European Central Bank - eurosystem
Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:

Europska unija

Karta proširenja EU-a

Odaberite državu.

Austrija

država članica EU-a čija je valuta euro

država članica EU-a od 1995.

euro od 1999. (gotovina u optjecaju od 2002.)

Belgija

država članica EU-a čija je valuta euro

država osnivačica EU-a 1957.

euro od 1999. (gotovina u optjecaju od 2002.)

Bugarska

država članica EU-a čija valuta nije euro

država članica EU-a od 2007.

Cipar

država članica EU-a čija je valuta euro

država članica EU-a od 2004.

euro od 2008.

Češka

država članica EU-a čija valuta nije euro

država članica EU-a od 2004.

Njemačka

država članica EU-a čija je valuta euro

država osnivačica EU-a 1957.

euro od 1999. (gotovina u optjecaju od 2002.)

Danska

država članica EU-a čija valuta nije euro

država članica EU-a od 1973.

Estonija

država članica EU-a čija je valuta euro

država članica EU-a od 2004.

euro od 2011.

Španjolska

država članica EU-a čija je valuta euro

država članica EU-a od 1986.

euro od 1999. (gotovina u optjecaju od 2002.)

Finska

država članica EU-a čija je valuta euro

država članica EU-a od 1995.

euro od 1999. (gotovina u optjecaju od 2002.)

Francuska

država članica EU-a čija je valuta euro

država osnivačica EU-a 1957.

euro od 1999. (gotovina u optjecaju od 2002.)

Ujedinjena Kraljevina

država članica EU-a čija valuta nije euro

država članica EU-a od 1973.

Grčka

država članica EU-a čija je valuta euro

država članica EU-a od 1981.

euro od 2001. (gotovina u optjecaju od 2002.)

Hrvatska

država članica EU‑a čija je valuta euro

država članica EU‑a od 2013.

euro od 2023.

Mađarska

država članica EU-a čija valuta nije euro

država članica EU-a od 2004.

Irska

država članica EU-a čija je valuta euro

država članica EU-a od 1973.

euro od 1999. (gotovina u optjecaju od 2002.)

Italija

država članica EU-a čija je valuta euro

država osnivačica EU-a 1957.

euro od 1999. (gotovina u optjecaju od 2002.)

Litva

država članica EU-a čija je valuta euro

država članica EU-a od 2004.

euro od 2015.

Luksemburg

država članica EU-a čija je valuta euro

država osnivačica EU-a 1957.

euro od 1999. (gotovina u optjecaju od 2002.)

Latvija

država članica EU-a čija je valuta euro

država članica EU-a od 2004.

euro od 2014.

Monako

država izvan EU-a

Malta

država članica EU-a čija je valuta euro

država članica EU-a od 2004.

euro od 2008.

Nizozemska

država članica EU-a čija je valuta euro

država osnivačica EU-a 1957.

euro od 1999. (gotovina u optjecaju od 2002.)

Poljska

država članica EU-a čija valuta nije euro

država članica EU-a od 2004.

Portugal

država članica EU-a čija je valuta euro

država članica EU-a od 1986.

euro od 1999. (gotovina u optjecaju od 2002.)

Rumunjska

država članica EU-a čija valuta nije euro

država članica EU-a od 2007.

Švedska

država članica EU-a čija valuta nije euro

država članica EU-a od 1995.

Slovenija

država članica EU-a čija je valuta euro

država članica EU-a od 2004.

euro od 2007.

Slovačka

država članica EU-a čija je valuta euro

država članica EU-a od 2004.

euro od 2009.

San Marino

država izvan EU-a

Prekretnice europskih integracija

Nakon Drugog svjetskog rata političari nekoliko europskih država bili su uvjereni da je gospodarsko i političko ujedinjenje tih država jedini način da se spriječi novi rat u Europi.

