethodna razdoblja ili procjene stanja i podataka o tokovima

7

Mjesečni podaci o podjeli sadašnjeg sektora ICPF u JC i PF sektore

Podaci za prethodna razdoblja ili procjene stanja i podataka o tokovima

8

Mjesečni podaci o kreditnim linijama raščlanjeni prema sektoru protustranke

Podaci za prethodna razdoblja ili procjene stanja i podataka o tokovima

9

Mjesečni podaci o pozicijama unutar grupe

Podaci za prethodna razdoblja ili procjene stanja i podataka o tokovima

3.   Podaci za prethodna razdoblja ili procjene za naredne nove oblike donesene u Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB /2013/34) i ovoj Smjernici iz lipnja 2014.

Tablica 5.:

Zahtjevi iz Uredbe (ESB/2013/34) i ove Smjernice

Potrebni podaci

1

Mjesečni podaci o novim raščlambama prema preostalom dospijeću i promjeni kamatnih stopa za MIR o neotplaćenim iznosima

Podaci za prethodna razdoblja ili procjene kamatnih stopa

2

Mjesečni podaci o novim raščlambama po kreditima u vezi kojih je sklopljen novi sporazum za MIR

Podaci za prethodna razdoblja ili procjene kamatnih stopa i obujma

(1)  Niži prioritet je povezan s dodatnim naporima da se procjene usklađivanja tokova za ESA 2010 podatke za prethodna razdoblja za razdoblja prije 2014Q2, posebno u slučajevima kada utvrđivanje činjenica od strane Radne grupa za monetarnu i financijsku statistiku sugerira da bi procjena bila slabe kvalitete ili rezultat razlika u stanjima.

GLOSAR

Atributi (Attributes) znači statistički koncepti koji korisnicima osiguravaju dodatne kodirane (npr. jedinica) ili nekodirane (npr. metoda sastavljanja) informacije o razmijenjenim podacima. ‘Obvezni’ (‘Mandatory’) odnosi se na atribute koji moraju imati neku vrijednost, jer se, u protivnome, opažanja na koja se odnose smatraju besmislenima. ‘Uvjetni’ (‘Conditional’) odnosi se na atribute koji su definirani samo ako su na raspolaganju u izvještajnoj instituciji (npr. identifikacijske oznake domaćih serija podataka) ili kad god su relevantni (npr. sastavljanje, lomovi itd.) te mogu imati praznu vrijednost.

Ček (Cheque) znači pisani nalog jedne strane (izdavatelj čeka, trasant) drugoj strani (trasat, obično kreditna institucija), kojim se od trasata zahtijeva da na zahtjev plati određeni iznos izdavatelju čeka ili trećoj osobi koju je odredio izdavatelj čeka.

Depoziti s ugovorenim rokom dospijeća (Deposits with agreed maturity) za potrebe klasifikacije znači neprenosivi depoziti koje nije moguće zamijeniti za gotovinu prije isteka ugovorenog roka ili ih je moguće zamijeniti za gotovinu prije isteka ugovorenog roka, ali se imatelju tada zaračunava kazna. Financijski proizvodi s odredbom o obnavljanju moraju se razvrstati s obzirom na njihovo najranije dospijeće. Iako depoziti s ugovorenim rokom dospijeća mogu omogućavati raniji iskup nakon prethodne obavijesti ili je njihov iskup moguć na zahtjev no uz plaćanje kazne, ta se obilježja ne smatraju relevantnima za potrebe klasifikacije.

Dionice (Shares) (koje kotiraju i koje ne kotiraju na burzi) obuhvaćaju svu financijsku imovinu koja predstavlja pravo vlasništva u odnosu na društva ili kvazidruštva. Ta financijska imovina općenito daje pravo imateljima na udio u dobiti društava ili kvazidruštava te na udio u njihovoj neto imovini u slučaju likvidacije.

Dionice i ostali vlasnički vrijednosni papiri, osim dionica investicijskih fondova (Shares and other equity, excluding investment fund shares) znači vlasništvo vrijednosnih papira koje predstavlja pravo vlasništva u društvima ili kvazidruštvima. Ti vrijednosni papiri najčešće daju pravo imateljima na udio u dobiti društava ili kvazidruštava i na udio u njihovim vlastitim sredstvima u slučaju likvidacije.

Dionice koje nisu uvrštene na burzu, osim dionica investicijskih fondova (Unlisted shares, excluding investment fund shares) znači vlasnički vrijednosni papiri koji nisu uvršteni na burzu.

Dionice koje nose dividendu, a koje izdaju društva s ograničenom odgovornošću (Dividend shares issued by limited liability companies) znači vrijednosni papiri koji imaju, ovisno o zemlji i okolnostima u kojima nastaju, različite nazive, kao što su osnivačke dionice, dionice koje nose dobit, dionice koje nose dividendu itd. Ti vrijednosni papiri: (a) ne čine dio upisanoga kapitala; (b) ne daju imateljima status zajedničkih vlasnika u strogom smislu; i (c) ne daju imateljima pravo na razmjerni udio u dobiti koja preostane nakon isplate dividendi na upisani kapital te na udio u bilo kojem višku koji preostane nakon likvidacije.

Dionički fondovi (Equity funds) znači investicijski fondovi koji ponajprije ulažu u dionice. Kriteriji za razvrstavanje investicijskih fondova u dioničke fondove proizlaze iz javnih prospekata, pravila fonda, dokumenata o osnivanju, utvrđenih statuta ili internih akata, dokumenata o upisu kapitala ili investicijskih ugovora, marketinške dokumentacije ili bilo kojeg drugog dokumenta sa sličnim učinkom.