1950.
Francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman predlaže udruživanje zapadnoeuropskih industrija ugljena i čelika.
1951.
Šest država – Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Zapadna Njemačka – osniva Europsku zajednicu za ugljen i čelik (EZUČ). Godine 2002. Ugovor o osnivanju EZUČ‑a istječe, kako je i bilo predviđeno.
1957.
Potpisani su Ugovori iz Rima, kojima su osnovane Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom) i Europska ekonomska zajednica (EEZ). Cilj je država članica uklanjanje međusobnih trgovinskih i carinskih prepreka i stvaranje zajedničkog tržišta.
1967.
Spajaju se institucije triju europskih zajednica (EZUČ, EEZ i Euratom). Osnivaju se tri nove institucije: Europska komisija, Vijeće ministara i Europski parlament.
1970.
Na temelju odluke koju je 1969. donijelo Europsko vijeće (tj. čelnici država ili vlada država članica EEZ‑a), Wernerovim izvješćem utvrđen je prvi nacrt ekonomske i monetarne unije, koja bi se sastojala od tadašnjih šest članica EEZ‑a. Zbog brojnih razloga taj je plan propao početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća.
1973.
Danska, Irska i Ujedinjena Kraljevina priključuju se Europskoj ekonomskoj zajednici. Sada se EEZ sastoji od devet država članica.
1979.
Vlade i središnje banke devet država članica stvaraju Europski monetarni sustav (EMS). Njegova je glavna značajka tečajni mehanizam (ERM), kojim se između valuta država sudionica utvrđuju fiksni, ali prilagodljivi valutni tečajevi.
1981.
Europskoj ekonomskoj zajednici pridružuje se Grčka.
1986.
Europskoj ekonomskoj zajednici pridružuju se Španjolska i Portugal.
1986.
Jedinstvenim europskim aktom (SEA) ponovno oživljava ideja o ekonomskoj i monetarnoj uniji.
1988.
Europsko vijeće potvrđuje cilj postizanja ekonomske i monetarne unije (EMU). Odbor stručnjaka pod predsjedanjem Jacquesa Delorsa, predsjednika Europske komisije, ispituje načine provedbe EMU‑a. U svojem izvješću (Delorsovo izvješće) predlaže prijelazni postupak u tri faze.
1989.
Započinju pregovori o Ugovoru o Europskoj uniji. Tim se Ugovorom osniva Europska unija (EU) te se mijenja Ugovor o osnivanju Europske zajednice. On osobito sadržava odredbe o uvođenju EMU‑a i osnivanju Europske središnje banke. Često se naziva i Ugovorom iz Maastrichta.
1992.
Potpisuje se Ugovor iz Maastrichta. Njime se uvode novi oblici suradnje između vlada država članica, primjerice na području obrane, pravosuđa i unutarnjih poslova. Dodavanjem međuvladine suradnje postojećem sustavu zajednice Ugovorom iz Maastrichta stvorena je Europska unija.
1993.
Ugovor iz Maastrichta stupa na snagu 1. studenoga, nakon što ga je ratificiralo svih 12 država članica.
1995.
Europskoj uniji pridružuju se Austrija, Finska i Švedska.
od 1990. do 1999.
U tri faze uvodi se ekonomska i monetarna unija.
2002.
12 država EU-a uvodi euronovčanice i eurokovanice.
2004.
Europskoj se uniji 1. svibnja pridružuju Cipar, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija.
2007.
Europskoj se uniji 1. siječnja pridružuju Bugarska i Rumunjska.
2009.
Ugovor iz Lisabona stupa na snagu 1. prosinca.
2011.
S radom započinju tri nova europska nadzorna tijela za financije: Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala. Djeluju zajedno s Europskim odborom za sistemske rizike, koji je također osnovan 2011. godine, kako bi se pobrinuli za financijsku stabilnost i unaprijedili nadzorni okvir EU‑a.
2013.
Europskoj uniji 1. srpnja pristupa Hrvatska.
2014.

ESB u potpunosti preuzima zadaće i dužnosti povezane s nadzorom banaka u državama članicama koje sudjeluju u jedinstvenom nadzornom mehanizmu.Mrežne stranice o nadzoru banaka

2020.
Ujedinjena Kraljevina izlazi iz Europske unije.

Više pojedinosti potražite na mrežnim stranicama Europske unije.

Sve stranice u ovom odjeljku