Domaća platna transakcija (Domestic payment transaction) ima isto značenje kao ‘nacionalna platna transakcija’ kako je definirana u članku 2. Uredbe (EU) br. 260/2012.

Društva kćeri (Subsidiaries) znači zasebna društva u kojima drugi subjekt ima većinsko ili potpuno sudjelovanje.

Dugoročni dužnički vrijednosni papiri (Long-term debt securities) obuhvaćaju sva izdanja dužničkih vrijednosnih papira s dugoročnim prvobitnim rokom dospijeća duljim od godine dana; dugoročni vrijednosni papiri najčešće se izdaju uz kupone.

Dužnički vrijednosni papiri (Debt securities) znači prenosivi financijski instrumenti koji služe kao dokaz o dugu i kojima se obično trguje na sekundarnim tržištima ili se mogu prebijati na tržištu, a koji ne daju imatelju nikakvo pravo vlasništva nad institucijom koja ih je izdala.

Elektronički novac (Electronic money) znači elektronički, uključujući magnetski, pohranjena novčana vrijednost kako je predstavljena na zahtjev upućen izdavatelju i koja je izdana po primitku novčanih sredstava radi izvršenja platnih transakcija kako su definirane u članku 4. točki 5. Direktive 2007/64/EZ, a koju prihvaća fizička ili pravna osoba koja nije izdavatelj elektroničkog novca.

Elektronički novac na temelju hardvera (Hardware-based e-money) uključuje proizvode elektroničkog novca koji klijentima osiguravaju prijenosnu elektroničku napravu, obično karticu s integriranim sklopom koja sadržava mikroprocesorski čip (npr. pretplaćene (prepaid) kartice.

Elektronički novac na temelju softvera (Software-based e-money) odnosi se na proizvode elektroničkog novca koji koriste specijalizirani softver na osobnom računalu te ih je obično moguće koristiti za prijenos elektroničke vrijednosti putem telekomunikacijskih mreža kao što je internet.

Euronovčanice i kovanice eura u posjedu središnje države (Euro banknotes and coins held by the central government) znači novčanice i kovani novac koji izdaje Europska središnja banka, nacionalne središnje banke europodručja i središnje države te koji su u posjedu središnje države.

Euroobveznice (Eurobonds) znači obveznice koje se istodobno plasiraju na tržište najmanje dviju država i koje su nominirane u valuti koja ne mora biti valuta niti jedne od tih dviju država, obično putem međunarodnog sindikata financijskih društava iz nekoliko država.

Financijska društva koja se bave kreditiranjem (FCL) (Financial corporations engaged in lending (FCLs)), razvrstana u ostale financijske posrednike znači financijska društva koja su uglavnom specijalizirana za financiranje imovine kućanstava i nefinancijskih društava. U tu kategoriju uključena su društva specijalizirana za financijski najam, faktoring, hipotekarne kredite i potrošačke kredite. Ta financijska društva mogu poslovati u pravnom obliku stambene štedionice, lokalne kreditne institucije itd.

Financijska društva posebne namjene koja se bave sekuritizacijskim transakcijama (FVC) (Financial vehicle corporations engaged in securitisation transactions (FVCs)) definirana su člankom 1. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1075/2013 (ESB/2013/40).

Financijski najmovi (Financial leases) znači ugovori kojima zakonski vlasnik trajnog dobra (dalje u tekstu ‘najmodavac’) pozajmljuje to dobro trećoj osobi (dalje u tekstu ‘najmoprimac’) za gotovo čitav ako ne i čitav ekonomski vijek trajanja dobra u zamjenu za obroke koji pokrivaju troškove dobra uvećane za iznos pripisane kamate. Smatra se da najmoprimac zapravo prima sve koristi koje proizlaze iz uporabe navedenog dobra te da snosi troškove i rizike povezane s vlasništvom.

Fondovi čijim se udjelima trguje na burzi (ETF) (Exchange traded funds (ETFs)) definirani su u skladu sa Smjernicom Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) o fondovima čijim se udjelima trguje na burzi (ESMA/2012/832). ESMA definira subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire fondova čijim se udjelima trguje na burzi kao subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire čijim se barem jednim udjelom ili dionicom trguje tijekom dana na barem jednom uređenom tržištu ili multilateralnoj trgovinskoj platformi s barem jednim održavateljem tržišta koji djeluje kako bi osigurao da burzovna vrijednost udjela ili dionica značajno ne odstupa od svoje neto vrijednosti imovine i, ako je primjenjivo, od svoje indikativne neto vrijednosti imovine. Za potrebe ove Smjernice nije uključen niti jedan subjekt za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire koji odgovara ESMA definiciji fondova čijim se udjelima trguje na burzi.

Fondovi fondova (Funds of funds) znači investicijski fondovi koji ponajprije ulažu u dionice ili udjele investicijskih fondova. Kriteriji za razvrstavanje investicijskih fondova u fondove fondova proizlaze iz javnih prospekata, pravila fonda, dokumenata o osnivanju, utvrđenih statuta ili internih akata, dokumenata o upisu kapitala ili investicijskih ugovora, marketinške dokumentacije ili bilo kojeg drugog dokumenta sa sličnim učinkom. Potrebno ih je razvrstati u kategoriju fondova u koje ponajprije ulažu.

Fondovi poduzetničkog kapitala (VCF) (Venture capital funds (VCFs)) čine potkateroriju privatnih dioničkih fondova.

Fondovi socijalne sigurnosti (Social security funds) znači, središnje, regionalne i lokalne institucionalne jedinice čija je glavna djelatnost pružanje socijalnih naknada, a koje zadovoljavaju sljedeća dva kriterija: (a) određene grupe populacije su, temeljem zakona ili propisa, obvezne sudjelovati u programu ili plaćati doprinose; i (b) opća država je odgovorna za upravljanje institucijom u pogledu određivanja ili odobravanja doprinosa i naknada neovisno od svoje uloge nadzornog tijela ili poslodavca (ESA 2010, stavak 2.117).

Fondovi za ograničavanje rizika (Hedge funds), za potrebe ove Smjernice, znači bilo koje društvo za zajednička ulaganja, bez obzira na njegovu pravnu strukturu prema nacionalnom pravu, koje primjenjuje relativno neograničene investicijske strategije za postizanje apsolutnih prinosa, a čiji upravitelji, osim naknade za upravljanje, primaju naknadu za uspješnost fonda. U tu svrhu, fondovi za ograničenje rizika imaju malo ograničenja što se tiče vrste financijskih instrumenata u koje mogu ulagati te stoga mogu fleksibilno upotrebljavati najrazličitije financijske tehnike koje uključuju financijsku polugu, kratke prodaje ili neke druge tehnike. Ova definicija također obuhvaća fondove koji ulažu, u cijelosti ili djelomično, u druge fondove za ograničavanje rizika, pod uvjetom da inače zadovoljavaju tu definiciju. Ti se kriteriji za utvrđivanje fondova za ograničavanje rizika moraju procijeniti na temelju javnih prospekata te pravila fonda, statuta ili internih akata, dokumenata o upisu ili investicijskih ugovora, marketinških dokumenata ili bilo kojih drugih izjava sa sličnim učinkom na fond.

Globalne obveznice (Global bonds) znači obveznice koje se izdaju istodobno na domaćem tržištu i eurotržištu.

Gotov novac u optjecaju (Currency in circulation) znači novčanice i kovani novac u optjecaju koji izdaju ili odobravaju monetarne vlasti.

Gotovinska izvanburzovna (OTC) transakcija (Over-the-counter (OTC) cash transaction) znači novčani depozit ili podizanje gotovine s računa u banci korištenjem bankovnog obrasca. Te transakcije nisu plaćanja u užem smislu, s obzirom na to da obuhvaćaju samo promjenu od novca središnje banke u novac na bankovnom računu ili obratno.

Grana djelatnosti (Branch of activity) jest gospodarska djelatnost uključena u statističku klasifikaciju gospodarskih djelatnosti u Uniji – NACE Rev. 2 (1).

Institucija za elektronički novac (Electronic money institution) znači pravna osoba koja je dobila odobrenje za izdavanje elektroničkog novca kako je definiran u članku 2. Direktive 2009/110/EZ.

Institucija za platni promet (Payment institution) ima isto značenje kako je definirano u članku 4. Direktive 2007/64/EZ.

Investicijski fondovi (Investment funds) definirani su prvom alinejom članka 1. Uredbe (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38).

Iskupivi depoziti s otkaznim rokom (Deposits redeemable at notice) znači neprenosivi depoziti bez ugovorenog roka dospijeća, koje nije moguće zamijeniti za gotovinu bez otkaznog roka, prije isteka kojeg nije moguća zamjena za gotovinu ili je to moguće samo uz kaznu. To uključuje depozite na koje bi se, iako ih je možda moguće zakonski podići na zahtjev, primjenjivale kazne i ograničenja u skladu s nacionalnom praksom (razvrstane u razred dospijeća ‘do i uključujući tri mjeseca’) te investicijske račune bez otkaznog roka ili ugovorenog roka dospijeća, ali koji sadržavaju ograničavajuće odredbe vezane uz podizanje (razvrstane u razred dospijeća ‘dulje od tri mjeseca’).

Iskupljene dionice u društvima s ograničenom odgovornošću (Redeemed shares in limited liability companies) znači dionice čiji je kapital otplaćen, no još uvijek su u vlasništvu imatelja koji ostaju zajednički vlasnici i imaju pravo na udio u dobiti koja preostane nakon isplate dividendi na preostali upisani kapital te na udio u bilo kojem višku koji ostane nakon likvidacije.

Izdanja dijeljenih dionica (Split share issues) znači izdanja dionica gdje društvo ili kvazidruštvo povećava broj dionica na temelju omjera ili višekratnika.

Izdanja s fiksnom kamatnom stopom (Fixed rate issues) uključuju sva izdanja kod kojih se isplata kupona, koja je utemeljena na kamatnoj stopi kupona glavnice vrijednosnog papira, ne mijenja za vrijeme vijeka trajanja izdanja. Vrijednosni papiri koji nisu izdani s čisto fiksnom niti s čisto promjenjivom kamatnom stopom, odnosno izdanja s mješovitom stopom, također su uključena (npr. izdanja s najprije fiksnom, a zatim promjenjivom kamatnom stopom, izdanja s najprije promjenjivom, a zatim s fiksnom kamatnom stopom, izdanja koja nemaju jednake isplate kupona za vrijeme vijeka trajanja vrijednosnih papira, rastući vrijednosni papiri i padajući vrijednosni papiri).

Izdanja s promjenjivom kamatnom stopom (Variable rate issues) uključuju sva izdanja s kuponskim plaćanjem kad se kupon ili glavnica povremeno ponovno određuju s obzirom na neovisnu kamatnu stopu ili indeks.

Izdavanje dionica koje nose bonus (Issue of bonus shares) znači doznačivanje novih dionica dioničarima razmjerno njihovim postojećim udjelima.

Izdavatelji vrijednosnih papira (Issuers of securities) znači ona društva i kvazidruštva koja se bave izdavanjem vrijednosnih papira i preuzimanjem pravnih obveza prema donositeljima tih instrumenata u skladu s uvjetima izdanja.

Izvanredna revizija (Exceptional revision) znači revizija podataka koji se odnose na razdoblja prije prethodnog referentnog razdoblja.

Izvedeni financijski instrumenti (Financial derivatives) znači financijski instrumenti vezani na određeni financijski instrument, pokazatelj ili robu kojima se na financijskim tržištima može trgovati s određenim financijskim rizicima kao takvima.

Kartice (Cards) nude imateljima, sukladno ugovoru s izdavateljem kartice, jednu ili više sljedećih funkcija: gotovinska, debitna, s odgođenim terećenjem računa, kreditna i s funkcijom elektroničkog novca.

Korisnik platne usluge (Payment service user) znači fizička ili pravna osoba koja koristi platnu uslugu kao platitelj i/ili kao primatelj plaćanja. Platitelj znači strana u platnoj transakciji koja izdaje nalog za plaćanje ili je suglasna s prijenosom novčanih sredstava primatelju plaćanja. Primatelj plaćanja ili korisnik znači fizička ili pravna osoba koja je predviđeni konačni primatelj novčanih sredstava koja su predmet platne transakcije.

Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri (Short-term debt securities) sastoje se od svih izdanja dužničkih vrijednosnih papira s kratkoročnim prvobitnim rokom dospijeća od godine dana ili kraće; kratkoročni vrijednosni papiri obično se izdaju uz diskont. Ova podstavka ne uključuje vrijednosne papire, čija je prenosivost, iako je teoretski moguća, u praksi vrlo ograničena.

Krediti (Loans) znači novčana sredstva koja izvještajni subjekti pozajmljuju dužnicima, a koja se ne dokazuju ispravama ili ih predstavlja jedan dokument (čak i ako je postao prenosiv).

Kreditna institucija (Credit institution) ima isto značenje kako je definirano u članku 4. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Kućanstava (Households) sastoji se od pojedinaca ili skupina pojedinaca kao potrošača i poduzetnika koji proizvode tržišna dobra i pružaju nefinancijske i financijske usluge (tržišni proizvođači), pod uvjetom da proizvodnju dobara i usluga ne obavljaju zasebni subjekti koji se tretiraju kao kvazidruštva. Također uključuje pojedince ili skupine pojedinaca kao proizvođača dobara i pružatelja nefinancijskih usluga isključivo za vlastitu konačnu uporabu (ESA 2010, stavci od 2.118 do 2.128).

Mediji namire, koji se također nazivaju sredstvom plaćanja (Settlement media, also referred to as means of payment) znači imovinu ili potraživanja prema imovini, koja se koristi za plaćanja.

Međunarodne institucije (International institutions) obuhvaća nadnacionalne i međunarodne organizacije, kao što su Europska investicijska banka, Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka.

Mirovinski fondovi (Pension funds) znači financijska društva i kvazidruštava koja se uglavnom bave financijskim posredovanjem koje proizlazi iz udruživanja socijalnih rizika i potreba osiguranih osoba (socijalno osiguranje). Mirovinski fondovi kao programi socijalnog osiguranja osiguravaju prihod u mirovini, a često i povlastice u slučaju smrti i invalidnosti (ESA 2010, stavci od 2.105 do 2.110).

Mješoviti fondovi (Mixed funds) znači investicijski fondovi koju ulažu i u vlasničke vrijednosne papire i u obveznice u korist jednog ili drugog instrumenta. Kriteriji za razvrstavanje investicijskih fondova u mješovite fondove proizlaze iz javnih prospekata, pravila fonda, dokumenata o osnivanju, utvrđenih statuta ili internih akata, dokumenata o upisu kapitala ili investicijskih ugovora, marketinške dokumentacije ili bilo kojeg drugog dokumenta sa sličnim učinkom.

Monetarne financijske institucije (MFI) osim središnjih banaka (Monetary financial institutions (MFIs) other than central banks) definirane su člankom 1. Uredbe (EU) br. 1071/213 (ESB/2013/33).

Nalog za plaćanje (Payment order) znači svaka uputa platitelja ili primatelja plaćanja svom pružatelju platnih usluga kojom se traži provođenje platne transakcije.

Nefinancijska društva (Non-financial corporations) znači institucionalne jedinice koje su neovisni pravni subjekti i tržišni proizvođači, a čija je osnovna djelatnost proizvodnja robe i pružanje nefinancijskih usluga. Ovaj sektor također uključuje nefinancijska kvazidruštva (ESA 2010, stavci od 2.45 do 2.54).

Nekretninski fondovi (Real estate funds) znači investicijski fondovi koji ponajprije ulažu u nekretnine. Kriteriji za razvrstavanje investicijskih fondova u nekretninske fondove proizlaze iz javnih prospekata, pravila fonda, dokumenata o osnivanju, utvrđenih statuta ili internih akata, dokumenata o upisu kapitala ili investicijskih ugovora, marketinške dokumentacije ili bilo kojeg drugog dokumenta sa sličnim učinkom.

Nemonetarne financijske institucije (ne-MFI) (Non-monetary financial institutions (non-MFIs)) definirane su u Prilogu I. dijela 2. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33).

Neprofitne institucije koje služe kućanstvima (NPISH) (Non-profit institutions serving households (NPISHs)) sastoje se od neprofitnih institucija koje su zasebni pravni subjekti koji služe kućanstvima i koji su privatni netržišni proizvođači. Njihova glavna sredstva su dobrovoljni doprinosi u gotovini ili u naravi izvršeni od strane kućanstava u svojstvu potrošača, od strane opće države i od prihoda od imovine (ESA 2010, stavci od 2.129 do 2.130).

Nerezidentni izdavatelji (Non-resident issuers) obuhvaća jedinice koje se: (a) nalaze na gospodarskom području države izvjestiteljice, no koje se ne bave niti se namjeravaju baviti gospodarskim djelatnostima ili transakcijama za razdoblje od jedne godine ili dulje na području države izvjestiteljice; ili (b) nalaze izvan gospodarskog područja države izvjestiteljice.

Neto vrijednost imovine (NAV) investicijskog fonda (Net asset value (NAV) of an investment fund) znači vrijednost njegove imovine umanjena za njegove obveze, isključujući dionice investicijskog fonda.

Novčana sredstva (Funds) znači novčanice i kovani novac, knjižni novac i elektronički novac.

Novčani fondovi (MMF) (Money Market Funds (MMFs)) definirani su člankom 2. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33).

Obveznice bez kupona (Zero coupon bonds) uključuju sva izdanja bez isplate kupona. Obično se takve obveznice izdaju uz diskont i iskupljuju po nominalnoj vrijednosti. One također obuhvaćaju obveznice koje se izdaju po nominalnoj vrijednosti i iskupljuju uz premiju, na primjer obveznice s otkupnom vrijednošću koja je vezana uz tečaj ili indeks. Većina diskonata ili premija jest ekvivalent kamatne stope obračunate za vrijeme vijeka trajanja obveznice.

Obveznice privatnog izdanja (Privately issued bonds) znači obveznice koje su bilateralnim ugovorom ograničene na pojedine investitore, ako su obveznice barem potencijalno prenosive.

Obveznički fondovi (Bond funds) znači investicijski fondovi koji ponajprije ulažu u dužničke vrijednosne papire. Kriteriji za razvrstavanje investicijskih fondova u obvezničke fondove proizlaze iz javnih prospekata, pravila fonda, dokumenata o osnivanju, utvrđenih statuta ili internih akata, dokumenata o upisu kapitala ili investicijskih ugovora, marketinške dokumentacije ili bilo kojeg drugog dokumenta sa sličnim učinkom.

Opća država (General government) sastoji se od institucionalnih jedinica, koje su netržišni proizvođači čija je proizvodnja namijenjena pojedinačnoj i zajedničkoj potrošnji, a koje su financirane obveznim plaćanjima koje su izvršile jedinice koje pripadaju drugim sektorima te institucionalne jedinice koje se uglavnom bave preraspodjelom nacionalnog dohotka i bogatstva (ESA 2010 stavci od 2.111 do 2.113). Opća država uključuje središnju državu, regionalnu državu, lokalnu državu i fondove socijalnog osiguranja (ESA 2010, stavci od 2.114. do 2.117.). Detaljnije upute za sektorsku klasifikaciju jedinica na raspolaganju su u Sektorskom priručniku za monetarnu statistiku, statistiku financijskih institucija i statistiku financijskih tržišta: Smjernice za statističku klasifikaciju klijenata (Guidance for the statistical classification of customers), Europska središnja banka, treće izdanje, ožujak 2007.

Osiguravajuća društava (Insurance corporations) znači financijska društva i kvazidruštava koja se uglavnom bave financijskim posredovanjem koje proizlazi iz udruživanja rizika, većinom u obliku neposrednog osiguranja ili reosiguranja (ESA 2010, stavci od 2.100 do 2.104).

Ostale financijske institucije (Other financial institutions) znači sve financijske institucije koje sudjeluju u platnim sustavima koji su pod nadzorom odgovarajućih tijela, odnosno središnje banke ili tijela za bonitetni nadzor, a koje ne ulaze u definiciju kreditnih institucija.

Ostale kategorije ostalih financijskih posrednika (Other categories of OFIs) znači rezidualna kategorija koja se sastoji od financijskih društava koja nisu specijalizirana niti za jedno od područja djelatnosti koja vrijede za ostale dvije kategorije ostalih financijskih posrednika (posrednici za vrijednosne papire i izvedenice te financijska društva koja se bave kreditiranjem). Na primjer, specijalizirana financijska društva kao što su društva koja osiguravaju rizični i razvojni kapital ili društva koja financiraju izvoz/uvoz uključuju se u ovu kategoriju.

Ostali depoziti (Other deposits) znači svi depoziti osim prenosivih depozita. Ostali depoziti ne mogu se koristiti za plaćanja u svakom trenutku te ih je moguće zamijeniti za gotovinu ili za prenosive depozite samo uz znatna ograničenja ili kazne. Ova potkategorija uključuje oročene depozite, štedne depozite itd.

Ostali financijski posrednici, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova (OFI) (Other financial intermediaries, except insurance corporations and pension funds (OFIs)) znači financijska društva i kvazidruštva koja se ponajprije bave financijskim posredovanjem, preuzimanjem obveza u obliku koji nije gotovina, depoziti (ili bliska zamjena za depozite), dionice/udjeli investicijskih fondova ili, u vezi sa sustavima osiguranja, mirovinskog osiguranja i standardiziranih jamstava institucionalnih jedinica (ESA 2010, stavci od 2.86 do 2.94).

Ostali fondovi (Other funds) znači investicijski fondovi osim obvezničkih fondova, dioničkih fondova, mješovitih fondova, nekretninskih fondova ili fondova za ograničavanje rizika.

Ostali vlasnički udjeli (Other equity) obuhvaća sve transakcije ostalim vlasničkim udjelima koji nisu obuhvaćeni dionicama koje su uvrštene na burzi i dionicama koje nisu uvrštene na burzi.

Otvoreni investicijski fondovi (Open-end investment funds) znači investicijski fondovi čiji se udjeli ili dionice, na zahtjev imatelja, reotkupljuju ili iskupljuju izravno ili neizravno iz imovine društva.

Plasmani zatvorenom krugu investitora (Private placements) odnose se na prodaju izdanja vlasničkih vrijednosnih papira jednom kupcu ili ograničenom broju kupaca bez javne ponude.

Platna transakcija (Payment transaction) znači polaganje, podizanje ili prijenos novčanih sredstava koje je inicirao platitelj ili primatelj plaćanja, bez obzira na to kakve su obveze iz odnosa između korisnika platnih usluga. Vidi također novčana sredstva (funds) i sredstva plaćanja (means of payment). ‘Platna transakcija’ ima isto značenje kako je definirano u članku 4. Direktive 2007/64/EZ.

Platna usluga (Payment service), kako je definirana u članku 4. Direktive 2007/64/EZ, znači poslovna djelatnost koja se sastoji u izvršavanju platnih transakcija u ime fizičke ili pravne osobe, pri čemu se najmanje jedan pružatelj platnih usluga nalazi u Uniji. U svrhu statistike platnog prometa (payment statistics), platna usluga smatra se prihvaćanjem od strane subjekta (npr. kreditne institucije) platne transakcije za daljnje izvršenje (što može biti zadatak nekog drugog subjekta) pomoću bezgotovinskog obračuna i/ili namire.

Platni instrument (Payment instrument) znači sredstvo ili skup postupaka koji omogućuju prijenos novčanih sredstava od strane platitelja primatelju plaćanja kako je definiran u članku 4. Direktive 2007/64/EZ.

Podfondovi (Sub-funds) znači zaseban razred ili određenu jedinicu unutar fonda koja ulaže u zasebni skup ili portfelj ulaganja. ‘Podfond’ se također naziva ‘odjel’. Svaki podfond čini neovisnu i specijaliziranu jedinicu. Specijaliziranost se može odnositi na određeni financijski instrument ili na određeno tržište.

Podređene obveznice koje se često nazivaju podređeni dug (Subordinated bonds, often referred to as subordinated debt) čine podređeno potraživanje prema instituciji izdavateljici koje je moguće izvršiti samo nakon ispunjavanja svih potraživanja s višim statusom (npr. depoziti/krediti ili nadređeni dužnički vrijednosni papiri), što im u određenim slučajevima može dati obilježja ‘dionica i drugih vlasničkih vrijednosnih papira’.

Podružnica kreditne institucije (Branch of a credit institution) znači mjesto poslovanja, osim glavnog ureda, koje se nalazi u državi izvjestiteljici te koju je osnovala kreditna institucija osnovana u drugoj državi. Sva mjesta poslovanja koja je ista institucija, osnovana u drugoj državi, uspostavila u državi izvjestiteljici, čine jednu podružnicu. Svako od tih mjesta poslovanja smatra se zasebnim uredom (vidi Ured).

Podružnice (Branches) znači društva bez pravne osobnosti koja nisu pravno samostalna i koja u potpunosti pripadaju matičnom društvu.

Pomoćne financijske institucije (Financial auxilliaries) sastoje se od svih financijskih društava i kvazidruštava koja se uglavnom bave djelatnostima usko povezanim s financijskim posredovanjem, ali koje same po sebi nisu financijski posrednici. Glavni uredi čija su sva ili većina društava kćeri financijska društva također su pomoćne financijske institucije (ESA 2010, stavci od 2.95 do 2.97).

POS transakcija (POS transaction) znači transakcija koja se provodi na POS terminalu korištenjem kartice s debitnom funkcijom, kreditnom funkcijom ili funkcijom odgođenog terećenja računa. Nisu uključene transakcije koje koriste kartice s funkcijom elektroničkog novca.

Posrednici za vrijednosne papire i izvedenice (SDD) (Security and derivative dealers (SDDs)) razvrstani kao ostali financijski posrednici znači financijska društva ovlaštena za pružanje investicijskih usluga trećim osobama, ulaganjem u financijske instrumente za vlastiti račun kao svoje poslovanje i koja se u najvećoj mjeri bave sljedećim djelatnostima financijskog posredovanja.

(a)

Trgovanje za vlastiti račun i/ili na vlastiti rizik, kao ‘posrednici za vrijednosne papire i izvedenice’ novim ili neplaćenim financijskim instrumentima, stjecanjem i prodajom tih financijskih instrumenata s isključivom svrhom ostvarivanja koristi od razlike između cijene stjecanja i prodajne cijene. Ovo također uključuje aktivnosti održavanja tržišta.

(b)

Pokroviteljstvo izdanja financijskih instrumenata i/ili plasiranje financijskih instrumenata uz čvrstu obvezu.

(c)

Pomaganje društvima pri izdavanju novih financijskih instrumenata plasiranjem novih financijskih instrumenata, uključujući čvrste obveze pokroviteljstva izdanja ili uvjetne obveze izdavateljima novih izdanja.

Poštanske žiro institucije (POGI) (Post office giro institutions (POGI)) definirane su člankom 1. Uredbe (EU) br. 1074/2013 (ESB/2013/39).

Prekonoćni depoziti (Overnight deposits) znači depoziti koje je moguće zamijeniti za gotovinu i/ili koji su prenosivi na zahtjev na temelju čeka, bankovnog naloga, knjiženja na teret ili slično, bez znatnog kašnjenja, ograničenja ili kazne. Uključena su i salda koja čine unaprijed plaćeni iznosi u vezi s elektroničkim novcem, u obliku elektroničkog novca na temelju hardvera (npr. pretplaćene (prepaid) kartice) ili elektroničkog novca na temelju softvera koji izdaju monetarne financijske institucije. Isključeni su neprenosivi depoziti, koje je tehnički moguće podignuti na zahtjev, no koji podliježu znatnim kaznama.

Prenosivi depoziti (Transferable deposits) znači prekonoćni depoziti koji su izravno prenosivi na zahtjev za plaćanje, drugim gospodarskim subjektima, uobičajeno korištenim sredstvima plaćanja kao što su kreditni transferi i izravna terećenja, a moguće i kreditnim ili debitnim karticama, transakcijama s elektroničkim novcem, čekovima ili sličnim sredstvima bez znatnog kašnjenja, ograničenja ili kazne.

Privatni dionički fondovi (PEF) (Private equity funds (PEFs)) znači investicijski fondovi bez financijske poluge koji prvenstveno ulažu u vlasničke instrumente i instrumente koji su ekonomski slični vlasničkim instrumentima koje izdaju društva koja nisu uvrštena na burzu. Potkategorija privatnih dioničkih fondova su fondovi poduzetničkog kapitala koji ulažu u novoosnovana društva (start-up društva). Privatni dionički fondovi (uključujući fondove poduzetničkog kapitala) redovno se osnivaju kao zatvoreni fondovi ili kao komanditna društva (limited partnerships) kojima upravlja društvo privatnog kapitala ili, u slučaju fondova poduzetničkog kapitala, društvo poduzetničkog kapitala. Dok se privatni dionički fondovi (uključujući fondove poduzetničkog kapitala) razvrstavaju kao investicijski fondovi u skladu s člankom 1. Uredbe (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38), društva privatnog kapitala i društva poduzetničkog kapitala razvrstavaju se kao pomoćne financijske institucije (ESA 2010 kategorija S.126) ako same upravljaju imovinom privatnih dioničkih fondova i fondova poduzetničkog kapitala i ako, kao ostali financijski posrednici (ESA 2010 kategorija S.125), ulažu za vlastiti račun u privatni kapital.

Pružatelj platne usluge (PSP) (Payment service provider (PSP)), kako je definiran u članku 1. Direktive 2007/64/EZ, znači fizička ili pravna osoba čije redovno zanimanje ili poslovna djelatnost uključuje pružanje platnih usluga korisnicima platnih usluga.

Redovna revizija (Ordinary revision) znači revizija podataka koji se odnose na razdoblje koje prethodi tekućem razdoblju.

Regionalna i lokalna država (State and local government) regionalna država znači oni oblici javne uprave koji su zasebne institucionalne jedinice koje izvršavaju određene upravne funkcije, osim upravljanja fondovima socijalne sigurnosti, ali na nižoj razini od središnje države, a višoj od državnih institucionalnih jedinica na lokalnoj razini. Lokalna država znači one vrste javne uprave čija nadležnost obuhvaća samo lokalni dio gospodarstva, osim lokalnih agencija fondova socijalne sigurnosti (ESA 2010, stavci od 2.115. do 2.116.).

Relevantne institucije za statistiku platnog prometa (PSRI) (Payment Statistic Relevant Institutions (PSRI)) obuhvaća sve subjekte definirane člankom 2. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1409/2013 (ESB/2013/43). Relevantne institucije za statistiku platnog prometa utvrđene su kao one koje nude usluge platnog prometa i/ili koje su ovlaštene nuditi te usluge. One mogu biti razvrstane u različite institucionalne sektore.

Rezidentnost izdavatelja (Residency of issuer): jedinica izdavateljica definira se kao rezident države izvjestiteljice kada ima središte gospodarskog interesa na gospodarskom području države izvjestiteljice, odnosno kada se tijekom duljeg razdoblja (godinu dana ili dulje) bavi gospodarskim djelatnostima na tom području.

Sektor imatelja novca (Money-holding sector) obuhvaća sve nemonetarne financijske institucije koje su rezidenti europodručja, osim sektora središnje države.

Sekuritizacija (Sekuritisation) definirana je člankom 1. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1075/2013 (ESB/2013/40).

Sekuritizacije povezane s osiguranjem (Insurance-linked securitisations) znači sekuritizacije kod kojih je postignut prijenos polica osiguranja prijenosom prava vlasništva ili koristi od vlasništva financijskom društvu posebne namjene ili je izvršen prijenos rizika osiguranja s osiguravajućeg društva ili društva za reosiguranje na financijsko društvo posebne namjene koje u cijelosti financira svoju izloženost takvim rizicima izdavanjima financijskih instrumenata, a prava otplate investitora te financijske instrumente podređena su obvezama reosiguranja financijskog društva posebne namjene.

Sintetske sekuritizacije (Synthetic securitisations) znači sekuritizacije kod kojih se prijenos kreditnog rizika imovine ili skupa imovine postiže uporabom kreditnih izvedenica, garancija ili sličnih mehanizama.

Središnja banka (Central bank) znači financijsko društvo i kvazidruštvo čija je glavna funkcija emisija primarnog novca, održavanje unutarnje i vanjske vrijednosti valute i držanje cjelokupnih međunarodnih državnih pričuva ili njihovog dijela.

Središnja država (Central government) sastoji se od upravnih tijela države i drugih središnjih agencija čija se nadležnost proteže na cijelo gospodarsko područje, osim upravljanja fondovima socijalnog osiguranja (ESA 2010, stavak 2.114.).

Sredstva plaćanja koja se također nazivaju medijima namire (Means of payments, also referred to as settlement media) znači imovina ili potraživanja prema imovini koju primatelj plaćanja prihvaća kao ispunjenje obveze plaćanja platitelja u odnosu na primatelja plaćanja.

Subjekti za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (Undertakings for Collective Investments in Transferable Securities (UCITS)) znači investicijska društva koja su osnovana u skladu s UCITS Direktivom 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2).

Sudionik (Participant) znači subjekt kojeg identificira/prepoznaje sustav za prijenos te kojemu je dopušteno slanje i u mogućnosti je primati naloge za prijenos u sustav/iz sustava, izravno ili neizravno.

Terminali (Terminals) znači elektromehaničke naprave koje omogućuju ovlaštenim korisnicima pristup najrazličitijim uslugama. Korisnici pristupaju uslugama na terminalu pomoću kartice koja ima jednu ili više sljedećih funkcija: gotovinska, debitna, s odgođenim terećenjem računa, kreditna i s funkcijom elektroničkog novca. Terminali su mjesta fizičkog pristupa, a postoje terminali s opskrbom (koji zahtijevaju sudjelovanje upravitelja terminala ili blagajnika) ili samoposlužni terminali (oblikovani tako da se imatelj kartice može samostalno koristiti uslugama).

Terminali na prodajnom mjestu (POS) (Point of sale (POS) terminals) znači uređaji koji omogućuju korištenje platnih kartica na fizičkom (ne virtualnom) prodajnom mjestu. Podaci o plaćanju dobivaju se bilo ručno na papirnatoj potvrdi ili elektroničkim sredstvima, odnosno uređajem EFTPOS.

POS terminal namijenjen je za prijenos informacija izravnom autorizacijom (online) uz zahtjev za autorizaciju u realnom vremenu i/ili neizravnom autorizacijom (offline).

Tokovi, koji se također nazivaju (financijskim) transakcijama (Flows, also referred to as (financial) transactions) izračunavaju se uzimanjem razlike između stanja na kraju mjeseca i zatim eliminiranjem onih učinaka koji ne proizlaze iz transakcija. Događaji koji se ne odnose na transakcije eliminiraju se pomoću usklađivanja tokova.

Tradicionalne sekuritizacije (Traditional securitisations) znači sekuritizacije kod kojih se prijenos kreditnog rizika imovine ili skupa imovine postiže prijenosom prava vlasništva ili koristi od vlasništva imovine koja je sekuritizirana ili podsudjelovanjem.

Udjeli u kapitalu koje izdaju društva s ograničenom odgovornošću (Capital shares issued by limited liability companies) znači vrijednosni papiri koji imateljima osiguravaju status zajedničkih vlasnika i pravo udjela u ukupno raspodijeljenoj dobiti i u neto imovini u slučaju likvidacije.

Upravitelj usluga platnog prometa (PSO) (Payment service operator (PSO)) znači fizička ili pravna osoba čije redovno zanimanje ili poslovna djelatnost uključuje pružanje tehničke infrastrukture (npr. telekomunikacijski ili platni terminali instalirani kod trgovaca na malo).

Ured (Office) znači mjesto poslovanja koje čini pravno ovisni dio: (a) kreditne institucije ili banke izvan EGP-a; (b) središnje banke; ili (c) druge institucije koji nudi platne usluge nemonetarnim financijskim institucijama te izravno provodi neke ili sve transakcije svojstvene poslovanju kreditnih institucija.

Uvjetno rezidentne jedinice (Notional resident units) definiraju se kao: (a) oni dijelovi nerezidentnih jedinica koji imaju središte prevladavajućeg gospodarskog interesa (što obično znači da obavljaju gospodarske transakcije od jedne godine ili dulje) na gospodarskom području zemlje; (b) nerezidentne jedinice u svojstvu vlasnika zemljišta ili zgrada na gospodarskom području zemlje, no samo s obzirom na transakcije koje utječu na takvo zemljište ili zgrade.

Uvrštene dionice, koje se također nazivaju dionicama koje kotiraju na burzi, osim dionica/udjela investicijskih fondova (Listed shares, also referred to as quoted shares, excluding investment fund's shares/units) znači vlasnički vrijednosni papiri uvršteni na burzu. Takva burza može biti priznata burza ili bilo koji drugi oblik sekundarnog tržišta. Uvrštene dionice također se nazivaju dionicama koje kotiraju na burzi. Postojanje istaknutih cijena dionica uvrštenih na burzu znači da su tekuće tržišne cijene obično na raspolaganju.

Valuta izdanja (Currency of issue) definira se kao valuta u kojoj je nominiran vrijednosni papir.

Vlastite financijske institucije i zajmodavci (Captive financial institutions and money lenders) znači financijska društava i kvazidruštva koja se ne bave niti financijskim posredovanjem niti pružaju pomoćne financijske usluge, a većina njihove imovine ili obveza nisu predmet transakcija na otvorenom tržištu. Ovaj podsektor uključuje holding društva koja su vlasnici upravljačkog dijela vlasničkih udjela grupe društava kćeri, a čija je glavna djelatnost vlasništvo nad grupom bez pružanja bilo kakvih drugih usluga subjektima u kojima se drže vlasnički udjeli; što znači da ne administriraju niti ne upravljaju drugim jedinicama (ESA 2010, stavci od 2.98 do 2.99).

Zatvoreni investicijski fondovi (Close-end investment funds) znači investicijski fondovi s fiksnim brojem izdanih dionica, čiji dioničari moraju pri ulasku u fond kupiti ili pri izlasku iz fonda prodati postojeće dionice.

(1)  Kao što je navedeno u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 kao i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima (SL L 393, 30.12.2006., str. 1.).

(2)  Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL L 302, 17.11.2009., str. 32.).

Top